Kolumne

četvrtak, 30. lipnja 2016.

Ča-kaj-što pjesnički susret u Roču


https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/13522009_1731240750479990_3392465743024602159_n.jpg?oh=18a362c09e9b754ef9b0177c0e910beb&oe=57FED5C9 Ča-kaj-što pjesnički susret, 1. srpnja 2016. - kojemu je domaćin Katedra Čakavskoga sabora Roč - jedan je od oblika bogate 43-godišnje književno-umjetničke, znanstvene i izdavačke suradnje njegovih organizatora, dvaju sabora kulture: Kajkavskoga spravišča ('spravišče' = sabor), društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, i Čakavskoga sabora, s brojnim mu katedrama, osobito ročkom.

Započeta 1973. znakovitim izdanjem časopisa Kaj „Srce Zagorja u srcu Istre“ (br. 6/1973.), ta je suradnja 2002. godine, u okrilju Kajkavskoga spravišča, prerasla u dugoročni program kulturološkoga povezivanja „Kaj & ča: prožimanja i perspektive“, s trajnom svrhom: problemskim i suvremenijim pristupom čakavštini i kajkavštini kao temeljnim vrijednostima hrvatske kulture, znanosti i pismenosti – s polazištem, prije svega, u sličnoj sudbini materinskih jezika, kajkavskoga i čakavskoga.

Promocija | Jelena Zlatar: Ticala


https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/13512182_1352370261446794_4076628699543778679_n.jpg?oh=32fdb81e3385413217a7569cab4311a9&oe=5801431A

Ozi Rudić: Dođe mi


 




Dođe mi
toliko prokleto puta
Da pobjegnem
rasplinem se
poput mjehurića
utopim u moru
besmisla.

Dođe mi
da se vratim opet
u onu istu čahuru gusjenice
skinem sa sebe prekrasna
krila leptira
jer odavno već
ne letim...

5. festival Miroslav Krleža


1. srpnja u 21,00 do 7. srpnja u :00
Krležin Gvozd 23, Zagreb
Domaćin: Teatar poezije

srijeda, 29. lipnja 2016.

Zagrijavanje lipanjsko | Aščić, Janeš, Marenić, Tičić



Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, 10000 Zagreb,
Domaćin: Roman Simić Bodrozić

U petak, 30. lipnja 2016. s početkom u 19,30 počinje Zagrijavanje s četvoro odličnih pisaca!

Iva Tičić - čekamo te odavno, tebe i tvoje pjesme:-),
Ružica Aščić - priče su ti senzacija!;
Josipa Marenić - ne oklijevaj, donesi i poeziju i prozu, a ti,
Franjo Janeš - budi spreman pričati i čitati iz romana koji samo što nije :-)!

Svi ostali: ponesite dlanove, trebat će vam! :-)

Pjesnički Dvoboj | Ivana Bahun : Petar Novak


Centar Pisanja Cekape - Petak, 1. jula 2016. s početkom u 20:00 -
Zagreb Express Bar, Petrinjska 4, Zagreb

Pjesnički dvoboj moderira Josipa Marenić.

Na kraju kao afterparty u Cekape-u Pjesnički Dvoboj. Svi ste dobrodošli i željno Vas išćekujemo!

Intrigantni susret dva mlada pjesnika.
Dvoboj je prvi put u jinu i jangu sa stihovima, Ivana Bahun i Petar Novak.
Mogu li snovi biti brutalni? Može li stvarnost biti nježna u svojoj brutalnosti?

Odgovori se kriju u poeziji. Budite znatiželjni i dođite! Ne propustite zadnji Dvoboj ove sezone!

Promocija zbirke pjesama | Ljiljana Hidić: Kolajna od svile


https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/13507254_1161527797252807_6140552676304894265_n.jpg?oh=d3ff5b56c19ad4833ab1dcad250d3844&oe=57EE39F5


Budi mi lik | Zoran Ferić & Ksenija Kušec


Tribina o izmišljenim i stvarnim likovima u književnosti


Knjiznica Marija Jurić Zagorka, utorak, 5. srpnja 2016. u 19 sati
Gosti: Ksenija Kušec i Zoran Ferić
Voditelji: Jadranka Pintarić i Srđan Sandić

Ranko Marinković | Večernjakova kratka priča


http://www.vecernji.hr/static/img/static_banners/ranko_marinkovic-670x150.jpg


Kratka priča “Ranko Marinković” zaštitni je znak Večernjeg lista. Od 1964. godine svake subote izlaze prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora, ona je dio povijesti književnosti naše zemlje, a tijekom cijele 2014. godine slavit ćemo pola stoljeća kratke priče Večernjeg lista.

U subotu, 29. ožujka, u prilogu Obzor objavljena je zadnja priča u 49. natječaju. Bila je to priča Buža, prošlogodišnje prvonagrađene autorice Korane Serdarević. Time je automatski počeo, novi, 50. natječaj. Do kraja travnja priče objavljene u sklopu 49. natječaja ocijenit će stručni žiri, a imena triju dobitnika vrijednih nagrada (20, osam i pet tisuća kuna) objavit ćemo u svibnju.

Do tada nove priče šaljite prema propozicijama 50. natječaja.

Izvor podataka: Večernji list

Speculum: Čista ljubav


Bit ću potpuno iskren:
Veći dio života proveo sam na površini
potpuno siguran da je to sve što postoji
cijeli svemir
doduše,
vjerovao sam da iza svemira ili negdje sa strane
postoji još nešto apsolutno -
čista ljubav
što mi iskreno rečeno, tada,
i nije bilo previše važno

Jakov Bajić: Nosim boje koje same hodaju


Nosim boje koje same hodaju
imam puno sivih zona
I to mi smeta –
Ti si čudna
Tvoje ruke su kistovi koji slika-
-Ju nove osjećaje
Po meni
Ako ti dozvolim –
U sivim jutrima pod prije-
-tnjom kiše
Da me nacrtaš nasmijanog
Hoćeš li - ?
Upozoravam te
Moja krv nije crvene boje
Za to ćeš morati koristiti svoju
Morat ćeš me i prvo sakupiti
Neki dio ću sigurno zaboravi-
-ti  negdje
Ali naći ćeš me nadam se
Ti imaš prste kao pastele
Ti si umjetnica a ja sam umjetan
Kao Lutka od voska
Ne dam se oblikovati
Mrvim se i lom-
-im po lijepim stolnjacima
A pod vatrom se
T
o
p
i
m

Robert Janeš | Imati a nemati ili šaljiva priča o Ratku


Racio ili ratio mi je jedan od najvjernijih prijatelja koje imam još iz djetinjstva. (S njim mi je sve ravno i glatko. Raznježen sad zovem ga – Ratko. Nek se dijete zove kao ja! Slatko!)

