utorak, 12. studenoga 2019.

Preminuo je legendarni Martin Sagner – Dudek (88)


Legendarni Martin Sagner bio je i sudionik Domovinskoga rata, istinski domoljub i veliki glumac

Redatelj Antun Vrdoljak odmah nam je s tugom rekao: bio je veliki čovjek, glumac i domoljub. A to smo čuli i od drugih.

Rođen je u Podravini (Novigrad Podravski, 11. kolovoza 1932.), a s iznimno uspješnim ulogama, poglavito u tv-serijama "Gruntovčani" i "Mejaši" proslavio je i svoj rodni kraj, pa se slobodno može reći da je nakon slikara Ivana Generalića i humaniste dr. Žarka Dolinara ovaj dramski umjetnik najpoznatiji "Podravac u svijetu". Dva puta bio je i saborski zastupnik (HDZ), a pamti se da je i 4. rujna 1993. položio kamen temeljac za Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu.

Naklada Semafora | Livija Kroflin: Betlehemska crna ovca



Sonja Smolec | Kad nebo plače




S krupnim se kapima nebo spušta na tlo
i rasprostire svoju hladnu, raskvašenu tamu.
Pokriva me, nepozvana.
Pramenovi kose lijepe se za lice,
pod kragnu kapi klize,
spore, lijene i neželjene.
Nožni prsti meškolje se
u mokrim cipelama.

I pada po obranim vinogradima i voćkama,
po strništima, kukuruzištima i tratinčicama
koje su jesen zamijenile za proljeće.

Gorko-slatkasti miris pečenih kestena
slijedi me do autobusa,
razočarano zastaje,
ostaje pred plavim vratima
dok autobus polagano kreće
a ja gledam prugastu tendu ispod koje
na žaru peče se nova runda maruna.

Brišem zamagljene naočale i pravim se,
to na licu, samo su kapi kiše.

@Sonja Smolec iz zbirke Pričam ti...

Dragan Uzelac | Rogers Waters: Living In Political World


LAGANI UVOD U TEMU... Traumatično odrastanja bez oca i lansiranje Pink Floyd psihodelične krstarice

...

...Ovo je kratka priča, fragmentarnog, sentimentalnog, zanesenog, sanjarskog tipa o britanskoj muzičkoj rok legendi – basisti i jednom od predvodnika kultnog benda Pink FloydRogeru Watersu, jednom od mojih najomiljenijih umetnika sveta rokenrola i jednog od duhovnih očeva, priča o njegova tri kultna, društveno angažovana i kritički intonirana Pink Floyd albuma – Dark side of the moon, Animals i The Wall, kao i njegovom političkom, humanitarnom angažovanju, priča o umetniku koji je svet zadužio spektakularnom muzikom i osvojio srca mnogih obespravljenih ljudi suprotstavljajući se moćnim političarima sveta i rušeći mnoge zidove koji dele i zavađaju ljude – spolja i iznutra ... kao građevine koje dele svet na privilegovane i obesne, s jedne, i ponižene i obespravljene ljude, s druge strane zida ... kao i blokade u glavama i srcima gramzivih i zlih vladara koji na tuđoj nesreći i bedi žele da izgrade jedan svet nedostojan života čoveka ...

KiČ Bogdana Ogrizovića | Vukovaru i Škabrnji s ljubavlju



Antonio Milanović | Pravi prijatelj, invalidska kolica, napadi panike i prva diploma


Piše: Nikola Šimić Tonin

Onima koji su padali i rasli sa mnom bezuvjetno, posveti knjigu Antonio. Ne znam kada sam nad kojom knjigom šutio više. Zatvoren u krug sebe, u koji je sve više ulazilo tuge one ljudske i miješala se sa radošću i ponosom na sebe uz tolike druge što sam dio ove priče, dio od knjige, Antonijeve knjige, imajući stalno potrebu ustati i nakloniti se ovome mladome čovjeku. Život u koricama knjige. Koliko je toga prošao Antonio ne klonuvši duhom. Prošao i opstao. Izdigao se i nadrastao. Govore podnaslovi – Križne postaje, Antonijevoga životnoga Križnoga puta: Istinom protiv svih; Prvi susret majke sa mnom nakon poroda; Konačno u majčinim rukama; S pet i pol mjeseci prvi puta na operacijskom stolu; Postoperativni oporavak i nove „crne“ prognoze; Mukotrpne terapije, operacija Ahilovih tetiva; Oporavak od operacije i odlazak u Krapinske Toplice; Plastične longete, promjena bolnice te naposljetku i nova operacija; Oporavak od operacije te odlazak u Bresciu; Užas predškolskih dana, težak upis u Osnovnu školu, i Prva školska godina; Odnosi unutar obitelji i rodbine pred dolazak mog brata; Problemi s novom učiteljicom, ugodan prelazak u više razrede i novi zdravstveni problemi; Izvantjelesno iskustvo na teškoj operaciji, kućna nastava i težak oporavak; Završetak osnovnoškolskog obrazovanja i nova operacija u Splitu; Postoperativni oporavak, konvulzije u moru i Srednja škola pred vratima; Teške pripreme za prijemni, te diskriminacija na prijemnom zbog invaliditeta i nagla popularnost; Studentske brige, ponovna operacija, problemi s profesorima, obiteljski problemi, strinin „odlazak“;Pravi prijatelj, invalidska kolica, napadi panike i prva diploma; Volontiranje u Gradskoj knjižnici, ponovne operacije, odustajanje od upisanog magisterija, te ponovni upis i ulazak Ivane u moj život; Pisanje diplomskog rada, titula magistra u rukama, posjet predsjednici RH, javno predstavljanje rada, izmijenjeni zakoni i konačno zaposlenje.

