četvrtak, 30. rujna 2021.

Ivo Mijo Andrić | Zapisi i priče o ljudima Home Pirgo


Zvali smo ga Home. Ponekad i Pirgo. Po prezimenu.

Prije rata bio je automehaničar, ali je radio kao vozač gradskog autobusa u GRAS-u.

Volio je popravljati aute i bio je majstor na glasu. U sve se razumio. Od zamjene sijalice, do generalke. Često mi je popravljao „stojadina“. Posebno dok sam vozio polovnog sedmogodišnjaka. Kvarenje mu je bilo 'u duši'. Nekada ovo, nekada ono. Uglavnom, svakih mjesec-dva trebalo je otklanjati neki poremećaj ili sitni kvarčić. Najčešće vezan uz sistem paljenja. Jednom bi 'zašvajsale platine'. Drugi put začadile svjećice. Treći put zaštopalo gorivo u filteru. Četvrti put riknuo anlaser. Peti put nešto – peto.

Home je uvijek bio tu. Dovoljno mi je bilo sjesti pored prozora u prizemnom stanu i pratiti njegov dolazak iz smjene. Ili predvečer pozvoniti na portafon. U narednih pet minuta već bi sišao pred ulaz s pitanjem:

Jadranka Göttlicher | Pjesma od 25 riječi

 

Ima barem dvadeset i pet riječi

Kojima bi me mogao usrećiti

Teško je iskreno reći „Volim te“

Pa reci „Evo, tu sam. Kako je bilo?“

              Zašto mi je cyber mrska riječ

Naše su kose starjele zajedno

Ljubav u zveketu kuhinje

    Ženimo sina, prelijepi su

    Mi zgodni smo starci 

   Strast nam je zajednička

   Znate li?

Rađa se unuk, ne dolazi doma

Leži u staklenoj zipci

Premalo mu tjelešce puno igala

Respirator, sonda, rez, soma

Spustio se zastor budućnosti

    Bez pogleda u zvijezde led pokrije dušu i tijelo

    Zebnja, tupost od zebnje

Bolna operacija, terapija, kontrole

Čekanje poziva, čekanje nalaza, čekaonice, čekanje

Moje je tijelo predano znanosti

Duša se bori za nas

    U tom neljudskom hodu našla sam te 

    S mladom i zdravom u cyber ljubavi

Ma, jebala te cyber ljubav!

(Hvala pjesniku Marku Tomašu na ohrabrenju za zadnji stih.)

Nikola Šimić Tonin | Smrt u mojoj radnoj sobi

 

Kad smrt uđe u moju radnu sobu,

i prašina zauzme police i knjige,

na kojima sam odmarao oči,

hoću li od tamo nekuda

pogledati moći,

ukoričena,

 sva ta pretvorena u slova,

zrnca moga srca?

Predrag Rubčić | Ništa više


O, ironije li u tome;

Ta krv joj život bješe,

a sad je njome

umorenu umiše.


Kao da vrat ljube,

bizarnog li privida;

Isukane zube

zabijahu bez stida.


Dah - sasvim plitak -

odveć isprekidan,

Neizbježan trenutak

nosi - kao san.


U nevinu snijegu

smrt se budi.

Ogoljena, u tuđem tragu,

hladnim očima žudi.


O, ironije li u tome;

Ta krv joj život bješe,

a sad živi u sjećanju mome

i ništa više.


srijeda, 29. rujna 2021.

Književnost – publicistika 29.9.2021.



Centar za kulturu Trešnjevka od 4. do 10. listopada organizira stručni kolokvij o kriminalističkom romanu u Hrvatskoj pod nazivom "Ritam zločina u CeKaTe-u". Moderatorica, voditeljica i urednica ovog stručnog kolokvija je poznata hrvatska književnica Julijana Matanović.

"Štivo uživo" ciklus je književnih tribina, odnosno "book club" s javnim ličnostima i suvremenim hrvatskim književnicima koji će zajedno u neformalnoj atmosferi komentirati izabrane književne naslove, a održat će se u atriju Teatra &TD 2. i 9. listopada.

