Kolumne
|
|
|
|
|

srijeda, 24. veljače 2021.
Duško Babić | Umjesto tebe
Umjesto tebe
netko drugi već umire
mi stojimo u mjestu
i nestajemo
stanujemo u šumi
sjajnijoj od crnog kamena
sami bez ikoga
na klesanoj suzom ploči
s riječima
ne gledaj
ne gledaj na oči
one će te izdati
u blizini gdje teče utoka
velike majke
bez svjedoka
vrijeme računamo po vodi
koliko će je proteći kroz ruke
misli kuda sve ne pobjegoše
ne bi li doprlo
ovo tišine nabujale
do zvona lijevanog u vijek
da
ja te volim jedina
mi djeljamo od života slova
i od slova život
za divljač
da nas zaobiđe u trku
i tebe neodsanjanu
što kupaš se u ranoj rosi
ulazeć čista međ' svilu ribe
u ime nas izgubljenih
hranit ćemo ostacima
večere sa neba
nadolazeće
slušajuć o slavi svijeta
o majkama
koje imaju biti oplođene
za njega jednoga
na zemlji goloj
gdje ga nitko nije znao
ne zna
i neće znati nikada
netko drugi uvijek umire
umjesto nas
ja bih ljubavi umjesto tebe.
Vesna Sekulić | Jedan od onih dana
Danas je jedan od onih dana
Kada me strele nevolja pogađaju,
Kada povređuju ožiljke od rana,
Kada se boli događaju.
Danas je jedan od onih dana
Kada suze peku jako,
Kada radost bolom uspavana,
Ne može da se probudi nikako.
Danas je jedan od onih dana
Kada priču pišu tuge neke.
Kad reči beže sa usana,
A misli se muče da svladaju prepreke.
Danas je jedan od onih dana
Kada se nada negde krije,
Kada je vera poljuljana,
I kada sa suzom, osmeh bitku bije.
Danas je jedan od onih dana,
Kada setu ništa ne može da spreči,
Kada bi se duša bolom rastrzana
Jedino zagrljajem tvojim mogla da izleči...
Dragan Uzelac | Sean Penn: ’’ Into the wild“ (2007.)
Postoji radost u besputnim šumama
Postoji ushićenje u samotnom žalu
Postoji društvo, gde niko ne uznemirava
Uz duboko more, i muziku u svom huku
Ne volim čoveka manje, ali Prirodu volim više ...
Lord Bajron, engleski romantičarski pesnik
Djoko Erić | Hermann Hesse: Sreća
Sve dokle god sreću goniš,
Nisi još zreo da je imaš,
Čak i da sve što želiš primaš.
Sve dok za gubitkom suze roniš,
I ciljeve imaš i ne znaš stati,
Šta je to mir ne možeš znati.
Tek onda kad svaku želju skloniš,
I cilja nemaš nit žudnju poznaješ,
I sreći više ime ne daješ,
Bujica događanja više ne dira
Tvoje srce - i duša ti je puna mira.
Mario Vekić | Ti, koja možda postojiš negdje
Ti si moj ideal.
Ti, koja mi dodirom pričaš.
Ti, koja usnama slušaš što usnama kazujem.
Ti, vanjštinom hladna.
Ti, vatro iznutra.
Ti, ponosna i plaha.
Ti, koja drhtiš.
Ti, pred kojom drhtim.
Ti, pred kojom se ljepota svoje ljepote stidi.
Ti, pred kojom sam i nježan i grub.
Ti, pred kojom sam i snažan i slab.
Ti, koju sam zagrlio rukom.
Ti, koju sam obgrlio pogledom.
Ti, koju sam prigrlio srcem.
Ti, djevojko moja, ženo, starice moja.
Ti, do smrti.
Ti, i u smrti moja.
Ti, koja ne postojiš.
Ti, koju sam stvorio ja.
Ti si moj ideal.
Ti, utopijo moja.
utorak, 23. veljače 2021.
'Putujuće knjižnice bez granica' – održan prvi online susret knjižničara iz Hrvatske i Španjolske
Otvorena nova Verbumova knjižara u Vinkovcima
Objavljeni finalisti Nagrade Ivan Goran Kovačić
vrijeme: 22.02.2021.
url: http://igk.hr/
Alen Brlek, Stipe Grgas, Marijana Radmilović, Evelina Rudan i Nada Topić finalisti su Nagrade Ivan Goran Kovačić, koja se dodjeljuje za najbolju izvornu pjesničku knjigu tiskanu u dvogodišnjem razdoblju, priopćili su organizatori pjesničke manifestacije Goranovo proljeće.