Željka Bitenc | dvoje



njena
senzualnost,
njegova snaga
u plavetnoj ljetnoj noći

dodiruju se
i u strasti isprepliću,
slatke tajne si šapuću

Danijel Špelić | Nelson DeMille: Generalova kći


Ja volim Stephena Kinga. Mislim, svi ga vole, jel'te, to je Stephen King, ali, ne volim ga samo zato što je on Stephen King i zato što ima dobrih romana i zato što je tako sjajan, nego zato što čovjek uvijek, i u svakome intervjuu bez zadrške, ističe koji su pisci utjecali na njegovo pisanje, i koji su romani drugih autora bili inspiracija za njegove romane. To cijenim, stvarno. Čovjek je živuća legenda i ne srami se priznati kada ga nešto inspirira za njegove osobne zločesto-mračne uratke. Kod nas, recimo, nitko nema svojih uzora. Spisateljske snage su toliko dobre i jake da su postali sami sebi inspiracijom i uzorima prije nego su napisali jedno slovo i to je... bizarno. Nitko ne postaje pisac preko noći. Prvo čita i čita i čita, i onda još malo čita i tek onda ide nešto pisati, i obično prvi koraci budu kopiranje tuđeg stila (što valjda nitko ne želi priznati) pa tek onda se pronalazi vlastiti pismeni izričaj. Tako je krenuo Stephen King, tako sam krenuo ja, obojica smo kopirali druge autore i... ja trebam još malo učiti kako se kopira da postanem slavan kao on. Šalu na stranu, volim Kinga, Dean Koontza možda čak malo i više, Michael Connolly, Lee Child, Raymond Chandler, Ross Macdonald... Popis se samo nastavlja. Puno čitam, ljudi, što da vam kažem. Ipak, Nelson DeMille sjedi na samom vrhu autora koje nikada neću dostići (neću ni jednog od njih, koga zavaravam) i to samo radi jednog romana – „Generalova kći“.

Ljiljana Hidić Pasariček | GeJzIr i MoNsUN




Okretala sam stranice života  kao vjetar  GeJzIr i MoNsUN

Okretala sam stranice života  kao vjetar  otvorenu knjigu dok lista.
Pisala o bolu, a tako malo o sreći.

Sreću sam živjela, sreću sam grlila,  i grčevito stiskala da nikada ne ode.

Ipak Vjetar je bio snažniji stranice je iskidao, pomiješao radost, bol, tugu i
Stavio pod isti znak, a ja?
Ja sam čekala znak, ponovnog rađanja u dubini utrobe kao gejzir kad poteče.

Hodala sam, s osmijehom se odijevala, umjesto skupih krpica.
Nosila štikle na žuljevitim nogama, a da i ne znam sama  kako i  zašto su baš tu!?

Propitkivala sam se na trenutak koju boju danas dohvatiti, kojom bojom srce obojati.
Ipak ono je samo
i tu sve bure počinju.
Sva utapljanja i rađanje svake sreće.

ponedjeljak, 11. studenoga 2019.

Zdenka Čavić | Pol litrenke


Dežđi v duši.
Pavkova mreža
se rastegla 
prek jeseni kesne.
Pusta vulica,
zavija veter.
Čaša je prazna,
na stolu kostanj
i pol litrenke.
Meglene joči,
kluči sudbine.
Podelene karte,
jaki hadut.
Korak do žalosti
pred zimu,
i dugi put.

Mjesec hrvatske knjige 2019. 15. listopada – 15. studenoga | Nagrade i završna svečanost


Završna svečanost Nacionalnog kviza za poticanje čitanja 2019. održat će se u četvrtak 14. 11. 2019. u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Zagrebu, uz glazbeni program u kojem će nastupiti kvintet Simply Brass.

Na završnoj svečanosti s mladima će se družiti spisateljice čije su knjige čitali za kviz:

Jasminka Tihi-Stepanić, Ivana Guljašević Kuman i Vlasta Golub
, a svoje recenzije navedenih romana čitat će djeca iz akcije Riznica recenzija nastale u okviru projekta Ključ do znanja Knjižnice Dugave.

Sven Adam Ewin i Ninočka Vasiljevna na Interliberu

Paviljon 7a - Štand 2


Na Interliberu panel o junakinjama hrvatskog romana






Postaju li junakinje iz muške fantazije stvarne žene?

Ženskim likovima pisci daju otprilike jednu četvrtinu do jedne trećine prostora u svojim djelima, dok spisateljice posvećuju podjednak prostor muškim i ženskim likovima. Ovaj zaključak prenio je Guardian u članku pod naslovom „Žene bolje opisuju viktorijanske priče nego današnje“. U članku se navodi istraživanje na Sveučilištu Illinois i California u kojem je analizirano stotinu tisuća romana na engleskom jeziku napisanih od sredine 19.  do sredine 20. stoljeća.

Denis Giljević | Građanin drugog reda (do mora)



Jutarnje sunce me probudilo na nepoznatom mjestu. Nakon doručka koji me dočekao na starinskom, metalnom klimavom stoliću na terasi, mirisna kava je bila ugodan dodatak početku dana i šetnji. Intuicija mi je govorila da se nalazim na otoku. Ali, kojem? U ovo vrijeme ribari bi se vraćali iz ribolova, ali na molu nije bilo nikoga. Nije bilo ni ljudi ni čamaca, nije bilo ni žamora niti ikakvog pokreta. Uvrnuto, ali miris vrele kave bio je uvjerljiviji od glasa intuicije. Posegnuo sam za šaličicom i tada spazio presavijen papirić što je virio ispod tanjurića. Intuicija je zašutjela. Umjesto nje prozborila je znatiželja. Odložio sam šaličicu, izvukao papirić i pažljivo ga rastvorio.

