Kolumne

petak, 30. lipnja 2017.

Robert Janeš | stimming



stavio je prevelike naočale
na premalu glavu
pred njim je široka cesta
s pokošenom travom
ošišanim žbunjem
i jumbo plakatima
uz rub

Igor Petrić | Rotacija




Primjećujete li one drugačije,
one proklete, izdane,
uredno pobrojane i strpane u ladice
Sve one pored kojih svakodnevno prolazite
i mrmljate uvredljive riječi osude
iako o njima ništa ne znate.

Dinko Kadi i Tomislav Škrljac: Crowdfunding for The Beagle ili Kako je Oskar postao lik?


Razgovarala: Iva Dužić

Iva: Adventures of Oscar The Beagle ili u hrvatskoj inačici Avanture bigla Oskara niz je slikovnica autorskog dvojca koji financiranje svog kreativnog izričaja nije prepustio tradicionalnim kanalima već se odlučio za sve popularniji način, crowdfunding kampanju na Indiegogo platformi. No, prije nego saznamo više o crowdfundingu u nakladništvu, upoznajmo se s piscem Dinkom Kadijem i ilustratorom Tomislavom Škrljcem.

Slobodan Đurović | Vuk među jaganjcima



Pakao, to je onaj trenutak
Kad glas počinje da razume
Svetlost, kad mrak počinje
Da treperi glasom; devica,
Što se probudi med avetima
Pohote, a poželi, nevoljno,

Igor Petrić | Besmisao šestog popodneva


Sumrak u očima plamti, gledaš – gledam…
Uspjeh u nemoći vlastitog sažaljenja!
Kažeš da ne razumiješ, prestani misliti.
Jednostavno,    
probudi se i vidi gdje sam.
'Ostajem', kao i do sada,
tamo gdje sam i bio – gdje? Gdje? Gdje!?
Možda nigdje – FIKCIJA – umišljena glupost
potrebnog užitka odsutnosti.
Ostajem sam, tamo negdje,
zavaljen pred zrcalnim prikazom vlastitih života i …
PITANJE: Tko sam ja?

četvrtak, 29. lipnja 2017.

Marko Vujović | Galimatijaš


Glava glagola, grlo grmi, gunđanje glotisa
Grozd grijeha
Gladni gladijatori
Gusarske galije
Grifonsko gnijezdo
Gorgonina glava

Najjeftinije knjige u gradu: plaža izdanje!



vrijeme: 30.06.2017. 17 - 21,30 h
mjesto: Zagreb; Klub Booksa, Martićeva 14d
url: http://klub.booksa.hr/

U petak, 30.6., od 17 do 21,30 sati u klubu Booksa održat će se akcija nazvana 'Najjeftinije knjige u gradu: plaža izdanje!' kojoj je glavna svrha pomoć udruzi Futura, daj šapu koja skrbi za napuštene gradske životinje.

V.B.Z. poziva na predstavljanje novog romana:

Ivica Prtenjača: „Tiho rušenje“
 
Utorak, 4. srpnja 2017. godine, u 20 sati

Klub Botaničar,
Trg M. Marulića 6, Zagreb

Sudjeluju:

Ivica Prtenjača, Jagna Pogačnik i Drago Glamuzina



Novi roman autora 'Brda'
Ivica Prtenjača: Tiho rušenje

Predstavljanje zbirke pjesama, kratke prozne skice i priča Darije Lisenko "Nemam objašnjenja za ovo"


20. srpnja od 19:00 do 22:00
Knjižnica Bogdana Ogrizovića
Zagreb, Preradovićeva 5

"Daria Lisenko razvila je specifičan, distinktivan stil koji je stilski uklopiv u hrvatsku postmodernu književnost, ali se jednako tako i nadovezuje na ukrajinsku književnu tradiciju. Autoričin se stil ipak ne može svesti ni na jednu od ovih tradicija. Izričaj Darije Lisenko isključivo je njezin, obilježen je njezinim osobnim pečatom i izložen u ovoj knjizi kao u dnevniku-galeriji.

Opremljeni lijepim ilustracijama i ispisani osobnim iskustvima, njezini zidovi svjedoče pokušaju da se stvarnost estetizacijom preobrazi, učini ljudskom. Iako je ova zbirka njezina knjiga, ona je otvorena čitatelju da uđe. A u trenu kad čitatelj to učini – možda unutra pronađe čitav svijet."

Marija Dejanović, autorica pogovora


Zbirka "Nemam objašnjena za ovo" je knjiga koja uključuje moje cjeloukupno stvaralaštvo u "zagrebačkom" periodu, koji je trajao od 2014. do 2017. godine i koji završava ovog ljeta sa mojim odlaskom u Ukrajinu.

Knjiga uključuje pjesme, kratke prozne skice i priče. Posebnost ove knjige je da sam ujedno i ilustratorica ovog izdanja. Knjigu krase osam grafika nastalih specialno za zbirku i naravno naslovnica.

Nemam objašnjenja kako sam u jednom trenutku postala hrvatska autorica, ali zovem vas da mi se pridružite u proslavi predstavljanja ove male knjižice o kojoj sam sanjala čitav život.

Daria Lisenko

Promocija slikovnice ’’Priča o Jastrebu’’



„U jednom dvorcu, u dalekoj nekoj zemlji, živio je mladić po imenu Petar. Bio je plemić i najviše od svega volio je ići u lov, baš kao i ostali plemići u to doba. Petar je, zapravo, bio pomalo neobičan lovac. On nikada ništa nije ulovio. Bilo mu je žao prekrasnih šumskih životinja, bilo mu je žao predivnih ptica koje su ulovljene…“ Ulomak je ovo iz „Priče o jastrebu“, slikovnice Daniele Bobinski koja nas vodi u neke davne, prošle dane, kada su Jaskom hodali plemići i plemkinje, a nad jezerom kružili jastrebovi.

Promocija ove slikovnice kojoj je izdavač Turistička zajednica grada Jastrebarskog održati će se u nedjelju 2. srpnja, u 19 sati, u sklopu manifestacije „Ljeto u Jaski“.

Izdavačka kuća V.B.Z. ovih je dana objavila dva vrhunska naslova domaće i strane beletristike


Vrhunska domaća i strana beletristika za ljeto
– Ivica Prtenjača: Tiho rušenje –
– Hanif Kureishi: Posljednja riječ –
Ivica Prtenjača: Tiho rušenje

Izdavačka kuća V.B.Z. ovih je dana objavila novi roman jednog od najomiljenijih i najčitanijih domaćih autora Ivice Prtenjače Tiho rušenje. Ovo je treći Prtenjačin roman, koji objavljuje tri godine nakon velike uspješnice, romana Brdo, dobitnika V.B.Z. i Tisak media nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2014. godine.

