Kolumne

nedjelja, 3. srpnja 2022.

Mala zvona u Medijateci Francuskog instituta 7. srpnja 2022. u 18 sati

 

U četvrtak, 7. srpnja 2022. u 18 sati, naklada Mala zvona u Medijateci Francuskog instituta (Preradovićeva 5) predstavlja svoja dva recentna prijevodna izdanja.

„Srednji vijek rastumačen djeci” francuskog povjesničara Jacquesa Le Goffa knjiga je namijenjena ponajviše mladima, no čitati je mogu sve generacije. Koristeći se pojednostavljenim jezikom znanosti, Le Goff razbija stereotipe o „mračnome” srednjem vijeku te nam otkriva mnoge zanimljivosti toga doba. Knjiga je popraćena i pogovorom prof. Nevena Budaka, koji baca svjetlo na srednjovjekovlje u hrvatskim krajevima.
„Zvučni svijet” zbirka je raznorodnih tekstova (pisma, razgovori, pripovijest i drama) koji svjedoče o prijateljstvu velikog francuskog pjesnika Victora Segalena i skladatelja Claudea Debussyja te njihovom višegodišnjem pokušaju da zajedno napišu operu o Orfeju; knjiga donosi zanimljiv pogled iz prve ruke u život umjetničkog svijeta Zapada na početku 20. stoljeća.
Obje knjige prevela je Sanja Lovrenčić. Knjige će, uz prevoditeljicu, predstaviti prof. Neven Budak i Marko Radeljić („Srednji vijek”), te Stéphane Michel, lektor francuskog jezika na Fakultetu hrvatskih studija („Zvučni svijet”).

Tomislav Domović | Imendan

 

Od apostola nevjernog,
od Tominih klinova sumnje
u stigmama; u prozorima neba
Od kralja,
od klecaja na Duvanjskom polju,
od jezika kojim ću pisati sol
Od očeva nauma da ne budem bezimen,
od majčina sna da budem kršten
i svaki imendan uresim umivenim licem ne zazirući živjeti između isposništva i uznositosti
Lutati
Na pravom putu

Nataša Hrupec | Ljeto na tračnicama


u haljini bez gumba mimoišla sam dimnjačare
tramvaji voze po krivim ulicama
smije se osmica u Ilici
rulji koja ide suprotno ili čeka drugi broj
dugo su bili odvojeni tramvaj i ulica
tuneli su suviše duboko iskopani
projekti povratka također
opasno je preskakivati faze na putu za doma
hoćemo li kupiti drva za zimu
kojim putem vozite, pitaju tramvajca
idemo po tračnicama, govori im
nova kiša na asfaltu isparava nebo
dok tramvaj prepun lipnja gromko ode po tračnicama

Božica Jelušić | Odzvanjanje prije sna



Tu gdje te više nema, crkvene ure stoje.
Vodomar moje srce izranja sa dna rijeke.
Čežnje su tako moćne, visoke kao sekvoje.
Sva zvona prepukla su i ne sjećam se jeke.
Pa ipak, mora da je i nas hranila prana,
Bistrina, zor idealan, k'o oko Platonovo.
Vagon se šljake prevrne za jedan gram urana.
A što bismo mi dali za naše grimizno slovo?
Banalne strofe, dani sivi k'o krzno puha.
Krv u ušima šumi, žile podriva rovac.
Kroz tanke usne šišti usidjelica suha;
Sve što poezija bješe, ode za sitan novac.
Celuloid se pali; sluti se loš svršetak.
Nestrpljiv konj u polju, što kopitima topće.
Vrelo provincijsko podne, nedjelja ista k'o petak.
Tu gdje te više nema, treba li mene uopće?
2. srpnja 2022.
Flora Green
Fotografije: Internet /Ivan Nvan

subota, 2. srpnja 2022.

Josip Horvat Macado | Istina koju ne smiju otkriti!


Josip Horvat Macado, umjetničkog imena J.H.Macado, nedavno je izdao zbirku pjesama „Prijestupnici“ u suradnji s autoricom Marijanom Dokoza. Zbirku je izdala književna udruga ZaPis, a svoj su osvrt dali poznati hrvatski glazbenici Petar Grašo, Đani Stipaničev i Željko Bebek. 