Dodjela FUL KULTURNO nagrade



Dvadeset i jedna prijava za FUL KULTURNO nagradu i pet finalista od kojih samo jedan nosi 10.000,00 kn i naslov najbolje brendiranog kulturnog događanja 2019.!

Članice neovisnog vijeća (Sanja Rocco, mr. sc., v. pred., Poslovno Veleučilište Zagreb; Sandra Pocrnić Mlakar, urednica, novinarka, vlasnica izdavačke kuće Beletra; Romana Lekić, dr.sc., prof. Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment; Alis Pečarić Marić, influencerica i blogerica, vlasnica brenda čitaj knjigu; Dorotea Milas, mag.phil. et mag.rel., MA, Prodekanica za stručni i znanstveni rad, Vice Dean for Science, Poslovno Veleučilište Zagreb i članica upravnog odbora zaklade Kultura Nova; Vlatka Kamenić Jagodić, Direktor korporativnog marketinga i općeg informiranja, Končar – Elektroindustrija d.d.; Lea Brezar, CEO Dhar media, vlasnica licence Superbrands Hrvatska i časopisa Brend kultura) odlučile su o finalistima i pobjedniku FUL KULTURNO nagrade koja će biti uručena

16.11. 2019. u 18 sati na Interliberu
i pozornici u paviljonu 6.

Igor Petrić | Bijelo-crni odsjaj


Gola,
poput sjene
sama
hoda nečujno kroz snove
hladnim hodnicima
pored teških zidnih ogledala
bijelo-crnog odsjaja.

Hoda dvorcem
individualiziranih galerija,
kojim
miris truleži i spaljenog mesa,
nekim čudnim
i neprepoznatljivim silama,
nježno lebdi zrakom
sivim od vremena trošenja životnih ciklusa…
odrastanja,
starenja,
umiranja.

Milan Frčko | Martinje



Mošt je začkomel gda je Martin došel.
Šinfal je i falil se kaj je stigel.
Jen čas je škical. Neje dobro videl,
a onda je pital: "Kakov je to posel?

Samo z jenog trsa tulko mošta zide.
Od ovog bučkuriša znorel bi i ja.
Ne bi se štel mešati , al samo Bog zna
kak bo gdo zgledal gda skonča Martinje.

Mesto mošta vino greje vusnico.
Zdignite vuha, nem zabadaf molil.
Ide i žmirečki. Kraluš vu svrablifco

požiraka čeka , kaj mu bo vgodil".
Bože, kakve lepe glase ja čujem
gda čez ravno Podravino putujem.

Jasmina Burek | Senji




Nišči neče moje senje
pak ih vliečem
čez brege i tunele
Z podrapane vreče
se se prosipavlje
Proklete luknje
nigdar pokrpane

Božica Jelušić | Oblaci zlaćanog dima, Onirist



Među slikama živim. "NERAZVRSTANO " piše.
Treperim kad je vjetar i kišne kapi srčem.
I tanku cigaretu s opasnom travom frčem.
Oblaci zlaćanog dima, gdje zlato moje diše.

Na uzuse ne mislim. Posljedice ne marim
Iz svih se škola sada ispisujem odjednom.
Ja na mahove živim, u stanju izvanrednom.
Iznad mogućnosti plaćam, napinjem se i starim.

Sjećam se kako me šuma voljela. Ona stabla.
Rado se svijala grana, da je dohvati ruka.
Bjelouška se mlada svijala oko struka,
I spavala je duga na dnu mokroga kabla.

Te slike moj su zaklon. Tajne i prvogledi.
To su ta mjesta, gdje je disanje bilo lako.
Taj zanos, prije no što je krenulo naopako.
Taj NERAZVRSTAN život meni jedino vrijedi.


Fotografija: Arhiva /Ivan Nivan

nedjelja, 10. studenoga 2019.

Slavica Gazibara | Ludus



























uvijek je bio tih i miran
i svima na usluzi

o njemu su govorili da je čudan
ukazivali mu na greške
učili ga kako treba
ispravljali

svaki pokušaj suprotstavljanja
kažnjavali su omalovažavanjem
i podsmijehom iza njegovih leđa

Tanja Ocelić | pitala sam noć





















...

pitala sam noć
Koliko još snova do moje sreće?
odgovorila mi je

buđenjem

Nikolina Antić | Ambrozija


ne mogu
ti ovdje lagati
u školjci svijeta
gdje smo vreli izraz rijetkog neba
pomalo uveli i sve manje koherentni
ovako smo frivolni ambrozija bogovima
koji se ače svojim širokim pojmovljem
komplementom skupa mudrosti -
[ljubav potez]
=
{srčani mazohizam:
to je srdačni alpinizam
da voliš nekog
makar i na dnu}

Eđidija Baldini | Zuzanj




Je posla aviz za Pariz,
a naša stari vaz za Paz.

U vrtlu je rasta zelen biz.
Brstija ga je praz,
boje on nego mraz.

subota, 9. studenoga 2019.

Božica Jelušić | Ruke Karla Krausa



Sve što im je bilo dano da dohvate,
Raspadalo se pri prvom dodiru.
Nisu odnjegovale fikus,
Ni odnjihale dijete
Niti se ikad ispreplele
S prstima drugog u kolu.

Same, nervozne, mršave, nezemaljske,
Rasplitale su ljepljivo tkivo stoljeća,
Krvavu paučinu, razdrte plućne maramice,
Ganglije, žile, maglicu iznad bojišnice,
i plave vitice dima od barutna praha,
Skupjene iznad tepiha.

