Književni kompas Sisačko-moslavačke županije: Lipovljani

Društvo hrvatskih književnika, Ogranak SMŽ

Narodna knjižnica i čitaonica Lipovljani

Trg hrv. branitelja 14

Srijeda, 29. rujna 2021., 18 sati

'Književni kompas Sisačko-moslavačke županije' svoje putovanje nastavlja u Lipovljanima. Susret je zakazan u Narodnoj knjižnici i čitaonici, u srijedu 29. rujna s početkom u 18 sati. Uz gostovanje članova Ogranka DHK SMŽ i književnika iz drugih dijelova Hrvatske, očekujemo i nastup domaćih autora iz Lipovljana, koji su se već iskazali svojom kvalitetom i angažiranošću: Miroslava Lovčanina, Željke Uhitil i drugih.

Tribina će se održati uz pridržavanje aktualnih epidemioloških mjera.

Književni kompas SMŽ se provodi uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija u godini čitanja.

Siniša Matasović,

predsjednik Ogranka DHK SMŽ 

Predrag Rubčić | Dom (Suzana)

Opijena glazbom

slatkorječivih šaputanja,

sanjam opet dom

- naviru sjećanja:

Vješto poput virtuoza,

prebirući vlatima trave,

u noćima kolovoza

navraćam obalama Orljave.

Boje mladosti (moga kraja)

prelijevaju se površinom

uskovitlanih osjećaja.

Šutim, dišem tišinom.

Evo je, još uvijek ista!

Ulica moja.

Kao odbjegla s kista,

puna šarenih boja.

U toplom dvorištu,

kud me ispratiše svati,

željni zagrljaja pogledom ištu

otac mi i mila mati.

Opijena glazbom

slatkorječivih šaputanja,

nalazim opet dom

- stvaram sjećanja.

Književnost – publicistika 23.9.2021.

Objavljena knjiga Davora Šalata "Povećalo za poeziju" Knjigu eseja i kritika književnoga kritičara, esejista i pjesnika Davora Šalata "Povećalo za poeziju" objavila je u svojoj biblioteci Kratki rezovi Matica hrvatska. Promocija knjige pjesama Sanje Lovrenčić "Skica za junakinju" Naklada Mala zvona predstavlja 28. rujna, u 19 sati, na terasi puba Le Petit Belge (Trg Dražena Petrovića) novu knjigu u pjesničkoj biblioteci Mala zvona. O zbirci "Skica za junakinju" govorit će književna kritičarka Andrijana Kos-Lajtman i autorica Sanja Lovrenčić. Izvor:Culturnet.hr

Aleksandar Horvat | Zlatno doba

Sunce sada zlata vrijedi, svaka topla zraka,
Dok u krošnji zabavlja se vjetar glasovirom,
I padaju zlatne note poput igračaka,
Skupljamo ih u kajdanku pod plavim šeširom.

Nove boje, sve nježniji ritam doživljaja,
Odlazi, uz naklon, zadnji ljetni dan sa scene,
Korak znane staze mjeri, od kraja do kraja,
Sunce nisko šumu kosi, sve duže su sjene.

Suho lišće, kesten, grožđe i bazgina boba,
Divimo se bajci svijeta, bojom zaneseni,
Puštamo da u nas uđe ovo zlatno doba,
Naslonjeni ležerno na prvi dan jeseni.

Kitana Žižić | Tuga je lastavica

Velika je bila moja obitelj. Onaj dio koji je davno napustio našu zemlju nisam nikada ni upoznala. Znala sam ih samo iz pisama, koja su rijetko stizala iz Australije. Bila su upućena njihovoj i mojoj mami. Ponekad bi se između listova našla fotografija moje polubraće da zagrije majčino srce, dugo godina neutješno, sve dok se nije udala za mog oca i s njim izrodila novu djecu. 

Darija Žilić | Silaženje

U blagom popodnevu nebeska tijela
Silaze na zemlju, spuštaju se ljestvama.
Na razmedji tla i vode, pretvaraju se u
Meka bića, ariele, koji sanjaju svaku
Zemljanu noć na drvu koje raste usred
Oceana.
Tijekom devet mjeseci, tijela dvostruko
Više se preobražavanju, sad su tren, začas
Trava, govor anđela, blasfemično snoviđenje.
I možes rukom u plosnatom zraku uhvatiti
Mijenu, protejski oblik koji nosi voljeno biće.
I na kraju silazak gubi dimenzije pada i samo
Se spušta na crno tjeme sjetnovedre
djevojčice.

