Kolumne

četvrtak, 31. kolovoza 2017.

Charles Baudelaire | Himna ljepoti




Stižeš li sa neba il iz vječnih tama?
Tvoj pogled, božanstven i ispunjen tminom,
Ljepoto! I dobro i zlo nosi nama,
Pa te zato mnogi porede sa vinom.

U tvom oku sunce ulazi i sviće;
Ko olujno nebo ti odišeš zrakom;
Usne ti amfora, a poljupci piće
Što heroje slabi, djecu čini jakom.

Miama kreativ | Javni poziv autorima


„Miama kreativ“ od danas, 31.8.2017., pa sve do 1.12.2017. godine, otvara natječaj za sve autore, državljane Republike Hrvatske koji su stariji od 18 godina.

Svi zainteresirani autori koji ispunjavaju uvjete, mogu se javiti na e-mail adresu: miamakreativ@miamakreativ.com, s opisom predmeta:


rukopis/(vaše ime i prezime).

Molimo zainteresirane autore da nam pošalju:

-Kratku biografiju
-Sinopsis rukopisa dužine do dvije kartice
-Prvih 20 stranica romana
-Vaše kontakt podatke

Molimo autore da NE šalju cijele rukopise. Ukoliko uđete u uži izbor, povratno ćemo vas kontaktirati i zatražiti cijeli rukopis.

U obzir dolaze isključivo rukopisi koji nisu objavljivani ni u kojem obliku, bez obzira na žanr. U ovome trenutku NE primamo zbirke poezije. Natječaj se odnosi isključivo na romane.

Gogoljev 'Revizor' za početak sezone kazališta Komedije


vrijeme: 31.08.2017.
mjesto: Zagreb; Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Kaptol 9

Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija u novoj sezoni 2017./18. najavljuje novi niz velikih svjetskih uspješnica klasične ali i suvremene komediografske literature, ne zaobilazeći ni domaće autorsko pismo, a prva od ukupno četiri premijerne produkcije bit će 20. listopada premijera slavne komedije 'Revizor' Nikolaja Vasiljeviča Gogolja.

"infoLimači" sudjelovali u obaranju svjetskog rekorda u programiranju



Dana 15. kolovoza 2017. godine polaznici informatičke radionice Una Vasilik, Roko Milić, Dino Milić, Borna Knežić, Martin Dužić, Leon Kobal, Matej Pešun i Jakov Janušić u organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak pod vodstvom mentora Ivana Rakarića sudjelovali su u prvom globalnom „hackathonu“ namijenjenome djeci pod nazivom Moonhack 2017. Na taj je način Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak postala prva knjižnica - vlasnik certifikata u obaranju svjetskog rekorda.

Moonhack je prilika za postavljanje svjetskog rekorda u broju djece koja programiraju, a ideja dolazi od Code Club tima iz Australije. Prošle je godine 10 207 australske djece sudjelovalo u ovom besplatnom projektu. Ove su godine otišli korak dalje! Podignuli su cijeli projekt na globalnu razinu! Od Sydneyja do Seoula, od Dhake do Siska, djeca iz cijeloga svijeta imala su priliku uključiti se i programirati 15. kolovoza.

Djeca polaznici radionice tri su dana požrtvovno radila na svojim projektima da bi ih predali 15. kolovoza na službenoj stranici te tako dobili svoj certifikat i postali djelićem povijesti. I uspjeli su te s ponosom možemo reći da su sudjelovali u obaranju svjetskog rekorda u programiranju za djecu!

Pri izradi projekata djeca su se koristila programskim jezikom Python i online aplikacijom za programiranje pod nazivom Scratch. Izradila su dva projekta, koristeći svaki od alata (Python i Scratch).

Svim čestitamo i zahvaljujemo što su se odvažili sudjelovati u ovome projektu te se nadamo da će ovo biti poticaj budućim generacijama i da ćemo i dogodine imati svoje predstavnike u ovom svjetskom obaranju rekorda.

Više o samom projektu možete pročitati na službenoj stranici:

https://www.moonhack.com/home-croatian

Nataša Nježić Bublić | Dakle, sa skribomanima stvari stoje isto kao sa ovisnicima o opijatima



Dakle, sa skribomanima stvari stoje isto kao sa ovisnicima o opijatima, sportu, osobito trkačima.
Maratonci su posebna kategorija.
To leti, leti, van granica izdržljivosti,
iskušava svoje tijelo.
Zamisli tek triatlon,
koja ludost,
to je ludo koliko i moje pisanje.

Božidar Alajbegović | Zoran Lisjak: Savršeni ustroj


U istome danu, u Londonu, desila se provala u stan i premlaćivanje studentice Mile Horvatić, podrijetlom iz Dubrovnika, i otmica dviju znanstvenica koje se bave genetskim inženjeringom.

Jesu li ti slučajevi povezani i tko stoji iza tih zločina?

Odgovore na ta pitanja traže policijski istražitelji Sten i Paula, u napetom trileru „Savršeni ustroj“ pisanome u maniri Dana Browna. Čakovečki pisac Zoran Lisjak kriminalističku priču punu akcije, uzbuđenja, iznenađenja i neočekivanih obrata garnira ljubavnim podzapletom, ali i mnoštvom intrigantnih podataka iz fizike i biologije. U podtekstu svoje napete krimi-priče Lisjak propituje veze i suodnose između znanosti i religije, donoseći mnogo zanimljivih, neortodoksnih i inovativnih znanstvenih uvida i teza, ali i biblijskih referencija.

„Savršeni ustroj“ sadržajno je i uzbudljivo štivo koje u okviru napetog, nepredvidljivog krimi-zapleta propituje neke od dosad neupitnih znanstvenih postavki, upozoravajući pritom na korupciju u institucionalnim (sveučilišnim, znanstvenim, policijskim) krugovima, kao i na kriminalne tendencije u pohlepom vođenim multinacionalnim kompanijama.

Premijerno predstavljanje „Savršenog ustroja“ Zorana Lisjaka u Čakovcu


Promocija akcijskog trilera Zorana Lisjaka „Savršeni ustroj“ održat će se u Čakovcu u subotu, 2. rujna u dvorani Scheier, Matice hrvatske 1, s početkom u 18 sati. Knjigu će predstaviti autor Zoran Lisjak i urednica Sandra Pocrnić Mlakar. 

Istraga o napadu na talentiranu studenticu, londonskog inspektora odvodi u Dubrovnik kako bi raskrinkao zavjeru u znanstvenim krugovima. Scene potjere po dubrovačkim ulicama imaju filmsku dinamiku, a kako istraga napreduje, triler se proširuje u raspravu o nastanku gradova i cijele civilizacije te o ulozi velikih korporacija budućem razvoju čovječanstva. Književni kritičar „Božidar Alajbegović u pogovoru uspoređuje „Savršeni ustroj“ s romanima Dana Browna i Lisjakov triler smatra osvježenjem u korpusu djela hrvatskoga kriminalističkog književnog žanra.

