Kolumne

subota, 3. prosinca 2022.

Dragan Gortan | Cirkus


U malom su mjestu
Krili svoju vezu
I prečesto bili
Artisti na trapezu
Pod šatrom neba
Kad svjetla se pale
Svaki njihov susret
Salto je mortale
Pozauna trešti
Bubnjevi tuku
I jednom će ruka
Promašiti ruku
Kad pukne nit
Što danas ih veže
Uslijedit će pad
Bez zaštitne mreže
I nestat će laži
U prekinutom pljesku
Jer sve što publika traži
… krv je u pijesku

Igor Petrić | Vjetar poslije kiše (čin peti)

 

Predstava nad predstavama. 

Kazalište na periferiji. 

Ogledalo i dva lika.

Onog u ogledalu kao da poznajem, 

dok se ovog ispred ne sjećam.


Kao i svi ostali 

i ovaj čin počinje ispočetka.

Smrt je na kraju ipak došla prerano 

i ostavila neizbrisiv trag.

Predstava u predstavi. 

Čin bez nastavka.

Zavjesa je na kraju pala sama od sebe

i podigla prašinu sjećanja.

Polako i daske su nestale, jedna za drugom,

kao i sva ostala scenografija.

Kazalište se urušilo,

nestalo u prašini izgubljenog vremena.

Sad duše umjetnika i ratnika

nijemo plaču.


Zašto? 

Kome još trebaju imena

i ta predstava? 

Taj čovjek i njegovo ogledalo,

ti ljudi, publika?

Ljudi žive od zaborava do zaborava

i ništa im više ne treba.


Kiša je napokon prestala,

nestala s vjetrom, vode se smirile, a ti 

i dalje tražiš moj odraz 

u krhotinama.


petak, 2. prosinca 2022.

Ankica Kale | Na pojilu


Kao ponornica izvirem plaho:

u planini umorna srna,

u predvečerju, na pojilu

crni konjanik,

šuti i motri me.


Kao ponornica uvlačim se

u svoje dubine;

u spiljama od mahovine 

ispreplićem priče,

sanjarim, primirena u rukavcima,

i kao da me nema

nitko me ne dodiruje.


Kao ponornica osluškujem svoje bilo;

moje srce u tami otkucava smjerno,

svoje dukate sve sam prebrojila,

predat ću ih konjaniku na pojilu.


Božica Jelušić | S ruba zime


O, ruke tako hladne i magla gusta;
Povratak preko polja, u utočište sobno.
Treba nam prije zime, hraneći gladna usta,
Tabletu protiv boli uzeti pravodobno.

Dolazak mračnih stvari, bez žiga i podrijetla;
I drvo koje pada u vrisku oštre pile.
Pomaknulo se klatno, čelo je bora presjekla;
O, ruke tako hladne, što voljene su bile.
24.studeni 2022.
F. G.

Fotografija: Internet

Davor Janković | Lijepa riječ

 

I dalje će ljudi ovi
na posao il' kući ići...
Nastavak uvijek slijedi
u životnoj čudnoj priči...

I... k'o što Sunce ne sja više
kao nekih davnih dana...
i ljude izmijenila je
mnogobrojna teška rana...

Toliko toga nestalo je...
U oku više nema sjaja...
Ta mutna rijeka dalje teče...
i ne vidiš joj nigdje kraja...

Pa... što nam onda ostalo je?
Ne bi li trebali biti braća?
Zagrlit' se... zapjevati...
a s Neba će stići plaća!

Razumijem da život tuče...
Što drugo tu se ima reć?
Ionako jednom sve će proći...
Al' nek ostane... bar lijepa riječ...

„slagalice“ Milana Bešlića u Gradskoj loži U Zadru



U organizaciji Narodnog muzeja Zadar i Udruge 3000 godina Zadar, u Gradskoj loži Narodnog muzeja, u srijedu 30. studenoga 2022. godine predstavljena je zbirka pjesama „Slagalice“ pjesnika Milana Bešlića, jednog od vodećih hrvatskih imena likovne i književne kritike, autora više od stotinu izložbi suvremenih hrvatskih kipara i slikara.