U radnoj sobi radni stol:
Moj zaklon, zakon, realija, religija.
On sam, u snomorici življaše,
Sluteći bolna srca
POSLJEDNJE DANE ČOVJEČANSTVA.
Oblog od klekovače na vruće stiskao čelo,
Nad zlom i nad sramotom
Te ruke kršiom lomne
nalik na krila grmuše.

Bez daha bježao, hropčući pred svojim utvarama.

Niti je bivao plijenom ktoničkih zvijeri,
Niti se budio do kraja kao čovjek.

2004.
B. J.

(Iz LIBELE, u antologiji Svjetlaci)
Fotografija: Internet, MW.

Predstavljanje romana Predskazivač Sonje Smolec • Tim Rijeka



Snježana Tramburovski | O mužu




Moj muž je slabić
Priznala mi je to poslije narkoze
Bacajući plav pramen svoje izgužvane kose na njegov jakneni trbuh
Do tuda vidim
Iz drugog kuta kreveta
Držim se za rez na trbuhu
Dok me nemilosrdno tjeraju grinje na iskašljavanje
Zažario mi se trbuh
Gotovo će popucati
(moj trbuh u kutu gledanja
rezimira opasnost)
Mislim si:
Koga briga
Uvijek nariču one
Koje su ostale u građanskim rokoko utvrdama

Ivica Smolec | Osmijeh premalo







Kad smo, davno, prvi put spojili oči,
znam sad,
zadrhtala si kao i ja.

Bio je to pogled tako nježan i strastan,
tako težak i sladak od nade i čežnje!

Neda Kozomara | Mala moćna


Dragi moj Amadeusu, koliko jutara mi se sretosmo uz kafu?! Ti, moj lični genije u najljepšim godinama muškarca, ja, prepuna iskustva, doživljaja, uspomena kao ordena na jastuku s crvenom čohom, iza povorke, na ispraćaju nekog bivšeg života. U tvojim mladim godinama nema mjesta za otužne događaje jer si ih ispunio božanskim notama, ali prijatelju dragi, hoću ovog jutra da izvučem najljepšu priču kao mađioničar zeca iz šešira da zadivi publiku u cirkuskoj šatri. Nitko ne zna tako slušati kao ti, strpljivo, pozorno, bez riječi. Gledaš, slušaš, ne progovaraš. Najbolji si čuvar mojih tajni, Kerber pred škrinjom prepunom suvenira oblikovanih kao mladost, suncem i vjetrom.

Miljenka Koštro | U kapljici optimizma



Ako odustanem
Od koraka
Po rosnim livadama
I spržim trenutak nemoći
Ili ga uciljam strijelom nemara
Zapetljat ću se
U mreže sumraka nastojanja

Ljiljana Hidić Pasarićek | PrOljEćE u JeSeNi



Jesen se gnijezdi
Pogled rosi
Magla polako plašt svoj razodijeva.

Jesen...

Jesen miriše na prve poljupce
Prve zaljubljene korake
Ulice
Mjesta
Gradove
Sve naše...

A tuđe.

petak, 8. studenoga 2019.

Božica Jelušić | Trska, tanani osjećaj




Mi smo se skloni slomiti, ali trska
Treperi i odolijeva.

Sakrije žabu pod pojasom, iznad prsa
Odnjiše usred oluje gnijezdo trstenjaka
Obješeno na tankoj peteljci.

osobito je s proljeća
Gusta i nepotkresana kao
Brada proroka, prepuna trunja
I raskuštranih dlačica.

Vodena usta pod njom
šapću priproste izvode, pouke
iz VULGATE, stvari dobre

Za život svakodnevni, premda ne
I za vječitu ljubav.

Mi stojimo kraj rijeke, dok oko nas
Padaju rečenice-kutije, mali raspušteni
Kupusari uzletjeli s livade rastućih korova.

Stavljam dva prsta na usta, jedan na srce:
Trenutak potpune iskrenosti.

Ne želim ništa od tebe. Ne očekujem ništa.
Samo neka me njiše- ko posestrimu trske -
Večernji povjetarac, onaj tanani osjećaj.

2005.
(LIBELA)
B. J.

Božica Jelušić | Kao i ljudi, i knjige imaju svoju sudbinu. Ako nešto zaista vrijedi, vrijeme to nekako uzdigne, nivelira, potvrdi, udijeli nam pravdu i utjehu


Kao i ljudi, i knjige imaju svoju sudbinu. Bez obzira na odjek u javnosti, neke od njih ostaju amblematske, intimno najdraže ili po nečemu osobito važne. Takva je za mene zbirka LIBELA, pisana slobodnim stihom, ukrašena umjetničkim fotografijama Andreje Dugina i savršeno prelomljena u studiju Colorsoft ak,. grafičara Krešimira Ivančeka. Izašla je u Bjelovaru 2006. godine u 400 primjeraka, u nakladi Gradske knjižnice Đurđevac. Dobila je samo jednu (ali vrijednu!) recenziju Ljerke Car -Matutinović u Vijencu. Naklada je rasprodana, ljubomorno čuvam preostalih nekoliko primjeraka. Ovih dana u Maroevićevoj antologiji SVJETLACI objavjene su pjesme iz te knjige. Oduševilo me to zakašnjelo priznanje, iako intimno smatram da ih je više od polovice antologijske razine. Jednostavno, obožavam tu knjigu, koju i Alex Balanescu u Londonu ima u svojoj zbirci! A od sutra jedna putuje s Dragom Štambukom u Teheran.To me zaista raznježuje.

