Nagrada "Zvonko" 2020.

Između dvadesetak rukopisa pristiglih na natječaj tročlanom se povjerenstvu, u sastavu, Silvija Šesto, dopredsjednica HDKDM-a i suurednica tiskanih izdanja, Petra Pann, prošlogodišnja pobjednica, i Snježana Babić Višnjić, predsjednica i suurednica tiskanih izdanja HDKDM-a, izdvojili u uži izbor tri rukopisa koji su se nametnuli vrsnošću stila i zanimljivim pristupom temi. To su naslovi Gordane Lukačić Totalna zavrzlama, Vanje Obada Jogurt i gospođa Freiman i Krešimira Butkovića Bok, Roko! Sva su se tri spomenuta rukopisa zaslužila naći na knjižničnim policama i na noćnim ormarićima malih čitatelja.

Nakon pomna iščitavanja triju rukopisa prosudbeno je povjerenstvo odlučilo da je ovogodišnji pobjednik natječaja Zvonko, roman Krešimira Butkovića Bok Roko! U tom se malom proznom biseru poklopilo nekoliko aktualnih tematskih aspekata koji zaslužuju našu pozornost, a još više pozornost malih čitatelja. Iako će se mnogi sjetiti nekolicine djela ispričanih iz pseće perspektive, ovaj roman baca drukčije svjetlo na našu stvarnost i neke pojave u našem okruženju – prema psima pomagačima i problemima autistične djece i njihovih obitelji u kompetitivnom društvu koje je izgubilo strpljenje i osjetila za ljepotu trenutka.

Emilia Novis | Meksički standoff sa žoharima

Pobjednička priča:
Nasmij me - Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi 

***

              Život, ta velika zagonetka vrišti za mirom. Što je mir? Mir je u neizvjesnosti prokletstvo.

            Glingolijanci su bili u unutarnjem bunilu i u potrazi za životom – u potrazi za nekim kime bi mogli dijeliti svijet, nekim tko bi dao odgovor toj vječnoj tišini postojanja u samoći. Ti Glingolijanci, eh, Glingolijanci, taj plemeniti narod živio je i gostovao na velikoj gospi Glingol – jer vjerovali su da riječ „planet” nije politički korektna, budući da nije riječ o bilo kakvoj točci u svemiru, nego o mjestu gdje oni imaju čast da gostuju. Stoga nisu bušili niti obrađivali zemlju jer je svatko znao da gospu to boli i tako zabranili većinu oštrih predmeta (to je činilo mazanje tosta vrlo nezgodnim). Onda su i svi složno zabranili rat kako bi imali više vremena za intelektualni rad i time su uspjeli razviti kulturu i znanost. Tu odluku nisu nikada požalili, no, mora se reći, da ih je sav intelektualni rad i prividni mir učinio samo psihotičnima paranoicima za istinom – „jer kako je bilo moguće da sa svom tehnologijom nitko nikad nije vidio izvan zavjese postojanja i ugledao vanglingolijanca?” Zapravo, mora se reći da nitko „normalan” nije vidio vanglingolijanca.  Naravno da je svima poznato univerzalno značenje riječi „normalno” i da se može reći kako su luđaci koji su vidjeli te leteće tanjure i snimili te loše snimke, doista i bili luđaci. Ipak, njihova strastvena poruka je bila dovoljno jaka pa su se tako počeli  formirati prvi „alien” kultovi. Isprva vlada nije htjela ništa poduzeti jer je bilo dobro za gospodarstvo, no kada su kultovi počeli imati utjecaja na izbore, znali su da to ne može tako i da se nešto mora poduzeti. Kako bi spriječili kultiste i njihove gluposti jednom zauvijek, vlada je sad morala sama da pronađe prave vanglingolijance kako bi potvrdno mogla dokazati da su svi u krivu.

Rezultati | Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi – Nasmij me

Na natječaj Nasmij me - Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi pristigle su 34 priče, od toga su dvije diskvalificirane jer nisu poslane prema pravilima natječaja

 

Najveći broj bodova osvojila je priča

Emilia Novis – “Meksički standoff sa žoharima“ 

Od mogućih 30 osvojila je 24. boda.

Čestitamo!

Catherine McKenzie: Nikome neću reći

Duboko zakopane tajne isplivat će na površinu tijekom uznemirujućeg okupljanja obitelji. Nikome neću reći novi je psihološki triler iz pera popularne spisateljice Catherine McKenzie.

