Mato Jozić | Oj pastiri

Izvadiše lihvari iz čarape

Sumnjive neke novce

Prošetaše po pijaci

I kupiše nekakve ovce

A ono što se ne spominje

Stvari su vrlo bitne

Sitne su ovčije duše

I kupili za novce sitne

A ovce kao ovce

To sada ističu rado

Kako se ne mijenja ništa

Samo su promjenile stado

Predstavljanje knjige Diane Rosandić Živković u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu

 

Mala zvona | Plesne radionice ISPRIČAJ TO POKRETOM u KunstTeatru u prosincu

 

"Zvonjava na Trešnjevci" nastavlja se i u prosincu!  "Ispričaj to pokretom" nova je programska cjelina "Zvonjave na Trešnjevci", namijenjena djeci (od 9 do 13 godina), u kojoj se istražuju izražajne mogućnosti pokreta. Sastoji se od četiri radionice i završne predstave otvorene za javnost, a temelji se na nagrađivanoj slikovnici Igora Rajkija i Klasje Habjan "Tminice" koja govori o sjenama što nastaju krajem dana, ispreplićući se i ispunjavajući kućne prostore, te o utjecaju koji na njih imaju svjetlosti ekrana raznih uređaja. Pokretom ćete stvarati "Tminice" u dvorani trešnjevačkog KunstTeatra (Okićka 11), koji je novi suradnik Malih zvona u programu "Zvonjava na Trešnjevci". Voditeljica Rebeka Čuljak završila je Školu za klasični balet u Zagrebu i preddiplomski studij Komunikologije; podučava balet i vodi radionice scenskog pokreta s djecom. Prijave traju do 1. prosinca, a možete ih poslati na adresu:  josip@mala-zvona.hr. Broj mjesta je ograničen! Radionice su za polaznike besplatne. Program kulturnih događanja "Zvonjava na Trešnjevci" održava se uz podršku Grada Zagreba. Mala zvona Facebook Instagram Email KunstTeatar

CeKaTe | Teatar na Trešnjevci: Predstava za najmlađe "Što to šumi?"

Centar za kulturu Trešnjevka i njegov Teatar na Trešnjevci s ponosom najavljuju novu predstavu za najmlađe pod nazivom "Što to šumi?", koja je premijerno bila izvedena 17.10. 2024. godine. Kazališta za najmlađu publiku, poznata kao Theatre for Early Years (TYE), uobičajena su u anglosaksonskim zemljama i na njemačkom govornom području. CeKaTe-ov Teatar na Trešnjevci kontinuirano prati ove trendove, kreirajući predstave prilagođene djeci od najranije dobi. Nakon uspješnica "Noć/Dan" (2022.) i "BonTon" (2023.), stiže nova senzorna avantura koja istražuje svijet zvukova – "Što to šumi?". 

Kroz igru i interakciju, maleni gledatelji upoznaju bogatstvo zvukova: od šuštanja plastičnih vrećica, padajućeg kukuruza i žubora vode do melodija na blok flauti, gitari i saksofonu. Predstava "Što to šumi?" pruža djeci priliku da kroz igru, slušanje i otkrivanje razvijaju osjetila i dožive prve kazališne trenutke.

Autorski tim:

• Režija i izvedba: Frana Marija Vulić Vranković
• Kostimi: Anamarija Filipović Srhoj

Ova jedinstvena predstava izvodi se u tri verzije, prilagođene različitim dobnim skupinama:

• 6 do 18 mjeseci
• 1,5 do 3 godine
• 3 do 5 godina

Daljnje termine predstava možete pročitati na sljedećoj poveznici:

https://cekate.hr/program/sto-to-sumi-za-bebe-od-6-do-18-mjeseci-3/

POU Velika Gorica | Dodjela nagrade "Albatros" za 2024.