Zoran Lisjak objavljivao je kratke priče i pjesme u Varaždinskom zborniku te u zbornicima grada Preloga i u Mariji Bistrici. Objavio je roman Dva svijeta (2012.) te zbirku pjesama Boje duše (2013.). Triler „Savršeni ustroj“ njegov je drugi roman, a priprema i nastavak.

Na čakovečkom predstavljanju knige „Savršeni ustroj“ Zorana Lisjaka za glazbeni ugođaj pobrinut će se Florijan Djerdji i Augustin Lacković te vokal Sara Pevec.

Slavica Gazibara | Tragovi




U dane kad vatre krvi postaju
mirne rijeke sigurnih obala
koje ne vode nikamo,
zapitam se često:
kad je bio prvi dan
sebi kad rekli smo
„I bolje je tako“.
Je li padala tiha umorna kiša
Il' demonsko pržilo sunce?

Sven Adam Ewin | Ime


teško je izdržati teret anonime
ja to najbolje znam

sinoć u očajanju
iskopam rupu
i zemlji šapnem svoje ime

i zemlja se zakle da neće reći nikom
i da će teško kazniti onoga koji bi progovorio

a jutros mi se s oraha
rugaju dvije šojke kreštalice
mi znamo tko si
mi znamo tko si
nad cinijama leptiri ispisuju u letu moje ime
vjetar raznosi slova u rinfuzi pa ih kradom opet sastavlja

zemljo
o zemljo
zaustih izreći kletvu
a ona mi pokaza na mrtvu krticu

na zakašnjelu kaznu

Vedran Strmečki | Kiša je padala one noći kad je umrla


U mojim mislima među zidovima
crn kostur kreveta navlažen suzama,
simbol manifestacije boli.
Suze su se svlačile
niz rubove nemira
privlačeći pažnju
na svjetlo i tamu,
grešnu igru jednostavnosti.
Kazna je ono što me obuzdava.

srijeda, 30. kolovoza 2017.

Tomislav Domović | Svađa


Kad se naljutiš na mene ti ne povisuješ glas, ne mašeš rukama, ne lupaš vratima, prozorima, tanjurima, zdjelama... Kad se naljutiš praviš se da me nema. Ja bih volio da se nešto lomi i trešti kad već dan razbija se o moje tužno lice.

Ja trčim po oblake, omatam ih oko prsta i kao slatku vunu donosim tebi pod nepce. U slasti ti zaboravljaš sve moje prijestupe i šalješ me van da ti donesem još koji slatkiš. Čokoladnu bombonijeru s punjenjem od sitno nasjeckanih stihova. Lizalicu s preljevom od nemuštih isprika. Šaku slovnatih pralina za šaku oprosta i jedan osmijeh.

rukopisna knjiga "Ljubavni abecedarij", ciklus "Duša"

Nagrada Post scriptum pripala Bojanu Krištofiću


vrijeme: 30.08.2017.

Bojanu Krištofiću dodijeljena je Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za godinu 2017.

U finalu su se našli autori: Alen Brlek/Dalibor Tomasović, Lidija Deduš, Jandre Drmić, Bojan Krištofić, Nataša Mihaljčišin i Roberto Vodanović Čopor.

Žiri u sastavu Kruno Lokotar, Želimir Periš, Stanislava Nikolić Aras i Adrijana Vidić, dodijelio je Nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za godinu 2017. Bojanu Krištofiću.

Iduće godine Bojanu Krištofiću bit će objavljena knjiga u Nakladi Jesenski i Turk, kao što je u srpnju objavljena knjiga prošlogodišnjeg dobitnika, Hrvoja Marka Peruzovića: „Nekoga moramo voljeti (kako na webu, tako i na zemlji)“.

Uručenje Nagrade Post scriptum i predstavljanje knjige prošlogodišnjeg dobitnika dogodit će se na KaLibar bestivalu u Zadru 21. rujna.

Nagradu organizira Udruga za kreakciju Kultipraktik u suradnji s KaLibar bestivalom koji organizira Udruga ZaPis.

https://www.facebook.com/nagradapostscriptum/

Izvor:Culturnet.hr

Umro jedan od naših najuglednijih prevoditelja Janko Paravić




Nakon duge i teške bolesti u Zagrebu je u utorak preminuo Janko Paravić, književni, stručni, tehnički i konferencijski prevoditelj koji je od 1991. do 2003. bio i prevoditelj hrvatskih predsjednika Tuđmana, Mesića i Josipovića te predsjednice vlade Jadranke Kosor.

Paravić je u pedesetogodišnjoj karijeri preveo pedesetak knjiga na hrvatski, engleski i talijanski jezik.
Jedan je od osnivača Društva konferencijskih prevoditelja i bio je njegov prvi predsjednik te dugogodišnji član Hrvatskoga društva književnih prevodilaca.

Izvor:Jutarnji.hr

Više...

Miroslav Pelikan | Rupa u stijeni


Rupa u stijeni

Rupa u stijeni nije veća od moga skromnog ležaja na onome davnom , od svih prokletom brodu, mogu se okrenuti na bok, mogu sjesti s ispruženim nogama, ne kisnem, rupa je suha, ali nema mjesta za vatru pa je palim vani a vjetar je usmrćuje i hladi me, želi me otjerati iznova na plovilo, govoreći mi, ostani tamo, pripadaš plaveti, napusti rupu , ostavi je za nekoga meni dragog koji se sklanja od svijeta

Ti bježiš od mora a ne možeš bez njega, ostavi moju rupu na miru, sikće vjetar i huji svojim podlim krilima, idi već jednom svome moru, ostavi moju zemlju i moju rupu u stijeni
Sklapam oči i čudim se vjetru, ne, ovaj nije kao oni s kojima sam se stoljećima borio  nizašto

Diana Burazer, gošća na tribini Jutra poezije, 02.09.2017.


Adresa: „Pod starim krovovima“, Basaričekova 9, Zagreb
Vrijeme: 12,00 sati
Moderator: Robert Roklicer

Povodom:
„ RUJAN - MJESECA PJESNIKINJA ( DAME PRVE BIRAJU)“

DIANA BURAZER rođena je u 23.10.1953 u Zagrebu. Diplomirala je Teorijsku matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 1977 godine do 1992 godine  živjela je u Mostaru, a od 1992. godine živi i radi u Zagrebu.

Objavljivala je u mnogim hrvatskim i BiH časopisima, zastupljena u mnogim antologijama i panoramama hrvatske poezije. Dobitnica je brojnih nagrada. Pjesme su joj prevođene na francuski, engleski, njemački, norveški,  poljski,   rusinski, bugarski, makedonski i slovenski jezik.