I govori on meni potiho u noćnoj samoći dok me umor čini tijestom za miješenje, nek’ osvijestim kako nisam dobro, kako sam nešto umislio, imam neku ideju o pronalaženju prazigote u kojoj sam sanjao sebe sadašnjeg kako se prisjećam iskona, kako prepoznajem bit postojanja.

Slažem se s tobom, vjerni prijatelju – odgovaram razdragano jer rješenje je na pomolu. – Ajde mi objasni sve pa mi olakšaj život.

Ništa lakše – kaže novopečeni Ratko – vidi: ti imaš sve, ništa ti ne nedostaje. Hajde, oduzmi to što si umislio da je nešto, a ništa jest. Koji rezultat dobiješ? Što ti ostane?

Hmmm… krenem računat. A srce počne ubrzano pumpat krv u mozak koji se napreže u beskonačnost da dosegne granice infinitezimalnosti toga što treba oduzeti, lupat, trest se, iskočit će mi iz grudi…

Težak je to zadatak – rekoh – ali dobio sam rezultat.

Eto – cikne Ratko sretan – I? Koji je?

Nula. Ništa. Prazno. – odgovaram iscrpljen napornim umnim radom.

Ne može biti! To nije dobar račun – sad ljuti se Ratko. (A nije li sladak takav bucmast i crven, stalno u nekom điru!)

Nego, Ratko – govorim već zadnjim snagama – ‘ajd’ ti meni na to što mi nedostaje vrati to ništa pa ću imat sve. I bit ću dobro, i moći ćeš se i dalje igrati sa mnom.

Ja volim svog Ratka. On istina nije Ratimir kao ja, ali je vjeran pratilac koji radi svoj posao tako dobro da ga treba nagraditi novim poslovima. Jer, najgori je kad nema što raditi – onda me budi usred noći da bi se igrali oduzimanja ničeg.

I ove godine 'More knjiga' na Zrinjevcu



Pripremite se – i ovog će vas ljeta zapljusnuti More knjiga!

Lumen izdavaštvo poziva vas na drugo zagrebačko More knjiga -– jedinstven kulturni događaj!

Od 29. lipnja do 6. srpnja pretvorit ćemo Zrinjevac u plažu prepunu knjiga koje možete besplatno prolistati ili pročitati! Na 240 četvornih metara plaže na Zrinjevcu zavalite se u ugodne ležaljke pod suncobranima na pijesku i uz ugodnu glazbu uronite u -– knjigu. Pročitajte je cijelu ili barem jedno poglavlje, stranicu...

Predstavljene dvije knjige radova Dalibora Brozovića


https://www.hina.hr/slike/2015/20151207/P-H20151207000264.jpgPredstavljene dvije knjige radova Dalibora Brozovića "Rasprave i članci", koju je u sklopu edicije Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti priredio Josip Lisac i "Jezik današnji 1965.-1968." priređivača Krešimira Mićanovića u izdanju zagrebačkoga Disputa predstavljene su u utorak u Matici hrvatskoj.

Jezikoslovac Ivo Pranjković ocijenio je kako je Dalibor Brozović bio jedan od najsvestranijih ljudi u hrvatskoj znanosti i kulturi. Bavio se sociolingvistikom, a unutar nje pitanjem standardnoga jezika, napomenuo je dodavši kako se Brozović bavio i dijalektologijom gdje se posebno ističe njegov rad "Govori u dolini rijeke Fojnice".

Brozović se bavio, kako je rekao, i tipološkom lingvistikom, književnom kritikom, a bio je i pjesnik, prevoditelj, numizmatičar i političar.

Naglasio je kako je rano ušao u strukturalističke tokove i u tom sklopu izradio Fonologiju hrvatskoga jezika. Bavio se i poviješću jezika, a svojim istraživanjima pomaknuo je granicu početka standardizacije hrvatskoga jezika, istaknuo je Pranjković koji je rad priređivača ove knjige ocijenio uzornim i preciznim.

Održani 19. đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara


U sklopu jubilarnih, 50. Đakovačkih vezova u utorak, 28.6.2016. su održani  19. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara  čiji su ovogodišnji laureati Ivica Matičević, Ivana Buljubašić i Helena Sablić Tomić.

Izvor podataka: HINA

Darija Žilić: Velika spremanja


otvaramo ormare i kapute bacamo na balkone, da se ondje
danima povijaju na vjetru, ispod krova.
vrećice s lavandom već su izgubile miris i sad su samo
kao male nakupine pijeska koji šušti pod prstima i teče
kao vrijeme, koje sve brže prolazi.
prvi su dani ljeta, od vrućine nabrekle su nam noge,
tijela se začas osušila i sagorjela,
fantazije se zaogrnule toplinom i rasplinule
na podnevnom suncu. a niti tebe više nema.
ako se pojavi iznenada miris mora u zraku,
znat ćemo da je i to samo pričin,
velike priče razdrobljene kao komadići leda,
i samo sitna jastva svuda oko nas.
jezera čekaju slabe plivače, ptice sanjaju vodu,
kontinenti se raspadaju, samo djeca se igraju u parku
i govore o budućnosti.

Miloš Petronijević | Pile

                   
        Ja se zovem Oli. Moje drugarice su Doli i Moli, a sa nama su još i Sani i Fani; mi u isto vreme koristimo pojilicu i hranilicu i čavrljamo posle o Tomi i Momi što nam se nabacuju i hoće da se igraju s nama. Ponekad se među nas ugura i Ćora da kljucne koju granulu, ali je mi uvek složno izbacimo jer je mnogo ružno pile.
        Kad su nas kao male i nedoučene istresli u hangar i još malo neki dan dok nismo videle kako je svet blistav, znale smo da ćemo čim pustimo krilca otkriti i ostale radosti što smo ih u krvi nosile i poći putem na kojem ćemo ispuniti svoju sudbinu. Sećam se malo bola dok su nam kljun u lepotu dovodili, što je moralo biti – ili je to tek samo legenda umišljenih brbljivica i verovatnije je da smo se ovako lepe i rodile.

utorak, 28. lipnja 2016.