U predstavljanju djela Milana Bešlića, uz samog autora, sudjelovali su gospođa dr. sc. Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar, izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, sa Sveučilišta u Zadru, i književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić.


U pozdravnoj riječi Renata Peroš je zaključila: „Bešlićeve „Slagalice“ uvode nas u čaroliju igre slaganja riječi, što i je poezija, jedina ljepota koja je uvijek s nama. Pred blagdane Božića, mi predstavljajući ovu zbirku pjesama obnavljamo jedan od prvih darova – rođenje Riječi.“  

Velikan hrvatskog kiparstva Kuzma Kovačić, urednik „Slagalica“ i predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Hvaru, koja je zbirku objavila, u nemogućnosti da osobno sudjeluje u programu uputio je riječi potpore: „Kao što je Milan pratio i pisanom riječju podupirao moja kiparska nastojanja, nastojao sam i ja pratiti hod na njegovu pjesničkom putu. Zato sam mu zahvalan što mi je povjerio  dužnost urednika ove knjige.“

Sanja Knežević  govoreći u Bešlićevoj poezije je ustvrdila: „U „Slagalicama“ usložene su sve dimenzije života – i javne i intimne, pa čak i tajne zapretane u jezik. „Slagalice“ se u tom smislu mogu doživjeti i kao poligon za igru jezičnom stvarnošću- Za pjesnika Bešlića, sve je igra – i kada bismo njegovu poeziju promatrali u dijakronijskom kontekstu hrvatskog pjesništva, čini mi se da bismo ga mogli promatrati kao nasljedovatelja „slamnigizma“ koji je „slamnigizam“ doveo do krajnosti“.

„Svaku bi se Bešlićevu pjesmu moglo i trebalo zasebno komentirati s užitkom i razlogom, jer u „Slagalicama“ kao da imamo antologiju hrvatskog pjesništva kazanu na Bešlićevski način“, zaključio je predstavljanje „Slagalica“, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić.  


Ana Dudić | Sjeme života


Nosim svu tu zagasitost boja u očima…

Crni grozdovi rano zriju

Sjeme života nose u sebi...

Dodaj mi ih, stranče,

Crne grozdove života…

Pri svakom zalasku u sjene,

U pjegave sutone,

Tražim ulične svirače...

Ne volim suze u očima ptica

Niti dječji pogled 

Pun straha za sebe, za majku,

Za kruh koji vadi iz tuđih vrećica.

Misli mi potkradaju neobuzdane oluje,

Pustinjski pijesak zasljepljuje mi oči,

Zagasitost bola blijedi

Na ispucanim usnama, rukama…

Nemoj me zvati imenom, stranče,

Neću se okrenuti.

Hvala za grozdove života

Za svjetlost što nosiš u sebi.

Promijeni cipele,

Put je dug...


Svi prozori su zatvoreni

I ponovno peče vjetar u mojim očima, 

Ljubim osvit crvenih zora

Zato živim iznad oblaka

Ali pri svakom zalasku u sjene

Na kamenoj sam prašnjavoj  cesti 

Da nahranim ptice bez suza,

Da upijem  tugu mladoga svirača.

U šešir stavljam grozdove, 

Crne  grozdove umjesto kovanica,

Sjeme života...


četvrtak, 1. prosinca 2022.

Poziv – javni natječaj za nagradu „Grigor Vitez“ za 2022.


Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske, osnivač i organizator najstarije domaće nagrade za dječju književnost i ilustraciju, otvorio je Natječaj za Nagradu „Grigor Vitez“ za 2022. godinu.

Natječaj je otvoren od 1. prosinca 2022. do 13. siječnja 2023. Poziv je objavljen na službenoj web stranci Saveza DND Hrvatske: www.savez-dnd.hr  (pod naslovom: POZIV – JAVNI NATJEČAJ ZA NAGRADU „GRIGOR VITEZ“ ZA 2022. ).

