Kolumne

petak, 23. lipnja 2017.

Luka Tomić | S tobom to je neki drugi svijet


Ako si ti morska sirena
dubinom oceana k'o pupčanom vrpcom vezana
ako živiš tajanstveno
bez blagog udisaja kojeg bi sigurno osjetio
vjeruj mi, vjeruj
spreman sam pomicati granice boli svom oku
da ga naviknem na sol prateći tvoju stopu
jer s tobom to je neki drugi svijet

Ako moram zaroniti za tvoj poljubac
ako moram izgubiti dah i život
jer su dubine plićaka tvoj grob
vjeruj mi, vjeruj
nema u meni straha
s tobom to je neki drugi svijet

Maja Šiprak | Ne boj se


Ne boj se praznine
ako samog sebe poznaješ
zaroni u početak
ne boj se i uživat ćeš u razgovoru
to je duša mislit ćeš!
ne
to si ti
ljudi kažu rađamo se i umiremo sami
a život je tek linija između brojki
na nadgrobnom spomeniku
možda
zato ukleši je nek bude duboka
nek se boji svijet zrcali u njoj

Snježana Akrap-Sušac | Na koji brod ideš? - eng. The dark side of the moon


Lagodan život obitelji pomoraca - romantična predrasuda

Zračna luka. Negdje u Europi. Prepoznaju se iako se prvi puta vide. Dva pomorca. Je li to zbog neke sjene u oku, neke prikrivene tuge koju samo oni uočavaju? Ne znam, ali ne mogu ne čuti njihov razgovor jer sjede veoma blizu moga stola. Tiho su opsovali kad je javljeno da će let kasniti zbog nevremena, a ja shvatih da putujemo na isto odredište. Na isti brod. Ja bih najradije svima rekla da idem mužu kojeg nisam vidjela šest mjeseci, ali šutim i slušam.

četvrtak, 22. lipnja 2017.

Marko Vujović | Uvertira


U urama uramljenosti u usamljenost
Ugruvano umovanje ustaje
Ustajali ukus umora umiruje udove
Ućutkujem usta, uspavljujem usne
Ukočena uvula
Uvlačim uši udavljene u urbanom
Usluškujem unutrašnje uzvike
Ugraviran u umbrom uklonjenom uglu
Uvijen u ustajale uspomene
Uhom uhodim uhodane ugnjetače ukrivene u uskim uličicama
Ući unutra?
Ukroćujem udomljene utvare
Ustuknuh uplašen ubrzanim usponom užasnih utjeljenja
Ugrožen uticajem umostvorova
Uostalom, umujem: Uljeza urgentno umoriti!

Hana Konsa | Kasno




Drugoj si gradio kuću
S cvjetnjakom
U drugu si ulio svoje sjeme
Veselih sinova
Kasno meni dolaziš
Da ti starački štap
Ljubavlju ugrijem

Nerina Sarkotić | Šiljati zubi


Šiljati zubi
stisnuše maloga miša
Mačka me voli.


***

Krojač na nebu
Zaheftao je obzor
Avionski trag.

Radovan Ivšić | Aiaxaia ili Moći reći (odlomci)



I. čin, 7. prizor

Ronilac
...

Govor je kad iz daha riječi naviru,
kad se tiho probijaju, širom prelijevaju,
strahotne i uvijek nove,
blistave i krhke,
da li su slapovi,
da li su obluci
ili su gromovi,
riječi,
nikad iste
i sve bogatije,
jedna za drugom,
jedna preko druge,
gole,
u klupku,
ludo zaljubljene,
ili samotne, zakukuljene,
kap za kapi,
kamen po kamen,
ali uvijek nanovo na sve spremne,
riječi, crvene od usana, mokre od suza,
mračne iz dubine srca,
riječi od sna
i riječi od uma.

(RADOVAN IVŠIĆ Poezija, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999. )

______________________________________________________

Radovan Ivšić (Zagreb, 22. lipnja 1921. - Pariz, 25. prosinca 2009.), hrvatski pjesnik, pisac, dramatik, esejist, prevoditelj i nadrealist svjetskoga glasa, koji je najveću slavu stekao dramom Kralj Gordogan te zbirkom pjesama Crno.

Neven Dužević | Zatvorite oči



zatvorite oči
kažu sve je u glavi
neka bude plava

srijeda, 21. lipnja 2017.

6. festival Stih u regiji - SUR 2017.


vrijeme: 27.06.2017. - 29.06.2017.
mjesto: Zagreb, Trakošćan
url: http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/

Šesto izdanje festivala Stih u regiji (SUR) održat će se od 27. do 29. lipnja 2017. u Zagrebu (Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića) i u Dvorcu Trakošćan, u organizaciji Hrvatskog društva pisaca.

Posjetitelje očekuje: okrugli stol (o načinima popularizacije pjesništva), čitanja poezije, glazbeno-scenski programi i dr.

U festivalskom programu sudjeluju: Adnadin Jašarević i Mustafa Zvizdić (Bosna i Hercegovina), Ljudmila Mindova (Bugarska), Ivana Vojvodić (Crna Gora), Nikola Madžirov (Makedonija), Artur Nowaczewski (Poljska), Radharani Pernarčič i Barbara Pogačnik (Slovenija), Ajtana Dreković i Danica Pavlović-Savić (Srbija); Tomica Bajsić, Tomislav Domović, Ivan Herceg, Monika Herceg, Ervin Jahić, Dražen Katunarić, Branko Maleš, Tonko Maroević, Kemal Mujčić Artnam, Evelina Rudan, Kristina Špiranec i Darija Žilić.

Program

Izvor:Culturnet.hr 

Božica Jelušić | Pišem, pišem petnaest...


Kad Pessoa tvrdi da je pjesnik "zaustavljač života, klesač netočnosti, bolesni paž svoje duše Kraljice", ili kad odmah potom ustvrđuje kako "Zvuk jedne rečenice vrijedi mnogo pokreta! Metafora pruža utjehu u toliko stvari!", on gotovo uzvikuje u praznini, jer je malo takvih pjesnika i ljudi općenito, predanih svome majstorstvu. Premalo se čita u literarnim krugovima, premalo se bruse mišljenja i "glača oruđe", a mnogo se objavljuje i nitko nema više strpljenja čekati. "Objaviti knjigu" postaje ultimatum našega vremena. Progoni me neugodan dojam, kako pisci i kandidati za pisce to čine uglavnom radi sebe, ne zbog čitatelja ili zbog one "utjehe" (pouke, radosti, olakšanja) o kojoj zbori veliki Pessoa.