Josip Horvat Macado je rođen 1960. u Čepinu gdje je proveo djetinjstvo i školovanje. Zadnjih 15 godina piše poeziju. Tom otkriću romantičara u njemu je prethodila jedna sudbonosna oklada. Riječ je bila hoće li uspjeti napisati nekoliko stihova i njima osvojiti njemu predivnu ženu. Okladu je dobio, ali i otkrio pjesnika u sebi te nastavio svoje osjećaje pretakati u stihove. Bio je sudionik cijelog Domovinskog rata, a danas živi u Baranji, u malom i tihom mjestu po imenu Novi Čeminac, pa rečeno njegovim riječima, od Slavonca je postao Baranjac. Do danas je napisao preko 2.500 pjesama s jednom i jedinom temom – ljubavi. One su autobiografija njegovih čežnji, sjete, prolaznosti, boli, vapaja, nadanja i onih predivnih iskri vezanih uz zaljubljenost. Ponekad dotakne i druge životne teme, od domoljublja i politike, ali se uvijek vraća stazama ljubavi, erotike i mašte.

petak, 1. srpnja 2022.

41. dodjelu Nagrade "Tin Ujević"


Ususret rođendanu Tina Ujevića, Društvo hrvatskih književnika i Centar za kulturu i baštinu Grada Vrgorca organiziraju već tradicionalnu, 41. dodjelu Nagrade "Tin Ujević".Nagrada se dodjeljuje za najbolju knjigu poezije objavljenu u razdoblju od svibnja 2021. do svibnja 2022.

Dobitnik/dobitnica nagrade bit će proglašen/proglašena na svečanosti 5. srpnja 2022. u 21 sati u Tinovoj kuli u Vrgorcu. Tom prigodom predsjednik DHK Zlatko Krilić svečano će uručiti plaketu dobitniku ili dobitnici Nagrade "Tin Ujević".

U programa sudjeluju dramski umjetnik Goran Grgić i kantautorica i izvedbena umjetnica Sara Renar.

Za više informacija javite se suorganizatoru:
Centar za kulturu i baštinu Grada Vrgorca A. G. Matoša 1
21276 Vrgorac,Hrvatska
mob: +385 98 607 127
tel: +385 21 727 095
ravnateljica@ckb-vrgorac.hr

Božica Jelušić | Poslanica po verbeni



Ogrebotine stružem i brtvim pukotine,
I s malo bezbojnog laka dotjerujem fasadu.
Vjerovali mi ne bi ti, sretni ležaci u hladu,
Kako rezovi bole, do koje idu dubine.

Ja o riječima mislim, žeravu zgrćem vrijedno:
Tamjanske mirise svete tražeći u sporišu.
I nesmislu se čudim, sintaksi neurednoj:
Tako se lagodno živi, tako se pjesme pišu?

Dok slavno Sunce peče, biljke u kršu se grče,
I njiše se na valu Zvonimirova lađa.
Pa ipak će ti reći cvrčak na čvoru smrče:
POETA NASCITUR se ovdje često ne rađa.

Pa onda, činiti što je, da poezija traje?
Moliti pera zlatna da se posla prihvate!
Da Glas u sebi čuju i da ga ne zataje,
I poeziji pravoj osjećaje da vrate!

________________________
- sporiš- verbena, trajnica iz porodice Vercenaceae; 
- poeta nascitur-rođeni pjesnik

četvrtak, 30. lipnja 2022.

Marija Aleksić | Isidora Dankan


Svaki mi je dan sasvim običan

Penjem se Balkanskom koracima teškim

Misli mi u oblacima raznesene svuda

Žulja me torba puna tegli od stakla

Vuče me ranac na leđima i povija nazad

Čini mi se da sam dno dotakla

A možda i nisam

Sasvim je dan težak običan

Šta bi bilo da sam Isidora Dankan

Svaki dan mamuran 

Glava me boli od sreće koju varam

Težina mi pada na nemoćna pleća

Vučem se niz ulicu i izloge gledam

Ne mogu više,na ivicu trotoara sedam

Čekam da mi s neba poruka dođe

Kažem sebi, ma sve to prođe

Kakav dan , sasvim običan

Šta bi bilo da sam Isidora Dankan

Raznosim pepeo od cigarete koju vučem

Usahla mi usta , umorna i suva

Sa istočne kapije neki vetar duva

Ne znam šta me snašlo

Ustajem s ulice , pantalone brišem

Krećem uzbrdicom , jedva dišem

Brišem graške znoja sa umornog čela

Bolje da nisam ni sela

Kakav dan , blesav i umoran

A šta bi bilo da sam Isidora Dankan


Sven Adam Ewin | Razmišljam

 