Danijel Dragojević | Lastavice


Osmog srpnja otišao sam telefonirati u malu poštu u Basa-
ričekovoj ulici u Gornjem gradu. Začudio sam se (to zbilja
nisam očekivao), iznad samih vrata bilo je gnijezdo lastavice.
Upravo kada sam ulazio, lastavica je uletjela u nj iz dvorišta…
Bože, zar je to moguće? Ljudi uz pisma i poštu vežu lastavicu,
ali tko bi mislio da će i lastavica posvojiti poštu i vezati se za
nju, da će prihvatiti čovjekovu simboliku.
Naravno, sve je to slučajno, ipak bilo mi je teško tome ne
pridati neki nesvakidašnji smisao koji je, iako je mnoštvo ljudi
ulazilo i izlazilo, samo meni upućen.
Ja sam to shvatio kao dar. Neku vrstu pisma s juga, iz dje-
tinjstva, njegovih davnih bilježnica i početnica. Na stanovit na-
čin, to je bila lastavica svih lastavica. Ona koja me vezuje za
daljinu (konačno, ona je selica), a onda za posao pisanja, učenja
slova i čitanje, kao i za moje kasnije i današnje umnažanje rije-
či.
Trebalo je sve ozbiljno i doslovno shvatiti: dolazi iz daleka,
let joj je izuzetan i uman, gnijezdi se, cvrkuće, ne intimizira, a
onda pred zimu, bojeći se hladnoće, nestaje, da bi se s prolje-
ćem vratila. Neko neobično dostojanstvo i ozbiljnost izlaze iz
njezina leta i načina života. Na rubu djetinjeg i ozbiljnog pokre-
će jednu od najljepših sanjarija. Treba mijenjati život, rekao bi
Rimbaud.


utorak, 29. kolovoza 2017.

Pramcem u sumrak XXI.


PRAVILA IGRE

Piše: Jelena Miškić

Moj otac je veliki fan nogometa, stolnog tenisa, tenisa, šaha, rukometa, košarke, vaterpola, biciklizma, sve razumljivo i prihvatljivo od cjeloživotnog sportskog djelatnika, ali ono što nikako ne mogu razumjeti kako satima može gledati – karambol. To čudno udaranje kuglica je kako kažu sport preciznosti u kojem se igra odvija na stolu oblika pravokutnika prekrivenim zelenom podlogom gdje se bodovi postižu udaranjem kugle o kuglu, a ne tjeranjem u rupe kao u klasičnom bilijaru. Totalno čudno.

Neku noć dok su zrikavci tutnjali Sajmištem u sparini ljetnog oklopa, izašla sam provjeriti ima li balkon imalo veća vrata da koliko toliko noćnog zraka uđe u kućne prostorije, kada sam primijetila plavičastu svjetlost koju baca tv ispod dovratka vrata očeve sobe.

Tata ne spava. Ne spavam niti ja.

Lagano sam se na prstima spustila duž hodnika, kucnula o vrata, odškrinula ih i šapnula: “Đuka, zašto ne spavaš?“

„Prevruće je i uz klime“ –lijeno i nevoljko je odgovorio, pa nastavio – „A zašto ti ne spavaš?“

Uzdahnula sam nekako i ja bez volje i ušla u sobu. Odmaknula stolicu od njegovog radnog stola, primaknula je krevetu i sjela.

„Ne znam ni sama, nakupilo se koječega“ – rekla sam tiho. Rekla sam neutralno.

Šutjeli smo nekoliko minuta dok su kuglice udarale jedna o drugu na televizijskom ekranu u meni totalno nejasnom smislu, kada je Đuka jednom rukom uhvatio jastuk da se malo s njim pomogne u polu ležeći položaj. Udobnije se namjestio i započeo priču: „Znaš.. golman Charltona tamo negdje četrdesetih, u utakmici sa Chelseaom na Stamford Bridgeu našao se u totalno neobičnoj situaciji. Znaš kako je tamo na otoku klima neumoljiva za škripave zglobove, vlaga i magla najednom su nadvili cijeli stadion tako da se nije mogao vidjeti prst pred okom.

Doslovce. Tijekom utakmice njegova momčad bila je jača i kako ništa nije vidio Bartram je stajao na golu u gustoj magli i razmišljao kako se igra preselila na gol Chelsea. Zadovoljan sa samim sobom,
navijajući za svoju momčad ponosno je svako malo zauzimao stav za obranu, zlu ne trebalo da ga išta iznenadi. Sudac je u međuvremenu prekinuo utakmicu i povukao igrače sa terena jer nije vise bilo uvjeta za ikakvo pripetavanje. Ali naš Bartram to nije znao. Nastavio je stajati na golu, misleći da se utakmica i dalje igra.

Naravno da su ga kasnije pokupili uz salve smijeha, ali to sada nije važno“ – zamisli se Đuka.

Slušala sam ga bez da sam disala.

„Kolika god magla bila i otežani uvjeti, prekid utakmice ili salva smijeha, moraš ostati na svom golu“ – završio je otac.

A onda je u svojoj maniri nadodao: „Netko će već naići da ti skrati muke.“

Nastavili smo gledati udaranje kugli dok je noć gubila konture svog beskrajnog mraka i nudila plavičastije obrise zore novoga dana.


Međunarodni festival slikovnice OVCA U KUTIJI


Ovogodišnji Međunarodni festival slikovnice OVCA U KUTIJI održati će se u Pazinu od 12. do 15. rujna.

Nagrada za najbolju hrvatsku slikovnicu OVCA U KUTIJI dodjeljuje se od 2005. godine.
Međunarodni festival slikovnice OVCA U KUTIJI nastavak je ideje o popularizaciji slikovnice kao visokovrijednog umjetničkog djela te želje za upoznavanjem umjetnika iz cijelog svijeta i njihovog rada vezanog uz slikovnicu.
Idejni pokretač nagrade i festivala slikovnice - Ana Đokić
Ime nagrade OVCA U KUTIJI dao je Zoran Pongrašić.
Likovno oblikovanje skulpture OVCA U KUTIJI - Korina Hrnčir, Ivana Čukelj, Tatjana Strinavić

Program festivala:

Važne lekcije o odgovornom vlasništvu za najmlađe ove subote u besplatnoj predstavi „pazi.mazi.voli.“


https://3.bp.blogspot.com/-C7mX5bt6Z10/WHNJfb7bwrI/AAAAAAAAC48/UxZy3biU2Su5Swzx7X5pTgybcbyScOjgCPcB/s320/Program%2BMala%2Bscena%2Bcopy.pngZagreb, 29. kolovoza, 2017. – Nesebičnost pseće ljubavi nešto je što se nauči već u vrlo ranim godinama. Na bezuvjetnu ljubav, neumorno mahanje repićem i posvećenost bez obzira na sve, lako se naviknuti. No, kako uzimanje kućnog ljubimca znači i dolazak novog ravnopravnog člana obitelji, potrebno je što ranije shvatiti kako odgovorno vlasništvo kućnog ljubimca ne znači samo obožavanje svog psa. Prihvaćanje novog četveronožnog najboljeg prijatelja skup je ozbiljnih svakodnevnih obaveza, a svaki novi vlasnik kućnog ljubimca – bio on velik ili mali – s njima treba biti upoznat.
Da život s kućnim ljubimcem nije samo privilegija i koliko naši dlakavi prijatelji ovise o nama, najmlađi će imati priliku naučiti u subotu 2.9.2017. U 17:00 sati na besplatnoj predstavi „pazi.mazi.voli.“ namijenjena djeci i cijeloj obitelji, nastaloj u suradnji kazališta Mala Scena i tvrtke PURINA. Budući da se briga o životinjama uči od malih nogu, PURINA i Mala scena odlučile su te prve važne lekcije o odgovornom vlasništvu ispričati mališanima na njima zabavan način kroz toplu priču o prijateljstvu u koju nas iz svoje perspektive vodi Čupko, pas lutalica koji jednog dana upozna Juraja i Leu i okrene im život naglavačke. Zaigrani brat i sestra uz Čupkovu će pomoć shvatiti da životinje nisu igračke i naučiti mnogo o prijateljstvu, odgovornosti, pravilnom češkanju, bacanju loptica i svim ljepotama psećeg prijateljstva.

Davorka Črnčec | Čekanja


Spreman čekanju nas oteti
u ovom krugu koraka,
govoriš mi o krojaču i kovaču,
o kruhu s previše kora,
o gladi i bolesti,
o religiji i ljubavi,
o žrtvi.
O grijehu.

Sklupčana u hladnoj krletki
u zamku samoće nasukana,
čujem tvoj krik
što u boli čekanja reže jutro
pa klizi dan kroz pukotinu,
dok šapćeš koliko ljubiš.
Čekanju ne popuštaš.

Korak već ti osjećam,
oteti nas krugu spreman.


ponedjeljak, 28. kolovoza 2017.

FSK: Dolazi Daniel Kehlmann, jedan od najistaknutijih suvremenih njemačkih književnika


vrijeme: 03.09.2017.
mjesto: Zagreb

Peto izdanje Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture ugostit će u rujnu nagrađivanog austrijsko-njemačkog književnika Daniela Kehlmanna, jednog od najpoznatijih pisaca njemačkog govornog područja mlađe generacije kojemu književnost, kako je rekao u razgovoru za Hinu, gotovo da i nije stvar odabira, već prirodnog habitusa. 

"Toliko je različitih načina pisanja dobre književnosti da je nemoguće reći koja bi to trebala biti nekakva općenita uloga i smisao književnosti. Na to doista ne bih znao odgovoriti, jer književnost može toliko toga", kazao je Kehlmann, koji u nedjelju 3. rujna otvara u Zagrebu 5. FSK.

Konstantin Simonov | Čekaj me



Čekaj me, i ja ću sigurno doći
samo me čekaj dugo.
Čekaj me i kada žute kiše
noći ispune tugom.

Čekaj i kada vrućine zapeku,
i kada mećava briše,
čekaj i kada druge nitko
ne bude čekao više.

Priče o kitovima u Radićevoj




Petak , 1.9.2017.  19 - 20 sati



Knjiguljica

Stjepana Radića 11,
47 000 Karlovac

U sklopu „Dana Radićeve“, nakon ljetne stanke, ponovo krećemo s druženjima uz priče. Ovoga petak dođite poslušati priče o kitovima. Uz dječaka Nou saznat ćemo može li kit preživjeti u kadi, a jedna odvažna pužica pokazat će nam kako se svijet može proputovati na leđima grbavog kita.

Nakon priča na kreativnoj radionici izrađivati ćemo svoje kitove od šarenih papira.

Ovoga puta priče čitamo i družimo se ispred Knjiguljice u našoj Radićevoj.

Ne zaboravite ponijeti svoje knjižice za sakupljanje štambilja kako bi mogli osvojiti knjigu na dar. Ako još uvijek nemate našu knjižicu, ovo je pravo mjesto da ju dobijete.

Pozovite i prijatelje jer svi su dobrodošli

Kako do nas

Marko Vujović | Očekivanje osvita / Saglasje / Kratka kasnonoćna kompozicija


      OČEKIVANJE OSVITA

Orošeni obrazi
Ode obožavateljka ovih oblika.
Okupljaću oblutke, oplesti ogrlicu, očekujući opet one odgovore.
Odaljenost odabrane odagna osmijeh.
Očekivaću osvit ovrh ovih obronaka...                   
   
      ***

Josip Prudeus | Sad znanci smo samo





























Bez bola, bez tuge ja gledam vas sada,
jer srce je davno iscijeljeno moje
i mrtva je davno i posljednja nada,
sad znanci smo samo nas dvoje.

nedjelja, 27. kolovoza 2017.

Ispovijed jedne čitateljice XVII.


O romanu „Juma“ Đurđice Stuhlreiter

Piše: Mirjana Mrkela
Kuhanje uz pomoć

Gostima na ručku, kuharica je rekla: "Pripremila sam šufnudle iliti valjuške od krumpirova tijesta. A ono tamo su žganci. Bijeli jer su od krumpira."

Sven Adam Ewin | Južna voltaža



Stiže rujan. Kupe se laste.
Sjever podiže napon jata.
Na južnom krilu snaga raste
Na sto tisuća gigawata.

Sobom nose GPS trasu,
U letu vješto kriju tugu.
S hladnim sjeverom u kompasu
Jato naginje prema jugu.

Azimut lako naći nije,
Memorira se svaka staza.
Pamte se orto-projekcije,
Pamti se reljef krajobraza.

Ali svakoj, gledano s boka,
Iskri suza… u oba oka.

Danijel Dragojević | Nebeski bolesnik


Koliko mjesta gdje nismo dočekali ljetnu zoru; koliko uvenuća tamo i ovdje.
Lijepo bi bilo biti svuda ovog časa: u središtu i
na kori ploda, i dalje, dalje.
Ali ne svemir, ne daljine, dovoljna su dva mjesta za našu mjeru, naš oklop.
Bio bi to široki zagrljaj: svi mrtvi i svi živi, i oni koji se nisu rodili, u nama sve.
Ne zbrajati, ne kupiti - sve odjednom dodirivati, kao u šaci, pokrete, mjesta i časove.
Ovo naše meso, sitna kiša što nas s neba lupa, i to ropski - koračati, koračati…
Nebeski bolesniče, lijepo bi bilo…uvećana dobra kidaju granice, tako bez štita bili bi potpuno zaštićeni.