U Tihom rušenju Ivica Prtenjača ponovo se uspinje na 'brdo', ali ovaj put ono se nalazi u Haulikovoj ulici, u jednom oronulom zagrebačkom stanu. Glavni junak, soboslikar s diplomom profesora književnosti, sa svojim pomoćnikom treba učiniti ono što i inače radi – oljuštiti sve sa zidova i ponovo ofarbati. Čini se kao ugodan, prilično usamljen rutinski posao, daleko od nametljivih ljudi, baš onako kako najviše voli. Ali, čovjek koji ih je angažirao, i njegova životna priča, promijenit će živote svih likova u romanu.

Tijekom rušenja i renoviranja događa se isto što i tijekom života na brdu u prošlom, nagrađenom Prtenjačinu romanu – odmak, kontempliranje i preslagivanje života. Ali pisac je ovaj put, usprkos tragičnim događajima o kojima čitamo, optimističniji, a njegovi junaci čine se spremniji za nastavak života.

Tiho rušenje može se čitati i kao svojevrstan nastavak Brda, ne po principu što je bilo dalje, jer likovi su novi, nego kao sljedeća pjesma u pjesničkom ciklusu, u kojem sve tekstove povezuju dominantni motivi i teme. Tiho rušenje, naravno, nije pjesma, nego velik roman u kojem ima puno poezije. S jedne strane filigranski precizne rečenice, a s druge začudne metafore spuštaju nas u ono što je proznom iskazu obično nedohvatljivo, i jamče čitateljski užitak koji u ovoj zemlji, na taj način, može pružiti samo Ivica Prtenjača.

Hanif Kureishi: Posljednja riječ


Ovih dana u izdanju izdavačke kuće V.B.Z. objavljen je novi roman proslavljenog britanskog pisca i jednog od najutjecajnijih pisaca današnjice Hanifa Kureishija Posljednja riječ. Kureishijevi romani Buddha iz predgrađa i Intima sada već imaju kultni status i kod domaće publike.

U središtu provokativnog novog romana, objavljenog nakon višegodišnje stanke, pitanja su poput: „Kako ispričati priču o životu?“ i „Je li ikada moguće ispričati cijelu istinu i samo istinu?“

Posljednja riječ komedija je o dva pisca, mlađem i starijem, na prvi pogled suprotnih, ali zapravo komplementarnih i zrcalnih karaktera, nadobudnom mladom biografu Harryju Johnsonu i sedamdesetogodišnjem britanskom piscu indijskog podrijetla Mamoonu Azamu. Najblistaviji trenuci starčeve karijere sada su iza njega, pa mladi pisac dobiva zadatak novom biografijom vratiti slavu nekad buntovnom predvodniku generacije, „stvaratelju svjetova“, „kazivaču važnih istina“ i „velikom literarnom Sotoni“. Nakon dolaska na Mamoonovo seosko imanje, Harry uvidi da je zadatak koji je prihvatio sve samo ne ono što je očekivao…

U verbalnim duelima kojima je roman prožet dvoje pisaca razgovara o ženama, svađa se o ženama, zaljubljuje i odljubljuje, ali i raspravlja o najozbiljnijim temama vezanim uz seksualnost, žudnju, ljubav i pisanje. Čitatelj istodobno ulazi u veoma pitku i zabavnu priču kakvu Kureishi prema vlastitu priznanju preferira, jer je to način na koji vidi svijet, iako nije tip pisca za kojim bi većina čitatelja posegnula kad poželi pročitati nešto komično. Kako sam kaže: „Volim ideju da pišem o nekom tko je težak, koga drugi smatraju problematičnim. Volim ljude teškog karaktera. Volio bih biti takav.“

Jedan od načina na koji pisac može odbiti da shvaća sebe previše ozbiljno jest pisati knjige poput Posljednje riječi. Autorova divlja razigranost ne štedi nikoga, ni autora, ni biografa, ni izdavača niti razne sljedbenike. U svakom slučaju, riječ je o urnebesno smiješnoj knjizi za koju neki ističu da graniči s dobrim ukusom, njegovom najmudrijem djelom dosad i zabavnom prikazu književnog života u maniri Montyja Pythona

O autoru:

Hanif Kureishi jedan je od najuglednijih suvremenih britanskih književnika, scenarist i filmaš kojega je časopis Times uvrstio među pedeset najvećih britanskih pisaca od 1945. do danas. Njegova djela uglavnom se bave rasom, identitetom, nacionalizmom, imigracijom i seksualnošću.

Osamdesetih godina nametnuo se kao dramski pisac i scenarist. Scenarij za film Moja lijepa praonica priskrbio mu je nominaciju za Oscara i nagradu za najbolji scenarij Udruženja njujorških filmskih kritičara.

Njegov roman Buddha iz predgrađa (1990.) nagrađen je uglednom Whitbreadovom nagradom za najbolji prvi roman i prema njemu je snimljena hvaljena BBC-jeva serija čiji soundtrack potpisuje David Bowie. Godine 1998. objavio je kontroverzni, pretpostavlja se poluautobiografski roman Intima. Istoimeni film osvojio je Zlatnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu.

Dodijeljena mu je francuska titula Viteza reda umjetnosti i književnosti te Orden reda Britanskoga Carstva (2008.). Godine 2010. primio je međunarodnu nagradu PEN/Pinter za spisateljsku hrabrost, koja se dodjeljuje borcima za slobodu govora.




Nikola Kojić | Kreativna Radionica Balkan omogućila je da objavi svoj serijal u izvornoj i engleskoj verziji


Rođen sam 12. septembra 1987. godine u Novom Sadu. Lično se ne sjećam tih prvih godina života, no znam da smo se zbog izvjesnih porodičnih problema preselili iz Novog Sada u Osječane, rodno mjesto moga oca u blizini grada Doboja, negdje sredinom 1991. godine, taman pred početak rata.

Rat smo proveli onako kako smo ga proveli, ja sam 1994. godine krenuo u osnovnu školu u Osječanima, da bih ju završio kao jedan od dva vukovca u svojoj generaciji. 2002. godine upisan sam u dobojsku Gimnaziju, da bih ju završio 2006. godine u priličnom vrhu svoje generacije sa konačnim prosjekom 4.65.

Krajem 2006. godine upisan sam na Ekonomski fakultet u Novom Sadu, no i prije nego što sam počeo da polažem svoje prve ispite, došlo je do iznenadne životne promjene. Sredinom decembra moj otac je iznenada završio u bolnici, umro je samo par dana kasnije jednako iznenadno, uzrok smrti bilo je pucanje gušterače.

Davorka Črnčec | Vatromet


Sva čekanja
da život mrvicama poslije gozbe počasti
zamijenit ću jednim drskim do stola
korakom.
U najsočniji komad torte zagristi ću.
Nek vatromet strasti osvijetli mrak.
Sita nek nestanem.