„I hoće li pri novom susretu opet naše duše
zadrhtati u tamnom sjećanju, da bijasmo nekad ljudi,
koji su se ljubili na nekoj zvijezdi, što se zove Zemlja.“
(A. B. Šimić)
Bio je, kažu, Veliki prasak,
Pred nekih trinaest milijardi ljeta…
I prođe otad jedan časak:
I evo nas usred – našeg svijeta!
Rodiš se, plačeš, rasteš, raduješ,
Učiš, radiš, tuguješ, ljubiš,
Ponekad sit si, nekad gladuješ,
Ponekad dobivaš, često gubiš.
Od prvog plača pa do smrti,
Vrijeme zna biti kratko i dugo,
I čovjek pritom kao da sluti,
Da ima možda... nešto drugo.
Poneki, srcem nadahnuti,
Vjeruju u to neupitno,
Da tek u nečem što se sluti,
Leži zapravo - ono bitno.
Neki očajno istinu traže
U sebi (i svuda oko sebe).
Tek što je nađu, ona ih slaže,
I srce im ponovo- zazebe.
A možda opet bude isto,
I za trinaest milijardi ljeta.
Koje će proći k'o potez kistom,
Do nekog ponovljenog svijeta.
I prolazeći kroz te mijene,
Pritiskat će nas ista mora
I prolazit će kroz nas sjene
Istih pitanja. I odgovora.
.
(Iz zbirke "Povedi me za ruku, dida", naklada Semafora, 2021.) RAZMIŠLJAM

Ivica Kesić | Od zore do sutona

 


Oči njene sretoh u treptaju zore

koji košmar noći sa čela mi briše

i svijetli mi pute od strasti što gore

na kojima bludni sni me ostaviše.


U nitima jutra oćutih joj usne

pa mi vratom klize drhtaji miline

i gone mi tijelom proplamsaje čulne

dižući me grešnog u slasne visine.


Njeni prsti poput sjaja jarkog sunca

razlijevahu lavu po mojim žilama

paleći lomaču ljepote sred srca

što prkosi studi i mračnim silama.


Valovi sutona doniješe mi grudi

nježne što mi gnijezdo od naslade sviše,

u kojemu nađoh sve što žudnju budi

i iz kojega nikud ja ne želim više.


Mislav Gleich: Prezirao sam oca Dickersona dok sam pisao "Veliku nevolju"

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

Vatrometni rasplet u kojem se svi likovi razračunavaju, a čitatelj očekuje da će se svakog trenutka desiti ono sudbonosno i odlučujuće za sve, stoga na stranicama koje slijede neće propustiti ni redak - takva je kulminacija četvrtog romana Mislava Gleicha "Velika nevolja oca Dickersona". Mislav Gleich je student anglistike i komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, 25-godišnjak i od prošle godine član Društva književnika Hrvatske, koji je rano otkrio pisanje kao svoj životni poziv i vrlo ozbiljno ostvaruje svoje životno poslanje. Dosad je objavio romane "Beskrajno ljeto: Smaknuće Brandona Brycea" (Despot Infinitus, 2021.), "Nikolay Vasilevsky" (Nova knjiga Rast, 2018.) i "Samostan Craven Hill" (Nova knjiga Rast, 2018.). Četvrti roman "Velika nevolja oca Dickersona - priča iz Colorada" (Despot Infinitus, 2022.) otkriva značajke Gleichova pisanja - brzi tempo, ironija, puno akcije, funkcionalni dijalozi, ali i osobni rast likova. Jer koliko god se Gleich predstavljao kao zabavljač poput suvremenih američkih filmaša koji ga inspiriraju, u njegovu romanu "Velika nevolja oca Dickersona" očit je tipično europski motiv razvoja njegovih likova kroz izazove. Otac Dickerson je, naime, sebični svećenik čija nas nevolja uopće ne bi zanimala da nije tog duhovitog i zabavnog stila kojim ga je Gleich predstavio, ali negdje oko sredine romana događa se obrat - na ironiju i stil smo se navikli, ali sada roman čitamo radi glavnog junaka i za njega navijamo.