Pet finalista Nagrade izabralo je prosudbeno povjerenstvo od stotinjak prijavljenih naslova iz dvogodišnje hrvatske pjesničke produkcije.
Fotografski natječaj: 'Knjiga u kadru'
Florian Hajdu | Osećaš da osećam, osećam da osećaš... Ljubav
Igor Petrić | unutar kruga
nije gotovo
čak i kad misliš da izlaz ne postoji
zidovi se mogu razbiti
nema predaje
od danas za sutra
za sva vremena
zapamti
ma što ti rekli
što govorili
ovo ovdje nisam ja
nije nitko poseban
ovo ovdje je sjena čovjeka
koji samo promatra daljinu
šuti i sjedi na pločniku
sa slušalicama u ušima
uz melodiju
„Street Spirit (Fade Out)“
od Radioheada
Igor Petrić | ne posustaj
nešto posebno
samo za istinske ljubitelje
za hrabre
nešto za mene
nešto za tebe, možda
ukucaj u tražilicu
„RV“ i imaj vjere
jer F.N.M-u
možeš vjerovati
ako ti je i to previše
ako te ne dira, ne razumiješ
znaš što ti je činiti
pusti sve
nema veze
zaboravi
ionako pričam sam sa sobom
Djoko Erić | Mascha Kaléko: Kraj pjesme
ponedjeljak, 22. veljače 2021.
Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva
Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva donosimo popis poveznica na sadržaje vezane uz glagoljicu i glagoljaštvo.
Izvor: Matica hrvatska - zbivanja
Dejan Ivanović | Nimfo
Tvoje kupanje noćno
na bogove deluje moćno.
Kad uzburkana, mitska krv
u njima progovori.
Užarena drhti ispod zemlje,
bezoblična masa što gori ...
***
Sad je tiho i bez noći;
mesec je obećao,
(treba i ljudi da se slože)
da će ranije doći ...
(kako već zna i može)
Ploveći, nebom,
mokar do kože.
Sven Adam Ewin | Oporavak
Krenule sante. Produžili se dani.
Jenisej grmi. Jesetra ikru baca.
Ninočka kaže: - Skoro će jorgovani.
Pod mladom vrbom vole se dva jaglaca.
Ona me liječi. Medicina je drevna:
Ona mi lice gorkim travama maže.
Ona je moja Ninočka Vasiljevna.
- Bit ćeš opet Apolon! - nježno mi kaže.
A onda ode nekamo... I nema Nine.
Ona trči uz rijeku i uz meandre.
Ona u šašu postavlja divlje mine
I sikće bijesno: - To je za tvoje flandre!
Nina je divna. Nina je izvanredna.
(A ja se molim da preživi bar jedna.)
Anica Lukina | Špiglec
Kak v glibouki zdenec
V tvoje oči sam se naluknula
Zablesiknul z dijena špiglec
Scuopral me, pak sam se pusmeknula
Ud unda si nutre sedim
Če bi i štel, ne moreš me sneti
Ti čez moje, ja čez tvoje oči gledim
Scuoprani, jedne ud drugoga ne moreme prejti
Sunčeke se nutre ogledava, pak se smije
Ima dane da nam se i dešč nudi
Pu kmice meseček nad nami bdije
Sake jutre, moje se oke v tvojumu oku zbudi
Ta sprefrigana cuprija vuruke nam dala
Špiglec nej zablesiknul da ti se nis dupala
Nej se pusmeknula, nej nutre upala
Tvoja zjenica, ja nej pustala
Oleg Antonić | Djetlićeva trudopojka
tvrda je kora
starmale grane
ravno pa gore
moram do hrane
mori me vražja
potkorna grba
sestre ti strine
krc ćorak ćorak
potkornjak grize
suprotnom stranom
prijeko pa gore
ravno do hrane
drrrrr
trudnom borom
mramorne brane
grdi me posprdno
gramzivi gavran
zatornik nagrdi
zagrljaj crnim
svesrdno nasrnem
armiran potvrdom
drrrrr
škrtom zorom
kroz krvave rane
drmam na praznik
čvornate trte
krtim oltarom
nuzgrednim dvorom
prsim se trsim se
s mršavom berbom drrrrr
šmrc
iskre na stratištu
iverje paperje
vrtlogom arije
grliti kušnju
nadirem tréšnjom
bez prošnje u krošnji!
gral trknem čvrknem
i tresem i krešem i
briga me stvarno
zadrtog predanog
drrrrr
no bridi li bridi
sestre ti strine ti
omrzne
smara me
vergl vrtoglavi
premoren
trnem u grdnom
mrem
drven
crven
rt mrve
crva
*
(tišina šušti klonulim dahom;
šuma sva blista pod stojnicom plahom;
šašava šiška klepne me strahom;
dobroj se smrti gord zajurim zrakom...)