Sven Adam Ewin | Primopredaja štafete

Uz osmrtnice stojim. Do mene svrati
Neko žensko stvorenje. Veli: - Zdravo!
(Ma koje „zdravo“? To su tempi passati.)
I k tome kašlje. Pomalo sušičavo.

- Kamo ćeš tako slaba, za Božje ime?
Zove se Jesen. I gleda prema Ljetu.
Kaže, stigo joj nalog od skore Zime,
Od starog Ljeta da preuzme štafetu.

Bjesmo u pola riječi, kad Ljeto stiže!
Staro. Ružno. Nemoćno. Prepuno zloće.
Pozove Jesen. Jesen mu priđe bliže,
A Ljeto na nju istrese gnjilo voće.

- Evo ti – kaže. – Nosi dalje i plači!
(Aha, to je „štafetna palica“, znači.)

Nataša Hrupec | Zadnji put

zadnji put kad si sjedio na istome mjestu

otvorila sam vrata i rekla ti: Notre-Dame gori

pred koji dan ista mizanscena, ponavljamo kadar

otvaram vrata, govorim: na La palmi je proradio vulkan

u oba slučaja: vatra i dim

što se kroz promjenjive struje može spasiti

ne znam

nismo imuni na katastrofe

hoće li planina pasti u more, otok se raspasti

pomaknuti svoje obale

sanja li kolaps?

astronomi se stignu pogledati u zrcalo teleskopa

mahnuti dubinama svemira

jedna je žena plakala na kamionu punom namještaja

spasila je dvosjede i komodu

lava je ušla u njen bazen

novinar piše da je važno uzeti vlasnički list

a mi se gledamo u zaustavljenom kadru

na ovim smo ulicama bili prije lave

munjevito prebiremo po folderima sjećanja

a pod prstima nam je još kartični katalog

zvuk listanja kartica

iz knjižnice na mostu ranih devedestih

i tad je gorjelo, a mi smo prepisivali signature

i mislili kako nas knjižničarka vara,

otišla bi u podrum

vratila se i rekla: nema

zatvaramo ladice, otvaramo i stružemo njima

ono što je dobro pospremljeno treba znati pronaći

nećemo paničariti

nešto znamo i napamet

to smo sigurno spasili

Književnost – publicistika 22.9.2021

Tri noviteta u OceanMoru Naklada OceanMore objavila je nove naslove, knjigu novinara Philippea Lançona o preživljavanju i životu nakon atentata na Charlie Hebdo, roman o zahvalnosti i prijateljstvu Delphine de Vigan, te knjigu filozofa i intelektualca Jeana Améryja o "neizlječivoj bolesti" starenja. Predstavljanje romana Damira Karakaša "Okretište" Predstavljanje romana Damira Karakaša "Okretište", u izdanju Disputa, će se održati u petak, 24. rujna, u velikoj dvorani Zagrebačkog kazališta mladih, s početkom u 18 sati. Nagrađene kratke priče na kreativnom natječaju "Strah u Koprivnici" Na treći kreativni natječaj za najbolju kratku priču Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica, koji se ove godine održao pod nazivom "Strah u Koprivnici", pristiglo je 19 priča, a 18 ih je odgovaralo uvjetima natječaja. Natječaj je bio anoniman, a na njega su se javili autori iz Koprivnice, Zadra, Zagreba, Vukovara, Ludbrega, Glogovca, Virja, Kašine i Selne. Slavko Sobin: "Šapice i tajna zelene loptice" Nakon velikog uspjeha slikovnice "Šapice" autora Slavka Sobina, objavljena je druga koji donosi nove priče neodoljive pseće družine. "Šapice i tajna zelene loptice" (Mozaik knjiga, 2021.) poučna je priča o važnosti prijateljstva, tolerancije i prihvaćanja drugačijih, o važnim stvarima koje djecu treba naučiti u najranijoj dobi. Translator"s Corner: Jaume Cabre, "Eunuhova sjena" Na tribini Translator"s Corner o prijevodu romana "Eunuhova sjena" i o uredničkom radu na njemu govorit će prevoditelj Boris Dumančić i urednica Sanja Jovičić. Tribina će se održati u Knjižari Fraktura 24. rujna, u 20 sati, a razgovor ćete moći pratiti uživo na YouTube kanalu Fraktura Najbolja Literatura i na FB profilu Fraktura – najbolja literatura. "Hommage Afganistanu" - književno-prevodilačka tribina "Hommage Afganistanu", književno-prevodilačka tribina u suradnji Hrvatskoga P.E.N. centra i Društva hrvatskih književnih prevodilaca, održat će se u petak, 24. rujna u 19 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Izvor:Culturnet.hr.