Jadranka Göttlicher | Jutarnja emisija na radiju


Zaželjela je čuti Maria Lanzu
Veselog i tužnog u isti čas
Prošlost je uvijek ljepša
A lagala je, lagala
Ovaj je dan prazan i treba ga ispuniti
Umivanjem, čistom odjećom, kuhanjem ručka
Što će reći, što će prešutjeti
Do večeri i TV programa
Ova djevojčica iz prošlog stoljeća?

Miljenka Koštro | Čovjek umire

Orhideja `Duh` - Kupindo.com (30112293)


Od svakodnevne škripe zubi i

Na krvavim dlanovima nesporazuma svake vrste

Umoran čovjek umire

A još nije stigao zamirisati mirisom cvijeta

Na rasprodaji ponuđeno

Izokrenutih naopako 

Deset Božjih zapovijedi

U ulici strave čovjek umire

Gdje s trešnjinih grana

Umjesto slasnih plodova

Vise osakaćene ptice željne leta i slobode

Oblaci crnog dima izvijaju se iznad zemlje

Na kojoj bi moglo rasti cvijeće, zoriti klasje

U plamenu pohlepe izgara knjiga Opstanka

U makro svijetu ne mare za

Mikro vrtove zagrljene snagom ljubavi

Raspet između svetosti i grijeha

Zapljusnut snagom divlje rijeke nesuglasja

Čovjek umire

Ispred previše upitnika i uskličnika uzalud

Konji Vranci ržu na konjokradice

Na festivalu ega, čovjek živ, u hodu umire

Kako god mirisala

Nemojmo zaboraviti molitvu o

Besmrtnosti njegove duše
















srijeda, 29. lipnja 2022.

Natječaj za književnu Nagradu Petar Miloš

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne u suradnji s Kulturno-informativnim
centrom Tomislavgrad raspisuje Natječaj za književnu Nagradu Petar Miloš.


Nagrada Petar Miloš dodjeljuje se za kratku priču. Autor/autorica se može natjecati samo jednom pričom (bez žanrovskih određenja) dužine do 10.000 znakova (uključujući i bjeline). Priče ne smiju biti do sada objavljene u tisku, na internetu ili u audiozapisu.

Priču, potpisanu šifrom, poslati najkasnije do 31. srpnja 2022. isključivo elektronski na e-adresu: dhkhbmo@gmail.com, uz privitak u kojem je navedeno

  • ime i prezime autora/ice, adresa, 
  • e-adresa, 
  • broj telefona/mobitela i 
  • kratka biografija.

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne imenovat će povjerenstvo sastavljeno od književnika i/ili književnih kritičara, koje će izabrati tri najbolje priče čiji/e će autori/ice, pored plakete, biti novčano nagrađeni/e:

1. nagrada – 1 000 KM
2. nagrada – 300 KM
3. nagrada – 200 KM

Nagrade i plakete nagrađenim autorima/cama bit će dodijeljene na Danima Petra Miloša u Tomislavgradu.

Nagrađene priče će biti objavljene u sljedećem broju Osvita, časopisa DHK HB za književnost, kulturu i društvene teme. Organizatori zadržavaju pravo objave nagrađenih priča u svojim izdanjima i u drugim medijima bez bilo kakve dodatne naknade autorima/cama.

Kontakt osoba u DHK HB je Mira Jezerčić, tel. br. +387 36 324 432, e-mail: dhkhbmo@gmail.com

Jelena Alfirević Franić | Kratka povijest ženske histerije


Srpanjske ljetne uzavrele noći uz rijeku
u ležećem položaju
i okovima željeza i sna
okrenuto suncu gdje zapada
razlijevalo se tijelo ženke što
iščekuje cjelov ljubavnika, crnog goniča stoke izdaleka

Gole kože okupane zelenom mjesečinom
hladila je
uzavrelu lutajuću
rehem maternicu
još jednim napadajem ženskog freudovskog Erosa
dok noć je tražila svoje ušće.