Poanta ove moje bilješke jednostavna je: ako nešto zaista vrijedi, vrijeme to nekako uzdigne, nivelira, potvrdi, udijeli nam pravdu i utjehu. A posve sigurno vjerujem da ima onih, koji pokoji stih znaju i napamet. Upućujem im jednu osmjehnutu misao, iz svjetlokruga noćne lampe, pod kojom Libela miruje,

LIBELA

Na cvijet vodoljuba spušta se
Kao usna na neosunčano bedro.

Drhti i važe nagib Zemlje
Dubinu odrona u koju otječe
Voda
Spora i nepouzdana, poput pamćenja.

Vidiš li me uopće? Mariš li za mene?
Dobar dan, safiru s krilima, mala Psyho,
Dušo moja koju ne vidjeh
Letjeti uokolo
Već nekoliko stoljeća.

2014.
B. J.

Triptih u ritmu Indije; poetsko-plesna večer


vrijeme: 08.11.2019. 18,30 h
mjesto: Zagreb; Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1

'Triptih u ritmu Indije' naziv je poetsko-plesne večeri koja će se održati u petak, 8. studenog, s početkom u 18,30 sati, u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića.

Tribina DHKP-a 'Tragom prijevoda'


vrijeme: 11.11.2019. 18 h
mjesto: Zagreb; Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

Tribina Društva hrvatskih književnih prevodilaca 'Tragom prijevoda' održat će se ponedjeljak, 11. studenog, u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Gošće tribine su prevoditeljice Patricija Horvat i Tatjana Radmilo.

Ciklus tribina Tragom prijevoda reflektorski snop ustrajno usmjerava na prevoditelje i prevoditeljice koji svojim iznimnim prijevodima obogaćuju književnost na hrvatskom jeziku.

Obilježena 100. obljetnica Razreda za umjetnost HAZU


vrijeme: 07.11.2019.

Svečana sjednica u povodu 100. godišnjice osnutka Razreda za umjetnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održana je u atriju palače HAZU u Zagrebu, a tom je prigodom ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek otvorila izložbu radova redovitih članova i odabranih publikacija.

Danijel Špelić | Catherine Coulter – „Labirint“


„Bio je visok, najmanje metar osamdeset osam, taman i vrlo mišićav. Osim borilačkih vještina, bilo je očito da redovito vježba. Čula je neke prolaznike kako ga zovu pravom muškarčinom. Da nije znala da je agent, prepala bi ga se. Izgledao je čvrst kao čelik, osim očiju, koje su bile vrlo blage plave boje ljetnog neba.“

Oh, da, ovo je roman o lovu na serijskog ubojicu. Na ovaj citat ću se još vratiti jer ima veze s glavnim muškim likom, ali za početak ćemo krenuti malo edukacijski. Znate što je „Behavioral Analysis Unit“? To je serija „Zločinački Umovi“, to je Clarice Starling, to su rock zvijezde FBI-ja, odjel koji izrađuje psihološke profile i love serijske ubojice i koji je danas opet jako popularan zbog serije „Mindhunter“. Knjiga na kojoj se ta serija temelji čak je spomenuta u ovome romanu kao glavni motiv zašto je glavna junakinja pristupila FBI-ju, i to je okej, knjiga je nešto kao Biblija za BAU jedinicu. Znate tko je Sherlock Holmes? On nema veze s FBI, ali se tako zove glavni lik, ženski. Lacey Sherlock. Koliki moron od pisca moraš biti da ideš svog lika nazvati po drugom mega popularnom liku i onda u radnju i razgovore stalno ubacivati kako ju svi podjebavaju za ime Sherlock. No, shit, Sherlock, to je nevjerojatno glup potez.

Zvonko Kudelić | Imela



kak na oreh imela
v krile si mi sela
i pustila pipke
da dojdeju do soka,
pogledal sam te
kak Humprey Ingrid
onak ispod oka
i čakal da vidim
kaj bu z toga zišle

Interliber od 12. do 17. studenog na Zagrebačkom velesajmu



vrijeme: 12.11.2019. - 17.11.2019.
mjesto: Zagreb; Zagrebački velesajam

42. Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, koji okuplja najvažnije nakladnike i knjižare, održat će se od 12. do 17. studenog na Zagrebačkom velesajmu (ZV).

Svečano otvorenje bit će 12. studenog u 11 sati u 6. paviljonu ZV-a, a sajam će otvoriti zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, navodi se u priopćenju ZV-a.
5. 6. i 7.a paviljon te Kongresnu dvoranu Velesajma ispunit će više od 380 izlagača iz 13 zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, Rusije, SAD-a, Slovenije, Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Ove godine, naglašava organizator, bilježi se povećanje broja izlagača za 18 posto, a izložbenog prostora za pet posto.
Posjetitelje očekuju predstavljanja novih knjiga domaćih i inozemnih autora, druženja i razgovori s književnicima, čitaonice i radionice, dodjele književnih nagrada, aukcije starih knjiga, kvizovi, glazbeni program te stručni susreti nakladnika, knjižara i knjižničara.
Premium program će ugostiti poznate pisce, a uređuju ga eminentni urednici hrvatske književne scene. Novost Premium projekta je – Interliber slušaonica audio knjiga.
Više od 200 pratećih programa

Osnovan Ogranak DHK Sisačko-moslavačke županije



U Novskoj je 28. listopada 2019. održana Osnivačka skupština Ogranka Društva hrvatskih književnika Sisačko-moslavačke županije. Do sada je prema statutu DHK u svrhu uspješnijeg funkcioniranja i uže suradnje članova s prebivalištem izvan Zagreba bilo ustrojeno 8 ogranaka Društva, čime je Ogranak Sisačko-moslavačke županije postao deveti u tom nizu.