Što se dogodilo Amandi Holmes?

Prije dvadeset godina u kampu koji vodi obitelj MacAllister pronađena je zatučena u čamcu. Nitko nikad nije odgovarao za taj zločin.

Sada, nakon iznenadne smrti oba roditelja, djeca MacAllistera vraćaju se u kamp na čitanje oporuke. Ujedno moraju odlučiti što učiniti s privlačnim građevinskim zemljištem na kojemu se kamp nalazi. Ryanu treba novac pa se zalaže za prodaju. Margaux još nije odlučila. Mary bi najradije da sve ostane kako jest. Blizanke Kate i Liddie imaju suprotstavljene stavove. A Sean Booth, domar u kampu, samo se nada da će na koncu još uvijek imati dom.

Mozaik knjiga daruje | Catherine McKenzie: Nikome neću reći

 

Novo darivanje knjiga!

Važno! Darivanje vrijedi samo za RH.

Požurite! Natjecati se možete do 4.10.2020. u 20,00 sati.

Vaš zadatak je da ispod ovog komentara (isključivo na Facebook stranici časopisa) upišete svoje ime i prezime i da slijedite daljnje upute kako ne bi bili diskvalificirani.

Molimo da vodite računa o vremenu do kada je natječaj otvoren.

Obavezno bez smajlića, cvjetića ili sličnih sličica.

Budući da smo u prethodnom natječaju imali pitanje smiju li se natjecatelji prijaviti i pseudonimom, naš odgovor je da, smiju. Pravo ime i prezime i adresu za dostavu knjige javit će nam u inboks.

Ukoliko želite ovu knjigu, a nemate Facebook profil ili iz bilo kojeg drugog razloga se ne želite natjecati preko Facebooka, molimo da nam se javite e-mailom i ostavite samo svoje ime i prezime. Kao temu emaila upišite naslov knjige.

Mozaik knjiga: - Catherine McKenzie: Nikome neću reći

https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/nikome-necu-reci/

Da bi se mogli natjecati trebate učiniti slijedeće:

 

Lajk časopisa (ukoliko to niste do sada učinili)  https://www.facebook.com/casopis.kvaka/

Lajk na stranici nakladnika: https://www.facebook.com/Mozaik.knjiga/

Natječaj podijelite na svom zidu.

Dobitnika biramo programom Random.

Ovo je natječaj časopisa „Kvaka“ i nije vezan s darivanjem društvene mreže Facebook.

Sretno!

 

#ostanimodoma

#čitajmo

#časopisKvakadaruje

#Mozaikknjiga

Darija Žilić dobitnica nagrade 'Orpheus'

vrijeme: 30.09.2020.

mjesto: Bugarska

url: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/

Na međunarodnom festivalu poezije u gradu Plovdivu (Bugarska) Darija Žilić dobila je nagradu 'Orpheus' za sveukupnu pjesničku izvedbu. Pjesme Darije Žilić na bugarski jezik prevela je Dimana Miteva, inače autorica brojnih prijevoda djela hrvatskih književnika i književnica.

Ivana Lulić | Dalit

Dok klizi niz grlo, progutani papirić zastaje negdje blizu srca. Bio je to najlakši dio jer je već omekšao u njenim mokrim dlanovima. Gledala je u njega kroz svoje meso i kosti. Kroz nerazvijene grudi. Tek su se nazirale pupajuće bradavice kroz jednodijelni kupaći kostim. Kapljica s njene kose nastavila je put od srca naniže, sve do srama koji se skupio u njenom trbuhu.

Okružili su je poput čopora pasa. Na raspolaganju su imali toliko bazena da nastavnici nisu mogli pratiti gdje se tko kupa. Prvo su dobacivali prijetnje kako će je potopiti. Djeca pričaju. Zatim su joj bacali vodu u lice. Djeca se igraju. Klor joj je zamutio pogled, ali uspijevala je odmicati rubom bazena. Djeca su zločesta. ''Što se praviš da nećeš!? Daj nam!'', kreveljili su se zlobom izobličenih lica. Tatini i mamini sinovi, stotinu kilometara daleko, otimaju se kontroli. 