Vlado Franjević: Poljubih joj kljun


čekajući tebe
dočekao sam samo
preslik svoje sjene
u zjenici ptice sjenice

sletjela mi na ruku

poljubih joj kljun

Drugo državno prvenstvo Hrvatske u slam poeziji


13495559_1114526941941130_8605261168620169028_oDrugo državno prvenstvo Hrvatske u slam poeziji održati će se 3. srpnja 2016. u klubu Močvara u Zagrebu s početkom u 20 sati. Događaj organizira udruga DADAnti (Split) u suradnji s udrugom Udruženje za razvoj kulture – URK (Zagreb).

Na natječaj se može prijaviti bilo koji punoljetan državljanin RH. Kandidate ocjenjuju 3 volontera iz publike i 3 člana stručnog žirija. Svi ocjenjuju s ocjenama od 1 do 5. Ove godine kandidate nećemo ograničavati nikakvim pravilima. Publika i žiri glasuju prema osobnom senzibilitetu. Pobjednik prvenstva dobiva besplatno putovanje i plaćen hotel i hranu u Belgiji, gdje će u studenom na europskom prvenstvu u slam poeziji predstavljati Hrvatsku. Dio troškova putovanja dodjeljuje udruga DADAnti (avansno, u vidu honorara za pobjedu, ali uz potpisivanje obvezujućeg Ugovora o trošenju sredstava u svrhu putovanja), a dio daju Belgijanci (60% troškova karte nakon povratka u Hrvatsku). Radi transparentnosti troškovnik će u kratkim crtama na otvorenju događaja predstaviti financijski voditelj projekta, Franko Bušić.

Srebrenka Cernić Hotko | Gregory David Roberts: Shantaram


Knjiga je dobra, pravo dobra, ništa ne bih, ali baš ništa, izbacila (obično u „gica“ knjigama ima takvih dijelova). Odgovarala mi je u svim pogledima( od stila, strukture, dinamike). Prekidala sam čitanje tek kako bih nešto obvezno uradila (mus i bez odlaganja), a i promislila - simptomatično mi je da se nekim dilemama, da ne kažem polilemama, bavim  zadnjih tjedan-dva. Dakle, u knjizi sam ponovno srela mnoštvo otvorenih pitanja: morala, prava, krivice, vjere i vjerovanja, ljubavi i mržnje, osvete i odanosti, prijateljstva i međuljudskih odnosa, a sve to u jednom Bombayu  koji  kao da je mini svijet jedne populacije čiji su se životni putovi ukrstili  na granici zakona civilizacije, vješto manevrirajući u novim svjetovima kriminala - nove mafije. Iskreno, uopće je  nisam doživjela osuđujuće - naprotiv, čak sam sa simpatijama pratila zbivanja u tom, meni neznanom, a opet, poznatom svijetu. Eeee, to mi je bilo nevjerojatno čitati, kimati glavom i ne vjerovati, prepoznavati eklektiku, oksimorone… Samo pođimo od naslova Shantaram - što u prijevodu znači čovjek mira - Božjeg mira, a dobio ga je odbjegli kriminalac, koji je eto  učinio „pogrešni potez iz ispravnih razloga“, pa je svoja loša iskustva u Bombayu pretvorio u neki  novi život u kojem postaje svjestan prijašnjih propusta:

Prvi prozak na vrh jezika 2016.


Program Festivala Prvi prozak na vrh jezika 2016., caffe bar „U dvorištu“

ponedjeljak, 27. lipnja 2016.

Veliki mađarski pisac László Krasznahorkai dolazi u Hrvatsku


Veliki mađarski pisac László Krasznahorkai dolazi u Hrvatsku Tko je jednom čuo Lászla Krasznahorkaija kako čita svoje hipnotičke rečenične meandre, doživio je mistično iskustvo. Priznat će to nemali broj ljudi koji je u Zagrebačkom kazalištu mladih u listopadu 2014. prisustvovao njegovoj melodioznoj interpretaciji vlastitoga djela koje, nema dvojbe, kako sâm kaže »samo on može čitati glasno, jer samo on taj tekst i razumije bez ostatka«.

Izvor podataka: Novi list.hr

Više...

HDKDM - Klub prvih pisaca | Natječaj pred ljetni odmor


Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade - Klub prvih pisaca i časopis Kvaka daruju vam:

Nagrada je veoma lijepa crvena torbica/ruksak PišiRiši i u njemu Knjiga "Sve što vrijedi" - Pjesme za obiteljsko čitanje. Ruksakić je idealan za nošenje, lagan je, prazan stane u svaku torbicu. Na vama je da se pobrinete da u njemu uvijek bude neka zanimljiva knjiga.  :)



Ova knjiga, odnosno njena autorica Iva Dužić, dobitnica je prve književne nagrade "Kitica" koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo književnika za djecu i mlade za najljepšu zbirku poezije.

Vaš zadatak je: Navedite najmanje dva natječaja koje organizira HDKDM, lajk za časopis Kvaka - Facebook i HDKDM - Facebook

Natječaj traje od 27.6. do 4.7.2016. Pobjednik će biti objavljen 5.7.2016.

Sretno!


Robert Janeš: Bog sekundarnog svemira


Iz starog kovčega
virile su nožice.
Ne škare, nego tanke noge.
Tri.
Žute.
Koje li neminovnosti!

Možda su dio neke cjeline?
1. Tronošca koji je umro
bačen na smetlište?
2. Stativa za teleskop
osakaćenog u padu meteora?
3. trotočja s upitnikom na kraju

... Ili svaka za sebe
čekaju sudbinu,
dalji razvoj procesa
nekog plana?

Hoće li uskrsnuti,
hoće li se reinkarnirati
u ribički stolac,
u neku vrtnu sjedalicu
kupljenu na Hreljiću
ili će završiti
u topionici metalnog otpada,
sve ovisi o Gabrijelu,
starom klošaru,
oronulom ratniku
iz Savskoga Gaja.

Neda Milenkovski: Bez naslova


...od materijala lomljivog sazdana
na tvom dlanu rosna kapljica
horizontima, vidik rascvjetali
na ramenu ruka tvoja topla
i more...ruhom bonace proliveno
skakuće djetinjstvo u meni
gdje si, oče,
razboritošću da zboriš
gdje si, majko,
da strahove smiriš
hrabrosti moja, nestala gdje si...
odroniše se riječi
sunovratile nade u ambis praskozorja
ledenicom srca prijeti strah i nevjerica
uragan u meni
pijavice kiše kroz pukotine godina
razaraju snove
znala sam udisati noć
zvijezdama udahnuti moć
prebirati zrnca svjetla
kad je vladala tama preteška
hrpu nemira odagnati treba,
savjetuju, ali ne kažu kako
predaj se i diši, samo diši
bezimeni Ego šapuće
nemoj da te nagriza kiša
pusti krv venama da kola
a ne krvotokom voda da se slijeva...