A kamo nestade ono fino UMOVANJE, koje prethodi svakom ozbiljnom pisanju? Kamo traženje sadržaja s univerzalnom potkom: događaja, sudbina, pothvata, paradoksa, likova vrijednih nositi aureolu literarnog junaka? Malo ljudi uistinu znade misliti, razvijati fabulu, držati koncentraciju, nadgledati scenu, motivirati postupke svojih likova, preobraziti se u njih i empatijski trajati u tekstu i vremenu. Vrsna spisateljica Slađana B. uočava "nedostatak elegancije" u modernoj književnosti. Potpuno je pravu.

Mario Lovreković | Uz smrt i tamu




Uz smrt i tamu hodati, čast mi život čini,
što nemam toplih riječi, što postojim u tmini.
Naviku na strah, suze koje oči mogu probiti,
prijezir, nimalo plah, to od tame mogu dobiti.

Miroslav Pelikan | Kretnja


Ponekad opazim tvoje graciozne kretnje, lagano se i skokovito krećeš, silna je moć tvoga mladog tijela, zamahuješ s repom i otkrivaš dio lica, oči se sjaje
Zastajem i pomalo stidljivo zaključujem, lijep trenutak tijela u pokretu, vješto promičeš, nesputano, slobodno, nema granica gesti
Poželim biti nevidljiv, prateći te u stopu, ne, ne bih te dodirivao, samo bi promatrao i upijao očima tvoje kretnje i uživao u mirisu kose
Ne, ne bih te doticao jer tada bi čarolija prestala, samo bih te pratio kao prozirni duh i smijao se tvojim pokretima
Ponekad primijetim tvoje graciozne kretnje i sjetim se nevidljivog koji te u stopu prati, tada se nasmijem dok se ti okrećeš i gledaš u moje usne a ja samo šutim

Robert Janeš | Ljubljanica u sedam





poslije sam sišao na okretištu kod remize
ususret je dolazilo na stotine ljudi
a ja sam

Katarina Zadrija | Mouke jene snehe



Njega nie
Vojsku služi

Bogek dragi
Ni senjala niesem
Dok sem
Vu tu hižu došla
Da bou to tak,
Rešt nekakof

utorak, 20. lipnja 2017.

11. Sajam dječje knjige u Šibeniku


vrijeme: 19.06.2017. - 02.07.2017.
mjesto: Šibenik, Urbani centar

Jedanaesti Sajam dječje knjige održava se u Šibeniku od 19. lipnja do 2. srpnja 2017. 

1. SAJAM DJEČJE KNJIGE u Šibeniku
19. lipnja – 2. srpnja 2017.
Urbani centar, Ulica Kralja Zvonimira 7A

Hrvatska dječja knjiga - Grupacija nakladnika hrvatske dječje knjige, Međunarodni dječji festival Šibenik – Hrvatska i Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik

Otvaranje, ponedjeljak 19. lipnja u 10.30 sati

19. lipnja – 2. srpnja 2017.

Izložbe 11. sajama dječje knjige

Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik
Otvaranje izložbi, ponedjeljak 19. lipnja u 11 sati

1. Izložba Tajna pekmeza Ašuna
Ekatarina Panfilova (Rusija)

Moj ZABA Start 2017.: Kultura i znanost


prijava: 31.07.2017.

Zagrebačka banka raspisala je javni natječaj 'Moj ZABA Start 2017.: Kultura i znanost' radi dodjele financijskih potpora za realizaciju projekata iz područja kulture, umjetnosti i znanosti. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2017.

Ciljevi su Natječaja pružanje financijske potpore kulturnim, umjetničkim i znanstveno-istraživačkim projektima koji: a) podrazumijevaju pokretanje i realizaciju održivih poduzetničkih i/ili društveno korisnih inicijativa ili b) u okviru postojećeg poslovanja nude nova inovativna, kreativna i održiva rješenja.

Prijaviti se mogu: fizičke osobe, poduzetnici, profitne organizacije, neprofitne organizacije.

Prijaviti se mogu projekti iz područja kulture, umjetnosti i znanosti koji će biti realizirani na području Republike Hrvatske i koji:
  •   nude inovativno/kreativno/održivo rješenje za neko pitanje ili problem iz tog područja,
  •   podrazumijevaju primjenu novih medija i tehnologija,
  •   pripadaju nezavisnoj kulturnoj sceni,
  •   uključuju znanstvene i istraživačke projekte,
  •   podrazumijevaju pokretanje/razvoj/širenje poslovanja.
Svaki prijavitelj može prijaviti samo jedan projekt na Natječaj.

Ukupni fond potpora za natječaj Kultura i znanost iznosi ukupno 330.000 kn:
  • 120.000 kn za prvu, 100.000 kn za drugu i 80.000 kn za treću nagradu prema odluci Komisije
  • 30.000 kn za četvrtu nagradu prema odabiru javnosti putem javnog glasovanja na www.mojzabastart.hr.
Rok za dostavu prijave jest 31. srpnja 2017.

Uvjeti prijave

Veljko Krulčić: O hrvatskom krimiću vode se akademske rasprave i pišu diplomski radovi, a Nikolić je tu nezaobilazan


Razgovor vodila: Sandra Pocrnić Mlakar

Neki Virovitičani ponosno će spomenuti kako su čitali Nikolićeve romane šezdesetih godina prošlog stoljeća, a ima i onih koji su osobno poznavali Milana Nikolića, samozatajnog pisca koji je upravo iz Virovitice, svojim pisaćim strojem, osvojio cijelo književno tržište tadašnje Jugoslavije. Danas izgleda zadivljujuće kako je Nikolić svoje rukopise iz Virovitice poštom slao izdavačima u Sarajevo, Beograd i Ljubljanu, a postizao je naklade kakve su današnjim piscima nedostižne - Nikolićeve knjige prodavale su se u nekoliko desetaka tisuća primjeraka.