Eko Mucko Bucko predstavljen Halubajkama

 

U Domu Marinići članicama Udruge Halubajke Viškovo, 22. rujna 2021. predstavljeno je novo izdanje slikovnice „Eko Mucko Bucko“ autorice Tatjane Udović, u organizaciji Udruge za kulturu „Ča?“. Bio je to lijep književni susret za mažoretkinje juniorke.

Naime, na temelju natječaja za sponzorstva projekata 2021. na temu Očuvanje okoliša, Colas Hrvatska d.d. prepoznala je kvalitetu rada Udruge za kulturu „Ča?“ te odlučila podržati novu nakladu slikovnice „Eko Mucko Bucko“. Cilj projekta je edukacija i osvješćivanju djece o ekologiji, točnije o zbrinjavanju i razvrstavanju otpada te o kompostiranju.

Milan Drašković | Vrt kamenih figura

 

Otmeni hod kornjače, očekivanje plime,

u uzmućenoj vodi raspevano sečivo,

snovi kad te opkole da vidiš nevidljivo –

sedam boja jesenjih u zagrljaju zime.

Gracilni gležanj gejšin, harizma Genđi princa,

Gospodar mačaka i Vrt kamenih figura –

imaginarne zemlje, prostranstva od purpura,

poput ljigavih zmija blede senke od lica.

Svet kome ne pripada, svet što ga zaustavlja,

grom kad rascepi drvo – plamen ponad jezera,

pod zelenkastom lampom – lice puno čemera.

Rekom skerletnih suza putovanje nastavlja.

Oseća kako šire miris gorki bademi –

hrabrost da suzbiješ strah kad istini se stremi.

Irena Ivetić | Rastanak s ljetom

 

Pruži obje ruke za rastanak s ljetom

i pozdravi smiješkom starog prijatelja,

mrak sve prije stiže i noći su hladne –

prolaze nam dani igre i veselja.

Dok pekmez miriše iz kuhinje svake,

pojedi još koju krišku lubenice,

kad breze odjenu ogrtače žute

poželjet ćeš njeno slatko i rumeno lice.

I ne plači s kišom, već se raduj suncu,

skupljaj ga u oči, nek' prepune budu,

kad se magle spuste – svijetlit će iz tebe 

i tjerat sivilo, hladnoću i tugu.

Gordana Igrec | More i ja

Miluje me...

more.

Tepa mi...

i rane mi

veže.

Dok mu

šapućem

neka me

od tla

spasi,

neka me

od kopna

odveže.

More čuje

moje molbe

dok me dodiruje

kao što nitko

prije nije.

To more

samo može,

takvo što

more samo

smije,

samo – snije.

More moje...

i ja u tebe

umotana...

Kao stijena

u tebi srasla,

u tebe – uklesana.

Ivo Mijo Andrić | Sonetna zvijezda bratu

Iliji

1.

Umoran sam brate od dugog života

Premda sam prešao tek pola stoljeća

Na klupku vremena što godine mota

Pedeset je i šest zima i proljeća.

Rođen sam sredinom drugog tisućljeća

U seoskoj kući gdje si rođen i ti

Rano mi je teret zarobio pleća

Od malih sam nogu učio raditi.

U osmoj godini kopao sam žito

U devetoj s ocem kosio livadu

I kupio sijeno u Dragonjivama

Na školskom odmoru lektiru sam čit’o

Dok su druga djeca gađala ogradu

Grumenima zemlje i kamenicama.

2.

Grumenima zemlje i kamenicama

Ponekad su stakla lomljena susjedu

Mene nije bilo u takvim igrama

Jer nikada nisam bio sklon neredu.

Rano sam shvatio da je život borba

Koju čovjek vodi od samog rođenja

Oduvijek je knjiga puna moja torba

Pripravan sam uvijek za iznenađenja.

Pokojnome ocu bio sam pri ruci

U svakome poslu kojeg je radio

Ne štedeći snagu niti osjećanja

Pomagao sam mu kada je u muci

Krčevinu s njim sam cijelu ogradio

Naslagama svježeg grabovoga granja.

3.

Naslagama svježeg grabovoga granja

Punili smo kolce uvezane prućem

Često sam slušao kako budan sanja

Opsjednut umorom i ranim svanućem.