Knjigu Marka Marulića "Judita - Izdanje u spomen petstote obljetnice prvotiska", koju je priredio Bratislav Lučin objavili su u knjižnici Posebnih izdanja Matica hrvatska i Književni krug Split - Marvlianvm.

Na susretu "U prevodilačkom ringu" koji će se održati na internetskoj platformi za videosastanke Zoom u četvrtak, 30. rujna, u 17,30 sati, na Međunarodni dan prevodilaca, gostovat će Anda Bukvić Pažin i Lara Hölbling Matković.

U Rijeci su 29. rujna proglašene dobitnice Književne nagrade Drago Gervais 2021. U kategoriji neobjavljenog rukopisa nagradu je dobio naslov "Praznina" autorice Dore Šustić, a u kategoriji najboljeg objavljenog književnog djela na nekom od idioma čakavskoga narječja hrvatskoga jezika nagrada ide zbirci pjesama Eveline Rudan, "Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove)", Fraktura, Zaprešić (2020).

Tribina "Slovo na konac", koju HDP suorganizira sa Školom za modu i dizajn u Zagrebu, istražuje veze između književnosti i mode. Na tribini koja će se održati 1. listopada će sudjelovati učenici i nastavnici Škole za modu i dizajn i zainteresirana publika, a bit će riječi o noveli "Lijepa Jelena" A. G. Matoša, o vezi književnog lika i mode, o modi šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Izvor:Culturnet.hr

Knjiga izabranih putopisa, osma knjiga izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića



Iz tiska je izišla Knjiga putopisa, osma, pretposljednja knjiga Izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića. Predgovor ovom izdanju napisala je dr. sc. Božica Pažur, a knjigu je odabrala i priredila izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, koja je uredila i druga izdanja ove edicije. Uredničko vijeće sačinjavaju dr. sc. Božica Pažur (Zagreb), dr. sc. Željka Lovrenčić (Zagreb), dr.sc. Davor Šalat (Zagreb), dr. sc. Tin Lemac (Zagreb), izv. prof. dr. sc. Brane Senegačnik (Ljubljana) i izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević (Zadar).

Na 416 stranica donosi se izbor putopisa iz ranije objavljenih Bilosnićevih putopisnih knjiga: „Put za Casablancu“, „Put za Barcelonu“, „Mediteranski putopis“, „Put u Europu“, „Put u Kotare“ i „Put u Uzbekistan“. Među objavljenim putopisima su i putopisi nagrađeni na Natječaju za Hrvatski književni putopis u Loboru. Bilosnić je, naime, jedini hrvatski putopisac koji je nagrađen svih deset godina za redom, kako se natječe na ovoj jedinstvenoj manifestaciji, na Danima Franje Horvata Kiša u Loboru, koji se održavaju pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.

Večer pjesničkih velikana



Uz sve probleme s kojima se susrećemo ove godine oko održavanja pjesničkih događanja koje ne treba niti objašnjavati, nismo se dali zaustaviti u svom djelovanju. HKD uz Ogranak u Zadru održao je niz manifestacija, posebno ističemo ove dvije koje su se dogodile prije par dana: 6. međunarodni susret "Petar Kanavelić i Korčula 2021"., i dodjela književne nagrade „Donat“ u MMD Gradske knjižnice Zadar. Treba bez lažne skromnosti naglasiti angažiranost i zauzimanje počasnog predsjednika i jednoga od osnivača HKD Valerija Orlića i predsjednika HKD Ogranak Zadar, Nikole Šimića Tonina.

Valerio Orlić:

-Hvala svim sudionicima i nagrađenim kolegama koji su utkali svoju nit u 6. međunarodni susret "Petar Kanavelić i Korčula 2021" Nagrada za životno djelo pripala je uvaženom znanstveniku dr. Franku Orebu Međunarodna književna nagrada "Petar Kanavelić" pripala je poljskoj književnici Kalini Izabeli Ziola. Književna nagrada "Petar Kanavelić" za domaće autore pripala je zadarskim književnicima Žaklini Glibo i Nikoli Šimić Toninom Međunarodna književna nagrada "Korkyra Melaina" pripala je armenijskoj književnici, Soni Van Međunarodna književna nagrada "Korkyra Melaina" pripala je poljskom književniku Dariuszu Tomaszu Lebiodi. Na Korčuli je dodijeljena nagrada "Goran Bujić" za mlade autore koju dodjeljuje zadarski Ogranak HKD-a. Dobitnica ove vrijedne nagrade za 2020. je beogradska književnica Iskra Peneva iz Srbije, koja zbog korone nije mogla biti uručena u Zadru te godine