 

Marin Tomaš | VAL (obrada pjesme Dobriše Cesarića Željeznicom)

 

Val, val

I galebâ smih

I brod star i mal

I ribar pognut, tih

Otkrio je otajstva prvi

Ali vrijeme, vrijeme ga mrvi

U srcu plače i plače

U srcu jače i jače

Ćuti da je k'o kapi mora

Što vjetri po beskraju vječno tuku

I mlate

Ali one ih vazda za pjenu vuku

I zlate, zlate

Ana Vulić | Putovanje

Svi smo se mi rađali u zapećku

I u središtu arena

Osluhnuvši razdor u stupici se zagubili

Svi smo mi ista zvona slušali

Dok smo samoćom smoreni u bujici raskola stradavali

Oštrinu sjecanja na krikove usput gubili

Pokleknuvši pod bezdušnim idejama, izdani,

Jedni druge drugima prokazivali

Burne dosade razvratno varali

Istinom se poigravali

Privide basnoslovno prodavali

Pa onkraj svih međa dospjeli

U rog radosnog jutra zapuhali

CeKaTe | Starohrvatski bestijarij - Završna svečana priredba "Vuk i ptica– audiovizualni performans"

 

Završetak projekta Starohrvatski bestijarij  obilježava se svečanom priredbom za sve sudionike i sve zainteresirane, koja će se održati u četvrtak, 5.12.2024.u 11 sati u Centru za kulturu Trešnjevka. Tom prilikom predstavljamo audiovizualni performans "Vuk i ptica" likovne umjetnice Ane Salopek i glazbenog umjetnika Domagoja Vukovića. Ulaz na performans je besplatan. 

O performansu: 

Projekt spaja vizualno i auditivno, gdje se slika i glazba isprepliću. Ptica (Ana) stvara ilustraciju na digitalnom platnu koristeći tradicionalne tehnike crtanja i slikanja, dok Vuk (Domagoj) istovremeno stvara glazbu koristeći različite instrumente i mongolsko grleno pjevanje, snimajući i reproducirajući zvukove preko looper pedale. Na taj način stvara orkestar u stvarnom vremenu. Kroz likovnu i glazbenu umjetnost, autori istražuju starohrvatsko nasljeđe, mitove i legende, te donose jedinstvene priče o običajima i vjerovanjima naših predaka. Do sada su izveli četiri audiovizualna performansa koji se bave temama poput stvaranja svijeta i borbe između svjetla i tame.

Starohrvatski bestijarij je projekt očuvanja starohrvatske kulturne baštine, temeljen na legendama i pričama naših predaka. Sudionici su učili o mitskim bićima, staroslavenskom mitu i usmenoj predaji te važnosti očuvanja mitova i legendi. Program je uključivao predavanja, likovne i interaktivne radionice, tematske ture i promocije knjiga, te je pružao djeci i mladima uvid u likove iz hrvatske narodne baštine. Projekt je također istraživao ekološku dimenziju mitskih bića i njihov odnos s prirodom, ključnim za razumijevanje mitova i opstanka.

Nikola Dubroja | Hod po žici

Philippe Petit se morao sabrati
znao je da mu nebeski ponor
između tornjeva blizanaca
neće oprostiti pogrešku

Philippe Petit je odlučio riskirati
iako je daleko ispod
njujoršku buku nadjačao
zvuk policijske sirene

On je čuo samo svoje korake
na žici koja ga je izazvala
da dodirne oblake

Novinari su pisali o ludoj slici
a nisu shvatili
da svi mi hodamo po žici.

CeKaTe | Otvorenje izložbe Boško Budisavljević - Auto-arhiviranje u 11 točaka Galerija Modulor

 

Galerija Modulor Centra za kulturu Trešnjevka u srijedu, 4. prosinca 2024., u 19 sati otvara izložbu  “BOŠKO BUDISAVLJEVIĆ – Auto-arhiviranje u 11 točaka”. Izložbu je u suradnji te kroz brojne razgovore i dopisivanja s autorom osmislila dr. sc. Sandra Križić Roban, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju s Instituta za povijest umjetnosti, dok je postav izložbe nastao u sinergiji s arhitekticom Mirnom Horvat. Ulaz na izložbu je besplatan, a može se posjetiti do 17. siječnja 2025. godine, radnim danom od 10 do 20 sati u galeriji Modulor (Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb).