Luka Tomić | Nisam te izgubio, volim te


Izgubio sam te
procijedio je kroz zube moj ego
mjereći svoj gubitak s tvojim tijelom koje me zaobilazi
nesklon da nas oboje privuče ka ogledalu istine
pa da se na njemu posrami sve u nama pogrešno

Opet te sanjam, usne moje ljube sve što u tebi živi
piješ nježnost iz mene ljubavi,
ne bunim se, ostavljaš više, daješ mi sebe

S lica ega cijedi se znoj uvrede, otišla je
napustila zlatne dvore moga imena i izgubio sam je
Poput mirnoće zaražene klicom oluje
promijeniti ću njenu stvarnost

Eđidija Baldini | Pržun besid



U istoj hiži živimo
za istim stolom jimo.
Svakome dijeta svoja
i tablete bez broja.

Svaki svoju kameru ima
ki nis mogla spat
od njegove rašpe
i ča sve u šesnajst ronkiza.

četvrtak, 7. studenoga 2019.

Ratko Bjelčić | Tvoj žuljeviti dlan




Tvoj žuljeviti dlan
bore s tvoga lica
uzalud skrivaju tugu
sve ti se vidi u očima
i tvoje besane noći
i tvoje neizrečene misli
i tvoj šapat
i tvoj hod na prstima
dok se plašiš da me ne probudiš
vrativši se umorna kući
sve vidim
sve znam

Igor Petrić | Boje


(In the Name of Borghesia)

Jučer,
došavši kući
odmah nakon posla,
izvadio sam stare kasete iz ormara.
Još uvijek rade.
Malo sporije, ali rade.

Čujem
„…gore na površini
vijore se zastave…“
i nekom u daljini
„…pleh banda svira himnu…“.

Ivan Domančić | Vidiš li more



Vidiš li more
Dok ležiš bolesna na mom krevetu
Vidiš li more
Dok pokušavaš pobjeći zadržavajući dah
Ja spremam doručak
I ne obazirem se na olupine
Glad me izdala
Čak onda i dok sam odlazio sa stilom
Bole me uspomene iščezlog djetinjstva

Veronika Belec | U dah vjetra


Prekoračila bih jučer i danas
ali  me oni
svojim gubavim tabanima tapkaju
po kosi i ne daju da idem
Veto mi potiskuju u kožu
razotkrivaju moje slabosti
pakiraju ih u cvjetni krep papir
koje potom dostavljaju tebi
kraj ušne resice da ih opipaš
jer ih ne poznaješ

Već danima traje to divljanje
poželjela sam čak i oćelaviti
a onda sam ipak rekla ne
( i da i ne i da i ne)
Oglušila sam se na njihovo natezanje
koliko sam mogla

Tinta 910 | "Kantrida - Krugovi"


Andrea Bauk | Vratit će se tune...



„Jutarnje sunce me probudilo na nepoznatom mjestu. Nakon doručka koji me dočekao na starinskom, metalnom klimavom stoliću na terasi, mirisna kava je bila ugodan dodatak početku dana i šetnji. Intuicija mi je govorila da se nalazim na otoku. Ali, kojem? U ovo vrijeme ribari bi se vraćali iz ribolova, ali na molu nije bilo nikoga. Nije bilo ni ljudi ni barki…“


Andrija je ljubav prema moru i ribarenju naslijedio od svojih predaka, a sposobnost zamišljanja, maštovitosti i nostalgiju, od svoje prabake. Gledajući prema molu prisjetio se svoje none i nonića. Znao bi se probuditi prije zore i otići njihovom barkom prema Bakarcu. Sjedio bi satima pod vedrim nebom i osjećao miris svježe pečenih baškota.

srijeda, 6. studenoga 2019.

Gradska knjižnica Rijeka ovogodišnja 'Knjižnica godine'


vrijeme: 06.11.2019.
mjesto: Zagreb

Priznanje 'Knjižnica godine', koju Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) dodjeljuje ponajboljoj hrvatskoj knjižnici za postignute iznimne rezultate u području inovativnosti, kreativnosti i kvalitete rada, ove se godine dodjeljuje Gradskoj knjižnici Rijeka.

Tako je odlučilo povjerenstvo u kojemu su Miroslav Katić, kao predsjednik, te članovi Irena Gotal, Bernarda Kos, Zorka Renić, Dijana Machala, Jurica Pavičić i Julijana Matanović, a bit će, kako je najavljeno u srijedu u Zagrebu, uručeno u ponedjeljak 11. studenoga na posebnoj svečanosti u riječkoj Guvernerovoj palači.
 
"Priznanje 'Knjižnica godine' najznačajnije je te ujedno i jedino strukovno priznanje u RH, koje se dodjeljuje najboljoj hrvatskoj knjižnici za inovativan, kvalitetan te predan rad u promicanju nacionalne kulture, obrazovanja i znanosti", rekla je predsjednica HKD-a Dijana Machala na konferenciji za novinare u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović.
 
Dodjela će biti dio svečanosti obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, koje je HKD ustanovilo 2010. godine s ciljem promocije hrvatskih knjižnica te poticanja vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, dodala je.
 
Dan hrvatskih knjižnica prigoda je i da se progovori o poteškoćama i problemima s kojima se susreću hrvatske knjižnice, da se razmjene iskustva, te istaknu primjeri dobre prakse, napomenula je Machala. Obilježava se 11. studenoga, u spomen na dan kada je 1960. godine Hrvatski sabor donio prvi hrvatski zakon o knjižnicama, čime su se stekli preduvjeti za sustavan razvoj hrvatskih knjižnica i nacionalne knjižničarske mreže.
 
"Ideja je obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica senzibilizacija javnosti za pitanje knjižnica, knjižničnog prostora, te uloge knjižnica u lokalnoj zajednici i važnosti knjižničara za razvoj lokalne zajednice", kazala je Machala.
 