Ogranak Velika Gorica Matica hrvatska

 

Poziva Vas na 258. MATIČIN ČETVRTAK 


30.rujna 2021.god. u 19,30

u  Područnu knjižnicu Galženica, Trg Stjepana Radića,

 Velika Gorica i  na  www.matica-gorica.hr


Uz poštivanje epidemioloških mjera na Matičinu četvrtku  biti  će  predstavljen   


"S L O V Ô R" , priručni  rječnik  turopoljskog dijalekta

o kojem će govoriti 

 


STJEPAN  RENDULIĆ,  autor 

ANA  PLEHINGER,  predsjednica Ogranka, izdavač   

ĐURĐA  PARAĆ prof.  članica Uredništva Matičinih izdanja

Milan Drašković | Poslednji let žar-ptice

 

U senci spomenika pozdrav starije žene.

Uz udaranje gonga odjek očekivanja,

melem spram ružnih snova, sjaj skrivenih sećanja –

Zaliv usnulih duša, školjka sred morske pene.

Poslednji let Žar-ptice kroz sivilo severa,

pijavice po koži kad podstiču katarzu,

lekovita moć kule, lepota u porazu,

slavuj u svom kavezu – lakrdijaš sred skvera.

Ptica gospodskih krila, brojanice od žada,

srebrni vodoskoci, reka virova puna,

onde zgažena pčela, blato i baruština...

Pejzaž u izmaglici, bliski zvuk vodopada,

dok težiš naći sklad svih unutrašnjih sukoba –

minulog dekora zov, proplamsjaj novog doba.


Irena Ivetić | Kukuruzi


Kukuruzi mladi
sa svilenom kosom,
nacrtanim očima,
ustima i nosom –
mogu biti lutke,
princeze i vile,
ljepše nego što bi
i Barbike bile.
Bez marke i kune,
strica iz daleka,
u svakoj te njivi
takva lutka čeka.
Potrebne su samo
tvoje ruke dvije
i evo je – već se
nova lutka smije!



Autorica crteža je 
Margareta Varžak, učenica 5. razreda 
OŠ Fra Kaje Adžića, Pleternica


Željko Bilankov | Rano ditinjstvo na škoju


(pedesettreća kratka priča pisana šoltanskim dijalektom)

Iako san se tek doša na svit, mater me deboto iz rodilišta onako malega morala odvest svojiman na Šoltu, jerbo ni mogla ostat u Splitu. Otac je radi u knjižari, a živi u skučenoj kamari u Duplančića dvore, pritisnoj i za njega, a kamoli za našu famiju. Sićan se, nekad bi mama znala pričat kako je tega dana puhala jaka ladna bura i pinilo more, a ona me čvrsto tiščala uza se u stivi broda i molila Boga da ča prin stignemo u Rogač.

Teško se živilo na škoju, na kojen je tek kasnih pedesetih došla struja. Kad me kupala, morali su prvo zagrijat vodu na špaheru, a onda bi se svi s vesejen okupili oko mene, dok san gušta ka praščić u kadici na podu stare kujne.

Sven Adam Ewin | Manfred Von Richthofen*

 

Stigla je jesen. Rujan… I nebom lete laste.
U pohodu su vojnom. U zraku muhe love.
I ima ih sve više. I formiraju klaster.
Ko strašne eskadrile, nebeskim svodom plove.
I muhe su im meta. I muhama se časte.
Na bojno polje stalno pristižu laste nove.
No muhe daju otpor. I njima stanje raste.
U pomoć muha svaka - stotinu novih zove!
Pa ipak, sve je kasno. Stiže im crni sabat!
Već lete ko bez glave. Na nosu. Pa na repu.
Jedan čuveni lastan izvodi strašan napad.
I lede se od straha. I krila im zazebu.
Od muhe pa do muhe širi se koban šapat,
„Crveni baron“ opet… da gusari po nebu! _________________________________________________________________
.
* Njemački pilot koji je imao najveći broj pobjeda u zračnim borbama tijekom Prvog svjetskog rata (ukupno 80). Nadimak "Crveni barun" pod kojim je ušao u povijest dobio je u vrijeme dok je letio na potpuno crveno obojanom Albatros D.III, a "barun" potiče od nakon rata objavljene knjige u kojoj je njemačka titula "Freiherr" bila slobodno prevedena s "barun".