Luka Tomić | Zavoli me, ako baš moraš





Zavoli me, ako baš moraš
Zavoli me poput ljepote stranog grada
po kojem nesigurno hodaš
Zavoli me, ako baš moraš
Zavoli na meni obične crte lica
kad ih pogledom probaš
Neka vrhovi moje kose postanu valovi tvojih dubina
neka tako započne naša priča

srijeda, 28. lipnja 2017.

Patnje mladog autora XLI.


OBMANE

Piše: Jelena Hrvoj

Volim gledati na Facebook kao na ogromno dječje igralište. Bez obzira na to koliko netko godina imao, u virtualnom svijetu do izražaja dolaze karakteri, pa tako i mane. Znate onu, „Sto ljudi, sto čudi“? Baš je ta izreka nekako najprimjenljivija za ovu kolumnu. Kako vrijeme prolazi, sve sam više upoznata s ljudima koji pišu, koji pokušavaju pisati i onima koji čitaju. Nevjerojatna je činjenica kako se radi o pozamašnoj skupini ljudi koji se grupiraju, pojedinci se ističu, neki su pak tu kao promatrači, a neki kao samoprozvani vođe. Iako je većina ljudi korektna ili u potpunosti nenametljiva, postoje oni koji na prljave načine skupljaju poene. Neću nikoga imenovati, ne brinite, ali svi koji su aktivni na društvenim mrežama prepoznati će barem jednu osobu.

Miroslav Pelikan | Oči


Što vidim u tvojim svijetlim očima?
Što se u njima zrcali?
Čuje li se išta u tvome pogledu?

Misterije odjekuju , bruji zamoreni labirint i upozorava na svoje enigme

Nastojim ušutkati labirint, prekorijevajući ga, daj mi samo nekoliko minuta, zašuti na trenutak i pusti me na miru, samo trenutak
Labirint uvrijeđeno zamukne i odmakne se, cijela građevina škripi dok očekujem da se drevni svodovi sruče na moju glavu
Evo šutim, ne postojim, ne obaziri se na hodnike, šutim

No tren je prošao, magija je nestala
Odmahujem svodu, kasno je

Krunoslav Mrkoci | Status suvremenog hrvatskog pjesništva




1) Nekim piscima i pjesnicima sudbina i vrijeme dopuste da ostanu zapamćeni i prisutni i u svijesti kasnijih vremena, dok neki, čak i dobre kvalitete, potonu u zaborav. Kako vrijeme prolazi, a broj stanovnika planete raste (a time i broj pisaca i pjesnika) i sudbina i vrijeme imaju sve teži zadatak.
Samo u maloj zemlji Hrvatskoj (po broju stanovnika veličinom pola grada New Yorka) koliko nas piše i objavljuje! No, prepustimo i pustimo vremenu i sudbini da odrade svoje, jer protiv njih smo ionako nemoćni.

Mario Kovačević | Na peronu 502



Na tlu otisci malih stopala,
Još je tu miris zrelih bresaka...
Stojim na mjestu gdje je stajala:
Na pustom peronu 502


Moraju li svi naši rastanci
Sliti se u bòl ovog odlaska;
Smiju li se neki stari znanci
Sresti na peronu 502

---

U njen svijet više ne pripadam.
Al' malenu nadu mi ostavlja:
Znaj, nikad ne reci nikada,
Ni zbogom
na peronu 502.


Andreja Malta | Ranjena duša uterusa





Sam u svojoj sobi, dok se svijet prelijeva preko mene.
               
                                                    (Charles Bukowski)


Od našeg posljednjeg susreta
na tvom imanju u Rodmellu*
ja samo još ležim i spavam
u bunilu,
a kada ne spavam,
mislim samo na tebe,
draga moja, Virginia!**

utorak, 27. lipnja 2017.

Putovanje kroz prostor i vrijeme na 6. Festivalu Miroslav Krleža


vrijeme: 01.07.2017. - 07.07.2017.
mjesto: Zagreb; Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23
organizator: Teatar poezije, Muzej grada Zagreba
url: http://www.mgz.hr/

Šesti Festival Miroslav Krleža održat će se od 1. do 7. srpnja na Krležinu Gvozdu, a program najavljen kao putovanje kroz vrijeme i prostor posvećeno impresivnom djelu velikog hrvatskog pisca otvorit će u subotu gostovanje beogradske predstave 'U agoniji'.

Novo izdanje festivala koji svojim programima nastoji o Krleži govoriti kao o živom piscu, te "oživjeti" njegovo djelo spajanjem umjetnika različitih generacija i poetika najavio je u utorak na konferenciji za novinare na terasi Memorijalnog prostora Miroslava i Bele Krleža na Krležinu Gvozdu utemeljitelj i ravnatelj festivala Goran Matović.

Mario Lovreković: Vrane koje jedu ruke




„Ne galami!“ – urlala je Ema.

„Pa kako da ne galamim kada govoriš gluposti?!“ – uzvratio je Ramon.

„Glupost leži isključivo u tvojim malim mudima, Ramon! Priča je svršena i ja želim tamo dočekati Novu godinu s vama!“ – Ema nije niti predahnula a galama se nastavila.

„U redu, ti baš tamo želiš otići?“ – upleo se Diego.

„Da. Baš tamo želim otići.“ – Ema je završila s razgovorom.

Hana Konsa | Manekenka za obješene grudi


Sve je počelo, ili završilo…
nisam znala niti sama
kad sam se javila na oglas za manekenku obješenih grudi.
U jezivosti blata siromaštva
dobivati novac, pravi živi goli keš,
za fotografije vlastitih nedostataka činilo se poštenom pogodbom.
Dostojanstvo nije imalo ništa s tim,
davno je ta ladica zatvorena.
U svakom slučaju na prvom snimanju
fotograf je bio muškarac
u najboljoj snazi.
Pretpostavljala sam da je imao nekih trideset i pet godina.
Osjećala bih se bolje da nije bio muškarac.

Dodjela 10. tportalove književne nagrade | Organiziraju: kultura.tportal.hr i Tportal.hr













7. srpnja od 19:00 do 23:59
Velvet Café
Dežmanova 9, 10000 Zagreb, Croatia

Ispovijed jedne čitateljice XV.


O romanu „Noina velika avantura“ Milana Zagorca 

Piše: Mirjana Mrkela

Tiho teče rijeka Mississippi
  
Kad se piše, čini mi se da ima previše tih s. Kad teče, ne znam je li baš tiha. Više nego pet puta dulja je od Drave, a oko 24 puta je brža. Ali pjesma kaže da teče tiho. Crni robovi rade na njoj i oko nje. Tužna rijeka, tužan život. Ima i ona pjesma o parobrodu Ponosna Mary. Kotač se vrti, rijekom se kotrljamo, kotrljamo.  Ultramaratonac Martin Strel nije se kotrljao, nego je preplivao cijeli Mississippi, od izvora do ušća. Pravi podvig, zaista! Ali knjige su čudna pojava i besposleni lik jednog romana mnogo je poznatiji od plivača Martina. Huckleberry Finn, slavni junak Marka Twaina i veliki prijatelj Toma Sawyera, ovom rijekom provezao se na splavi. Možda ste gledali film, možda ste čitali knjigu. Ja sam je pročitala u djetinjstvu, a i kasnije par puta.