Gradska knjižnica Rijeka nagrađena je za dinamičan i predan rad u razvoju iznimno kvalitetnih knjižničnih usluga, za uvođenje inovativnih rješenja kojima se nastoje ukloniti granice i ograničenja knjižnice, te osnaživati zajednica s kojom knjižnica živi i djeluje.
 
"Gradska knjižnica Rijeka odlikuje se specifičnom i izuzetnom dinamikom života koji je obilježen mnogim intrigantnim ostvarenjima u stvaranju novih razvojnih smjernica, te afirmativnom atmosferom prema kulturnom životu grada", istaknula je Machala obrazlažući odluku povjerenstva.
 
Dugogodišnji problem neadekvatnoga prostora GK Rijeka uspješno rješava bogatim programima, složenim projektima, intenzivnom komunikacijom sa zajednicom, iznimnom organizacijom rada, te kreativnošću i predanošću knjižničara. Ističe se i  razvojem bibliobusne službe kojom osigurava knjižnične usluge najudaljenijim korisnicima ne samo Kvarnerskog primorja, već i Gorskog kotara i Like.
 
HKD tom nominacijom želi pridonijeti i promociji Gradske knjižnice Rijeka kao središnjeg prostora i neizostavnog sudionika programa Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020., dodala je Machala. "Neka to bude uvod u sve aktivnosti koje će GK Rijeka provoditi sljedeće godine na realizaciji programa Rijeka – EPK 2020.", poručila je.
 
Ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković zahvalio je HKD-u na priznanju koje pokazuje da je primijećen sav trud i rad koji ova knjižnica intenzivno posljednjih godina ulaže u unaprjeđenje svojih aktivnosti.
 
To se prestižno priznanje ne može zaslužiti samo kroz jednu godinu, napomenuo je Cvjetković. "Potreban je duži period rada, potrebno je slagati kockice malo pomalo, graditi strukturu dok ne postane dovoljno velika da je netko primijeti, i dovoljno lijepa da bude primijećena kao nešto pozitivno i vrijedno", kazao je.
 
Zahvalio je svim djelatnicima knjižnice te mreži suradnika i osnivaču, Gradu Rijeci, a posebnu zahvalu uputio je "onima zbog kojih i postojimo, a to su naši korisnici", koji nagrađuju sav uloženi trud i rad knjižnice sve većim brojem članova i posudbi.
 
Tako GK Rijeka u odnosu na 2016. godinu bilježi porast broja članova od 17 posto, na više od 21 tisuću upisanih korisnika u 2018., što je najveći zabilježeni broj zabilježenih korisnika GK Rijeka u posljednjih 20 godina.
 
"Ako nam je ovo priznanje – priznanje struke, onda su nam naši članovi dali priznanje publike, jer mi smo narodna knjižnica i radimo po pravilima struke, ali – za publiku", kazao je Cvjetković.
 
Dan hrvatskih knjižnica središnji je događaj Mjeseca hrvatske knjige čiji je ovogodišnji moto "Pronađi svoj ritam – u knjižnici". U tijeku je i nagradni natječaj pod nazivom "Moj ritam čitanja", koji traje do 11. studenoga. Proglašenje dobitnika bit će upriličeno 15. studenoga u sklopu sajma knjiga Interliber, na štandu Školske knjige na Zagrebačkom velesajmu.

Izvor:Culturnet.hr

Slikovnica Metallice u Hrvatskoj izlazi prva u svijetu


vrijeme: 12.11.2019.
mjesto: Zagreb

Knjižara Rockmark objavila je slikovnicu 'Abeceda grupe Metallica', koju će izvanredno ponuditi u ekskluzivnoj prodaji na ovogodišnjem sajmu knjiga Interliber, gdje će hrvatski ljubitelji benda prvi u svijetu u stihu i slici pročitati povijest slavnog američkog heavy metal sastava.

Uz stihove i ilustracije, "Abeceda grupe Metallice" (The ABCs of Metallica) priča povijest benda "od slova A do slova Ž".

Predstavljanje knjige 'Žene iz Altamire' Mateje Jurčević


vrijeme: 07.11.2019. 18 h
mjesto: Zagreb; Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

Predstavljanje knjige 'Žene iz Altamire' Mateje Jurčević održat će se u četvrtak, 7. studenoga, u 18 sati, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Knjigu će predstaviti: Mateja Jurčević, Evelina Rudan, Sanja Baković i Branko Čegec.
O knjizi:

Ivica Smolec | A ptice...





(pjesma bez boja)


ako odem ove zime
ako odem prije leda
(jezero me zove)
vjetar će nahrupiti
ali šume mudre nitko više
neće slušati

a ptice…

Slavica Gazibara | Linex Forte


Loš dan, pomislila je, nije vrijeme za plac, mogla bi poštedjeti sebe susreta od kojih je zaboli želudac. Ali vraga!

-    O bok, kaj i ti danas na plac? Užasno vreme, ne?

-    Da.

-    Depresivno. Ovo proljeće nikak da dođe napokon! Kak si inače?

-    Dobro, ide nekako.

-    Pa kaj ti ne radiš više? Utorak je, kak si sad tu?

-    Danas imam slobodan dan.

Marina Đenadić | Objavljen je novi roman Peđe Ristića: "Kovš"


Novi roman Peđe Ristića, treći po redu, predstavlja slavan povratak tradicionalnom žanru istorijskog romana u kome će uživati i čitalačka publika i kritika. Hronotop upotpunjuje vredan antikvitet iz vremena sutona Carske Rusije - glamurozna srebrna činija - kovš koja putuje Evropom tokom XX veka - ilustrujući naš slovenski fatalizam, sklon ekstremima, megalomaniji i krajnostima, ali protkan emocijama i toplinom. U ime sto godina ruske emigracije ovaj roman i vredna umetnina koja je i lik ovog dela, podsećaju da su vrednost i cena promenljive kategorije.