O izložbi:

“Auto-arhivska” vremenska mentalna mapa, čiji segmenti govore o utjecajima, razmišljanjima, djelovanjima, školovanju i projektima Boška Budisavljevića (Split, 1942.), u ovom trenutku omogućuje pogled na ono što smo, čini se, nepovratno izgubili – odgovoran i kreativan odnos prema urbanom prostoru. Bilo da se radi o mikrolokacijama poput Visa, ili velikim urbanim aglomeracijama kao što je Zagreb, je li njegov interes usmjeren na spomenik koji je planirao u suradnji s Marijom Ujević, ili na poticanje urbaniteta u afričkim gradovima 1960-ih, Boško Budisavljević neizbježno je ime svakog tko će se ikad zapitati, što je grad i koje su značajke urbanizma kao izgrađenog konteksta. Koji nikad nije tek skup građevnih pojedinosti, nego je protkan svim zamislivim životnim segmentima.

Osmišljena poput slojevite prostorne skice, izložba sažima cjeloživotno bilježenje mišljenja, djelovanja, pisanja, govora o arhitekturi i urbanizmu, umjetnosti, kroz odabir radova, dokumentacije i predmeta iz osobnog arhiva umjetnika. Izvan čvrstih okvira historiografije i kronologije, postupkom “prozračivanja” i preokretanja kutija, mapa i svih ostalih zakutaka u kojima je Budisavljević skrupulozno skupljao radove, skice, zamisli, zapise i nacrte, izložba ga predstavlja u 11 točaka koje treba prepoznati i povezati u cjelinu.

Za vrijeme trajanja izložbe biti će promovirana i publikacija "BOŠKO BUDISAVLJEVIĆ – Auto-arhiviranje u 11 točaka" koju priprema dr. sc. Sandra Križić Roban, a kao izdanje Instituta za povijest umjetnosti u sklopu projekta  "Arhitektura i likovnost urbanih cjelina Hrvatske.

Navedenu izložbu financijski podupire Ministarsvo kulture i medija RH, Gradski ured za kulturu i cvilno društvo, a donator je Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Milka Šupraha-Perišić | Na kraju ljeta

Bezbrižno šeću pitomi ptići
između grmova ružmarina
dok suho lišće umorne loze
Nevoljko napušta svoje grane

Kroz krošnju masline
Posve ravnodušno
ružičasti obzor
Namiguje mi raskošnom ljepotom.
I uvijek ista pitanja bez odgovora…

Lijeni koraci nepoznatog šetača
moja sjećanja na kameni grad
i uvijek nova žudnja za nepoznatim,
utihnu i osjetim samoću

Prigušeni šumovi brodice na moru
To se mreže bacaju po navici
I galebovi kao besplatna kulisa.
Uvijek rado gledana repriza…

Jedva dočekana jesen

Udruga Osebunjek | Promocija zbirke poezije Katarine Zadrija: "Kmukač"

 

Dani masline u Koljnofu, 15. – 15. studenoga 2024.

Novozasađene masline u Koljnofu

PRVA MANIFESTACIJA MASLINE U MAĐARSKOJ ODRŽANA U KOLJNOFU 

Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.    

U ubavom Koljnofu (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof), u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, u zapadnoj Mađarkoj, od petka do subote, 15. – 16. studenoga 2024. godine, održani su prvi Dani Masline u Koljnofu ( Olajbogyó napok Kópházán). Ovo je ujedno i prvi takva manifestacija posvećena maslini, maslinovom ulju i proizvodima od masline u povijesti Mađarske, što su zabilježili i ovdašnji mediji.

Idejni začetnik, organizator i domaćin prvih Dana masline u Koljnofu je dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske narodnosne samouprave u Šopronu, dok je program osmislio i vodio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra. Manifestacija se odvijala u poznatom koljnofskom restoranu Levandi i prostoru pod imenom Etno Kume, a u organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge Hrvati (Hrvati-Horvátok Egyesület), PanonIqm instituta i Književne zaklade Timee Horvat, pjesnikinje opčinjene hrvatskim Jadranom. 