Božica Jelušić | Jutarnja jurta

Kako bi dobro došla jurta ovoga jutra,

Kad grijalica puše i hropće ventilator!

Ničega nema da nas ugrije malo iznutra,

Jer svi su snovi otišli vlakom u Ulan Bator.

Prazninu podnosim teško, pipkam samoću,

U svijetu gdje se kvari život i mijenja klima.

Al' mora biti da negdje oni konji topoću,

I mladići da kreću u lov sa orlovima.

Ne ulazi se  meni u zaustavljen kadar,

Tu stalno prošlost nadižu, prizivajući Parke.

Promiču uboga sela, gdje reži mrki vladar,

A žene u kutu sjede, trijebeći mahunarke.

Nije moguće da je posve beskrvna zbilja,

Da su dosadile svijetu naše finte starinske.

Ako ustanem danas, nema mi drugoga cilja,

Već od mongolske trešnje kušati rakije zimske.

Milijun glasova bruji, moćno me doziva stepa!

Duhovi zimski zvone po nebeskome kvartu.

Evo se nebo žari poput lisičjeg repa,

Skupljam trud svojih dana, za željezničku kartu.

Željko Bilankov | Žardin

(četrdesettreća kratka priča pisana pretežno šoltanskim dijalektom)

Kad san prvi put  ka mali vidi Žardin, justa su mi ostala otvorena, a oči razgoračene od silne lipote prida mnon. Tu me je na tovarčiću, dove dida Tonko, jednega teplega marčana jutra. Bi je to smišni park na zapanoj strani Grohot, odma do kule Slavića, opasan velin dilon kamenin zidon, pripun zelenila i nikog nesvakidašnjeg mira. Sa istoka čemprsi i bori, pače pinjoli oliti pinije, posrid njega kružno cimentiran dil pridviđen za seoski bal, a na zapadu pravi utabani zemjani teren za balun, na kojen su četiri teške stine označavali branke, u zatišju prid nogometnu buru.

Patnje mladog autora

Kako je vrijeme ubilo pisca

Piše: Jelena Hrvoj    

Vrijeme i ljudski napredak istisnuli su mnoge zanate, ali nam donijeli i neke nove. Takvo je vrijeme i takav je napredak. Možete li vjerovati da je prva pisaća mašina ugledala svjetlo dana 1855. godine? Da vam skratim muke, to je bilo prije 165 godina. Također je zanimljivo napomenuti da je tisuću osamstotih godina okvirni postotak svjetske pismenosti bio tek 12%, dok je danas okvirno 90%. 

Predstavljanje knjige Anđelke Korčulanić „Svjetlice“ u Splitu

Danas, 1. listopada, u prostoru Dominikanskog samostana u Splitu s početkom u 18,00 sati bit će predstavljena poetska zbirka „Svjetlice“ poznate splitske pjesnikinje Anđelke Korčulanić u nakladi Društva za promicanje kulture „Kvaka“ Velika Gorica. Uredila ju je književnica Sonja Smolec, predgovor je napisao Siniša Matasović, a recenziju Enes Kišević. Autor fotografije na naslovnici je Miljenko Marohnić. 

Stihove će kazivati glumica Mejrema Reuter, glazbena pratnja bit će Petra Hrnjak Skroza na violini i Ratko Letilović na gitari. Kroz program će voditi Marica Žanetić Malenica i Cvjetana Bazina Periša.

Poetska zbirka  “Svjetlice” je osobni odabir autorice iz prethodnih pet objavljenih zbirki i zapravo je svojevrsna antologija njezina dosadašnjeg, vrlo plodnog pjesničkog stvaralaštva.

Podijeljena je u sedam cjelina naslova: Svećenica ljubavi; U kući okrunjenog mora; Erato; Memento; Zov domovine; Kuća na adresi samoće i Napustilo me more.

Uz knjigu “Svjetlice” bit će predstavljen i CD naslova “Ljubavna i erotska poezija” s 23 pjesme iz  autoričinog opusa. Stihove kazuje glumica i svestrana umjetnica Mejrema Reuter praćena glazbom koju je sama skladala.

Sven Adam Ewin | Sadašnjost što je?

Otac ima sljednika. Ima i pretka.
Nešto je poslije. Nešto je bilo prije.
I svem na svijetu, od prvog prapočetka,
Svoj pečat daju strašne Protege dvije.