Kolumne

četvrtak, 31. kolovoza 2017.

Božidar Alajbegović | Zoran Lisjak: Savršeni ustroj


U istome danu, u Londonu, desila se provala u stan i premlaćivanje studentice Mile Horvatić, podrijetlom iz Dubrovnika, i otmica dviju znanstvenica koje se bave genetskim inženjeringom.

Jesu li ti slučajevi povezani i tko stoji iza tih zločina?

Odgovore na ta pitanja traže policijski istražitelji Sten i Paula, u napetom trileru „Savršeni ustroj“ pisanome u maniri Dana Browna. Čakovečki pisac Zoran Lisjak kriminalističku priču punu akcije, uzbuđenja, iznenađenja i neočekivanih obrata garnira ljubavnim podzapletom, ali i mnoštvom intrigantnih podataka iz fizike i biologije. U podtekstu svoje napete krimi-priče Lisjak propituje veze i suodnose između znanosti i religije, donoseći mnogo zanimljivih, neortodoksnih i inovativnih znanstvenih uvida i teza, ali i biblijskih referencija.

„Savršeni ustroj“ sadržajno je i uzbudljivo štivo koje u okviru napetog, nepredvidljivog krimi-zapleta propituje neke od dosad neupitnih znanstvenih postavki, upozoravajući pritom na korupciju u institucionalnim (sveučilišnim, znanstvenim, policijskim) krugovima, kao i na kriminalne tendencije u pohlepom vođenim multinacionalnim kompanijama.

Zoran Lisjak entuzijastičan je pisac, sposoban tečno voditi priču uz uvjerljivo ambijentiranje i psihološko nijansiranje većeg broja protagonista. Autor s uspjehom postiže fabularnu preglednost unatoč množini ambijenata (ulice Londona i Dubrovnika, kafić, bolnica, hotel, studentske sobe itd.) u kojima se pojedini dijelovi radnje odvijaju. Svoj roman Zoran Lisjak uspješno čini dinamičnim i napetim štivom, lišenim praznog hoda i redundancija.

„Savršeni ustroj“ je triler neizvjestan do zadnje stranice te uvjerljivo oblikovan poštivajući uzuse žanra, s nekoliko neočekivanih fabularnih iznenađenja i obrata kojima autor uspješno održava čitateljevu pozornost. Trilerska fabula nadograđena je melodramatskim elementima, ali i podacima iz religije, medicine, znanosti i biologije, a što je suptilno inkorporirano u rukopis, na način da roman obogaćuje ali ga ne opterećuje, jer su ti materijali logičnim dijelom priče bez kojih bi fabula bila nejasna. Štoviše, upravo u tim dionicama autor čitatelju sugerira skrivenu motivaciju zločinaca, kao neizostavan dio svake kriminalističke priče.

Zoran Lisjak piše jednostavnim, funkcionalnim stilom, način izražavanja, vokabular i artikulaciju prilagođavajući odabranome žanru. Vješto se koristi dijalozima kao sredstvom karakterizacije likova, a upravo dijaloške dionice prepoznaju se kao najupečatljiviji dio rukopisa, osobito na mjestima svojevrsnih verbalnih nadmudrivanja između pojedinih aktera priče. Dijaloge također koristi i kao sredstvo upoznavanja čitatelja s iskustvima likova koji su prethodili vremenu u koje je radnja smještena (npr. povijest ljubavne veze između inspektora Stena i Paule), ali su dijalozi ujedno i čest izvor humora i komike u romanu. 

Iako je hrvatska književnost u zadnjih nekoliko godina doživjela pravi bum kriminalističkih romana i trilera, „Savršeni ustroj“ Zorana Lisjaka neće se izgubiti u moru takovrsnih štiva već se, naprotiv, njegov roman iz tog mnoštva izdvaja podtekstom u kojem autor donosi određena saznanja vezana uz odnos znanosti i religije i genetski modificiranu hranu.

Zoran Lisjak pronicav je u prepoznavanju i anticipaciji opasnosti koje napredak tehnologije i znanosti donosi čovječanstvu, te vrlo vješt u uspješnoj implementaciji materijala koji se na prvi pogled čine inkompatibilnima žanrovskoj literaturi.

„Savršeni ustroj“ osvježenje je u korpusu djela hrvatskoga kriminalističkog književnog žanra, tim više što se radi o prvome dijelu predviđene trilogije, a koja će u nastavcima biti nadograđena i elementima znanstvene fantastike i horora.

Vezane objave:

Premijerno predstavljanje „Savršenog ustroja“ Zorana Lisjaka u Čakovcu

Nema komentara :

Objavi komentar