Đurđa Vukelić Rožić | Priča o dvije ježice

 

Svaka iz svoje šikare Bogu iza nogu, dvije tamnoprsne ježice pohađale su istu školicu. Ambiciozne i radoznale štreberice, nakon diplome, uputiše se u velike i obećavajuće gradove koji će zadovoljiti njihove ambicije i snove o uspjehu. Od tada, povremeno se viđaju u sigurnosti starog terena, dogovarajući se kako će jedna drugoj čuvati leđa.

Promatrači su pitali, zašto su se bodljaste curke udružile? Zar ne znaju brinuti svaka za sebe? Je li to zbog osjećaja nesigurnosti? Ta, one i zmije tamane, nisu li neustrašive? Usput, kako će netko zariti nož među sve one opake bodlje na leđima? Istina je, nije lako iz šikare doći na asfalt. Prisluškivanje razgovora ovih ježica, donijelo bi ovakvo što: 

- Kako li su blizanke ostale zatečene kada smo jednu isključile iz igara lani!
- Da, baš zabavno. Zavadi, odvoji i vladaj! Uvijek funkcionira.
- Misliš da će opet doći na slet ježeva?
- Svakako, budale se žele dokazivati… Recital ježeva je najveći događaj sezone!

Grupi lokalnih ježeva i ježica dojadilo je trpjeti gluposti ovih, tobože asfaltnih dama. Bile su sramota svoga kraja. Na sljedećem sletu povodom Svjetskog dana ježeva, odlučili su označiti muljatorice kako bi skrenuli pažnju zajednice na hejterice i njihovu prljavu rabotu. Kada se ukazala prilika, a rospije, umorne od manipuliranja nagradama na sletu ipak zadrijemaše, obojili su njihove bodlje; jednu narančasto, drugu ljubičasto!

Kako se boja nije mogla odstraniti, Erinaceus europaeus, odlučile su okrenuti nepovoljan vjetar u svoje bodlje. Promijenile su slike svojih profila na Facebooku i pohvalile se novim lookom. Partneri su ih uslikali kod ježometičarke, tako da ovoj privuku klijente, a naše glavne junakinje imaju nadalje besplatne tretmane bodlji. 

Otada svijetom mile raznobojne ježice, njihove irokez frizure su hit godine, naročito ježica - buba mara! Doduše ta ne leti, osim u svojoj mašti. Zadnje što sam čula, žestoko se bore za ulazak na UNESCOV popis zaštićenih kulturnih dobara. 

Tomislav Dretar izabran u Savez pisaca Belgije

 

DRETAR Tomislav

Djela dostupna za pregled

Bol, ciganska rapsodija
Na vratima nedostupnog
Riječ, moje socijalno stanovanje

Biografija

Rođen u Novoj Gradiški (Hrvatska), Tomislav Dretar bio je profesor na Sveučilištu u Bihaću (Bosna i Hercegovina), kao i priznati pjesnik, sve dok mu rat nije preokrenuo život. Prijetnje smrću od strane ultranacionalista zbog njegove vjernosti bosanskoj vladi natjerale su ga na bijeg, pa je u Belgiji dobio politički azil, a zatim i belgijsko državljanstvo.

Bibliografija

Na hrvatskom:

Vox Interioris, pjesme. Sarajevo, 1976.
Drska Perunika, pjesme. Banja Luka, 1980.
Nedostupna Staza, pjesme. Bihać, 1984.
Protjecanja, pjesme. Bihać, 1984.
Sorella della Notte, pjesme. Napulj, 1984.
Knjiga Čežnje, pjesme. Bihać, 1986.
Slika, unutarnja rukovet, pjesme. Beograd, 1988.
Gorka Smra, pjesme. Bihać, 1989.
Potraga za Rubom, pjesme. Kikinda, 1989.
Bol, ciganska rapsodija, pjesme. Novi Sad, 1990.