Ispovijed jedne čitateljice III.


O knjizi „Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata“ Vlade Rajića

Piše: Mirjana Mrkela

    Ova knjiga je nagrađena, a ja sam unaprijed znala da će biti tako. Ne zato što sam bila u komisiji, nego zato što sam cijelu knjigu pročitala odjednom. I nakon čitanja ona mi nikako ne izlazi iz glave. Ne znam kako je s vama, ali meni se to događa samo s osobito dobrim knjigama. I kad je Vlado dobio nagradu, ja sam mu rekla: „znala sam“. A on je meni rekao: „Ali obećala si“. Ja na to ništa nisam rekla, nego sam pokušala ispuniti obećanje. Kad to uradim, onda ću mu reći: „Vlado, oprosti što sam bila toliko spora!“   
    Moje obećanje je bilo da napišem nešto o Vladinom romanu. To nešto sam složila u neka svoja iskustva. Ne znam kako je s vama, ali ja dok čitam uvijek mislim na sebe. Tako je bilo čim sam počela čitati o Klarinom ljetovanju. Nisam nikad doživjela ono što je doživjela ona. Odavno nisam imala pet godina i četiri mjeseca. Ali sve mi je u Klarinoj priči nekako poznato. Ako i nije poznato, onda mi je jasno i blisko. Sada bih i vama razjasnila ta svoja iskustva.

Lorena Kujek | Kad mladost zakasni


Sjedila je nasred trga, glave pognute, promatrajući dva goluba kako guguću nedaleko gradske fontane. Djelovali su idilično, neopterećeni svakodnevnim brigama nas smrtnika i lišeni svakog pokušaja mijenjanja stvarnosti. Jednostavno su samo živjeli: "To meni nedostaje", šapnula je sama sebi, pritom se bojeći da ju netko slučajno nije čuo, pa je stala okretati svoju sumornu, naizgled mladu glavu ne bi li opazila tragove čuđenja, ali sve što je vidjela bila je dakako, ravnodušnost.

Osjećala se ponovno mladom, iako je nosila teret godina na svojim leđima i ono nekoć, glatko, pročišćeno lice žuljalo je mnoštvo bora, a ponosni kapci što su tako rado nosili šminku sada su obješeni, koža je neelastična i ruke zahvaća starost, taj neumoljivi, genetski tok života.

Silvija Šesto: Na nebo je netko...


na nebo je netko navukao oblake
kao plahtu na krevet
nama nevidljivo sunce probudilo se
i odlučilo preležati dan
zaleć' kao umoran pas

Sandra Bašić | Martine Bailey: Glad za ljubičicama


Ovu sam knjigu čitala 14 dana (tako kaže Goodreads) i to već sve govori. Nije me vukla na čitanje, morala sam se svaki put prisiliti kako bih išla dalje... a o tome kako se nisam mogla povezati s likovima, napisala bih svoju vlastitu priču.

Ovo je ipak priča (dnevnik) sluškinje i pomoćne kuharice Biddy Leigh koja će nam približiti događaje iz davnog 18. stoljeća dok je služila kod lady Carinne, mlade žene udane za starkelju (klasika u ono vrijeme).

Početak je stvarno obećavao. Carinnin brat dolazi u posjet svojoj sestri, kako bi pronašao praznu kuću, hranu i namještaj porazbacane svuda naokolo, u okruženju neizdrživog smrada. Sad očekuješ dobar zaplet i rasplet, a dobiješ šipak.

Likovi puno putuju, Biddy zapisuje svoje recepte (to je još OK iako nisu baš za iskoristiti), krenu spletke ali toliko su mlake i razbacane, izazivajući čitateljsku glavobolju. Možda se pitate ima li ljubičica. Ima, lady Carinna voli bombone od ljubičica. I to je to.

subota, 25. lipnja 2016.

Vlatka Planina | Ako želite biti dobri u pisanju morate pisati iskreno i od srca. A ako ne želite tako pisati onda nemojte pisati uopće


Vlatka Planina rođena je 1984. godine u Zagrebu. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost.
Objavila je zbirke poezije na hrvatskom:
"A nekad si mi kupovao lizalice" (2010.)
"Ovo nebo je tvoje" (2014.)
Zbirku poezije na engleskom:
"A Booklet of Poems for the Ace of Hearts" (2016.)
Te dva dijela trilogije za mlade:
Roman "Jegulja" (2016.)
Roman "Kralj i bajka" (2016.)
Posljednji dio trilogije očekuje se najesen.
Član je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Diplomirali ste engleski jezik i komparativnu književnost. Jeste li oduvijek znali čime se želite baviti ili odluka nije bila laka?

Nerina Sarkotić: Kišobran





Sivi kišobran
Na zelenom puteljku
Ostavljen i sam.

Sara Kopeczky: Labirinti naši svagdašnji

Kako ste putovali
Koliko ostajete
Baš su vam odlični ovi kolači
Može li recept
Kako si samo narastao
Političari nas sve potkradaju
Sve je skupo
Kad će diploma
Kad će pir
Kad će beba
Kad će braco
Ti uvijek
Ti nikad
Mi uvijek
Mi nikad
Trebali smo
Ali nismo
Naše i vaše i njihovo
Tko je za još vina?

Robert Janeš: Moć opadanja sa stabla


Sjedio sam na klupi u muzeju
iz oka krmelje runio
i buljio
u kao čavlom pročešljan krajolik

Sunčana se našla na sredini zaraslog travnjaka
kad je Slikar ispružio svoj digitus impudicus
umočen u crnu boju
dobivenu od pougljenih kostiju njegovih predaka
i povukao liniju preko krajolika koji promatrah

Sunčana je zaključila da su njena gladna usta prekobrojna
i ukrcala se na vlak za neku poznatu zvijezdu
koja meni liči na golemi bijeli kamen
izbljuvan posljednjom erupcijom Vatnajökulla

(mala digresija: kad se spomene Vatnajökull
padne mi na pamet Popocatepetl
pa se sjetim Mary Poppins!)