Kao izdavač romana Milana Nikolića, u Viroviticu ovih dana stiže Veljko Krulčić, direktor i urednik nakladničke kuće „Vedis“, koja je upravo objavila već četvrti piščev roman u nizu, naslova "Špijun X javlja" po kojem je 1960. godine snimljen i vrlo zapažen film.

Predavanja o djelu „virovitičkog Simenona“ Milana Nikolića i predstavljanje njegova romana "Špijun X javlja" održat će se u virotivitičkoj Gradskoj knjižnici u utorak, 20 lipnja.

Igor Petrić | Što je meni ovo trebalo?


-Molim te, prestani već jednom. Ovo stvarno nema smisla. – tješio je Albert svog učenika.

-Zašto se toliko dereš, zašto urličeš i praviš grimase? Praviš scene! – ništa nije pomoglo. Učenik prvi, ni disati nije mogao kako treba. Jedva je hvatao zrak između dva jecaja. Tijelo mu se nepotrebno grčilo. Stezalo i sažimalo. Treslo i nekontrolirano poskakivao na mjestu.

Gost Poezije u dvorištu – pjesnik Ottó Tolnai

vrijeme: 20.06.2017.
mjesto: Café u dvorištu, J. Žerjevića 7/II, Zagreb

Tribina će se održati 20. lipnja (utorak) 2017. u 19:00 sati u Café u dvorištu u Zagrebu. Voditelji programa su: Branko Čegec i Miroslav Mićanović, a gost je pjesnik Ottó Tolnai.

Organizatori su: Centar za knjigu, Zágrábi Magyar Intézet (Mađarski institut u Zagrebu) i Café u dvorištu.



Uručene nagrade Vladimir Nazor za 2016. godinu


vrijeme: 19.06.2017.
mjesto: Zagreb
url: http://www.min-kulture.hr

Nagradu Vladimir Nazor, najvišu državnu nagradu za umjetnička ostvarenja, dobitnicima su na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu u ponedjeljak uručili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, istaknuvši kako je to prilika podsjetiti se vrhunskih dometa i bogatstva hrvatske kulture i umjetnosti i istinski blagdan posvećen ne samo Vladimiru Nazoru nego i onima koji na najbolji način grade i promiču hrvatsku kulturu.

Andreja Malta | U zagrljaju šume striborove



Ti, moj nerođeni brat blizanac
i ljubavnik,
ja, tvoja nerođena sestra
i ljubavnica,
jednom začeti, plodovi incesta
u utrobi naše nesuđene majke,
pamtiš li, poput mene,
koliko smo puta predvečer
lutali Šumom Striborovom,
zaigrani u pomalo čarobnu nadu
našeg istinskog postojanja,

Spomenka Krebs | Moj dječak



Pitao si me što slušam i koga čitam, što želim i koga sanjam, gdje je izvor duše moje i o čemu sniva ta čudom satkana čudnica. Pitao si me volim li tebe, sanjam li o tebi večerima kada majka ugasi svjetlo  i Boga moli za zdravlje i sreću. Pitao si me,  kako to da pišem tako malena i što to uopće pišem. Pitao si kako to da moja oba djeda imaju konje pa mi možemo jahati, a ti ne možeš, zašto volim gledati zvijezde kada padaju i zašto me majka ne pusti s tobom uvečer izaći do rijeke i zašto izigrava  strogost, ta ne bi ti meni ništa učinio loše.

Ha ha, ha, kao da nisam to znala. Sjeti se da sam ti govorila:

Učini(mo) pisanje ponovno velikim

Dnevničarenje, o posjećenim književnim događajima

Piše: Clara C.

Cijele ove godine bilo je nekako gusto. Pod gusto, mislim na ispunjeno književnim događanjima.

Kad kažem godina, zapravo mislim na razdoblje od prošlog listopada do sad, što je početak i nekakakv relativan kraj akademske godine.

Ne računajući radionice pisanja kojima mi je godina bila ispunjena, kao i neke standardne aktivnosti kao što su sastanci mog čitateljskog kluba, došla sam do zaključka da sam ove godine (dakle, akademske) bila na jedanaest književnih događaja. Što je s obzirom da je dosad taj broj varirao između nule i trojke, velik pomak.  A ako računam promociju nove knjige Krešimira Mišaka, taj bi se broj popeo na dvanaest. Ali, on mi više dođe kao duhovni vođa nego kao još jedan autor publicističkog izdanja, koji pruža književno iskustvo.

ponedjeljak, 19. lipnja 2017.

Svečana dodjela 'Nagrade Vladimir Nazor'


vrijeme: 19.06.2017.
mjesto: Zagreb

Svečana dodjela „Nagrade Vladimir Nazor“ za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma održat će se 19. lipnja 2017. godine u 20 sati, u Hrvatskome državnome arhivu u Zagrebu.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.

Na čelu Odbora je akademik Zvonko Kusić, a članovi su dr. sc. Nikola Polak, akademkinja Dubravka Oraić Tolić, prof. Branko Ivanda, Biserka Rauter Plančić, Almira Osmanović, akademik Stanislav Tuksar, Joško Ševo, Ivica Kunčević.

Nagradu će dobitnicima uručiti ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i predsjednik Odbora „Nagrade Vladimir Nazor“ akademik Zvonko Kusić. Dodjelu će izravno prenositi HRT na Prvom programu HTV-a.

Podsjetimo, Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića na sjednici održanoj 22. svibnja 2017. godine donio je odluke o dobitnicima „Nagrade Vladimir Nazor“ za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, kako slijedi:

Katarina Zadrija | Karta druga (Kerempuh)


Dober dan,

Joooj dragi moji, tuljike vam toga imam za povedati, da ne znam od kud bi pričela!
Of vraži posel me okuperal da nesem stigla mi penkala v roke prijeti.
Korizma je prešla i Veliki teden i Vuzem.

Prljetnoga čišćenja sem zbavila, bormeš i na koljeni, če me baš i bole. A kej čete em nemam prakse klečati, šte mi kriv kej se ne zovem Monika. A zbavila sem ja i to. Sem si vanjkušeca pod koljena dela. Em je ljepše noge v zraku držati neg na  koljeni klečati. Je za cirkulaciju bolje.