Književna grupa 90+ i Tko čita | Sedam sati smaranja


   
1. srpnja – 2. srpnja

1. srpnja u 17:00 do 2. srpnja u 12:00

Teatar Itd
Savska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia

Pojedinosti:

Sedam sati smaranja književno je performerski projekt organizatora tribina Tko čita i književne grupe 90+. Nakon niza uspješnih "solo" javnih čitanja, udružili smo snage i pripremili za Vas nešto potpuno novo i divlje. Više od dvadeset autora svih dobi, boja i oblika okupit će se u atriju &td na sedmosatnom čitanju poezije i kratke proze. Događanje nadgleda i vodi Stjepan Balent, a nakon što smo se sedmosatno izsmarali sljeduje nam glazbena poslastica iznenađenja. Upad je besplatan, nosite svoje pivo!

*lajnap kaming sun*

Facebook

Maja Šiprak | Potisnuta tišina



Ispod cenzure postavljenih granica
osluškuješ sebe nedovršenog
zaustavljenu misao
repove nenapisanih riječi
u pjesmama o čežnji

Ankica Kale | Odluči sada


Odluči sada
jer bit će kasno
i bit će teško
živjeti časno
a glavu kriti,
i  puževi znaju
puzati krasno,
al' zato veći neće biti.
Odluči sada,
imaš li ime
neka ti svijetli
za sva vremena;
pa neka boli
i neka peče
jer nakon što vrijeme
skine bremena
znat će da častan
čovjek
si  bio!



BARA

Blatno vrijeme
skrutnuto
leži
kao magla.

U brdima već nova okot ciči.

Jastrebovi bruse
kljunove
nad barom.









KRDO

Ovca do ovce – stado.
Stado do stada – krdo.

Uz brdo
niz brdo

krdo.



ponedjeljak, 26. lipnja 2017.

5. Lit Link festival u Puli, Rijeci i Zagrebu


vrijeme: 29.06.2017. - 01.07.2017.
mjesto: Pula / Rijeka / Zagreb

Književni festival Lit Link / Književna karika u svojem se petom izdanju održava od 29. lipnja do 1. srpnja, a okupit će u Puli, Rijeci i Zagrebu britanske i hrvatske pisce, urednike i izdavače, koji će pod motom 'Despite Brexit / Unatoč Brexitu', u tri dana programa predstaviti domaćoj publici nagrađivane književnike iz Velike Britanije, a inozemnim gostima hrvatske autore. Ulaz na sva događanja je besplatan!

Shakespearov 'San Ivanjske noći' premijerno izveden na tvrđavi Lovrjenac


vrijeme: 24.06.2017.
mjesto: Dubrovnik; Tvrđava Lovrjenac
url: http://midsummer-scene.com/

Jedna od najpoznatijih komedija Williama Shakespeara 'San Ivanjske noći' u subotu navečer premijerno je izvedena na tvrđavi Lovrjenac u Dubrovniku u režiji Helen Tennison, u sklopu četvrtog izdanja Midsummer Scene Festivala.

Riječ je o predstavi na engleskom jeziku, a glumačka postava sastoji se od glumaca i glumica od Japana do Afrike.

Redateljica Helen Tennison nakon predstave bila je oduševljena reakcijom publike.

Zdravka Prnić | Boja jastoga


Jutro je bilo sivo, velike nakupine olovnih oblaka natkrile su zgrade i bilo je samo pitanje trenutka kad će se pljusak sručiti na grad. Nera je u žurbi obula baš tog jutra nove štikle, uopće nije razmišljala, inače sigurno ne bi učinila takvu glupost. Bijesno je frktala kroz nos dok su joj potpetice upadale između granitnih kockica. K tome je nosila i kišobran, onaj ogromni koji se tako bedasto zove “za dvoje”, aludirajući valjda na stare crno-bijele filmove u kojima ljudi nemaju pametnija posla, nego se, eto, šeću po kiši — udvoje. Obilazila je dućane u centru pokušavajući pronaći poklon. Na njenom popisu stvari koje ne voli raditi, na samom vrhu bi se sigurno šepurilo šopingiranje! Nikako nije mogla razumjeti kako netko može uživati u beskonačnom hodanju gradom, guranju na ulazu u dućan, prevrtanju vješalica, žamoru… Nakon svakog šopinga trebala joj je termosica kave i apsolutna tišina bar jedan sat.

Valentina Brnos | Čuvar šume


Moja obitelj i ja svake godine za vrijeme zimskih praznika odlazimo na skijanje. Naravno, idemo na različita mjesta. Moji roditelji ove su godine odlučili sestru i mene povesti na neko „tajno“ mjesto, a nisu nam željeli reći gdje ćemo ići ovoga puta.

Došao je dan putovanja. Sestra i ja smo u autu razmišljale gdje idemo. U tu našu „igru“ su bili uključeni i roditelji. Oni su nam pomagali opisujući to mjesto. Toliko smo razmišljale, ali se jednostavno nismo mogle sjetiti koje je to skijalište.

Ubrzo smo stigli. Razočarali smo se zatečenom situacijom. Na odredištu nismo vidjeli niti malo snijega, na tlu je rasla proljetna trava, sunce je sijalo. Snuždeno smo se uputili prema hotelu.

Dok su se roditelji žalili na recepciji, ja sam se odlučila prošetati i malo razgledavati. U jednom sam trenutku na tlu ugledala neko malo čudnovato biće.

Mirjana Radman | Stina Živa


Je li kamen?
Il’ je stina Živa?
Je li orao?
Il' ptica što sniva?

Nije kamen,
To je stina Živa
Koja meni sada ne da mira.
Srce moje od hladnoće zebe
Rana živa mene jede.

Al' je meni teško na grudima
Stišće mene iz dubine duše,
Ne će rana moja da zacijeli
Nit' stina s njedara mojih.

Orao mi čupa žive kosti
Dok ja snivam pticu golubicu
Koja leti da me tuga mine,
Jer ja nemam ni sestre ni druga.

Vlasi duge rosa mi umiva
Suze moje ne daju mi mira
Ne ugledah buđenje pred zoru
Nego stinu u svom nespokoju.

Robert Tomšić | Starost u samoći



„Kiša će“ – kažem mome mačku.
– „U daljini sijeva.“
Mačak spava.
Jako je star i trza nogama u snu.
Gledam moj prazan i prašnjav stan.
Strašno me stišće samoća.
Vidim olinjalog mačka kako sanja.
Još samo čekam da zaspem zauvijek.

nedjelja, 25. lipnja 2017.