“Da vam sada pročitam najnovije vijesti?
Ma ne, mislim da je jednostavnije da uključite svoj:
tv, radio, uzmete današnje novine (ili jučerašnje, ili prekjučerašnje, ili prekprek...),
a imate i Internet, ne? “

Uostalom, ajmo dalje:
ja sjedim na klupi u muzeju
i umjesto u sliku buljim u mobitel
čitam vijest kako je skončala Sunčana
kako se objesila za radijator u sobi,
radijator, da, jer ona je bila mala,
majušna ženica kojoj su govorili da bunca
kad bi opisivala neke druge svjetove koje vidi.

Ali, pazite! u povjerenju:
nije ona umrla od vješanja
za radijator
neka si oni te vijesti objese na ...
Ona je umrla od krvavog čvora
koji joj se svezao u grlu
onda kad je shvatila
da je ovaj svijet posljedica
mojeg pada sa stabla u ranom djetinjstvu.

Novi natječaj Marsonica!






MARSONIKON je završio, a to je znak za novi natječaj desetog broja Marsonica sa slobodnom temom. Nema odmora! Književnost, kultura i fantastika nemaju pravo na slobodan dan!

Poštovani autori (web stranicu ćemo dotjerati ovo ljeto.. do tada pratite naš facebook) pred vama je novi natječaj SF zbirke priča Marsonic. Možete sudjelovati s pričom, stripom ili ilustracijom koju ujedno i novčano nagrađujemo.

Natječaj odabira najboljih kratkih SF priča za zbirku kratkih SF priča "Marsonic 10", koja će biti predstavljena u 12. mjesecu 2016. najvjerojatnije u caffe baru Beerc u Slavonskom Brodu, pod sljedećim uvjetima:

Pravila natječaja:

>> tema pripovijetke je SLOBODNA i mora biti SF/F/H
>> pripovijetke mogu biti dugačke od 1 do 15 kartica teksta
>> pripovijetke ne smiju biti ranije objavljivane
>> font je Times New Roman, Calibri veličine 12, uz prored od 1.5, a stranice moraju biti numerirane
>> priče šaljite na mail urednistvomarsonic@gmail.com
>> u privitku šaljite vlastite kontakt podatke (e-mail, mobitel, adresu); ne slati podatke u istom dokumentu kao i tekst priče
>> priče mogu biti na bilo kojem jeziku za koji ne treba prijevod i na LATINICI (Srbija, BiH, Crna Gora i Hrvatska)

Natječaj za naslovnicu zbirke kratkih SF priča "Marsonic 10":

Pravila natječaja:

TEMA: STILIZIRANI BROJ 10! Nacrtajte desetku u nekakvom SF okruženju, budite kreativni i obilježite naš jubilarni broj.
>> Vaš primjer naslovnice šaljite na mail urednistvomarsonic@gmail.com.
>> Autor odabrane naslovnice dobiva nagradu od 200 kn
Ne pišite na naslovnicu naziv zbirke već šaljite samo ilustracije.
Format papira je 12,5 x 19 cm

NASLOVNICE MORAJU BITI AUTORSKE, TJ. NE MOGU BITI SKINUTE S INTERNETA I OBRAĐENE U PHOTOSHOPU.

Svi izabrani autori dobit će besplatan primjerak zbirke, a promocija zbirke održat će se u prosincu(decembru) 2016. u caffe baru Beerc u Slavonskom Brodu.

SVE PRIČE I ILUSTRACIJE ŠALJITE NA SPOMENUTU ADRESU DO 01.11.2016.

Natječaj za rubriku MarsComics - strip 4 table

Strip treba biti crno-bijeli, žanrovski(SF/F/H) i na latinici. Mora sadržavati četiri table (papir je 12,5 x 19 cm)

Novele na naslovnici neće ići na natječaj nego ćemo osobno kontaktirati autore.

Veselimo se vašim radovima za jubilarni MARSONIC 10!!!

Vaše uredništvo!

Marsonic facebook

Alijana | Otvori srce vjetru

Otvori srce vjetru
Tvoje ime pijesak na obalama piše
U dno se urasla duša

Da slutiš samo
Stao bi nasuprot svitanju
Da se sunce probije iglama od zlata
na drugu stranu svijeta
kroz tvoje oči

Da slutiš samo

petak, 24. lipnja 2016.

Istrakon 2017 | Natječaj za kratku sf&f priču


Organizacijski odbor osamnaeste istarske konvencije fantastike i SF-a

ISTRAKON 2017 raspisuje NATJEČAJ ZA KRATKU SF&F PRIČU

Na natječaj se mogu slati samo neobjavljene SF, fantasy ili horor priče, do 5 kartica dužine (do 9000 znakova, uključujući i razmake, ni znaka više), pisane na hrvatskom jeziku ili na jeziku s kojega nije potreban prijevod na hrvatski.

Priče se šalju isključivo e-mailom na adresu istrakon.price@gmail.com kao privitak poruci, u RTF formatu, bez zaglavlja, podnožja, numeracije stranica i ikakvih drugih posebnih formatiranja teksta, na latinici u fontu Times New Roman. Priče moraju biti potpisane imenom i prezimenom autora. Na kraju priče u nastavku teksta treba biti priložena kratka bio-bibliografija autora, odnosno bilješka o piscu, te autorovi kontakt-podaci uz obaveznu e-mail adresu i broj telefona. Priče koje pristignu u drugim formatima ili prijave koje ne sadrže sve propisane elemente, neće se ni otvarati, odnosno neće se uzimati u obzir.

Svaki autor može poslati više priča u jednom natječajnom razdoblju, ali za objavu u godišnjoj zbirci može mu se odabrati samo jedna. Organizator natječaja će kontaktirati autora u slučaju da su potrebne intervencije radi poboljšanja priče ako za to bude vremena, stoga je poželjno da se priče šalju što prije, kroz cijelu godinu, kako god nastaju.

Krajnji rok za slanje priča je 1. prosinac 2016. godine. Priče koje stignu nakon tog roka uzet će se u obzir za sljedeći Istrakonov natječaj.

Najkvalitetnije priče pristigle na natječaj uvrstit će se u godišnju Istrakonovu zbirku priča, koja će se predstavljati na konvenciji Istrakon prvog vikenda u travnju. Priče prihvaćene za objavljivanje u zbirci se ne nagrađuju i ne honoriraju. Autorima pripada autorski primjerak zbirke koji se preuzima na konvenciji Istrakon, ili u slučaju nedolaska šalje poštom. Autori priča uvrštenih u zbirku zadržavaju autorsko pravo za svoje priče, ali se mole da ih bez konzultacije s organizatorima natječaja ne objavljuju u drugim izdanjima godinu dana po izlasku Istrakonove zbirke.