utorak, 28. rujna 2021.

Književnost – publicistika 28.9.2021.


Godišnja skupština Društva hrvatskih književnih prevodilaca održat će se u petak, 1. listopada, u 18 sati, u kazalištu Mala scena, a u sklopu skupštine će biti uručene nagrade za najbolje prijevode u protekloj godini te nagrada za životno djelo.

Tribina "Pitaj što te zanima – spisateljice u dijalogu" održat će se u parku pred Booksom u četvrtak, 30. rujna, u 18 sati, a ugostit će Ivanu Bodrožić i Mirtu Maslač.

Naklada Mala zvona objavila je novu slikovnicu književnice Sanje Lovrenčić i ilustratorice Vendi Vernić - "Luda kuća".

Nakladnik Fokus objavio je novu knjigu slavnog norveškog pisca krimića Joa Nesbøa, zbirku mračnih i uvrnutih priča "Stručnjak za ljubomoru i druge priče", u kojima se kralj skandinavskog noira bavi moćnim ljudskim emocijama i njihovim mogućim posljedicama.

"Lastin novi dom" naziv je slikovnice Marijane Križanović koja će uskoro izići iz tiska u izdanju Adopte, udruge za potporu posvojenju. Slikovnica donosi dirljivu priču sa spektrom snažnih emocija o lasti Vlasti koja sanja obitelj.

"Književni kompas Sisačko-moslavačke županije" svoje putovanje nastavlja u Lipovljanima. Susret je zakazan u Narodnoj knjižnici i čitaonici, u srijedu, 29. rujna, s početkom u 18 sati.


Izvor:Culturnet.hr

Zvonko Kudelić | Meglolomac

 

kak mladenkin šlajer

se vleče megla

pomalu

da se ne podraplje na gacije i kupinju

kaj tiraju na zapuščeni njiva

gli tam de je ne tak davne kuruza rasla

a cug nič ne pita

nek bez ikakvuga upozorenja

meglu trga (pri premale brzine)

dok šljakere vleče

polegle na rasklimane zice

šljakere zmučene od nočne šihte


Ivan Meroveus | digresija


pod suncem
svatko ima svoju osjetljivu točku
mjesto kamo svjetlost
nikada ne dopire
u tom opasnom intimnom području
ne prima se gost
i nema ležaja za noćenje
a ne umakne se nikad tom naručju
i ne postoji od njeg’ most
tamo je sve od vučjeg – ne
kad si tamo, već dozvao si oluju
i jednostavno prost
sam do sebe si ozvjerenje
i grizeš, grizeš tu svoju provaliju
kao najomiljeniju kost
sve dok ne otpočne lomljenje
a potom si običan putnik u praznom vlaku
u kom ne postoji bitnost
tek samo u jednom smjeru putovanje


ponedjeljak, 27. rujna 2021.

Književnost – publicistika



3. Zbornik aforizama UHAH-a
Objavljen je treći po redu zbornik aforizama članova Udruge hrvatskih aforista i humorista kojeg možete prelistati na službenoj internetskoj stranici UHAH-a, zajedno s ostalim publikacijama i svim brojevima e-magazina "Uh!Aha".

Predstavljanje knjige "Život koji želiš živjeti" autora Jana Bolića
Na terasi ispred Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" Karlovac , u srijedu, 29. rujna, u 18 sati, svoju najnoviju knjigu "Život koji želiš živjeti" predstavit će Jan Bolić. Susret se organizira u suradnji s Knjižnicom Marin Držić – Knjižnice grada Zagreba, u okviru Nacionalne kampanje "I ja želim čitati!".