Mario Kovačević | Vapaj




gledaš me u oči kao kroz otvorena vrata
koja vode do moje srži
otupjele bez duše zaspale u hladnoći
dok je nisi našla i dovela kući

Mirjana Radman | Zatočenica hajduka Andrije Šimića


Fotografija: Mirko Bojić, i Golubice Design
Oj sokole, ti ranjenih krila,
nemoj da me budiš tim čemernim glasom.
Sad ja sanjam lijepe snove,
sve do zore rane,
a onda mi ti na pendžer sletiš,
i pomrsiš lijepe misli moje.

Biseri su davne suze moje,
zlato ne bi što se zlatom zvalo,
nego bješe to olovo teško
što mi leglo na srce moje.

Odgrni te zavjese od svile,
nemoj da mi skidaš krunu od biserja,
nit' da mi diraš njedra od dukata.

Dukati su u nizu ispleteni,
plela ih je desnica junačka,
plela ih je mog hajduka ruka.
Slagala ih od njedara mojih,
slagala ih sve do samog struka.

subota, 26. kolovoza 2017.

Svjetski uspjeh romana Elijahova stolica


Prevođeni i nagrađivani roman Igora Štiksa Elijahova stolica na engleskom kao petnaestom prevedenom jeziku u knjižarskoj će se prodaji za svjetsko tržište u izdanju Amazon crossinga pod naslovom The Judgment of Richard Richter, a u prijevodu Elen Elias-Bursac, naći 1. rujna ove godine.

E-knjiga nalazi se u prodaji od 1. kolovoza. U Kindle storeu, najvećoj knjižari e-knjiga na svijetu, probila se na prvo mjesto u kategoriji povijesnih romana te na sedmo mjesto ljestvice najprodavanijih knjiga. Do sada su knjigu u prestižnom Amazonovu programu Kindle first ocijenila čak 92 čitatelja.

Prisjetite se ovoga romana koji je i u hrvatskom izdanju doživio tri naklade, a kupilo ga je više od 5000 čitatelja, ili posegnite za prvim proznim djelom Igora Štiksa nakon jedanaest godina i Elijahove stolice, kratkim romanom Rezalište. Amazon crossing priprema i novo englesko izdanje Štiksovog prvijenca Dvorac u Romagni.

Izvor: Fraktura d.o.o.

Nataša Nježić Bublić | Dugo nisam...


Dugo nisam pisala o Jeleni.
Jelena je dobar materijal za pjesmu.
Za zapis bar.
Jelena sa zlatnom kosom,
Jelena sa osmijehom na licu,
Jelena ide sa tržnice i nosi šparoge u pletenoj korpi.

Tomislav Domović | Žudnja



Tko te voli više od mene? Moje tijelo. Moje odleđeno tijelo te voli. Tako ono govori, nadimlje se, busa i zbog toga ono i ja počesto smo u sukobu. Kao dva uspaljena krvnika rastežemo tvoje brazde, bubnjamo po tvojim krovovima, u tvojim vrtovima gajimo i guje i mungose. Tvrdim da sam te ja prvi upoznao, osvojio; prvi da sam, kao najvažniji čin osvajanja, ukrasio i otkrio tvoju golu ljepotu pošumljenim govorom. Poezijom da sam oživio tvoje zamrle nemire.

Tijelo poriče te sumnjive zasluge i riče, trese se i drhtajem zbori: ja sam utrlo put, ja sam u suglasju s njenim tijelom otvorilo prostranstvo u kojem je, kao u nacionalnom parku, jedini imam pravo polijevati, štucati i kresati. Tijelo kaže da ne može bez nje i ja da sam razvlašteni pjesnički sebeljub: „Jeka si Tomislave, ti samo daleka si jeka. Nevješto oponašaš moj zov. Moje platinaste trube u kojima ona tuli.“

A ja vjerujem da te volim najviše. Kad tijelo umre možda će tako i biti.

Iz rukopisne knjige "Ljubavni abecedarij", ciklus "Tijelo"

Vedran Strmečki | Pogledi



Proljeće iscijeđenim bojama
niz lišće istezalo je sunce.
Jašući na vjetru
dan je otvarao oči.
Zaokupljen klizeći dugom,
tuđim tragovima zarobljen
uporno se osvrćem
i propuštam osjećaj koji sam tražio.
Iskrivljujućim pejzažima
svijet je neplanski gubio mene,
moj pogled u daljini odlazi bez pozdrava.
Zaogrnut prošlošću,
zbogom je ono čemu težim.
Scenografijom života
razmičem sjećanja,
u treptaju izgužvana postavi se tama,
i zadrhti tišina u mome krilu.
Koliko je pogleda još ostalo?

Dnevnik (ne)obične djevojke


Ljubav na kocki

Piše: Božana Ćosić

Eh, tako je to. Kada ti krene padneš, pa se podigneš i opet krene pa padneš  i tako u krug. Valjda je to normalno i valjda su padovi sastavni dio života. Već sam stoput pričala o svojim mukama i sebi samoj išla na živce, ali ljudi moji, ne mogu vam pričati bajke kada ih nema u mom životu.

Nakon uspješnog otvaranja Glamura desila se nesreća koja je na koncu riješena. I opet je sve kako i treba biti, ali vratili su se i stari problemi.

petak, 25. kolovoza 2017.

Stihovnica Siska


Stihovnica Siska, prepoznatljivi poetski projekt Matice hrvatske Sisak ide dalje. Prvo okupljanje nakon ljetne stanke zakazujemo za četvrtak 31. kolovoza 2017. s početkom u 17:30 sati. Ovaj put iznimno, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Siska, Stihovnicu ćemo održati u sklopu programa 'Kupskih noći' na brodu Biokovo usidrenom na rijeci Kupi uz Šetnicu Slave Striegla.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Branimir Bogunović Pif.

Pozivamo sve zainteresirane pjesnike i publiku, da nam se pridruže i obogate ovo druženje bilo čitanjem svojih vlastitih stihova ili jednostavno svojim prisustvom i praćenjem programa. Prethodna najava za čitanje nije potrebna.


Siniša Matasović,
moderator Stihovnice


http://www.sisakturist.com/hr/kalendar/pregled/kupske-noci-2017/464

Pavol Janik | Užas


ASTONISHMENT


I stretch out the water
in which you are reflected.

With a shout to stop
all possible outflows.

I address you by breath
such release of speech.
Until you are glassy with ice before me
as before a draught.

Tirelessly you quiver under the numb surface
and on the bottom for a moment gleam
so that I glimpse the day,
which will only light up in you.