Na francuskom:

L’image, florilège des lumières, pjesme. 2001.
Douleur, rhapsodie tsigane, pjesme. Chloé des Lys, 2007.
Le foyer des paroles, pjesme. Manuscrit, 2008.
Aux portes de l’inaccessible, pjesme. M.E.O., 2009.
Parole, mon logement social, pjesme. M.E.O., 2010.

Tekstovi

Plačem u grudima Bruxellesa, Bruxelles plače u mom džepu.
U jesen ptice juga lete nebom Bruxellesa.
Ptice lete nebom, a nebo leti u pticama.
Sa sjevera lete gladna srca
ljubavi i djece.
S juga će se vratiti djeca,
gladna mira i hladne domovine.
Ja ne letim, pjevam ulicama Bruxellesa.
I ulice, čak i sokaci Bruxellesa, pjevaju u meni.
Tako idemo zajedno, u našim unutarnjim moralnim svjetovima.
Ali naši vanjski svjetovi ne idu zajedno.
Nedostaje nam posrednik da se upoznamo.
Zbog nedostatka tog posrednika, plačem u Bruxellesu,
i Bruxelles plače u meni.
Mi smo dva plačača,
ja plačem u grudima Bruxellesa,
Bruxelles plače u mom džepu.
Prolijevam suze nad svojim siromašnim Bruxellesom,
ali ona više ne prolijeva suze za mnom.
Poslala mi je poziv prepun vječne tjeskobe,
da se u određeno vrijeme na šalteru suočim
s naredbom za deportaciju osoba
bez valjane boravišne dozvole.

Pjesme iz zbirke “Riječ, moje socijalno stanovanje”, prožete humorom i nostalgijom, samoironijom, filozofijom i gorčinom, djelo su prognanika koji je iz rascjepkane domovine pronašao utočište u zemlji koja je stalno pod prijetnjom podjele. On luta ulicama Bruxellesa, promatrajući zemlju domaćina s zahvalnošću i zbunjenošću. Bivši sveučilišni profesor, oslonjen na socijalnu pomoć, postaje vrtlar, a zatim se preobražava u ono što se eufemistički naziva “laborantom” ili “tehničarem za održavanje površina” na… Katoličkom sveučilištu u Louvain-la-Neuve.

Predstavljanje nove slikovnice Vendi Vernić Saturn na zimskom plivalištu Budućnost 3. prosinca u 19 h

 