Izvor:Culturnet.hr


Božica Jelušić | Svršen je dan


Svršen je dan.
Negdje se rađa dijete, iz pećnice izlazi
Kolač nadjeven grožđicama, pečen po
starom kućnom receptu, iz vrta dopire
Zvučni diktando kukavičjega pjeva
Jedna se zavjesa napinje usred propuha
Ko jedro lađe probušeno na dnu.
Svršen je dan.
Izmisli sada neke bogove, kojima bi se
Još bilo vrijedno moliti:
Kaljužu noći nećeš prohodati
U tankim papučama, od svile ispredene
Na kolovratu kajanja.
Daleko sve je ruci, srcu je sve daleko.
(Voda u vododerini, dar tvoje odsutnosti,
O, kako me prosvjetljuje!).
Svršen je dan.
LIBELA, plaketa stihova/ Fotografije: Andreja Dugina,
Gradska knjižnica Đurđevac, 2006.

Premijera predstave "Basne za nas danas" Kazališta Prijatelj

 

Teatar na Trešnjevci Centra za kulturu Trešnjevka otvara sezonu predstava za djecu u petak, 1. listopada s premijerom nove predstave Kazališta Prijatelj "Basne za nas danas" u dramatizaciji i režiji Hrvoja Zalara. 

Bez Imen vs. Davorka Črnčec vs. Đoni Štulić | Gospodar samoće – Kupanje bez predumišljaja – Istjerivač samoće



Gospodar samoće

 

Ona vuče moje niti

Ona čini moje sne

Dok ja listam stare novine

Ona bježi od dosade

 

Uspjela je da se smiri

Odlazi nekud nasamo

A ja maštam zatvorenih očiju

U mislima je pratim

 

Ona vuče moje niti

Ona čini moje sne

Dok ja listam stare novine

Ona bježi od dosade

 

Ona vuče moje niti

Ona je hladna i daleka

Kao gospodar samoće

Igra se osjećajima

 

Ona zna da je gledam

Odlazi nekud nasamo

a ja maštam zatvorenih očiju

U mislima je pratim

 

(Đoni Štulić)

 

 

Kupanje bez predumišljaja

 

Možda je najljepši dio dana onaj

kad me donosiš među ogledala.

Niz moja leđa u isti mah tada klize

ledenjaci i topli tropski pijesak.

Moj um upravo tu

carskim rezom rađa odgovore.

Moj jezik postaje stran svakoj riječi

tražeći put do vrhova tvojeg straha.

Ni tada ga ne čujem.

Iz tvoga uha tek mi se kao jeka

tvoje ime vraća. I zvuči kao da volim.

Čisto. Bez predumišljaja.

 

(Davorka Črnčec, Kvaka, 25. travnja 2021.)

 

 

Istjerivač samoće

 

 

Žmiri! Vjeruj zjenicama!

Sjenom kreće moćni Val!

Žmiri! Sviće krijesnicama

zrcalnik za noćni bal

 

da niz tminu žarne vlasi

razgore svoj dar u dan

bijelo more da ih skrasi

gdje im odraz traje slan!

 

Žmiri! Hlapi već hladnoća!

Žmiri! Miluj ovaj Val!

Žmiri! Sklanja se samoća!

Pogledaj ga! MI je Gral!

 

Gledaj! Nema gospodara!

Sva je mašta suvišna!

Gledaj! Nema osjećaja

mimo rijeke budnog sna!

 

Gledaj! MI je žar Bjeline!

Gledaj! Rađa ga taj Val!

Gledaj! MI je trag Cjeline!           

Žmiri dalje! Ispij Gral!                   

 

 

__________________________________________________________________________

 

 

* Tekst je potekao u mislima s „Gospodarem samoće“ Đonija Štulića (Azra - „Sunčana strana ulice“; Jugoton, 1981.), no izvorni se ritam prvo imao potrebu dograditi neumitnošću s albuma „Closer“ Joy Division (Factory, 1980.) prosvijetlivši se ubrzo u sedamosminski ditiramb ovjenčan makedonskim suncem.