Otac je radio u lipničkoj jami

Kopao je lignit – lagumaš je bio

U trećoj smo smjeni ostajali sami

Sve dok nije lakši posao dobio.

A onda smo brate na kraju mjeseca

Zbrajali ‘vitezit’ i metre štapina

Kojima se lignit rušio u jami

Kad bi pogriješili – psovao je sveca

Nekada je pala čak i materina

Premda su svi znali da rijetko galami.

4.

Premda su svi znali da rijetko galami

Osim kad popije pola litra ‘šljive’

Tada bi prijetio i nama i mami

Da ćemo bez njega sami kosit njive.

Naš otac je brate dobre duše bio

Sve su ga komšije voljele ko svoga

Sjećam se kada je teško obolio

Za njegovo zdravlje molili su Boga.

Ali smrt nikome nije naklonjena

Tako je i oca uzela prerano

I podarila mu grob u Matićima

U mojoj je sobi slika uramljena

Na kojoj je naše stablo uslikano

Čije je korijenje još u Čanićima.

5.

Čije je korijenje još u Čanićima

A stablo i grane na sve strane svijeta

Burazeru dragi među Andrićima

Više je pjesnika nego probisvjeta.

Rad je naša nada a poštenje vjera

Sve što smo stvorili osobno je djelo

Kada ovo kažem nije mi namjera

Da o našem rodu ispjevam opijelo.

Želim samo reći da smo dio puka

Koji je na zemlji – daleko od neba

Gdje su zalutali oni koji lete

Život nam je brate izatkan od muka

I radosti što je nasušna potreba

Onih koji štuju baš sve - knjige svete.

književnost – publicistika 21.9.2021.

 

"Baština izgubljene Bosiljine" /"Marinski običajnici" Ogranak Matice hrvatske u Trogiru najavljuje predstavljanje knjiga "Baština izgubljene Bosiljine" autora Roka Ivande i "Marinski običajnici" koju je priredio Anđelko Badurina u srijedu, 22. rujna, u 18 sati, u dvorištu Kneževe palače u Trogiru. Kultura na remontu: Od čega vi zapravo živite? U parku ispred Bookse, 24. rujna, u 17,30 sati, održat će prva u ciklusu tribina HDP-a "Kultura na remontu", pod nazivom "Od čega vi zapravo živite?". Četvrta radionica izrade virtualne slikovnice U petak, 24. rujna, u 19 sati, putem online platforme BigBlueButton održat će se četvrta radionica u sklopu aktivnosti "Moja priča kroz virtualnu slikovnicu". Predstavljanje antologija u izdanju Slavenske književne i umjetničke akademije u DHK U prostorijama DHK u Zagrebu, 23. rujna, održat će se predstavljanje dviju antologija u izdanju Slavenske književne i umjetničke akademije. Tijekom programa prisutni pjesnici zastupljeni u antologijama čitat će svoje pjesme. Projekt BEK: Nagrađivana hrvatska proza besplatno dostupna čitateljima na webu Proznim blokom s nagrađenim naslovima koje potpisuju Ivana Bodrožić, Zoran Malkoč i Marko Pogačar te hvaljenim prvijencem Suzane Matić projekt BEK zaključuje ovogodišnji rekordni izdavački program s čak 31 novim naslovom. Izvor:Culturnet.hr

Zvonko Kudelić | Kratka jesenska

 

prestrla je jesen 

debeli perzijaner

pod noge vetru

da se ne zdraplje

„nek mu bu mehke !“

kad med drevljem 

kak nori popelja

"Aut" u Maloj sceni - prepoznatljivo različita predstava za mlade od 9 godina naviše!

  

Mala scena sezonu počinje s predstavom koja zaista predstavlja naš slogan "prepoznatljivo različiti". 23. rujna 2021. godine donosimo vam praizvedbu predstave "Aut" Paška Vukasovića i Ivane Vuković kojom nastavljamo naš ciklus društveno odgovornih predstava za mlade! 

U "Autu" ćete upoznati Mateja. Matej je malo drukčiji od takozvanih "normalnih", odnosno neurotipičnih ljudi. Za njega su užasno komplicirane stvari jednostavne, a ono što je većini ljudi normalno, njemu predstavlja nepremostiv problem. Matej zna sve glumce hrvatskoga glumišta, može citirati svaki film koji je pogledao, ali izračunati koliko je 13 minus 8 – čini se nemogućim. Matej je neurodiverzalna osoba - osoba s poremećajem na spektru autizma. Jednog dana on otkriva da je u njegovu susjedstvu ubijen pas što pokreće niz događaja, tijekom kojih, osim krivca, otkrivamo i kako izgleda život s autizmom. 