Zorica Antulov | I već...


I već je kraj

Zora ljeta
i miris mora
prolivena voda po balkonu
dva topla mačja oka
(mala mrvica umiljata)
djetinji raj

I već je kraj

Noć
ljetna duga, divlja
(a baka čeka i strepi  na balkonu)

noć

sa balkona
dva oka tvoja
zaljubljena…

u noći im nazirem sjaj


I već je kraj

Djeca i graja
radost i svađa
(ta bučna ljubav neglumljena)

-hej, daj zatvori vrata balkona
-ne, ti ih zatvaraj

Robert Janeš | Optimiskalica


Još samo nekoliko koraka
i prskalica ptica u pleksusu sobe
unutar zidova od tri puta devet stabala
široki ulaz i zdrobljeni zvuk pošljunčane staze
i dva prozora iznad klupa
ushićeni hidrant pod mlazom pseće pišake
tanke tekuće strujice raznostrane
sjene limene glazbe kao crtež Kandinskog
točka crta luk
otvoreni trokut
lepršava zastava lokalnih uzgajivača
prstenastih jagoda Mirišljiva simfonija
loše vijesti s radija
dobre vijesti s pčelinjih nožica
punih peluda sretnog cvijeća

nedjelja, 18. lipnja 2017.

Nena Miljanović | Mirakli


Autor: Juha Richárd (CC0)



odustajem
od snova o tebi i poezije
neću
tim miraklima od magle da pravim lažni oreol
oko prazne priče ostavljenih
da je veličina ljubavi voleti i kad nisam voljena

Božica Jelušić | W.B. Yeats: Gnijezdo čvorka kraj moga prozora (The Stare's Nest By My Window)




Pčele započeše graditi prve
Saće u raspuklini na zdanju.
Moj zid u raspadanju: pčele,
Dođite graditi u pustom čvorkovu stanu.

Mirjana Radman | Ognjišće živo





Majčine ruke
Bunilo me neko čudno hvata
Je l' to moje misli tebi hrle?
To što čujem umiljati glas
Koji zove dođi majci, sine.

Aleksandra Jovičić | Iz tamne noći koja se meri miljama



***
Iz tamne noći koja se meri miljama
izranjaju  igre skrivalice
reči nepomenice
glava puna tričarija
okrnjeni stihovi nepoznatih pesnika
tople ruske oči
tatarski krivi nos
i niska bisera oko vrata
na fotografiji drage žene.

subota, 17. lipnja 2017.

Slavica Gazibara | Praznina



kad ishlapi ljubav
utekne iz srca čežnja
zaostala suza nikako da navre
a stara zavjesa na otvorenom prozoru
klopara pustom sobom
dok vani vjetar pojačava šutnju
pogled zuri u muhu što se na staklu
pokušava dočepati slobode

duše živih
duše mrtvih
duše živih a mrtvih
kamo odlaze
kad nestane ljubav

Majda Fradelić | Zamka


Prebacim preko ramena
sve što je bilo
ubrzam korak
prema sunčanoj strani ulice
sjene samouvjereno preskačem
skokom leoparda

Sigurna u sebe
osmjehujem se prolaznicima
onda naiđe
pa zapnem za prvi kamenčić

Vesna Krmpotić | Pjesma o mojoj ljubavi




Da ne bih vidjela besciljnost svoje ljubavi
ja kažem: želim tebe.
Ali ja ne želim tebe,
ja želim da te želim.

Učini što hoćeš, budi što hoćeš,
samo mi daj da ti sve svoje dam.
Ti si u meni a nisi u sebi:
O ljubavi bez cilja, bez razloga, bez kraja.

I kad te grlim, vidim: ne grlim te,
nego grlim ljubav, želju svoju.
Volim te, jer je lakše voljeti nego ne voljeti,
volim te jer tako brže nestajem.

Vesna Krmpotić | Gola pjesma


Dobri Bože, ja nisam pristala na ovu rastavu,
Pa makar ta rastava bila san.
Dok su mi snove krojili , nisu me pitali
Ne bih li više voljela javu.

Dobri Bože, nisam pristala da budem
drukčija od tebe.
Da itko bude drukčiji.
Pa makar sve razlike bile pričin,
kao što mudri vele.
Ja nisam pristala na priču, na sebe.

Dobri Bože, tako mi se čini.
Ali ako ti znaš i kriješ od mene
Moj pad, moj potmuli pristanak
Na sve ove rastanke,
na sav taj svijet od sjene,
Tad uzmi, preuzmi me Ti,
koji si pristao na mene.


________________________________

Vesna Krmpotić (Dubrovnik, 17. lipnja 1932.)[1][2] je hrvatska književnica i prevoditeljica.

Luka Tomić | Ne boj se moja voljena




Ne boj se moja voljena
naše bivše ruke sad su dva konopa
jednom dušom nježno vezana
u vječni čvor

Maja Šiprak | Sreća i ludost




Noćas
ostajem zarobljena
tvojim očekivanjima
neiskorištenim kartama
za put u nepoznato

Dnevnik (ne)obične djevojke


Cirkus u Glamuru

Piše: Božana Ćosić
 

Napokon je stigao dan otvaranja našeg kafića. I nije to bilo samo otvaranje kafića, nego i naših snova, a potom i želja za uspjehom. Tko si ne bi poželio uspjeh? A tek ostvarivanje snova!

I tako. Dovršili smo sve potrebne radove, napunili frižidere pićem, ukrasili prostor (ne previše da liči na cirkus, nego tek toliko da se vidi da se nešto događa i na taj način privuče pažnju).

petak, 16. lipnja 2017.

Ana Savković | Tebi




što ćemo postati
kad tamne sjenke prekriju naša lica
i anđeo zaborava položi svoj dlan na naša čela
kad nestanu sva mjesta koja su naša tijela poznavala
izblijede sve slike koje su čuvale naše uspomene
kad nestane strah od nepoznatog
i ostane samo poznati kraj

Besplatna predstava «PAZI.MAZI.VOLI.» oduševila zagrebačke klince

https://3.bp.blogspot.com/-C7mX5bt6Z10/WHNJfb7bwrI/AAAAAAAAC48/UxZy3biU2Sgu5Swzx7X5pTgybcbyScOjgCPcB/s320/Program%2BMala%2Bscena%2Bcopy.png
Zagreb, 16. lipnja 2017. - Divan život s kućnim ljubimcima dočaran je na besplatnoj predstavi «pazi.mazi.voli.» u zagrebačkom Art parku. U zabavnoj predstavi kazališta Mala scena i tvrtke PURINA uživala su djeca svih uzrasta zajedno s roditeljima, ali i svojim četveronožnim članovima obitelji.