Sven Adam Ewin | Ne gasi laterne


Ležim na pijesku. Ti gola do pasa.
Sunce ko pauk o zenitu visi.
Tvoj modri trzaj torzo mi talasa,
To tren je bio kad nestala ti si.

Kako da živim bez onoga časa?
Kamo li nesta? Da u more nisi?
Naboraj vjetre vale njenog glasa
Tijelo mi njeno još jednom uskrisi.

O, gdje se kriješ, ženo, tajna silo?
U kom obliku mene zavela si?
Modrino neba, jesi li ti bilo?

Jesu li stvarni bili oni časi?
Fantoma ljubih… ili mi se snilo?
Lahore južni, laterne ne gasi.

Slađana Benkus | Ja ću biti sretna




Ugasi me.
Zgazi me kao opušak cigarete.
Razmrljaj me po bijelome pločniku
da me, kao mrlju, ljudi zaobilaze.
Satri me kao ljusku oraha,
razmrvi moju vanjštinu.
Utisni me cijelu u blatnjavi put
i osmjehni se kad me vidiš onako poniženu.

Zoran Hercigonja | Svetislav Basara: Mein Kampf


Na spomen naslova „Mein Kampf“ sjetimo se odmah „demonskog“ soboslikara-revolucionara koji je „zapalio“ cijeli svijet i survao ga u nacistički svjetonazor. Ne! U Basarinom romanu nema nacista, fašista, barem ne izvornih. Javljaju se neki hibridi neki retro nedoučeni poluproizvodi novog vremena, zaostali na korijenima „starih religija“.

Mein Kampf (Moja borba) je vrlo često simbol kojim pojedinac izražava negodovanje i kritiku propalog društva koje zalazi u svoju posljednju fazu života: dekadenciju. Basaru muči zapravo sjena demokracije koja se „koprca“ između bestijalnosti u korijenima svojevrsnog srpskog „fašizma“.

Mein Kampf je Basarina kritika društva koje na žalost uzgaja i njeguje duševne pošasti Luciferskog sindroma, sindroma koji se ogleda u ugnjetavanju slabih i različitih za „više ciljeve“, a zapravo to ugnjetavanje civilizaciju viče prema dolje. Roman smješta glavnog lika u bolnicu na odjel neurologije gdje taj lik iznenada doživljava svojevrsno prosvjetljenje (nešto slično kao u izvorniku Mein Kampfa-A. Hitlera).

Aleksandra Jovičić


Aleksandra Jovičić rođena 13.05.1986. godini, u Prištini, odrasla u Orahovcu.

Diplomirala na Odseku za opštu književnost i teoriju književnosti Univerziteta u Beogradu, masterirala na Departmanu za srpsku književnosti jezik Državnog univerziteta u Novom Pazaru.

Živi i radi u Lešku.

Objavljeni radovi:

Pesma pod nazivom Kop objavljena je u zborniku pod nazivom Izvornik Književnog kluba 21 iz Smederevske Palanke. Na Međunarodnom susretu pesnika u znak sećanja na Branka Miljkovića u zborniku pod nazivom Između dva sveta, u Nišu objavljena je i pohvaljena pesma Sećanje.

subota, 24. lipnja 2017.

Aleksandra Martinović | Miama Kreativ: Agencija za usluge savjetovanja


Miama Kreativ je agencija za usluge savjetovanja. Osnovala ju je Aleksandra Martinović, spisateljica romana "Zatočeništvo", a uskoro joj izlazi i slijedeći roman "Lizegird". Nedavno joj se u vođenju agencije pridružila još jedna spisateljica Jelena Hrvoj, autorica romana "Štorka" i "Durgina kuća". Uskoro izlazi i nastavak "Štorke" pod nazivom "Štorka manifest".

Njih dvije su bile pomalo tajanstvene dok su trajali pregovori o osnivanju i međusobnoj suradnji, a tek nedavno su počele reklamirati svoje proizvode.

Međutim, ono što mene zanima još nisam saznala pa sam ih pozvala na jedan intervju da otkrijem "tko?", "što?", "kako?", i "zašto?"...

SkON natječaj za mikropriču – žanrovski flash fiction


Sisački SkON, SF & Fantasy fandom konvencija, ove će godine imati svoje premijerno izdanje te obradovati lokalne ljubitelje žanra.
Tim povodom raspisan je zanimljiv književni natječaj.

Volite književnost? Volite pisati, ali ste u vječnoj bitci s vremenom? Gigantski roman na kojem radite Vam polako zadaje glavobolje?
Ne očajavajte; navedeni književni natječaj baš je za Vas!

Pravila su sljedeća:

Priča mora biti flash fiction; mikropriča maksimalne duljine jedne kartice teksta (1800 znakova uključujući razmake).
Minimalna duljina nije zadana pa ako smisao uspijete predočiti makar i jednom jedinom rečenicom ulazite u konkurenciju natječaja.
Priča mora biti neobjavljena te se po autoru može dostaviti samo jedna priča.

Priča mora imati ukomponiran “žanrovski” element: element fantastike. Element može biti i sporedan detalj; granično ukomponiran u zaplet. Hoćete li pisati SF, fantasy, dječju književnost, pjesmu u prozi, nadrealizam je isključivo Vaš odabir. Imate potpunu slobodu stilskog i tematskog eksperimenta.

Priče moraju biti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Priče se moraju predati u word formatu; na email skon.sisak@gmail.com, uz ime i prezime autora, grad autora, broj godina autora te kontakt telefonskim /mobilnim brojem i emailom.

Krajnji rok za prijavu je 17.07.2017. godine.

Najbolja priča bit će proglašena na samoj konvenciji te će osvojiti novčanu nagradu u iznosu 500 kn.

Pristigle istaknute priče objaviti će se u digitalnom obliku te biti dio promotivnog materijala konvencije.

To bi bilo to od pravila.
Kratko i jasno.
Kratko i slatko.
Kao i flash fikcija.

Izvor:Inverzija.net

Višnja Fazekas | Poželim...


Poželim...

Poželim,eto tako ponekad,da pticama ukradem krila,da poletim u nebeske visine,možda te i sretnem...

Poželim,eto tako ponekad,suncu da ukradem sjaj,da zasvetlim,možda me i ugledaš...

Poželim,eto tako ponekad,nebu da ukradem dve zvezdice,da ih stavim u svoje oci,možda budu slične tvojima...

Poželim,eto tako ponekad,zimi da ukradem sneg,da ga stavim u srce,možda te i zaboravim...

Poželim,eto tako ponekad,da godini ukradem dane,da danu ukradem sate,možda se i vratiš...