Slanjem priča na Istrakonov natječaj autori potvrđuju da prihvaćaju navedene uvjete natječaja.

Ivica Ivanišević | Otpusno pismo, četveroručno


Razgovor pripremila: Sandra Pocrnić Mlakar

Ivica Ivanišević, književnik i publicist, završio je ciklus promocija romana "Otpusno pismo", napisanog četveroručno s Marinom Vujčić, u kojem nadahnuta prepiska dvoje nekadašnjih ljubavnika ima neočekivan završetak.

Ivanišević je u koautorstvu s Antom Tomićem objavio drame "Krovna udruga", a s Renatom Baretićem leksikon "Split za početnike" te samostalno eseje o stripu "Sto mu jelenskih rogova" i "Smoje - biografija". Zato koristimo ovu priliku i pitamo ga - sve!

Nerina Sarkotić: Ribanje


Ribar – autor: Charles Napier Hemy, 1888.


Ribar pere mrežu
Ritmički udarci
Oponašaju zvuk valova
Sunce je visoko
Na nebu tek pokoja ptica.
Večeras će ribe
Gledati lažni mjesec.

Robert Janeš: Izložba


Dakle,
on me je namjerno ostavio samog, samo onako

Izašao sam na klupicu ispred muzeja
i smotao cigaretu od bosanskog duhana, žutog naravno

Dok sam s užitkom vukao dim
usne su mi još uvijek bridjele od ljutine chillija u maslinovom ulju,
umaka kojeg sam stavio u jelo od integralne riže i crvene leće
s dodatkom mljevenog žućkastog lana i zvjezdastog anisa
i preprženog, u curryju mariniranog tofua

Dakle,
on me je namjerno ostavio samog i sitog, samo onako
pred tom slikom punom žutila, da se osjećam kao govno,
da se osjećam poput Gabrijela, ustiju punih mokre ilovače
s okusom plijesni! I zato sam izašao van, na klupu ispred muzeja
gdje su u me mogli buljiti zidari, studenti, gospođe u penziji s pekinezerima na uzici, klošari, akademici, komunalni radnici, mlade majke s djecom koju uopće nisam zanimao

Scena 'Gorica' i Kazalište Moruzgva - natječaj za novi dramski tekst


Gradsko kazalište Scena 'Gorica' i Kazalište Moruzgva objavljuju javni poziv za novi dramski tekst, nezaboravnu i duhovitu komediju o današnjem hrvatskom društvu, čija je praizvedba planirana za listopad 2017. godine. Natječaj je otvoren do 1. studenoga.

Komedija treba biti napisana za tri do pet uloga, tema je slobodna, ali je poželjno da se promatra iz ženske perspektive.

Natječaj je otvoren do 1. studenog 2016. godine, a potrebno je poslati sinopsis komedije, detaljan opis likova, scenoslijed i životopis autora/ice. Prijave se šalju na adresu

Kazalište Moruzgva
Bulićeva 9
10000 Zagreb, s naznakom: Za Natječaj.

Nakon selekcije, odabranu prijavu, u suradnji s koproducentima, autor/ica će raspisati u cjeloviti dramski tekst te će dobiti novčanu nagradu u iznosu od 20.000 kuna neto.

Na ovaj javni poziv mogu se prijaviti autori/ice sa sinopsisima, detaljnim opisom likova i scenoslijedom novih dramskih djela pisanima hrvatskim jezikom koja nisu izvedena ni objavljena u bilo kojem obliku. Svaki autor/ica može prijaviti jedno djelo, a ono veličinom mora odgovarati očekivanoj dužini predstave od 80 minuta. Drama mora biti zamišljena i napisana tako da je može izvesti troje do petero glumaca/ica.

Teme prijavljenih sinopsisa, detaljnih opisa likova i scenoslijeda slobodne su, ali nužno moraju biti komedija koja govori o hrvatskom društvu danas, a poželjno je da se bave problematikom položaja žena u društvu.

Nakon selekcije, autor/ica odabrane prijave sinopsis će raspisati u cjeloviti dramski tekst, u suradnji s koproducentima. Dramski će tekst biti realiziran u koprodukciji Gradskog kazališta - Scena 'Gorica' i Kazališta Moruzgva.

Odabrani autor/ica po završetku pisanja cjelovitog dramskog teksta dobit će novčanu nagradu u iznosu od 20.000 kuna neto.

Povjerenstvo koje čine koproducenti, Gradsko kazalište - Scena "Gorica" i Kazalište Moruzgva, o odabranoj će prijavi autora/icu obavijestiti do najkasnije 1. siječnja 2017. godine putem e-maila te objavom na svojim mrežnim stranicama.

Prijavom na Natječaj autor/ica sinopsisa, detaljnog opisa likova i scenoslijeda potvrđuje da je suglasan/na da bez dodatne naknade za Gradsko kazalište - Scena "Gorica" i Kazalište Moruzgva osnuje neisključivo pravo javnog scenskog prikazivanja autorskog djela, kao i sva imovinska autorska prava potrebna u svrhu promocije autorskog djela, uključujući i pravo osnivanja prava iskorištavanja tih prava za druge, a sve za teritorij cijelog svijeta i za razdoblje od 3 godine od sklapanja ovog ugovora, u neograničenom broju izvedbi, odnosno promotivnih primjeraka snimki autorskog djela.

Nagrađeni autor/ica obvezuje se surađivati s redateljem/icom produkcije na eventualnoj doradi teksta za potrebe ovog projekta.

Tekstovi za koje se raspisuje ovaj Javni poziv dostavljaju se u dva primjerka i uz kratki životopis autora/ice na adresu Kazalište Moruzgva, Bulićeva 9, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, s naznakom: Za Natječaj.

Prijave pristigle na Natječaj ne vraćaju se autorima/icama.

Prijave se šalju pod punim imenom i prezimenom autora/ice. Nepotpune prijave i one koje nisu u skladu s propozicijama Javnog poziva neće se razmatrati.

Prijave na temelju ovog Javnog poziva podnose se najkasnije do 1. studenog 2016. godine. Rezultati će biti objavljeni na mrežnim stranicama Gradskog kazališta - Scena "Gorica" i Kazališta Moruzgva najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.

Kazalište Moruzgva

Marina Čović | Mitke

                                                
Rekao sam: „Mama, znaš li što se dogodilo?“

Rekla je: „Omojbože.“ I zakolutala očima. Mislio sam da će me odmah zviznuti. Automatski sam se stisnuo. Tako manje boli.