Hana Konsa | Bura je zvijer



Bura je zvijer
Na koju voljno izlaze
samo snažni muškarci i stare žene
jedini od ljudskog roda
koji je dočekuju kao svoga
Mi pitomi skrivamo se

Sven Adam Ewin | Jelena, žena koje nema


(Ivi Andriću)

Ona obično dođe, mirisana sjevercem,
Ali bez dopuštenja ne želi preko praga.
On prestane da piše i igrajuć se s percem,
Bez riječi, kretom glave, kaže joj: uđi draga!

Ona nije Jelena. I nikad došla nije.
I nikad neće doći… A ono što ga muči,
Preostalo je jedva u podsmijeh svoj da skrije,
I super sentiš naslov. Što tako dobro zvuči.

Uz ženu koje nema, uz malo persiflaže,
Uz retuš tajnih fotki, uz pratnju dvorske lude,
On stoji pored Drine, pali lulu i kaže:
„Ne biva ništa prije, nego treba da bude.“

A onda opet šuti. I od tišine tiši.
I opet bude visok. Od samog sebe viši.

Igor Petrić | PM (pogrešna molitva)


pogreška
ljudi smo
i na početku
i na kraju
uvijek neka zagonetka
oko vrata omča krute konoplje
na stolu prazne čaše i puna pepeljara
teška greška
pogreška

četvrtak, 24. kolovoza 2017.

Natječaj za književnu nagradu 'Zvane Črnja'


prijava: 25.09.2017.

Društvo hrvatskih književnika Zagreb i Istarski ogranak DHK Pula raspisuju natječaj za književnu nagradu 'Zvane Črnja'. Rok za prijavu je 25. rujna 2017. 

Nagrada 'Zvane Črnja' dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja i sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju knjigama objavljenima u vremenu od 1. rujna 2016. do 15. rujna 2017.

Tri (3) primjerka knjige do 25. rujna 2017. valja poslati na adresu:

Istarski ogranak DHK
Sv. Ivana 1
52100 Pula
- za nagradu 'Zvane Črnja'

Svečana dodjela nagrade bit će na 15. Pulskim danima eseja u listopadu 2017.

www.dhk.hr
www.dhk-pula.hr

Izvor;Culturnet.hr

Marko Vujović | Nad(v)ojenost / Narcis / Nauk neprijateljima


    NAD(V)OJENOST

Novostrahom nadojen
Nebulama nadvijen
Nesigurnošću nadvojen

      ***

    NARCIS

Narcisu nabavite naočare!
Najednom nalazak neočekivane nakaznosti...

      ***

    NAUK NEPRIJATELJIMA

Neprijateljima:
Nekom narednom neprilikom nabavite naočare!
Nešto nekad naizgled naliči nepoštenim namjerama.
Ne napadajte nevine...      

Josip Prudeus | Bagrem



Zdenka Bilobrk | Put vilinskih greda; Noli


                         Noli

Matematiku sam prestao učiti u petom, zbog jedinice.
Već prvoga dana, to mi je bio  poklon od nove nastavnice.
Nisam se ustao da ju pozdravim, kad ušla je u učionicu,
jer sam se zanio, gledajući ispred sebe u jednu djevojčicu.
Glava  joj je bila puna predivno ispletenih pletenica,
ukrašenih nizom šarenih, bljeskavih perlica.

Patnje mladog autora XLIII.


BESPRIJEKORNI

Piše: Jelena Hrvoj

Manje-više svi znamo onu izreku:“Prvi se mačići u vodu bacaju“. Ružna izreka za nas životinjoljupce, ali prikladna za ono o čemu ću danas pisati. „Prvi se rukopisi u vodu bacaju“- izreka koja vrijedi za 90% pisaca. Iako su nam prvi rukopisi najdraži, godinama kasnije kada ih ponovno uzmemo u ruke, u tim se istim rukopisima vidi sav raskoš spisateljskih grešaka.

Josip Prudeus | Kako nas mogu...



kako nas mogu
umoriti lutanja
kako se odreći otkrivanja
kada se naoko isto
nikada istim ne ponavlja

srijeda, 23. kolovoza 2017.

Učini(mo) pisanje ponovno velikim



Rođendanska – 23 književne želje i sve na čemu sam zahvalna

Piše: Clara C.

Danas (23.08. u trenutku pisanja) je moj 23. rođendan. Uvijek sam romantizirala rođendane, datume i obljetnice, a pogotovo ovaj koji je numerološki ujednačen. Naposlijetku, 23 mi je, uz 17, iz iracionalnih razloga najdraži broj. Ovo je jedini takav dan u životu i zbog toga mi je pomalo žao. Osjećam se zbilja dobro i posebno danas. Tu je moja najdraža hrana, Ferrero Rocher torta koju mi je mama napravila jer još uvijek nemam pojma o kulinarstvu, Teranino u hladnjaku kojeg vjerojatno neću piti danas (koji doduše i nije izričito za mene, ali zašto ne), ljubav pojedinih ljudi kroz čestitke, najdraža glazba i kauč na kojem sam upravo napisala kolumnu (ovaj uvod pišem zadnji). Na krevetu me nakon posla dočekao  mamin poklon među kojima su dvije knjige. Jedna od njih je „Bio sam mason“. Nevjerojatno je koliko me dobro poznaje.

Izložba uz Festival svjetske književnosti


vrijeme: 31.08.2017. - 10.09.2017.
mjesto: Zagreb, Studio Moderne galerije Josip Račić

U povodu Festivala svjetske književnosti Moderna galerija i nakladnička kuća Fraktura priređuju izložbu crteža i slika nastalih prema književnim motivima. Izložba se otvara u četvrtak, 31. kolovoza u 19 sati, u Studiju Moderne galerije ‘Josip Račić’. 

Javnosti će biti predstavljeni radovi Grgura Akrapa, Gordane Bakić, Antonije Balić Šimrak, Tomislava Buntaka, Igora Čabraje, Tanje Dabo, Ivana Fiolića, Fedora Fischera, Danka Friščića, Tomislava Hršaka, Ivane Jurić, Duje Jurića, Vedrana Klemensa, Daniela Kovača, Koraljke Kovač, Dore Kovačević, Vide Meić, Martine Miholić, Alena Novoseleca, Siniše Reberskog, Domagoja Rogine, Maje Rožman, Roberta Šimraka, Šimuna Tolića, Marte Tute, Alana Vlahova, Zlatana Vrkljana, Josipa Zankija.

Izložba će se moći razgledati do 10. rujna 2017.