Uz glumce koji su poveli svoje kućne ljubimce, predstavu nije propustila ni Ines Bojanić koja nam je rekla:

Zaista lijepo. U ovakvom ambijentu na otvorenom i još uz ljubimce. Jedna zaista humana predstava gdje ne moraš psa ostaviti kod kuće.“

Sonja Smolec | Aleksandar Hemon: Kako su nastali „Ratovi zombija“


Aleksandar Hemon, bosansko-američki književnik ukrajinskog porijekla, vodi nas u privatni svijet Joshue Levina, mladog samo prozvanog pisca scenarija kojem pisanje istih baš i ne ide od ruke. Svaka životna situacija za njega je ideja. On radi bilješke, pokazuje ih svom novom agentu i pritom obojica znaju da je sve to nedovoljno dobro.

U međuvremenu, Joshue radi kao predavač, profesor engleskog jezika za prognanike. Budući da je radnja knjige vremenski locirana u vrijeme i nakon nedavnih ratova vođenih na području bivše Jugoslavije, cijeli roman, premda za površnog čitača može biti tek zabava koja će ga vrlo često nasmijati ili će reći „Ma, daj Joshua, trgni se, opameti se..., ona to definitivno nije.

Roman nosi jednu sasvim drugačiju težinu, daleko ozbiljniju tematiku od one kojom se pividno predstavlja. Ništa nije onako kako se na prvi pogled čini.

U romanu su likovi iz raznih kulturoloških sredina i oni se u svojoj ulozi i različitosti, koliko god se to činilo da je to deskriptivna antiteza, savršeno se upotpunjavaju.

Natali Šarić | Krtol


- Srce je kurva i nema tu priče. Kad okusiš srnu, pozdravi se s pameću.

Slušao sam ga kako se po tko zna koji put pravda. Ona je na nogama još uvijek bila slaba. Na krevetu od lepušine teško je izmjenjivala strane. Trudila se ne micati, ne govoriti, ne bismo li vjerovali da zdravi, ali se noću suhi zvuk lomio cijelom kućom. Kad bi joj već bilo neizdrživo, dohvatila bi šibu od vrbe i kratko ga prenula iz sna.

- Okreni me. Neću jaukati.

Hana Konsa | Blagdani


„ I jel ti otac dao para?“ upitala sam je dok smo sjedile u njenoj  kuhinji. „Nije“ rekla je. „Doveo je onu svoju, pa valjda nije od nje mogao“ Obje smo duboko uzdahnule. Deset  dana prije  Božića mogle smo samo zašutjeti.  Gledala me širom otvorenim očima koje su još tražile odgovor, moje su bile mirne.  Ona je bila početnica a ja već iskusna  u ovoj bitci. Ona je još čekala spas a ja sam znala da ga nema.  Da jednostavno ne postoji.

„Znaš“ nastavila je „nakon što su svi sinoć išli spavati najstariji se ustao u kupaonicu i zatekao me kako plačem na trosjedu u dnevnom.  Pitao me –mama hoćeš da ti ja dam svojih sto kuna. Rekla sam mu da ne treba, naravno. A da znaš samo kako je bio divan.“

Sven Adam Ewin | Kamo s tolikim obiljem?



ja koji tražim premalo
a dobijem previše
kamo ću
s tolikim obiljem?

Snježana Akrap-Sušac | Krakov - „Više razum, manje mišići“ (drugi dio)


Natpisom sa zida knjižnice Collegium Maiusa (Glavnog koledža ) starog dijela Jagiellonskog sveučilišta, započinjem drugi dio“krakovskih razglednica“.Ovo je jedno od najstarijih sveučilišta na svijetu.Stari dio otvoren je za posjete te se odlučujemo razgledavati knjižnicu.Pokazuju nam sobu za sastanke profesora, radove Nikole Kopernika koji su doveli do otkrića heliocentričnog sustava i portrete čuvenih predavača u sobi na čijem je zidu natpis istaknut u naslovu.Javlja se osjećaj strahopoštovanja na mjestu gdje je radio čovjek koji je izmijenio sliku svijeta.Poljaci znaju ciijeniti svoje velikane!

Vlasta Janton | Naše tišine





Znaš...postoje neke tišine, one najtiše, tišine u koje sam sakrila tebe.Volim s tobom šetati u tišini, pričati bez riječi, smijati se bez glasa, gledati bez pogleda. Volim s tobom šetati u tišini, onda sam više nego ikad s tobom. Samo ti i ja. Grliš me riječima, osjećam tvoj dodir, kao da si tu. Dašak vjetra na mom licu podsjeća na tvoj poljubac najnježniji. Kapi kiše prate nas u stopu, ne daju nam mira. I one žele znati što se to s nama zbiva. Lišće šušti pod mojim nogama, osjećaš li? Čuješ li ga? Duboko sam te sakrila u tišine, da nitko za tobom posegnuti ne može. Ljubomorno te od svih čuvam, u tajnom pretincu duše moje. Čuješ li kako te zazivam, kako nježno šapućem tvoje ime? To nisu vjetrovi, a niti oluje, to te samo zaziva srce moje. Volim s tobom šetati u tišini, osjetiti tvoju ruku u svojoj, volim kada me pogledom ogoliš svu. Tišine....volim naše tišine, rekle su više nego tisuću riječi. Šećem sama, sama kroz proljetne kiše, i cvijeće je prestalo da miriše, sve nestalo je. Ali ti...još uvijek tu si. Nigdje otišao nisi. Duboko u meni, u mom naručju, u šapatu mekom, duša tvoja spava. Znaš....postoje neke tišine, tišine u koje sam sakrila... tebe.

četvrtak, 15. lipnja 2017.