Majda Fradelić | Ne



Nisi ti kriv
u meni živi nabujalo sjeme sjete
k'o fine, nježne, paučine niti
obavila me, dok bila sam dijete
rasla sa mnom i učila kako ju kriti

Mira Mijić | Zamkovi u pijesku




Ja sam čista samoća
na usamljenom brijegu.
U sebi nosim tišinu
beskrajnu i plavu
daljinu slanog mora
i rep dobrodušnog dupina.

Josip Prudeus | Mirisi, ili buđenje uspomena




ima ih razbarušenih
prpošono zataknutih u vjetar
skrivenih iza školjke
sjetnih
toplih

tamnih upletenih u noć

Dnevnik (ne)obične djevojke


Prošlost pred vratima

Piše: Božana Ćosić
 

Nakon tjedan dana rada u Glamuru sve se posložilo. Uhvatili smo ritam, organizirali se i sve teče više nego dobro. Posao iz dana u dan raste i nekako Glamur postaje omiljeno okupljalište mladih. Od početka smo težili da kafić bude jednostavan i s opuštenom atmosferom. Tako je i ispalo. Zbilja smo stvorili mirno i ugodno mjesto.

Podijelili smo se u smjene po dvoje i jako mi je lijepo raditi s Hrvojem. Posve je drukčije nego u restoranu.

petak, 23. lipnja 2017.

Gustav Krklec | Prolaznost


Smrtniku nisu dana mnoga ljeta
da se po svijetu šarenome šeta,

da gleda lađe, trgove, zvonike,
izloge tuđe, žene, stare slike.

Sve naglo prođe, sve se brzo stiša,
i dođe jesen u srce i kiša.

Koljena klonu, oči trnu, pluća
gasnu ko sanje, kao nadahnuća.

I trudan putnik padne pokraj plota
slušajuć žubor stotine života.

Gustav Krklec | Srebrna cesta



1  

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže

nad tornjevima sela i gradova -
 
izađi u noć... idi... Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
 
Izađi... idi... Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi.
 
2
 
Ti znadeš i sam da svjetove nosiš
u samom sebi, i da na dnu duše
sja jato zvijezda, ponori se ruše
i - ako hoćeš - oluji prkosiš
olujom, koja u tvom bilu huji.
 
Izađi u noć. Pjevat će slavuji
u crnom grmlju. Žuborit će vrutak.
Nad glavom će ti bijela zvijezda sjati.
 
I ako hoćeš, ti ćeš za trenutak
vidjeti boga što te cestom prati.
 
3
 
Ne vjeruj noći, čovjeku, ni buri
što kida greben tvoje volje. Gazi
na putu zmiju, guštera na stazi,
i budi kao putnik što se žuri
dalekom stepom zelenoj oazi.
 
Izađi u noć... idi... Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
 
Izađi, druže... Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom kud te srce vodi.

_____________________________

Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb, 30. listopada 1977.) hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.

Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama


prijava: 15.07.2017.
url: https://www.facebook.com/nagradapostscriptum/

Udruga Kultipraktik organizira natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Svrha nagrade je poticanje i popularizacija književnosti na društvenim mrežama i u društvu.

V.B.Z. predstavlja novitete | Almin Kaplan: Mostarska zbirka


Mostarska zbirka Almina Kaplana naslovom se referira na jednu pjesničku knjigu objavljenu prije više od trideset godina, zove se Sarajevska zbirka, a njezin je autor Abdulah Sidran.

Ove su dvije zbirke prilično različite, jedina je referencijalna točka grad: ono što je Sidranu Sarajevo, to je Kaplanu Mostar. Sidranovo Sarajevo je grad prošlosti, a Kaplanov Mostar je ovaj sadašnji, ovaj od danas. Na neki lijep i gospodstven način, Mostarska zbirka je polemična u odnosu na Sidranovu knjigu, kao dijalog dva vremena, prošlosti i sadašnjosti.
Almin Kaplan rođen je u Mostaru 1985. godine. Piše poeziju i prozu. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine.
Dobitnik je dviju nagrada za poeziju:
·         Nagrada Mak Dizdar za 2008. godinu, Manifestacija „Slovo Gorčina“ – Stolac (BiH);

·         Prva nagrada Ratkovićeve večeri poezije za 2012. godinu – Bijelo Polje (CG).


V.B.Z. predstavlja novitete | Sven Adam Ewin: „Poeme: Preobrazba, Sentimentalno putovanje“


Poeme: Preobrazba, Sentimentalno putovanje – hrvatska poema 21. stoljeća

Hrvatskoj književnoj javnosti nije poznato tko se krije pod pseudonimom Sven Adam Ewin. Nema nikakve dvojbe da je riječ o neobično plodnoj, zanimljivoj i kvalitetnoj pjesničkoj osobnosti koja će u hrvatskoj književnosti ostaviti dubok trag.

Nova, jednako ingeniozna autorova pjesnička knjiga, u kojoj naš pjesnik zatvara temporalni jaz između Ardipithecusa ramidusa i Homo sapiensa sapiensa i spaja modernoga čovjeka i pračovjeka, popraćena je iscrpnim pogovorima Josipa Užarevića.




Pramcem u sumrak XIX.


LJUBAV NA PRVI PLIN

Piše: Jelena Miškić

Tko kaže da život ne piše najljepše, najsretnije, najtužnije, najsmješnije...

Umorni od već užasno teškog tjedna u sparno predvečerje sumorno opterećenog raspoloženja uputili smo se put Osijeka kao da nema sladoleda u Vukovaru. Ali potrebno nam je. Odmak od posla, od vremena, obaveza, odmak od svega, odmak koji bi bio primak na plus trideset pet.

Luka Tomić | S tobom to je neki drugi svijet


Ako si ti morska sirena
dubinom oceana k'o pupčanom vrpcom vezana
ako živiš tajanstveno
bez blagog udisaja kojeg bi sigurno osjetio
vjeruj mi, vjeruj
spreman sam pomicati granice boli svom oku
da ga naviknem na sol prateći tvoju stopu
jer s tobom to je neki drugi svijet

Ako moram zaroniti za tvoj poljubac
ako moram izgubiti dah i život
jer su dubine plićaka tvoj grob
vjeruj mi, vjeruj
nema u meni straha
s tobom to je neki drugi svijet

Maja Šiprak | Ne boj se


Ne boj se praznine
ako samog sebe poznaješ
zaroni u početak
ne boj se i uživat ćeš u razgovoru
to je duša mislit ćeš!
ne
to si ti
ljudi kažu rađamo se i umiremo sami
a život je tek linija između brojki
na nadgrobnom spomeniku
možda
zato ukleši je nek bude duboka
nek se boji svijet zrcali u njoj

Snježana Akrap-Sušac | Na koji brod ideš? - eng. The dark side of the moon


Lagodan život obitelji pomoraca - romantična predrasuda

Zračna luka. Negdje u Europi. Prepoznaju se iako se prvi puta vide. Dva pomorca. Je li to zbog neke sjene u oku, neke prikrivene tuge koju samo oni uočavaju? Ne znam, ali ne mogu ne čuti njihov razgovor jer sjede veoma blizu moga stola. Tiho su opsovali kad je javljeno da će let kasniti zbog nevremena, a ja shvatih da putujemo na isto odredište. Na isti brod. Ja bih najradije svima rekla da idem mužu kojeg nisam vidjela šest mjeseci, ali šutim i slušam.