"Aut" nam kroz Matejevu priču otkriva sve one koje "ne vidimo". Koji nam nisu u vidokrugu, koje kao djeca ne bismo zvali u svoj tim za igranje nogometa nakon škole. Potiče da sebe okrenemo naopačke i pitamo se - tko je zapravo unutra, a tko vani? 

Matija Brcković | Dječak sa svjetlucavim tenisicama

Dolazak

Kroz prozorska okna školskog autobusa zamjećujem dobro poznato lice. Sjedi sam, kao i uvijek, odmah iza vozača. Nešto mi je drugačije na njemu i brzo uviđam da se ošišao. Sebastijan je naizgled običan dječak, kao i većina dječaka koja ga promatra uperenih prstiju, smijuljeći se podmuklo. Ta radnja traje sve do školskih vrata kada đaci polako odlaze u smjeru svojih učionica.

„Ovo je poezija za koju bih volio da sam je ja napisao!“

 

„DON QUIJOTE NA PETOJ AVENIJI“ 24 BILOSNIĆEVA PREVEDENA KNIGA 

U biblioteci Universalis, časopisa Contemporary Literary Horizon Collections, u gradu Iaşi, u Rumunjskoj, iz tiska je izišla zbirka „Don Qixote on Fifrh Avenue / Don Quijote pe Strada a Cincea“, hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića. Ovo je, inače, dvadeset i četvrta knjiga ovog autora objavljena na nekom od svjetskih jezika.

Bilosnićev „Don Quijote na Petoj aveniji“ sadrži izbor iz njegovih ranijih zbirki pjesama „Pred zavjesama“, „I društvo koje ostaje“, „Približavanje ptica“ i „Znaci za uzbunu“.  Zbirka je tiskana dvojezično, na engleskom i rumunjskom jeziku u prijevodu Romana Karlovića i Daniela Dragomirescua, koji se potpisuje i kao urednik zbirke.

Svojim kritičkim osvrtom ovo Bilosnićevo izdanje popratila su dva poznata američka pjesnika i kritičara, John Tischer iz Tepoztlana u Meksiku i Michael White iz Sjedinjenih Država.

Oleg Antonić| Stanja uma Brahmaputre sred meandra dharme

Rida sram uz odron: - Toliki me grabili, krotili!

Bubri glib kraj spruda: - Kolike dogradilo, nahranilo!

Dvoji ples na valu: - Za što sam tako razapeto!?

Traje bruj u stupcu: - Kud me gura ova struja?

Drhti dno pred mantrom: - Tudijer vrelo huji s mirom.

Katarina Sarić | Kakofonija

GOSPAVA I IVANA. DVIJE UKRŠTENE GRANE LOZE I JEDAN OKIDEN NOS 

U Pristanu, na zatvorskom ženskom odjeljenju, leži Gospavina jetrva Ivana. Uhapšena je sa riblje pijace jedne nedjelje u kojoj je imala nesreću ili sreću da je zapazi mladi poručnik Aldo. Kući joj je sjedio vazda namršten domaćin, Milivoje, treći po redu Vladov brat, zbog inadžijske prirode prozvan, još u tinejdžerskom dobu, Musa, zbog najčešće izgovarane uzrečice: „vidjećete  kako Musa dere jarca“. Danas od inata nema ništa (sav je odušio na kažnjavanje žene onomad) zapušten i potonuo u piće, sva mu je preostala rabota da do podna mrzi sebe a od podna cijeli svijet, nepravedno zakinut za dio očevine, kuću dvospratnicu u najljepšem dijelu starog grada sa đardinom i prvim dućanom u nas. Po neopozivoj očevoj odluci, u cjelosti je pripala najstarijem bratu Vladu, mužu Gospavinome, dok su mlađi završili u ove divlje glavice (inače prelijepa porodična zemlja njihove majke, na vrhu brda sa Arapovom kulom na najvišoj tački sa koje puca panorama na čitavo primorje pa i na kopno susjedne Italije kad je vedro).

Davorka Črnčec | Ves mir

Štela bi se med zlato ravnice skriti
dok se sive megle pod kaput zavlače.
Z rimom se pokriti kaj nej čula leto kak se plače.

Tak pokrita z rimom, pomirena z zimom
v peru i dale žigeče me reč domača,
z tintom mi šepeče, papir preobrača.