*
tvrda je kora
starmale grane
trudne mi bore
moram do hrane
srastem kroz krastu
izrastam s hrastom
prznica Lamarck?
dizajner stroja?
raspreda škvadra
mrklim kontrastom
prisnaži Darwin
razbojstvo Troja!
zgromiti zgromiti
zbroj krampom heroja
i triler je triler je
molim?
zar bingo?
ma nemoj!?
prodrem
flop uskrsnem s praskom
zar zamrsi sebar
alkarsku nagradu ?
mekano mekano
bezvjerac vjernik
pričina? ličinka! mljac
sočne li škulje
pod mojom je
paskom
Cerambyx će cerdo šljuf
praščić trbuščić
posmrtno nizbrdo
planuti
časkom
*
(rahat sam lokum, hurmašica Sili;
ma neka dokonča sve što smo bili
u beskraju mraka gdje rijetko zacviliš;
da s dobrom se smrću sad k srcu ispilim...)
*
tvrda je kora
starmale grane
trudne su bore
mramorne brane
prsnuše spore
svjesnosti rȁne
uzdarje razgori
vȋrove prane
...
_______________________________________________________________________________
* Dijelove teksta u zagradi prikladno je šaptati dok dolaziš do daha. Sav ostali tekst valja čitati stisnuvši zube; glasno i odlučno. Svaki glas „r“ podrazumijeva tvoj fizički kontakt s drvetom, a svi ostali glasovi predstavljaju gibanje tvog tijela i zvuk tvojih unutarnjih stanja. Svaki ćeš „r“ po volji produžiti, poštujući bez iznimke materinje naglašavanje, imajući na umu da ti kljun probija kroz tvrdo drvo gdje je „r“ u susjedstvu suglasnika, a kroz meko drvo ondje gdje je taj glas uz samoglasnik. Opazit ćeš da ti je umalo svejedno koliko je drvo tvrdo – ionako sve ovisi o tvom zamahu i upornosti.
** Djetlići su porodica šumskih ptica s moćnim ravnim kljunom nalik na dlijeto kojim kljuju po drveću, s dugim ljepljivim jezikom kojim izvlače životinje koje žive pod korom, i s drugim prilagodbama tijela takvom trajanju, poput krutog repa koji im služi kao oslonac u poslu. Gnijezde se u dupljama koje same izdube.
*** Glagol „smarati“ preuzet je iz zagrebačkog slenga. Začuje se kao razbarušena varijanta nesvršenog „moriti“: prvo se zakorači u svršeni glagolski oblik (dodatkom prefiksa „s“) da bi se u zadnji čas predomislilo, pa izmjenom samoglasnika vratilo u (polu)nesvršeno stanje, prizivajući onu zadnju i često presudnu (u svojoj suštini nesalomljivu) zalihu dobre volje.
**** Cerambyx cerdo (hrastova strizibuba, velika hrastova cvilidreta) kukac je kornjaš čija se debela bijela i mesnata ličinka nekoliko (do 5) godina hrani i razvija (do 8 cm dužine) progrizajući hodnike u drvetu najčešće hrastovih stabala. Kukulji se u površinskom sloju kore odakle nakon preobrazbe izlazi krupni (do 7 cm dug) imago1 tamnoga tijela i pokrilja, s ticalima (do dvostruko) dužim od tijela. Životni mu je vijek obično kratak (do mjesec dana), tijekom kojega se hrani biljnim sokovima, uz tromi let i kratki dolet. Ženke nakon parenja i oplodnje polažu jaja u pukotine kore. Izlegla se ličinka ubuši u živo drvo čime započinje njezino samotno djetinjstvo i mladost koji će se protegnuti na gotovo cijeli život.
1 Imago (lat.: slika, pojava) – definicije u nastavku preuzete su s Hrvatskog jezičnog portala:
1. pov. voštana posmrtna maska starorimskog pokojnika, usp. imagines
2. zool. završni stupanj u preobrazbi kukca, odrasli kukac
3. psih. u podsvijesti pohranjena idealna slika o nekoj drugoj osobi iz okoline; nesvjesna vodeća slika (C. G. Jung)