Rezultati natječaja Piširiši - obrazloženje


https://4.bp.blogspot.com/-2VAOxrQlV_Q/WUKsecRar3I/AAAAAAAAAco/0koaiBGC2dwVJ9cOS50oXIOVE2ml4PkwACK4BGAYYCw/s1600/19148948_1026608420775437_93064427819527289_n.jpg


Izvor: http://www.casopis-malipero.com.hr/

Marko Vujović | Ustanak


U umu ultraviolentni uljez
Urla
Ugarak utopije uzurpira urbani ugao uma
Umanjeni univerzum
Uklanja uhode
Ugristi, udaviti, ubiti
Ustaj, uši
Ukidamo uniju
Upotrijebi urari, ubij
Uzalud
Uskoro uskrsnuću...


Snježana Akrap-Sušac | Krakov – „Vani su padali pijanci umjesto snijega“ (Prvi dio)


Nepravedno sam započela priču o Krakovu, stavljajući u naslov baš ove stihove Enesa Kiševića.Na njih me asocirao moj prvi susret s tim iznimno interesantnom gradom. Kao i obično, gotovo ni ne pogledavši sobu, iz hotela smo se odmah uputili u petnaestak minuta udaljeni centar grada . Bila je to topla rujanska noć. Grad prepun najviše mladih ljudi, točnije pijanih mladih ljudi, a sam centar pun dućana s istaknutim natpisom : „Alkohol – 24 sata“. Našlo se,doduše, i nekolicina trijeznih. Svi su bili veseli, a mir je , vjerojatno, održavala policija koja je stalno kružila automobilom.Prošetali smo Glavnim trgom, jednim od najvećih u Europi . Poput obruba, kafić do kafića, svi puni domaćih i stranaca.Na sredini Trga naši prijatelji iz teatra „Kto“ raspremaju rekvizite nakon predstave „Sljepoća“, rađenoj po romanu nobelovca Saramaga. Ostavljamo ih da na miru rade, a naši pogledi su bili usmjereni na gotičku „Baziliku sv. Marije“ pa na renesansu građevinu koja dijeli Trg na dva dijela. U njoj smo vidjeli, u jednom dnevnom obilasku, da se,uglavnom, prodaju suveniri.

Vlasta Sumarev | Randevu



Užurbano zadihana kao da kasni
Na prvi (od bezbroj) randevu
Sa svojom individualnošću
Polijeće sjetna niz obronke slutnje
U pravi proljetni ambis

Igor Petrić | Imati - nemati



Imaš li sve što je potrebno?
Imaš li?

Da vidim,
jedan dva tri …
Sve je tu,
imam ih sve.

Božica Jelušić | Zrak




Ruku na srce: većina ljudi na koje smo u dnevnom životu upućeni, "troše naš zrak", čine nas tjeskobnima i nemirnima. Neprestano imamo dojam da nam (od)uzimaju nešto, oslabljuju nam auru, buše proreze i rupe, kroz koje naša snaga otječe u nepovrat. Taj energetski vampirizam poznat je fenomen u svim psihologijskim praksama.Nikada ga se nitko nije uspio osloboditi.

Slađana Benkus | Uz poeziiju bavi se i simegrafijom


Rođena 9. srpnja 1984. godine u Varaždinu. Živi u malom naselju Cerju Nebojse, nedaleko Varaždina. Diplomirala je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu i završila pedagoško-psihološku naobrazbu pri Učiteljskom fakultetu i Zagrebu. Radi u Osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“ Mihovljan kao učiteljica informatike.

Od djetinjstva piše poeziju na standardu i na kajkavskom narječju. Najčešće piše o ljubavi i dragim joj osobama. Pjesme su joj objavljivane u različitim međunarodnim i hrvatskim zbornicima i javno izvođene na recitalima. 

Dobitnica je nekoliko nagrada za kajkavsku poeziju te nekoliko priznanja od kojih je najznačajnije priznanje Međunarodnog instituta za književnost za doprinos književno-umjetničkom stvaralaštvu u Republici Hrvatskoj. Svoje radove predstavila je na nekoliko radijskih i televizijskih emisija, a često se nalazi i u ulozi interpretatora pjesničkih uradaka na recitalima i književnim večerima. Članica je Varaždinskog književnog društva od 2011. godine. Uz poeziju svoje slobodno vrijeme koristi za čitanje i izradu slika od svjetlucavih konaca na papiru (simegrafija).


Sanjaj

Znaš li što još godine donose?
Sve manje sanjaš!
To valjda dolazi neminovno kako čovjek stari.
A bilo je lijepo sanjariti
i dijeliti snove s tobom.

Sanjao sam o našoj bajci.
U njoj ne bi bilo nikoga, samo nas dvoje.
I ti bi bila moja princeza.


A sada su sanjarenja nestala.
Nestao je onaj lijepi osjećaj kad nešto želiš
iako ti i dalje ostaje spoznaja da se neće dogoditi…

Kad prestaneš sanjati s vremenom postaneš ogorčen.
Zato, nemoj nikada prestati sanjati.
Iako ti i dalje ostaje spoznaja da se neće dogoditi…
Sanjaj!
I ne dijeli snove.
Čak ni s njim!

srijeda, 14. lipnja 2017.

Panel diskusija o fenomenu fotoknjiga


vrijeme: 19.06.2017.
mjesto: Zagreb, Galerija Spot, Čanićeva 6

U sklopu izložbe Paulien Oltheten U međuvremenu vježbam u galeriji SPOT, Ured za fotografiju organizira panel diskusiju na temu fotoknjiga koja će se održati u ponedjeljak, 19. lipnja u 19 sati. Sudjeluju: Jaka Babnik, Boris Cvjetanović, Marko Ercegović, Davor Konjikušić i Ana Opalić, uz moderatorice Lanu Lovrenčić i Jelenu Pašić.

Paulien Oltheten je nizozemska fotografkinja čija se spomenuta izložba do 23. lipnja može pogledati u Galeriji Spot (više o izložbi doznajte ovdje), a uz ostalo objavila je i nekoliko fotoknjiga. Upravo su nam one (ali i njihova veza s njezinom izlagačkom praksom) povod za panel. Ovom prilikom predstavit ćemo Theory of the Street (NAi Publishers, 2007.), Photos from Japan and my archive (NAi Publishers, 2011.), Turning Full Circle (samizdat, 2016.) i A Sort of Lecture (P. Oltheten i Lecturis publishing, 2011.).