 

(Bez Imen)


Ispovijed jedne čitateljice

 

O romanu Slavice Sarkotić "Vrtovi duginih boja"

(Zagreb: Alfa, 2020.)

Piše: Mirjana Mrkela  

Gdje su ti vrtovi

            Dobila sam knjigu privlačna naslova "Vrtovi duginih boja". Zamišljam ih prije čitanja. Počnem čitati, kad ono neka obična obitelj: Tihomir (9 godina), Anđela (14)i roditelji. Baka i djed žive u istome dvorištu. To je baš zgodno, mislim. Ja nažalost nemam ni dvorište ni djeda i baku. Malo sam ljubomorna pa mi se više ne čita.

Tomislav Domović | Orač i sijačica


Tijela su nam subesjednici
usklika u zemlji mesa:
Crnice u bedrima
Crljenice na kotaču jezika
Iza rala prsta
Ostaje rahla brazda
Nesumnjivo orosit će se bezdanica,
u škrapi tvog milosja,
u zvonicima moga oka
Snop sunca
Kliknut će ponad sjene zašaranog rebra
Utorak, srijeda, nedjelja ili godina
Svejedno je
Kad i kako ćemo besjediti
Na ralima šuštat će komušina

Dragan Uzelac | Portret: Monty Python’s Flying Circus

          

And now for something completely different 

         Istinski čudaci i nekonformisti svih vrsta stvarali su tokom 20. veka novu vrstu humora - humora dovedenog do protivurečnosti zdravom razumu, prepunog preterivanja i rafiniranosti, kojem se urnebesno smejemo a da nam često nije baš sasvim jasno čemu se, ni zašto, zapravo smejemo. Od Antologije crnog humora nadrealiste Andrea Bretona , iz 1937. (kao i celokupnog, urnebesno - parodičnog i otkačenog delovanja avangardnih umetničkih pokreta dadaizma i nadrealizma), preko apsurdnih drama Semjuela Beketa i Ežena Joneska, kratkih priča Danila Harmsa do kultnih filmova Luisa Bunjuela i Vudija Alena (spomenimo samo urnebesni (z)bunjelovski apsurd u Diskretnom šarmu buržoazije i Fantomu slobode, kao i woodyallenovsko ironično, kreativno ludilo u biserima poput Banane, Sve što ste oduvek želeli da znate o seksu, a niste smeli da pitate, Sleeper ili pak Ljubav i smrt) i komedija braće Marx razvijao se novi vid humora i smeha - kao lud na brašno, jednostavno nazvan - nadrealistični humor. 

Gordana Igrec | Šnajderska posla, ili?


Od tebe

do mene

jedan 

tanak

končić.


A škare

već po

strani – čekaju...

Daniela Bobinski | Ja ne bih još jesen

  


A ja ne bih još jesen

ni maglu, ni rukave duge, ni kesten.

Bih blagog sunca, to da, 

sunca bez žestine,

i modrog neba, jesenje tišine...

Al' još mi se mora hoće,

uz pustu obalu,

samo valom dotaknut kamen,

i galebov poziv, taj slobodna leta kliktavi znamen.

Još mi se hoće mekane vode i maestrala zagrljaj mio,

još bi tijelo zaleglo na žalo

nepomično, utonulo u tlo, opruženo, opušteno bilo...

Još bi malo, ma samo malo disala u ritmu tihanog vala,

još bi malo, ma samo malo umjesto išla, u mjestu stala.

K'o bor mirisni uz uvalu blistavu što nagnut nad zrcalnu vodu traje,

još mi se prima, još mi se upija, 

a život već traži da se daje.

Kratko je ljeto,

dragocjeni časi mirovanja, 

kako ih samo brzo svakodnevica iz sjećanja briše,

raširene stranice duše više ne lista vjetar,

u ruci olovka,

što? kako? gdje? zašto? užurbano od svitanja piše.

A ja ne bi još jesen...

Ma tko bi?..

A'l život je to...

Zlaćani zupčanik koji se okreće bez naše volje, 

kazaljke koje svoj krug opisuju uporno...

"Odmarat ćemo u nebu"

kaže ona stara...

Ispijem još srk već ohladnjele kave,

no dobro je sve, ajd, idemo mala!