Veoma inovativan i kompleksan, istorijski roman u kome je ispripovedana saga niške familije Aksentijević, isprepletena sa dramatičnom životnom pričom Rusa Nikite, izbeglice. Glavni lik romana je, međutim, vredan umetnički antikvitet ‒ kovš.

Radnja počinje u Carskoj Rusiji, u sâm suton carske dinastije, kada uvaženi draguljar Faberže pravi ovu monumentalnu činiju za elitni carski puk. Tokom XX veka, premeštan po evropskom kontinentu, kovš menja vrednost i namenu. Krajem veka pronalazi ga Momir, Beograđanin koji se odselio u Beč u potrazi za boljim životom.

Tanja Ocelić | Dnevnik jedne Tanje


hodam po zidu
tijelo se ljušti
stara fasada pada na ulicu

V.B.Z. | Promocija novog romana Ivice Ivaniševića: "Kuća "


Pozivamo Vas na promociju novog romana Ivice Ivaniševića “KUĆA” u ponedjeljak 11.11. u 19 sati u Vinylu, Bogovićeva 3 u Zagrebu. Na promociji sudjeluju urednica Vanja Kulaš, pisac Ivica Prtenjača i autor Ivica Ivanišević.

Potpisivanje knjiga je na Interliberu u utorak 12.11. u 12 sati.

Kuća, i to onakva kakvom bi je nacrtalo dijete u nama: krov, prozori. Za prozorskim oknima pet različitih egzistencija, a sve do jedne otuđena i besciljna, naprasno prekinuta ili pri svom kraju. Policajac, slikar, dvije nespojive i zavađene kćeri ostale za preminulim gimnazijskim profesorom i jedan blago neurotični samotnjak, koji kao da iz svoje izolacije svijet razumije bolje od nas koji se po njemu krećemo. Vrata na crtežu nema, jer stanari su zarobljeni, uplašeni i u slijepom pipanju za nekim ili nečim spasonosnim... Hoće li pronaći što im treba?

Stihovnica Siska, 9.11.2019. | Gost večeri je Đuro Vidmarović


Iduća Stihovnica Siska na rasporedu je u subotu, 9. studenoga 2019., s početkom u 19 sati u prostoru Matice hrvatske (Rimska 9). Glavni gost večeri je Đuro Vidmarović, aktualni predsjednik Društva hrvatskih književnika, književni kritičar, pjesnik, prevoditelj, povjesnik i diplomat.

Povod njegovu gostovanju najnovija je knjiga pjesama koju je priredio ''Mene su ljepote ostavile'' autora Josipa Gujaša – Đuretina (1936. – 1976.), mađarskog Hrvata čije je pjesništvo i ostavštinu proučavao više od 30 godina.

Knjiga je u utorak 5. studenoga promovirana u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Osim prof. Đure Vidmarovića, o knjizi će u ime nakladnika (Acumen, Zagreb), govoriti Miljenko Brezak i Božica Brkan.

Ankica Kale | Nakon sahrane




Ne srećemo se često,
tek s vremena na vrijeme
i uvijek se iste
dotaknemo teme.

Kol'ko nas je, gdje smo,
a koliko „gore“,
i  krišom u drugih
prebrajamo bore.

Pa šapćemo smjerno
i ne damo se tuzi,
al' trubač već ,,Hvalu"
zatiče u suzi.

I kažemo k'o nekad:
“ništa nije bilo“
dok tugu, k'o tajnu,
svijamo u krilo.

Umro hrvatski književnik Kazimir Klarić


Hrvatski književnik i scenarist brojnih radijskih i TV drama, Kazimir Klarić umro je u subotu, 2. studenoga u Zagrebu u 79. godini života, a sprovod će se održati u krugu obitelji, priopćilo je u utorak Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Nikolina Antić | Moja draga nije ubila


Bog zna da je nevina
iza rešetkastog okvira
ja nalažem
padežno pitanje nominativa:
tko? (za živo)
pitajte mrtvaca
jer što će oveći predator u istoj vodi s vukovima
osim ako nisu obojica preparirani;
ja mislim da ste samo jednog našli
a optužena je previše opijena da bi znala
[pije krv na slamku
a i neispavani ste]
kaže da je čitala O slavnim ljudima
a i vi ste o sličnim slučajevima
ne razumijete, ona ne očijuka za nepravdu
pred Ocem
vi imate dva - -
za danas nema pjesme
samo misao:
jedan joj je otac
drugi je pajac

utorak, 5. studenoga 2019.

Dino Milinović: 'Marulov san'


vrijeme: 07.11.2019. 12 h
mjesto: Zagreb; Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačiča 7/I
U četvrtak, 7. studenoga, u 12 sati, u Društvu hrvatskih književnika održat će se predstavljanje knjige Dina Milinovića 'Marulov san'. 

Više…



Izvor: Culturnet.hr

Pjesnički susret - „Stihotron uživo“ u Knjižnici Sesvete


Pozivamo Vas na pjesnički susret sa suvremenim hrvatskim pjesnicima čije su pjesme, knjige i fotografije predstavljane na Stihotronu: Krešimirom Bagićem, Kemalom Mujičićem Artnamom, Dortom Jagić i Ružicom Cindori. Stihotron uživo održat će se u četvrtak, 14.11.2019. u 18:00 sati u prostoru Čitaonice Knjižnice Sesvete.

Susret će dodatno glazbeno obogatiti Ivan Kapec. Moderirat će Ivan Babić.


Veselimo se vašem dolasku
Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.