četvrtak, 22. lipnja 2017.

Marko Vujović | Uvertira


U urama uramljenosti u usamljenost
Ugruvano umovanje ustaje
Ustajali ukus umora umiruje udove
Ućutkujem usta, uspavljujem usne
Ukočena uvula
Uvlačim uši udavljene u urbanom
Usluškujem unutrašnje uzvike
Ugraviran u umbrom uklonjenom uglu
Uvijen u ustajale uspomene
Uhom uhodim uhodane ugnjetače ukrivene u uskim uličicama
Ući unutra?
Ukroćujem udomljene utvare
Ustuknuh uplašen ubrzanim usponom užasnih utjeljenja
Ugrožen uticajem umostvorova
Uostalom, umujem: Uljeza urgentno umoriti!

Hana Konsa | Kasno




Drugoj si gradio kuću
S cvjetnjakom
U drugu si ulio svoje sjeme
Veselih sinova
Kasno meni dolaziš
Da ti starački štap
Ljubavlju ugrijem

Nerina Sarkotić | Šiljati zubi


Šiljati zubi
stisnuše maloga miša
Mačka me voli.


***

Krojač na nebu
Zaheftao je obzor
Avionski trag.

Radovan Ivšić | Aiaxaia ili Moći reći (odlomci)



I. čin, 7. prizor

Ronilac
...

Govor je kad iz daha riječi naviru,
kad se tiho probijaju, širom prelijevaju,
strahotne i uvijek nove,
blistave i krhke,
da li su slapovi,
da li su obluci
ili su gromovi,
riječi,
nikad iste
i sve bogatije,
jedna za drugom,
jedna preko druge,
gole,
u klupku,
ludo zaljubljene,
ili samotne, zakukuljene,
kap za kapi,
kamen po kamen,
ali uvijek nanovo na sve spremne,
riječi, crvene od usana, mokre od suza,
mračne iz dubine srca,
riječi od sna
i riječi od uma.

(RADOVAN IVŠIĆ Poezija, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999. )

______________________________________________________

Radovan Ivšić (Zagreb, 22. lipnja 1921. - Pariz, 25. prosinca 2009.), hrvatski pjesnik, pisac, dramatik, esejist, prevoditelj i nadrealist svjetskoga glasa, koji je najveću slavu stekao dramom Kralj Gordogan te zbirkom pjesama Crno.

Neven Dužević | Zatvorite oči



zatvorite oči
kažu sve je u glavi
neka bude plava

srijeda, 21. lipnja 2017.

6. festival Stih u regiji - SUR 2017.


vrijeme: 27.06.2017. - 29.06.2017.
mjesto: Zagreb, Trakošćan
url: http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/

Šesto izdanje festivala Stih u regiji (SUR) održat će se od 27. do 29. lipnja 2017. u Zagrebu (Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića) i u Dvorcu Trakošćan, u organizaciji Hrvatskog društva pisaca.

Posjetitelje očekuje: okrugli stol (o načinima popularizacije pjesništva), čitanja poezije, glazbeno-scenski programi i dr.

U festivalskom programu sudjeluju: Adnadin Jašarević i Mustafa Zvizdić (Bosna i Hercegovina), Ljudmila Mindova (Bugarska), Ivana Vojvodić (Crna Gora), Nikola Madžirov (Makedonija), Artur Nowaczewski (Poljska), Radharani Pernarčič i Barbara Pogačnik (Slovenija), Ajtana Dreković i Danica Pavlović-Savić (Srbija); Tomica Bajsić, Tomislav Domović, Ivan Herceg, Monika Herceg, Ervin Jahić, Dražen Katunarić, Branko Maleš, Tonko Maroević, Kemal Mujčić Artnam, Evelina Rudan, Kristina Špiranec i Darija Žilić.

Program

Izvor:Culturnet.hr 

Božica Jelušić | Pišem, pišem petnaest...


Kad Pessoa tvrdi da je pjesnik "zaustavljač života, klesač netočnosti, bolesni paž svoje duše Kraljice", ili kad odmah potom ustvrđuje kako "Zvuk jedne rečenice vrijedi mnogo pokreta! Metafora pruža utjehu u toliko stvari!", on gotovo uzvikuje u praznini, jer je malo takvih pjesnika i ljudi općenito, predanih svome majstorstvu. Premalo se čita u literarnim krugovima, premalo se bruse mišljenja i "glača oruđe", a mnogo se objavljuje i nitko nema više strpljenja čekati. "Objaviti knjigu" postaje ultimatum našega vremena. Progoni me neugodan dojam, kako pisci i kandidati za pisce to čine uglavnom radi sebe, ne zbog čitatelja ili zbog one "utjehe" (pouke, radosti, olakšanja) o kojoj zbori veliki Pessoa.

A kamo nestade ono fino UMOVANJE, koje prethodi svakom ozbiljnom pisanju? Kamo traženje sadržaja s univerzalnom potkom: događaja, sudbina, pothvata, paradoksa, likova vrijednih nositi aureolu literarnog junaka? Malo ljudi uistinu znade misliti, razvijati fabulu, držati koncentraciju, nadgledati scenu, motivirati postupke svojih likova, preobraziti se u njih i empatijski trajati u tekstu i vremenu. Vrsna spisateljica Slađana B. uočava "nedostatak elegancije" u modernoj književnosti. Potpuno je pravu.

Mario Lovreković | Uz smrt i tamu




Uz smrt i tamu hodati, čast mi život čini,
što nemam toplih riječi, što postojim u tmini.
Naviku na strah, suze koje oči mogu probiti,
prijezir, nimalo plah, to od tame mogu dobiti.

Miroslav Pelikan | Kretnja


Ponekad opazim tvoje graciozne kretnje, lagano se i skokovito krećeš, silna je moć tvoga mladog tijela, zamahuješ s repom i otkrivaš dio lica, oči se sjaje
Zastajem i pomalo stidljivo zaključujem, lijep trenutak tijela u pokretu, vješto promičeš, nesputano, slobodno, nema granica gesti
Poželim biti nevidljiv, prateći te u stopu, ne, ne bih te dodirivao, samo bi promatrao i upijao očima tvoje kretnje i uživao u mirisu kose
Ne, ne bih te doticao jer tada bi čarolija prestala, samo bih te pratio kao prozirni duh i smijao se tvojim pokretima
Ponekad primijetim tvoje graciozne kretnje i sjetim se nevidljivog koji te u stopu prati, tada se nasmijem dok se ti okrećeš i gledaš u moje usne a ja samo šutim

Robert Janeš | Ljubljanica u sedam





poslije sam sišao na okretištu kod remize
ususret je dolazilo na stotine ljudi
a ja sam

Katarina Zadrija | Mouke jene snehe



Njega nie
Vojsku služi

Bogek dragi
Ni senjala niesem
Dok sem
Vu tu hižu došla
Da bou to tak,
Rešt nekakof

utorak, 20. lipnja 2017.