Zmišlja me na posle dežđa one cajte
gda su nas mati špotali: “Ne cupkate
v opravi novoj, posle meše!
Nutri v hižu, bez depeše!“

I mom mi je pre srcu toplo
jer mi se je znova čulo -
glas matere, topla ruka,
kre tanjura črlena jabuka.

Na listu je znova zavladal mir.
Mamin dodir - dukat žuti,
tinta i papir. Ves Mir.

___________________________________________

Jedna iz Zbornika recitala kajkavske poezije, Krapina 2021.

Dragan Uzelac | Charles Baudelaire: "Alabatros"

 

Šarl Bodler rodonačelnik je francuskog i evropskog modernog pesništva, esejista, kritičar i teoretičar simbolizma. Zanimalo ga je samo bavljenje poezijom – ’’Potonuti na dno ponora, Pakao ili Nebo, zar je to važno?, Na dno Nepoznatoga da bi se sve pronašlo novo!“... Kao pesnik, Šarl Bodler se uzdao u moderno i otkrivao odnose između zvukova, mirisa, zemaljskih slika i simbola duhovnog sveta. Tražio je inspirativni uzlet i harmoniju, ali nije uspeo izbeći spleen... Između 1850. i 1880. godine na francuskoj književnoj sceni javljaju se pesnici sa novim, prefinjenijim, pesimističnijim osećanjem sveta, sa dubljim i senzibilnijim moralnim čulom. Bili su to pre svih Bodler, Rembo, Malarme i Verlen, pisci koji su poeziji poklonili apsolutnu ljubav, tako da ništa drugo za njih nije postojalo. Živeli su boemski, raskalašno, od danas do sutra, tragajući za lepotom, što je delovalo skandalozno iz ugla tadašnjeg francuskog društva. Društvo ih je osudilo tj. proklelo, odakle je usledio i opšti naziv za sve njih - prokleti pesnici. Istovremeno, i sami pesnici su sebe smatrali ’’prokletima“ jer su bili rastrgnuti između pritisaka svakodnevnice, realnosti, i želje da se dosegne zadati ideal. Bili su simbolisti koji su svoju umetnost temeljili na duhovnom( simboličkom, apstraktnom) prikazu sveta. Poezija prokletih pesnika nikoga nije ostavljala ravnodušnim, iako je u sebi nosila svojevrsnu tamu - spleen, tužno raspoloženje, sumornost, opšte gađenje prema svemu...

Eko Mucko Bucko u Dječjem vrtiću Snjeguljica

  

20. rujna 2021. u Dječjem vrtiću Snjeguljica predstavljeno je novo izdanje, većeg formata slikovnice „Eko Mucko Bucko“ autorice Tatjane Udović.

Završio bogat program 14. Vriska, u fokusu festivala bili su poezija, identitet i jezik

 
Nedjeljnim programom i promocijom knjige Sami Marinka Koščeca završio je festivalski dio 14. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora. U osam dana predstavljeno je 39 književnih programa, a 37 autorica i autora razgovaralo je o preko 50 knjiga u 5 programskih linija.

Vrisak je svečano otvoren 12. rujna proglašenjem pobjednika V.B.Z.-ove Nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2021., koju je osvojio Ivica Prtenjača. V.B.Z. je nagrađeni rukopis ukoričio u knjigu Sine, idemo kući, a u romanu se Prtenjača se bavi gubitkom, kratkotrajnom nadom i sjećanjem jedne obitelji.

Predstavljanje romana ''Identitet'' Tihane Petrac Matijević u Sisku

 

Predstavljanje romana ''Identitet'' Tihane Petrac Matijević sisačkoj publici, nagrađenoga na premijernom izdanju natječaja Društva hrvatskih književnika ''Korzo slova'' za najbolju neobjavljenu knjigu Sisačko-moslavačke županije u 2020. godini, održat će se na otvorenom ispred Knjižare Korzo, Ulica S. i A. Radića 5 (pored Majmunjaka), u srijedu 22. rujna, s početkom u 18 sati.

Knjigu će uz autoricu predstaviti urednik Siniša Matasović.

Ulomke iz knjige čitat će sisački književnici Sanja Domenuš i Denis Vidović, a glazbeni dio programa upriličit će mlada Siščanka Valerija Vranješ, profesorica u Glazbenoj školi Fran Lhotka Sisak.

Natječaj i knjiga realizirani su uz financijsku potporu Sisačko-moslavačke županije i Grada Novske.

Srdačno Vas očekujemo.
Siniša Matasović, predsjednik Ogranka DHK SMŽ