„Na što to sličiš? Jutros si to obukao! Pa neću ja cijeli dan samo prat i peglat!“

„Mama...“

„Ma nemoj ti meni mama!“ ruka joj je već bila u zraku. „Vidi tragova patika iza tebe, k'o će to čistiti?“ Bijesno me povukla za majicu i privukla sebi.

Nataša Nježić Bublić: Lijepa si na svoj način


Lijepa si na svoj način,
prepravljaš iglom naramenice,
guliš naranče, pa trljaš ruke korom.
Uveče zazivaš Boga.
Zaboga, nije valjda da te ne čuje.
Tebe, pralju, gospoju, Dubrovkinju.
Asti mati.
Mijenjaš naglasak na telefonu.
Ti si iz srca Sremske Mitrovice.
U polju okapaš krumpir s prvim cvrčcima
i pjevaš, pjevaš i suziš.
Kraj tebe je prošao on,
imaš tek osamnaest
i osjetiš jezu u trbuhu.
To se duhovi sporazumjevaju.
Za tebe je svaka noć nadalje teška.
Figuraš,
dok tama dijeli ostatke naranče s mravima.
I spremaš lice za jutarnju tržnicu u Opuzenu.

Nagrada "Janko Polić Kamov"


Hrvatsko društvo pisaca uputilo je poziv autorima da sudjeluju u ovogodišnjem natjecanju za nagradu "Janko Polić Kamov", koju društvo dodjeljuje za najbolje književno djelo na području poezije, proze i drame, priopćeno je u petak iz Društva.

HDP ističe kako ove godine u izbor ulaze djela objavljena u razdoblju od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. godine. Lista finalista bit će objavljena u listopadu, a dobitnik nagrade bit će proglašen 17. studenoga 2016. godine na Kamovljev rođendan. Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa 10 tisuće kuna i statue.

Natjecatelji četiri primjerka knjige trebaju poslati na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 11. srpnja 2016. (u slučaju dostave na adresu - od 9 do 14 sati). Hrvatsko društvo pisaca prije dvije godine ustanovilo je nagradu "Janko Polić Kamov" za najbolje književno djelo. Prvi dobitnik Kamovljeve nagrade bio je Luka Bekavac, a drugi Marko Dejanović.

četvrtak, 23. lipnja 2016.

Zdenka Kirin: Posvuda!

U plodovima sočnim i cvjetovima
mirisnim,
u travkama nježnim i krošnjama
rastrošnim,
u očima majčinim i rukama
blagoslovljenim
što brižno čuvaju razigrano dijete –
djevojčicu svoju u naručju
i bdiju cijelo vrijeme da priskoče
i ublaže bol što život urezao je tijelu ...

Post scriptum:

O, Majko, radosna moja i lijepa,
o, Majko, žalosna, brižna i smjerna,
o, Majko, sveg života našega hvaljena –
s tvojih smo ruku donijeti na svijet
i naučili cijenu ljubavi po žrtvi za sreću
koja nadvisuje snagom dobra svako zlo ...

Zdenka Kirin iz proznopoetskog ciklusa "Zov daljina"

Speculum | Promocija zbirke pjesama "Ljubav opstoji"


Autor koji piše i objavljuje pod imenom Speculum Pjesnik, održat će promociju zbirke pjesama "Ljubav opstoji" u Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb, dvorana Gorgona, 28.6.2016. s početkom u 20,00 sati.

Svi su dobrodošli!

Mirjana Đapo: Ispovedanje


Ispovedam se ptici da letela sam
više nego što nebo ponudilo zanesenjacima,
po oblacima ispisivala sanjarenja,
želela da razum svesno predam…
trezvenjacima kroz pesmu opišem kliktaje.

Ispovedam se burama da plivala sam
dalje od kopna omeđenih samospoznajom,
bojom strasti odslikavala bezličnosti…
zbog sličnosti sa srećom bezumlje prisvajala
da u nemirima iskopam smiraje.

Ispovedam se sebi budućoj da trajala sam
duže nego što želja može da traje -
peglala snove da me ne izblede tamom…
samom prkosu suprotstavljala uzletaje
kao reinkarnacija svetlosti da postajem.

Uskoro | Ružica Aščić: Dobri dani nasilja


Dobri dani nasiljaNOVO!
Ružica Aščić, "Dobri dani nasilja" - dobitnica Nagrade Prozak,(biblioteka Nokaut, urednik Kruno Lokotar)

Prva, dugo iščekivana zbirka priča Ružice Aščić, "Dobri dani nasilja", donosi 23 kratke priče za dugo sjećanje. Teško je ove priče usporediti s bilo čime u domaćoj književnosti, kao neku dalju rođakinju iz inozemstva mogli bismo istaknuti Flannery O’Connor i njezino poniranje u dno ljudske duše.

Priče Ružice Aščić bave se svakodnevnim Zlom i vjernim mu pratiteljem Nasiljem, a samo iznimno i Nepravdom, ali na vrlo nesvakodnevan način. Zlo pronalaze u ljudskim zakutcima, u svojevrsnom naturalizmu duše koji, pomalo distancirano,
bilježe...

Naklada: Hena Com d.o.o.

Marina Čović: Jackpot

Pametna vrata
ispred kojih smo dežurali.
Približavali se
pa odmicali
kad bi se otvorila
i razjapio se
čisti plavi linoleumski hodnik
pred nama.
Mek i nov.
Po kojem se čuje samo bat nogu.

Slavica Gazibara: Solsticij


Iz znoja požude
i strahova
rođena
nedozreli oblaci kad su
razvlačili guste magle
krškim udolinama

Pokislo sam pseto
koje putem ostavlja
očerupano dostojanstvo
kao što najesen latice nevena
nečujno liježu na tlo
i za njima nitko neće tužiti

Ipak
ove solsticijske noći
kad tišine bi pjevale elegije
a suncokreti bdiju jer
mjesec im osmijehe vabi
riječi za potpalu nižem

Sonja Smolec | Lee Child: Zlo i naopako


http://znanje.hr/wp-content/uploads/2016/05/zlo-i-naopako-279x432.jpgJack Reacher, glavni junak i ovog romana, pozvan je od svoje bivše kolegice, Frances L. Neagley. Poziv mu stiže na veoma neobičan način, no on u tome prepoznaje kodiran poziv za pomoć. Njegova pomalo autistična sposobnost baratanja brojevima još jednom je pomogla da dođe do rješenja zagonetke i da otkrije tko mu je poruku poslao.

Već od prvih stanica susrećemo se s brutalnim ubojstvom, izbacivanjem jedne osobe iz helikoptera. Autor nas svo vrijeme svojom pričom drži „na kratkoj uzici“.