Nagrada se dodjeljuje samo izvornim djelima, neosporne umjetničke i pedagoške vrijednosti i to:

  1. Književniku/ici za najbolje književno djelo za djecu
  2. Književniku/ici za najbolje književno djelo za mlade
  3. Ilustratoru/ici za najbolje ilustracije u knjigama za djecu mlađe dobi
  4. Ilustratoru/ici za najbolje ilustracije u knjigama za djecu starije dobi

UVJETI NATJEČAJA:

Radionica izrade čokolade i posjet dnevnom boravku Bake Mraz samo su šlag na torti spektakularnog Adventa u Maloj sceni!

 
Kada je riječ o predblagdanskom razdoblju i našim mališanima, misli mnogih idu prema osmišljavanju i kupnji poklona za djecu jer -
nije lako pronaći idealan dar za djecu koja u vremenu u kojem živimo često imaju sve. Ali niti organizirati odlazak na predblagdanska događanja s djecom. U šarolikoj ponudi Adventa u Zagrebu, gdje uistinu možemo naći kutak koji će im pružiti kreativnost, zanesenost, a istovremeno roditeljima čaroliju i prisutnost, uživanje u trenutku bez stresa i gužve? 

Čarobni i nikad bogatiji Advent u Kazalištu Mala scena nudi rješenje za oba izazova. ‘’Advent u Maloj sceni osmislili smo kao sjajno nezaboravno iskustvo za mališane i kvalitetno provedeno obiteljsko vrijeme gdje nitko nigdje ne trči i ne žuri, gdje nema gradske vreve, a prisutnost i smiraj glavne su nam vodilje. U vremenu u kojem često jurimo materijalne darove najšarenijih boja i oblika, mi smo naglasak odlučili staviti na komponenete blagdanskog povezivanja koje rijetko dođu u prvi plan - zajedničko vrijeme te posebno i novo iskustvo koje će mališani pamtiti godinama.’’’ - kaže Buga Marija Šimić, umjetnička direktorica Kazališta Mala scena na čijim predstavama redovito uživaju stotine djece i roditelja, s mališani svoje kazališno iskustvo počinju skupljati već na predstavama za bebe od 3 mjeseca.

Oda hrvatskom čovjeku kroz stoljeća – održana književna večer s Petrom Merčepom




Kaštel Sućurac, 28.11. 2022. - Prupušalije, Max, Glagoljaš i Ratne zgode 1991. – 2021. nazivi su rado čitanih knjiga hrvatskog književnika i publicista Petra Merčepa koje su u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela predstavljene u ponedjeljak 28. studenoga u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu.

Kroz ugodan razgovor ravnateljice GKK Renate Dobrić s Petrom Merčepom nazočni su imali priliku saznati na koji način nastaju autorove knjige, koje su najčešće teme o kojima piše, odakle mu dolazi nadahnuće za pisanje te ostale brojne zanimljivosti iz Petrovog života.

Ulomke iz knjiga Petra Merčepa čitao je Ivica Šušić, prof. hrvatskog jezika i književnosti u Prvoj gimnaziji Split, koji je istaknuo kako je njemu najdraža autorova knjiga Glagoljaš, romansirani životopis zaslužnog svećenika, radobiljskog župnika don Vida Kovačevića, a istog je Petar Merčep napisao na temelju stvarnih događaja prethodno provevši temeljito istraživanje cjelokupno dostupne arhivske građe.

Publika je imala priliku saznati i da je Petar Merčep vrsni poznavatelj brojnih lokaliteta u Katunima te je jedan od inicijatora zaštite osamsto godina starog hrasta medunca na lokalitetu Trnovcu na Katunima Brdu, a ujedno je i prvi predsjednik Udruge Stražara Gospodinova Groba, dragovoljac Domovinskog rata, kolumnist portala Hrvatsko Nebo i član Matice hrvatske.

Razgovarajući s autorom o njegovoj prvoj objavljenoj knjizi Prpušalije u kojoj je Petar zabilježio 101 anegdotu i šaljivu priču iz njegova zavičaja, R. Dobrić ga je potaknula na pričanje nekoliko šaljivih zgoda koje su se publici toliko svidjele da su nakon završetka druženja s autorom svi poželjeli nabaviti vlastiti primjerak. Međutim, Petar Merčep je naveo kako su sve knjige rasprodane te će uskoro tiskati novo nadopunjeno izdanje.