Izvor:Culturnet.hr

Miroslav Pelikan | Obala


Ostajem sam na tihoj obali teško podnoseći jedva čujne zvuke, sklanjajući se od rijetkih radoznalaca koji hrane svoje ogavne duše tuđim nevoljama i glasovima o smrti iz daleka
Polako dišem, osjećajući toplinu podnevnog sunca, dobro je, mogu gledati u lijene valove što dopiru do mojih nožnih prstiju i nitko neće opaziti moj blagi osmijeh upućen moru, njegovoj moći i nitko me neće prekidati u bezglasnoj molitvi, a kako mu se dugo i bezuspješno molim cijelu vječnost, cijeli život

Buka izdaleka, odmičem, uklanjam se radoznaloj svjetini

Starac isprekidana koraka vuče se prema utočištu, prema prvoj praznoj rupi u stijenama iznad luke, to je dobro mjesto za promatranje, nitko me ne ometa, mogu gledati more sve do svoga konca

Impuls | Poezija na Špancirfestu



Poezija kao izričaj ljepote riječi i melodioznosti jezika te dubine emocija zaiskrit će u večernjim satima u atriju Županijske palače baroknoga grada. U sklopu Špancirfesta, a u organizaciji Udruge za promicanje kulture RITAM MISLI Varaždin u programu IMPULS POEZIJE dolaze nam svjetski poznati pjesnici, sudionici Ptujskog festivala DNEVI POEZIJE IN VINA.

Uživat ćemo u stihovima Laure Accerboni (Italija), Nikoline Andove (Makedonija), Mathieu Jacquelin Yekta (Francuska).
i
u glazbenom izričaju mješovitog zbora KAPELA PAULINA WARASDIN, solo pjevanju Vesne Kušćer Čisar, sopran, Dunje Devčić, sopran, Sanje Brezovec, alt, zu klavirsku pratnju i dirigenta, maestra prof. Zdenka Kušćera, KUD Josip Lončarić, Hrženica, voditelj Dragutin Koren

ulaz slobodan

Waldorfska škola, Zagreb | Festival bajki 9.rujna 2017.


Waldorfska škola je tradicionalno domaćin najčarobnijeg festivala u gradu - festivala bajki!

Pripovijeda se oko vatre, do duboko u noć, na velikom travnjaku Waldorfske škole na način kako se to radilo u vremena kada je pripovijedanje bilo jedini način putovanja kroz Svijet i Život.

Glavna pripovjedačica i moderatorica je Jasna Held pripovjedacica bajki, jedina hrvatska autentična pripovjedačica bajki i priča, a uz nju pričopričalice mogu biti svi oni koji dođu i požele s okupljenima podijeliti svoje čarobne, obične i neobične priče, bajke, doživljaje iz života ili mašte…

Priče i bajke za malu djecu, malo stariju djecu, još stariju i staru djecu. U pauzama: druženje uz glazbu, domaće pizze, kolače, izvorsku vodu, čajeve i sokove...

Ponesite jastučiće, deke, karimate…

Uđite u čaroliju...


Marijan Grakalić | Blaževdolsko more





Ubija me val mora kojeg više nema
glava i ruke u pijesku izgubili su svoje vrijeme
pošteđeno kiše i od riječi što zavaravaju.
Samo beskonačna pučina nerado škrguće
u glasu koji nestaje u daljini zajedno sa noći
što stalno tamom glača brežuljke i šume.
Ništa nije toliko sklono krajnosti kao ljubav
dovoljno snažna da stvori ono čega nema
i da pliva sa mnom u prvoj brazdi zelene livade.
Miriše more između trsa i pelina gdje dišu
izgubljene uspomene ljubavnika poput čuda
nespremna na ustupke i gnjev slane pjene.
Šum obronka seže skroz do stopala i
podsjeti pri tom na još jedan posjećeni dan
na to da nije dovoljno tek dosegnuti more.

Danijel Dragojević | Vrt


Tko na jastuku ima vrt
sanja s obje strane. Raste i buja
golemo lišće. Tko na jastuku
ima vrt u glavi gubi glavu.
Idi, glavo, idi. Tko na jastuku
ima vrt služi tom vrtu danju i noću,
zelen i bez ičega svoga.

Tomislav Domović | Na obali rijeke erosa



u dubini mirisa
naše se ljubavi gledaju
kao list i pjesma

utorak, 22. kolovoza 2017.

Sven Adam Ewin | Unuka kod bake




Iz medne kruške izlazi pijana osa.
Sljepić je šmugnuo u travu ispod žbuna.
Još nisu nestali tragovi kolovoza,
A već se svuda vide stope mladog rujna.

Dnevnik prosvjetnog radnika, kolovoz 2023.


Sutra punim 67 godina. Bole me kosti, imao sam dva infarkta, imam tri stenta.
Danas sam održao redovnih 17 časova. Morao sam u 61. da upišem još jedan fakultet, pa sada predajem 6 predmeta. U školi od 836 đaka, radi nas dvanaestoro.

Žena me je napustila pre četiri godine. Kaže - niti me viđa, niti donosim pare u kuću. I jeste tako. Sve što zaradim dajem na stručno usavršavanje, na koje idem tri vikenda mesečno. Ako i pretekne nešto para, to dajem na papir, toner, popravku računara i štampača. Svake nedelje kod svoje kuće odštampam oko 320 strana izveštaja, i 450 strana nastavnog materijala. Ako. Nije mi teško i ne žalim. Ja bar imam posao.

Ljiljana Pasariček | U nedostatku tebe





Osjećam se poput
Alkoholičara
Koji traži svoj gutljaj
Da ga nemira spasi
Tresu se ruke
Meni nutrina
Koga da dotaknem da spasi me

Božica Jelušić | Jena žalostiva



Zorom, gda mrak z drevja splazne,
I sunce posrče tenje,
Žalim kaj su hiže prazne,
Kaj je v štali blaga menje.

Krunoslav Mrkoci | Biti pjesnik: povezanost djela i iskustva




Promijeniti i preokrenuti vlastiti život, znači: ništa ne promijeniti u svijetu, ali za sebe: promijeniti cijeli svijet.

Uzaludno je i suludo promatrati pjesničko djelo, odvojeno od životnog puta pjesnika. Svatko možda može napisati dvije -tri pjesme, ali pisati poeziju cijeli život, to je nešto drugo. I svi najvrijedniji i najznačajniji iskazi tog bića zabilježeni su u poeziji. Za pjesnika, poezija je sve; gotovo sve: ostaju još tek mali životni užici materijalne prirode.

Uzaludno je i suludo promatrati pjesničko djelo, odvojeno od životnog puta pjesnika: jer pjesnik sve što jest, svoje stihove, svoja dvojenja, sumnje i spoznaje crpi upravo iz događaja i situacija vlastitog života i vlastitog iskustva u određenom tijelu, prostoru i vremenu.

Biti pjesnikom cijeli život znači: biti neodvojivo vezan uz vlastito iskustvo i uz dojmove i zaključke koji proizlaze iz njega.

Premda su nam svima draga pozitivna i ugodna iskustva, ipak najviše učimo i zaključujemo iz onih neugodnih. Prepoznati neko iskustvo kao neugodno, znači naići na određenu prepreku koju još uvijek ne možemo s lakoćom preskočiti.