Gotovo svi iz nekadašnje ekipe aktivnih djelatnika vojne policije zaposlili su se u raznim područjima osiguranja, direktno ili indirektno i više-manje svi su u svom poslu uspješni. Neki od njih su se snašli bolje od drugih, ali kao zaključak je da je svatko od njih znanja stečena u vojsci iskoristio i na novim poslovima. Jedini izuzetak je Jack Reacher koji je i dalje ostao „izvan kruga“ i ne želi se podrediti normalnosti svakodnevnog života, što god to za pojedine od njegovih prijatelja to značilo. Usprkos tome što je bez novaca, on pronalazi najbizarnije načine kako da do njega i dođe; ponekad i uz rizik od nepredviđenih posljedica.

srijeda, 22. lipnja 2016.

Sonja Smolec | Moja sestra Sarah

Moja-sestra-Sarah-korice-e1442217213560
     Sonja Smolec
     Moja sestra Sarah


     Cijena sa PDV-om; 100,00 kn               
     Popust;  10 %
  
     Uvez;   tvrdi
     Tematsko područje; roman za mlade
     Broj stranica; 267
     Dimenzije;  210 x 150 mm    
     Urednici; S.Šesto, S.Babić-Višnjić
     Nakladnik; HDKDM
     ISBN; 978-953-7190-48-7

       Prodaja: http://tenor.hr/

Miloš Petronijević | Cigančica


… vetar je opet pomerio karton i pritka je pala, i poslala sam batu da iz potoka donese malo veći kamen, ali on je doneo još manji nego što je tu već bio i sišla sam sama, bilo je klizavo i pogledala sam u nebo i pomislila na jutrošnji pljusak, pokisli smo do gole kože, bati su cvokotali zubi i stavila sam mu ispod moje majice glavu da ga trbuhom malo zagrejem, takvi smo mi Cigančići, uvek vezani jedno uz drugo, teta iz koska nas je pitala zašto smo se baš tu sklonili, ali nas nije oterala, posle se drala što sam pokisli hleb istresla pod drvo, ponovo sam morala batu da ubacujem u kontejnere, svašta se tu može naći, zavisi šta kome treba i na šta je osuđen, tako je bata zimus izneo veliku lutku, tek malo manju od njega, samo joj je oko falilo, odenula sam je u lepe haljine i spavam sa njom, malo smo otpadaka doneli i moraćemo ponovo da idemo, prasci sad dosta jedu, mama kaže kada se ugoje i kada ih prodamo da će nas upicaniti kao anđelčiće, doteraće se i ona, i kada čika Milutin dođe svi ćemo otići u Italiju i postati gospoda, namestila sam karton da se smrad ne bi širio i smetao onima poviše nas, oni se uvek deru da smo sve živo zagadili, ćelavi je jednom došao žvaćući pljeskavicu i pokazivao nam kako to nema smisla, mama mu je skuvala kafu, dokotrljala sam trupac i pogledala kroz prozorče, bio je sav dlakav po leđima, mama je uživala u životu i vežbala za čika Milutina, kesa i kantica su prazni a prasci su još gladni, možda je dosad i ona teta što nam uvek stari hleb i još svašta u kanticu sipa skupila štogod, zimus je bati obukla rukavice i pojeli smo po veliko parče gibanice i uvek nam kad dođemo ponešto da, ona je tužna, kaže da bez tuge ni dan smisao ne bi imao, mene je jednom deka vodio u crkvu, on tamo ponekad sa ikona uzme po koji dinar da bi imao za cigare, unutra je bilo prostrano, svetlelo je kao ljubav, kao ono na televiziji kada je jedna devojčica našla tatu, meni se u srcu svidelo, svi su se razdvajali da deka i ja prođemo i odnekud s visina kao da su anđeli pevali, deda mi je rekao da je to hor i da nam se uklanjaju jer im smrdimo, posle sam srknula vino i pojela kao kocka šećera parče hleba i ukrala jedno za batu, i pitala sam dedu šta je to, i saznala da je to Božja krv i telo Isusa Hrista našega, koji je, jadničko, za nas postradao, kišica ponovo pada, teta nije imala ništa samo nam je po jedan keks dala, setila sam se kafane u blizini gde u Savu niz padinu izručuju svašta, rekla sam bati da se dobro drži za vrežu i već smo bili napunili i kanticu i kesu, vraćali smo se naviše, bata se okliznuo i otkotrljao u Savu, dobro je što je tu plitko, iz kafane su izašla dvojica i jedan od njih počeo je da silazi stepenicama, drugi je rekao „Ma ko im jebe mater cigansku; vi’š da su se nakotili i sve živo preplavili“, onaj se vratio, nikoga nije bilo, bata je plakao i zvao me, klizila sam niz strminu, pružila s obale bati ruku, pustio je busen s travom i ponovo se okliznuo, reka ga je ponela, nije znao da pliva, pošla sam za njim, talas me preplavio, i bol, voda je u dušu nadolazila…

Slavica Gazibara: Praznina


Kad ishlapi ljubav
utekne iz srca čežnja
zaostala suza nikako da navre
a stara zavjesa na otvorenom prozoru
klopara pustom sobom

Dok vani vjetar pojačava šutnju
pogled zuri u muhu što se na staklu
pokušava dočepati slobode

Duše živih
duše mrtvih
duše živih a mrtvih
kamo odlaze
kad nestane ljubav

Jakov Bajić: Na nekoj utakmici padne gol

Na nekoj utakmici padne gol
Negdje u svijetu čovjek padne mrtav
Tisuće skaču i kliču
Ubili su kurvinog sina za kojeg kažu
Da je odgovoran za smrt
Desetaka tisuća duša
Kažu da je pravda spora i dostižna
U sportu pobjeđuje jači
Prodor preko desnog krila
Gotovo uvijek završava ubačajem pred
Vratnicu
Konop se veže u omču
zateže i diže na odgovarajuću
Visinu
Protivnički golman je nemoćan
Pogledom ispraća loptu
Koja završava iza njegovih leđa
Ruke i noge su zavezane
Pogled je blokiran crnom vrećom
Tisuće kliču
Napadač slavi svoj gol
Netko čita presudu
Na nekoj utakmici padne gol
Negdje u svijetu čovjek padne mrtav
Nasilje je ionako samo sport bez žutih i crvenih kartona
Ubili su kurvinog sina za kojeg kažu
Da je odgovoran za smrt
Desetaka tisuća duša