Postavljajući pitanja što su fotoknjige, što mogu biti i kako nastaju, želja je kroz razgovor s fotografima promisliti sam medij i obuhvatiti proces od ideje i njezina razvoja do materijalizacije.

U razgovoru će se sudionici osvrnuti na uvjete produkcije i mogućnost (i isplativost) pojedinih projekata.

Sudionici panela su Jaka Babnik, Boris Cvjetanović, Marko Ercegović, Davor Konjikušić i Ana Opalić koji će predstaviti osobna iskustva s priređivanjem i izdavanjem fotoknjiga, ulogu koju pojedina od njih ima u njihovom radu, suradnju s dizajnerima i izdavačima i sl.

http://croatian-photography.com/

Izvor: Culturnet.hr

Mario Lovreković | Umrli


Akustika u zraku, pažnja mrtvog čovjeka kroz, strahom, potrošene riječi,
protok suza, tuge, žalosti, pored kojih nitko osim nas neće znati leći.
Radost, trudna, ma kakva bila, ne prodire do nas,
mi znamo kako umrijeti, uvijek sami, ne trebamo spas.

Robert Janeš | trojka




njih dvojica stoje blizu
pod nadstrešnicom
mada ne pada kiša
viši priča kako mu je teško
sa ženom koja stalno mijenja raspoloženje
bit će da je u onom klimaks teriju, kaže
mršaviji šuti i puši
sav izgužvan
mora da je razveden

Robert Tomšić | Let











Te noći letio sam
iznad pustog grada.
Visoko iznad svega…
siromaštva, zavisti, bolesti,
iznad rodilišta, vrtića, škola,
vojarni, tvornica, ludnica,
staračkih domova i groblja.
Više i od najvišeg oblaka.
Visoko.
Ujutro nisam bio tužan.
Samo slomljen, umoran i sam.

Miroslav Pelikan | Susret


Susrećem te slučajno, doista, nije bilo nikakve namjere, dogodilo se, susreli smo se
Ne vidim u polutami tvoje svijetle oči dok osjećam jasni, dugi pogled i poput umorna mornara u zabačenoj luci odmahujem rukom, uzvraćam osmijeh, bez nekog posebnog izraza lica nadam se i stupam u svoj dio labirinta, zatečen vlastitom nemoći pomalo ljut na neodupiranje, ogorčen dubokom ranjivosti osjećaja što se neprekidno propinju u mojoj utrobi
Napokon zatvaram spasonosna vrata, mogu odahnuti i grozničavo prebirem po zbrkanim mislima, prepletenih neposrednim utiscima, brzo i plitko dišem, borim se svladati naraslu uzbuđenost i shvaćam kako opet tegobno dišem, oslonjen na tanka vrata
Zatvaram oči i ipak nekako sporije, dublje dišem, gotovo je

Maja Šatalić | Moje drago serce…




„Moje drago serce…“

                    Koračala je kratkim koracima gazeći tlo koje je i samo osjećalo tmasto, gorko, zajedljivo vrijeme, vrijeme nadolazećih izdaja, predosjećajući neopisivu bol čiji dolazak neće moći spriječiti. Tragala je za drugačijom sudbinom od one koja ju je čekala iako je znala konačan ishod vlastite potrage. Rominjajuća kiša pojačavala se uz lagani vjetar i umivala joj ničim zaklonjeno lice. Znala je Katarina, predosjećala i dalje, mirisala zlo koje se sprema. Tražila je od biskupa da joj odgovori supruga od putovanja jer njezine riječi nisu bile dovoljno uvjerljive. Ipak, činilo joj se da će i njegove riječi pasti u vjetar nečujno i neprimjetno poput kiše koja joj je klizila niz lice. Težak zrak pritisnuo joj je jednjak, zrak gotovo nije mogao proći kroz njezine glasnice, a suze, dotad spojene u kišne kapi, sada su poprimile vlastiti oblik, nezaustavljiv kroz sva vremena i zapamćen do danas.

utorak, 13. lipnja 2017.

Što je pisac htio reći XV.


Vjeruješ li u muze

Piše: Vlatka Planina

„Vjeruješ li u muze?“ probudilo me jutros pitanje. Kao školski primjer malčice uvrnutog umjetnika, često raspravljam sama sa sobom.

„Kako to misliš - vjerujem li u muze?“

„Pa točno tako, vjeruješ li u muze, u vrelo nepresušne inspiracije u koje samo trebaš zaroniti? Vjeruješ li da sve ovo što pišeš zapravo dolazi negdje izdaleka, in nekih drugih, nepoznatih sfera?“

Treće državno prvenstvo Hrvatske u slam poeziji


Natječaj:

Treće državno prvenstvo Hrvatske u slam poeziji održati će se 2. srpnja 2017. u klubu Močvara u Zagrebu s početkom u 20,30 sati. Događaj organizira udruga DADAnti (Split) u suradnji s udrugom URK (Zagreb).

Na natječaj se može prijaviti bilo koji punoljetan državljanin RH. Kandidate ocjenjuju 3 volontera iz publike i 3 člana stručnog žirija. Svi ocjenjuju s ocjenama od 1 do 5.

Kandidate nećemo ograničavati nikakvim pravilima. Publika i žiri glasuju prema osobnom senzibilitetu.

Objavljen natječaj potprograma Kultura u kategoriji Potpora projektima književnih prijevoda – dvogodišnji projekti


vrijeme: 12.06.2017.
prijava: 25.07.2017.

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije 12. lipnja objavila je natječaj za potprogram Kultura programa Kreativna Europa u kategoriji Potpora projektima književnih prijevoda – dvogodišnji projekti. Rok za prijavu je 25. srpnja 2017. godine do 12 sati.

Dvogodišnji projekti književnih prijevoda namijenjeni su nakladničkim kućama i traju najduže dvije godine, a podrazumijevaju prijevod od najmanje tri do najviše deset književnih djela s jednog europskog jezika na drugi. Najviši iznos potpore koji je moguće ostvariti iznosi 100.000,00 eura što iznosi do 50 % ukupne vrijednosti projekta.