11. Sajam dječje knjige u Šibeniku


vrijeme: 19.06.2017. - 02.07.2017.
mjesto: Šibenik, Urbani centar

Jedanaesti Sajam dječje knjige održava se u Šibeniku od 19. lipnja do 2. srpnja 2017. 

1. SAJAM DJEČJE KNJIGE u Šibeniku
19. lipnja – 2. srpnja 2017.
Urbani centar, Ulica Kralja Zvonimira 7A

Hrvatska dječja knjiga - Grupacija nakladnika hrvatske dječje knjige, Međunarodni dječji festival Šibenik – Hrvatska i Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik

Otvaranje, ponedjeljak 19. lipnja u 10.30 sati

19. lipnja – 2. srpnja 2017.

Izložbe 11. sajama dječje knjige

Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik
Otvaranje izložbi, ponedjeljak 19. lipnja u 11 sati

1. Izložba Tajna pekmeza Ašuna
Ekatarina Panfilova (Rusija)

Moj ZABA Start 2017.: Kultura i znanost


prijava: 31.07.2017.

Zagrebačka banka raspisala je javni natječaj 'Moj ZABA Start 2017.: Kultura i znanost' radi dodjele financijskih potpora za realizaciju projekata iz područja kulture, umjetnosti i znanosti. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2017.

Ciljevi su Natječaja pružanje financijske potpore kulturnim, umjetničkim i znanstveno-istraživačkim projektima koji: a) podrazumijevaju pokretanje i realizaciju održivih poduzetničkih i/ili društveno korisnih inicijativa ili b) u okviru postojećeg poslovanja nude nova inovativna, kreativna i održiva rješenja.

Prijaviti se mogu: fizičke osobe, poduzetnici, profitne organizacije, neprofitne organizacije.

Prijaviti se mogu projekti iz područja kulture, umjetnosti i znanosti koji će biti realizirani na području Republike Hrvatske i koji:
  •   nude inovativno/kreativno/održivo rješenje za neko pitanje ili problem iz tog područja,
  •   podrazumijevaju primjenu novih medija i tehnologija,
  •   pripadaju nezavisnoj kulturnoj sceni,
  •   uključuju znanstvene i istraživačke projekte,
  •   podrazumijevaju pokretanje/razvoj/širenje poslovanja.
Svaki prijavitelj može prijaviti samo jedan projekt na Natječaj.

Ukupni fond potpora za natječaj Kultura i znanost iznosi ukupno 330.000 kn:
  • 120.000 kn za prvu, 100.000 kn za drugu i 80.000 kn za treću nagradu prema odluci Komisije
  • 30.000 kn za četvrtu nagradu prema odabiru javnosti putem javnog glasovanja na www.mojzabastart.hr.
Rok za dostavu prijave jest 31. srpnja 2017.

Uvjeti prijave

Veljko Krulčić: O hrvatskom krimiću vode se akademske rasprave i pišu diplomski radovi, a Nikolić je tu nezaobilazan


Razgovor vodila: Sandra Pocrnić Mlakar

Neki Virovitičani ponosno će spomenuti kako su čitali Nikolićeve romane šezdesetih godina prošlog stoljeća, a ima i onih koji su osobno poznavali Milana Nikolića, samozatajnog pisca koji je upravo iz Virovitice, svojim pisaćim strojem, osvojio cijelo književno tržište tadašnje Jugoslavije. Danas izgleda zadivljujuće kako je Nikolić svoje rukopise iz Virovitice poštom slao izdavačima u Sarajevo, Beograd i Ljubljanu, a postizao je naklade kakve su današnjim piscima nedostižne - Nikolićeve knjige prodavale su se u nekoliko desetaka tisuća primjeraka.

Kao izdavač romana Milana Nikolića, u Viroviticu ovih dana stiže Veljko Krulčić, direktor i urednik nakladničke kuće „Vedis“, koja je upravo objavila već četvrti piščev roman u nizu, naslova "Špijun X javlja" po kojem je 1960. godine snimljen i vrlo zapažen film.

Predavanja o djelu „virovitičkog Simenona“ Milana Nikolića i predstavljanje njegova romana "Špijun X javlja" održat će se u virotivitičkoj Gradskoj knjižnici u utorak, 20 lipnja.

Igor Petrić | Što je meni ovo trebalo?


-Molim te, prestani već jednom. Ovo stvarno nema smisla. – tješio je Albert svog učenika.

-Zašto se toliko dereš, zašto urličeš i praviš grimase? Praviš scene! – ništa nije pomoglo. Učenik prvi, ni disati nije mogao kako treba. Jedva je hvatao zrak između dva jecaja. Tijelo mu se nepotrebno grčilo. Stezalo i sažimalo. Treslo i nekontrolirano poskakivao na mjestu.

Gost Poezije u dvorištu – pjesnik Ottó Tolnai

vrijeme: 20.06.2017.
mjesto: Café u dvorištu, J. Žerjevića 7/II, Zagreb

Tribina će se održati 20. lipnja (utorak) 2017. u 19:00 sati u Café u dvorištu u Zagrebu. Voditelji programa su: Branko Čegec i Miroslav Mićanović, a gost je pjesnik Ottó Tolnai.

Organizatori su: Centar za knjigu, Zágrábi Magyar Intézet (Mađarski institut u Zagrebu) i Café u dvorištu.



Uručene nagrade Vladimir Nazor za 2016. godinu


vrijeme: 19.06.2017.
mjesto: Zagreb
url: http://www.min-kulture.hr

Nagradu Vladimir Nazor, najvišu državnu nagradu za umjetnička ostvarenja, dobitnicima su na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu u ponedjeljak uručili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, istaknuvši kako je to prilika podsjetiti se vrhunskih dometa i bogatstva hrvatske kulture i umjetnosti i istinski blagdan posvećen ne samo Vladimiru Nazoru nego i onima koji na najbolji način grade i promiču hrvatsku kulturu.

Andreja Malta | U zagrljaju šume striborove



Ti, moj nerođeni brat blizanac
i ljubavnik,
ja, tvoja nerođena sestra
i ljubavnica,
jednom začeti, plodovi incesta
u utrobi naše nesuđene majke,
pamtiš li, poput mene,
koliko smo puta predvečer
lutali Šumom Striborovom,
zaigrani u pomalo čarobnu nadu
našeg istinskog postojanja,