I stoga, pjesnici: uživajte u svim situacijama s kojima ste suočeni kao u jedinstvenom iskustvu i izazovu vašeg života; no, ne zaboravite, niste sami, kao što reče naš veliki pjesnik u svojemu Pobratimstvu lica u svemiru. Jer, život je zaborav, a pjesništvo sjećanje; ne na loše stvari, nego na znanje stečeno iskustvom.

ponedjeljak, 21. kolovoza 2017.

Tijana Rakočević | Bezuha



Upozorenje
Ne umijem voljeti kad pritisneš dugme
Još manje prestati
Vive mon amour vive
U brutalnostima mojim
Kao humana religija
Koja propovijeda odsijecanje ruke

Nataša Nježić Bublić | Ime joj je Poezija




za Mariju

Sve mislim, doći će dan,
i umaknut ću s fejsa.
ni provirit, ni taknut tipku.

Sonja Smolec | Edim Šahović: Nemir i sjena


Nemir i sjena roman je o konjima i ljudima. Zvuči jednostavno, ali nije tako. Premda su o konjima napisane mnoge knjige, ova ima svoje posebnosti. Autor nas upoznaje sa životom konja, jednom od najplemenitijih životinja, počevši od pradavnih dana, od prvih konja kojima su roditelji bili jednorozi. Već sam takav pristup priči, koji miješa stvaran život konja s elementima bajkovitosti, daje onu posebnu privlačnost ovoj knjizi.

Knjiga je tematski podijeljena u dva dijela, a mogli bi reći i čak i više. Prvi je dio o konjima koje upoznajemo kroz njihove živote, konje koji razgovaraju konjskim jezikom ali gotovo ljudskim glasovima. Autor vrlo vješto čitatelja uvodi u radnju čineći ga i samim dijelom te iste priče.

Akcije nikada ne nedostaje. Bez obzira radi li se o mirnom suživotu između konja i ostalih životinja, ili se radi o borbama za prevlast, do koje i ovdje, na žalost dolazi.

Uvodeći nas dalje u vrijeme prvih susreta čovjeka i konja, autor nas u drugom dijelu knjige upoznaje s plemenima za koje, prema opisima možemo pretpostavljati da smješta u kanadske predjele, planine, pored jezera i mora. No, to možda i nije toliko bitno koliko vještina da nam kroz više generacija ljudi, kroz nekoliko različitih plemena i njihov suživot ili borbe, dočara ljepote njihovog života, opasnosti s kojima su suočeni, filozofijom kojom žive usko povezani s prirodom i njenim zakonima.

Sam naziv romana, Nemir i Sjena, ima višestruko značenje. Nisu to samo imena konja, crnog i bijelog. To je sve ono što je u nama, dio naše dvojne i višeslojne osobnosti. Sve to dopunjeno je mudrim izrekama i životnim mudrostima koje se pojavljuju u knjizi autor nas ne opterećuje, već naprotiv, postavlja ih na pravim mjestima i time postaju integralni dio radnje.

Sadržaj knjige nemoguće je ispričati budući da se radnja zbiva kako kroz nekoliko generacija konja tako i kroz nekoliko generacija ljudi i plemena.

Čitatelju bi bilo daleko lakše pratiti radnju da je autor, budući da se u romanu pojavljuje veoma mnogo likova, ili na početku ili na kraju knjige stavio indeks imena. Tim više što se neka imena u novim generacijama ponavljaju.

Takav složeni  tekst, koji je napisan u pripovjedačkom tonu, izvrsno je zamišljen, no ipak bilo bi potrebno urednički ga dotjerati kako bi rečenice bile tečnije i prijelazi iz davnog u prošlo nesvršeno vrijeme logičniji, elegantniji, odnosno, da se pravilnije koristi imperfekt i pluskvamperfekt (prošlo nesvršeno vrijeme i opis radnje koja se dogodila prije neke druge radnje). Jednako tako trebalo je u nekim dijelovima napraviti prijelaz iz jedne radnje u drugu, ili podnaslovom ili nekim drugim razdjelnim znakom.

No, i bez svega spomenutog, knjiga se čita gotovo u jednom dahu. Autoru treba čestitati na ustrajnosti da takvu složenu ideju objedini i napiše ovakav složen roman gdje se miješaju bajka, fantazija, fikcija i stvaran život.

Ne treba zanemariti niti naslovnicu knjige, izvrsno odabranih likova, sukladnih boja i odabrane vrste slova za naslov, koja je u potpunom skladu s cijelom pričom.

Sve to ne bi bilo moguće da i sam autor nije velik ljubitelj konja, da svakodnevno ne živi s njima, da nije samo njihov hranitelj i osoba koja ih jaše, već i njihov dobar poznavatelj i prijatelj.

Naslov: Nemir i Sjena
Autor: Edim Šahović
Broj stranica: 320
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2016.
ISBN: 978-953-336-292-2
Tisak: digitalni tisak knjiga - print na zahtjev

Branka Kadabec | Postojim...


Autor fotografije - kolaža: Branka Kadabec

Nemoj me tražiti
u neispisanim redovima
bijelih bilježnica
ni čitati me nemoj
između redova.

nedjelja, 20. kolovoza 2017.

InBook 2017. | Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci



InBook je književna i šire kulturna manifestacija nastala inicijativom mladih vinkovačkih studentica 2015. godine čijoj jedinstvenosti doprinosi njezina mlada pokretačka snaga, kao i ciljana publika kojoj je manifestacija u prvom redu namijenjena - mladež. Ovogodišnje, treće će se izdanje InBooka održati u dvorištu Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci te u suradnji s njome, i to od 21. do 30. kolovoza s pet večeri zanimljivih sadržaja!

Organizatorice su za posjetitelje pripremile razgovore s književnicima i stručnjacima iz polja znanosti o književnosti, filmu i kazalištu, večer poezije i kratke priče, književni kviz, dramsku večer, projekciju filma te glazbenu svirku. Ovogodišnje izdanje InBooka organiziraju mlade vinkovačke studentice Mia Filipov i Martina Ivanko uz podršku Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Učilišta Cibalae.

SVI su pozvani!
-------------------

PROGRAM

Vedran Strmečki | Ulicama hodajući


Ulicama hodajući.
Golicajući zgrade kroz noć,
izgubljeno su me usmjeravale.
Nepotrebno.
Uporno koračam
ujedinjenim ritmom samoće,
osmjehujući se nemajući nikoga.
Taj život tako dane otima.
Sjeća li se itko
trenutka kada me zaboravio.
Kakav li je osjećaj?
Moje hladne ruke
izumiru tražeći zagrljaj.
One još postoje.
Ljudi prolaze.
Umjesto osmjeha suze razvlače
pločnike koji progone me
za ruku držeći sjećanja.
Bježeći sakriven u sjenama
uspješno izmičem.
Ulicama hodajući.