Nerina Sarkotić | Zgodni atleta


Zgodni atleta
šeta malog psa.
Bračne dužnosti.


***

Otišlo društvo,
prazna je tabakera.
Filozofiram.

***

Pred automobil
zakoračio pješak.
Plava rotirka.

Sanja Domenuš | Dok si spavao



Znam da me voliš, iako to nikad ne bi priznao.
Cijelu sam te večer tražila po tvojim omiljenim kafićima
i napokon ugledala samog, kako sjediš naslonjen na šank.
Teatralno sam zakoračila u prostoriju,
a ti si se pravio da me ne primjećuješ.
Moja je ljubav kao maslačkov padobrančić,
koji je sletio na tvoje srce i samo čeka da se ukorijeni.

Dragana Novaković | Omnia


Ljubavlju stvaram tebe,
u strahu,
da te ne bi neko drugi stvorio.

„Iglica“ Male scene i Triko Cirkus Teatra oduševila male Kineze!


Nakon što je u travnju ove godine Mala scena izvela 20 izvedaba "Priče o oblaku" u Szhenzhenu i Congqingu, predstava "Iglica" je s 8 izvedaba gostovala u trima gradovima – Chang Sha, Jinan i Xi'an, a pogledalo ju je više od 2000 gledatelja.




Ovu neverbalnu produkciju nastalu u suradnji Triko Cirkus Teatra i Male scene o djevojčici koja „bode“, kineska je publika s oduševljenjem primila u sklopu međudržavne suradnje Narodne Republike Kine i Hrvatske, a u okviru programa 2017 China-CEEC Cultural Season.
Mala scena je s oba ova naslova kineskoj publici prvi puta predstavila hrvatsko autohtono stvaralaštvo za djecu.


„Iglicu“ su u Kini glumci Nikolina Majdak, Iva Peter Dragan i Christian Peter uz Milana Kovačevića djelomično izvodili na kineskom jeziku (što im nije bilo nimalo jednostavno!), a dio je bio popraćen komentarima na kineskom u izvedbi domaće glumice. Nakon izvedaba publika je u razgovoru s glumcima tražila odgovore na mnoga pitanja, a u Hi Tech International School u Xi'anu održana je i cirkuska radionica. Na izvedbu u Jinanu, kao predstavnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kini, došla je i Bisera Fabrio, savjetnica, te se, iznimno zadovoljna izvedbom naših umjetnika i recepcijom predstave, zadržala u razgovoru s glumcima i organizatorima gostovanja.

Mira Mijić | Samo sjena





Samo sam sjena
skrivena u krošnjama
vitkog debla
u trupu godina
sačuvana slika
tvoje stvarnosti.

Održani 21. Kvirinovi poetski susreti

Miroslav Mićanović i Goran Gatalica laureati 21. Kvirinovih poetskih susreta



Na 21. Kvirinovim poetskim susretima održanima u Sisku od 9. do 11. lipnja 2017. dodijeljene su dvije književne nagrade: Plaketa Sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskome pjesništvu kojom je nagrađen književnik Miroslav Mićanović i nagrada Kvirin za najbolju knjigu poezije objavljenu između dvaju Susreta mladih autora koja je pripala književniku Goranu Gatalici za knjigu pjesama u prozi „Kozmolom“. Program je otvoren 9. lipnja dodjelom nagrade ovogodišnjim laureatima i razgovorom o njihovom pjesništvu. 10. lipnja je predstavljen najnoviji dvobroj časopisa Riječi Matice hrvatske Sisak, a isti dan su nastupili govorenjem svojih stihova književnici Miroslav Mićanović, Goran Gatalica, Borben Vladović, Delimir Rešicki, Branko Čegec, Darija Žilić, Sanja Baković, Livija Reškovac, Tin Lemac, Siniša Matasović i dr. Program je završen 11. lipnja kada su sudionici položili cvijeće na grobovima Tee Benčić Rimay i Josipa Severa.

ponedjeljak, 12. lipnja 2017.

Mriža o' versi


Umjetničku večer pod nazivom "Mriža o' versi", koja će se održati u subotu, 17. 6.2017.s početkom u 20 sati, u sklopu 16. Ivanjskih večeri u mjestu Slime, iznad Dubaca, koje će se ove godine (po treći put) održati (prvi put) uz samu rijeku Cetinu (Granin vir), što će dati i poseban ugođaj.

Cilj je povezati sve umjetnosti na jednom mjestu, dajući tako slušatelju i gledatelju potpuni, zaokruženi doživljaj, kojemu posebno pogoduje atmosfera uz rijeku i prelijepa priroda. No, glavni cilj je podizati kulturnu svijest i životnu radost u malim mjestima koja većinom "spavaju" neke višemjesečne tihe dane.

Poziv za predlaganje umjetničko-edukativnih programa i/ili radionica za Ruksak (pun) kulture


vrijeme: 10.06.2017.
prijava: 10.07.2017.
url: http://www.min-kulture.hr/

Ministarstvu kulture objavilo je Poziv za predlaganje umjetničko-edukativnih programa i/ili radionica za Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi, nacionalni dopunski program u vrtićima te osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu. Poziv je otvoren do 10. srpnja 2017.

Ruksak (pun) kulture je umjetničko-edukativni program vezan uz umjetnost i kulturu, a u hrvatskim vrtićima i školama provodit će ga stručnjaci različitih umjetničkih područja (književnici, likovni, kazališni, glazbeni, plesni, filmski i drugi umjetnici te studenti umjetničkih akademija ili drugih fakulteta koji pokrivaju predmetne djelatnosti) koje program Ruksak (pun) kulture uključuje.

Pravo podnošenja prijava imaju sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u kulturi na području Republike Hrvatske.

Predložene radionice i programi trebaju pokrivati područja izvedbenih umjetnosti, vizualnu i filmsku umjetnost, književnost i kulturnu baštinu.

Tekst poziva, Upute za prijavitelje i informacije o prijavi nalaze se na poveznici:
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=18733.

Izvor: Culturnet.hr

Davorka Črnčec | Buđenje
























Zora poslije dugih lutanja.
Boja meda.

Jastuk na kojem je doručak.
Miris čežnje.

Čaj za dvoje u jednoj šalici.
Okus života.