Pridružite nam se na predstavljanju slikovnice "Saturn na zimskom plivalištu Budućnost" naše nagrađivane autorice i ilustratorice Vendi Vernić u Kabinetu Malih zvona, Savska cesta 28 (prolaz Cibona), u Zagrebu, sljedećeg utorka, 3. prosinca 2024. s početkom u 19 h.  Priča je namijenjena čitateljskoj publici svih generacija, po karakteru je apsurdistička, no može ju se čitati na više razina – kao zaigranu fantaziju pristupačnu djeci, ali i kao svojevrsnu studiju jedne zajednice, alegoriju stanja melankolije, ili pak alegoriju općenitog odnosa ljudi prema nekoj ugrozi (poput npr. klimatskih promjena).  S Vendi Vernić, ujedno i autoricom i ilustratoricom, razgovarat će urednica Sanja Lovrenčić. Pozivamo Vas da nakon predstavljanja razgledate izložbu izvornih ilustracija za slikovnicu! O slikovnici Pripovijest počinje kad se jednog siječanjskog jutra u velikom bazenu iznenada pojavi planet Saturn, isprva u malenom formatu. Taj neočekivani događaj poremeti uspavanu rutinu redovnih posjetitelja plivališta, likova raznih profila i uzrasta. Osim s pitanjem kako se plinoviti div našao u njihovom bazenu, susreću se i s praktičnim problemima, jer Saturnova prisutnost uvelike ograničava njihove uobičajene aktivnosti. Manjak informacija i obilje ideja ne dovode ih do rješenja, te se odlučuju prilagoditi novonastalim okolnostima i nadati se da će planet nestati sam od sebe, kao što se i pojavio. Pritom jedni pokušavaju iz tog događaja izvući osobnu korist, drugi se prave da se ništa ne događa, treći se bave katastrofičnim prognozama, sve dok naposljetku zajednički ne zaključe da ipak nekako moraju iz svojega bazena izbaciti Saturn – koji raste – dok je to još moguće… Likovi su mješavina umjereno realističnih ljudi i utjelovljenja koncepata i arhetipova, a o njima mnogo govore već i njihova imena: Čovjek Koji Je Kupio svijet (vlasnik bazena), Mudar Čovjek (daje krajnje općenite i beskorisne savjete), Inženjer Piramida (graditelj Nepotrebno Kompliciranog Kanala između bazena i mora) itd. Umjetnička knjiga Vendi Vernić odlikuje se bogatstvom ideja, suptilnim smislom za humor, osebujnom vizualnom imaginacijom te izvanrednom vještinom izvedbe. (Sanja Lovrenčić) U svemiru ništa nije nepromjenjivo, osim možda svakodnevnice na Zimskom plivalištu Budućnost. Barem se tako činilo sve dok se u Velikom bazenu nije pojavio Saturn.  Redovni posjetitelji nisu navikli na neočekivane događaje, a pogotovo ne na one neobjašnjive. Plutajući planet u bazenu se još k tome pokazao kao problem. O autorici i ilustratorici Vendi Vernić rođena je 1991. u Zagrebu. Djeluje kao ilustratorica, dizajnerica i likovna umjetnica. Dobitnica je „IX International Award for Illustration Bologna Children’s Book Fair – Fundación SM“ (Bologna Children’s Book Fair, 2018.) za samoiniciranu seriju ilustracija prema priči Krokodil F. M. Dostojevskog. Nagrađena je na International Festival of Book Illustration MORS u Moskvi 2017. te je dobitnica dvaju priznanja na Notte di Fiaba Illustration Contest (Riva di Garda, Italija). Diplomski studij grafike završila je 2015. u klasi prof. Svjetlana Junakovića, diplomiravši s pohvalom Magna cum Laude. Održala je više samostalnih izložbi u Zagrebu, Moskvi, Bologni, Tokiju, i Seoulu, te je sudjelovala na dvadesetak žiriranih grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.  Dobitnica je nagrade „Grigor vitez“ 2020. godine za ilustracije za djecu starije dobi iz knjige Daniila Harmsa „Sedam mačaka“. Osim “Sedam mačaka” za Mala zvona ilustrirala je i “Priče 1,2,3,4” Eugenea Ionescoa. Mala zvona Mala zvona Mala zvona

Sandra Halt-Ćuže | Hrvatski vojniče

Hrvatski vojniče,

Duša ti spava

Jer je mirna 

Duša što izrasta

Iz korijena hrastova

I prelijeva se  u sunčanim snopovima 

Sad slobodna

Slobodna u vječnosti 

Iz Domovine za koju si, vojniče, pao

U domovini u kojoj sanjaš

Hrvatski vojniče

jedan konačno ostvareni san

Od Dunava do Jadrana

Vijore se pjesme

Razmiču oblake osmjesi tvojih unuka i

Praunuka

Stoga sad

Mirno snivaj

I ne brini

Ima ju tko braniti 

Ima ju tko čuvati

Tvoji sokolići sada jačaju 

U smirenim zorama

Ali su spremni poletjeti uvijek

Onako kako si ti letio

I voljeti mogu 

Tu svetu majku zemlju

Krvlju i vriskom natopljenu

Onako kako si ju ti volio

Ljubavlju crvene ruže koja 

Ti pokriva grob

A nekad je usne tvoje drage 

Ljubavlju crvenom kao grb 

Koji se otima svim čizmama i lažima

Kroz stoljeća

Ljubavlju crvenom kao krv

Kao život 

Ljubavlju većom od života 

Ljubavlju koja Dunav spaja s nebom

Majku s djetetom

Zarobljenika sa suprugom

Djeda s unučetom

Koja spaja obzor bjelokosni, častan i stamen

Sa zemljom mekom a nepokorenom

Stoga mirno snivaj, ratniče divni,

Jer si  i nama Ljubavlju većom od života

Darovao upravo to; život, ljubav i mir!