Na onom sajmu, goniču stoke trgovci ponudiše dobru cijenu za otkup,
nju u zamjenu za mlado govedo po jeftinijoj cijeni.
Brza pogodba jednog emocionalnog folklora,
blagajnik jezivi klaun crvenog nosa i
psihodramski obrat.
A ljubav, žrtveno janje za klanje,
starogrčka hystera,
raščupane kosti i snopovi crne kose
mrtvog bujnog ružičnjaka uz rijeku.

Prije nego su trgovci došli,
plamteće kože,
ukopala je glavu, posve okomito, u riječni pijesak.

Iz zemlje virile su samo noge i – crvena histerija.
Životinja
drhtava maternica,
prkos
postmoderne Judite Mile Gojsalić,
što postade živi kamen, uspomena,
relikvija kojoj hodočaste pobožni vjernici Zapada.

U pijesku je ispisala kamenom krvlju poruku:
,,Goniču stoke, samo je ljubav živi kamen Omfalos, pupak svijeta. Judita.“
Dok žene suosjećaše s krvavom kamenom statuom, pa poneka i zaplakala,
neuki putnici, sinovi Edipova kompleksa, rođaci onog goniča stoke,
još davno operirani od sentimentalizma, samosvijesti i transkodiranja poruka Amora,
tek pitahu se među sobom – ta nije li histeriju ova naslijedila još u djetinjstvu, po majci?
Na spomen imena Judita krvarili im glasi.


Gordana Kurtović | Potraži me...


U beskraju nemira
Na raskršću čekanja
U tajanstvu svemira
U skrovištu mašte
U stihovima pjesme
Na rubu postojanja
Gdje biti se ne smije

Potraži
Sigurno ćeš me naći
U traganju za ljepotom
U zvucima Chopina
Zvijezdama što sjaje
U društvu s dobrotom
U potrazi za pticom
Za modrim cvijetom
Snivajući
Da proći neće
Ljubav
Radost
Ni proljeće

U otkucaju srca
Gdje skrivena je nada
Sigurno ćeš me naći
Naše je samo sada

Milan Drašković | Sonet


Pomisliš da je vreme i za poslednji sonet,

uz setnu metaforu o vremenu proteklom,

poredeći sonetnu osetljivost sa staklom,

slaveć’ sklad i lepotu soneta – pravi lament.


Premeravaš kavez od četrnaest stihova,

jednom pesniku tesan, drugom dovoljno prostran,

pa kad se porazmisli – izbor je raznovrstan –

pokrene se karusel neukrotivih snova.


Tu nema površnosti kakvom vrvi Internet!

Jasna su pravila: uz par maštovitih slika,

dobre rime stihove vode do mirne luke.


Sonet je možda adut na turniru pesnika,

izazov novom dobu. Sve su to slatke muke –

odgađa se trenutak za tvoj poslednji sonet.




utorak, 28. lipnja 2022.

Jubilej Tomislava Marijana Bilosnića zabilježen u više zemalja svijeta









Poslije književnih nastupa i predstavljanja svojih Izabranih djela i zbirke pjesama „Molitva svetom Franji“ (objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta) u Austriji (Pinkovci), Češkoj (Brno), Poljskoj (Krakow, Sosnowiec, Katowice), Mađarskoj (Koljnof) i Italiji (Rim), Tomislav Marijan Bilosnić svoj ovogodišnji jubilej obilježava i na drugim domaćim i inozemnim stranama, kao i u više novina, časopisa i književnih portala.

Ljetni književni izazov GKK – čitaj knjige i osvoji diplomu i nagradu


Gradska knjižnica Kaštela ovo ljeto po deveti put provodi program poticanja čitanja tijekom ljeta pod naslovom Ljetni književni izazov – čitaj knjige i osvoji nagradu. Kaštelanska knjižnica ovaj program uspješno provodi od 2014. godine, a u Ljetni književni izazov se svakog ljeta uključuje sve veći broj djece s područja Kaštela, ali i sve veći broj djece koja u Kaštelima ljetuju. 

U Ljetnom književnom izazovu mogu sudjelovati predškolci, osnovnoškolci i srednjoškolci koji su učlanjeni u Gradsku knjižnicu Kaštela. Svi oni mogu doći u najbliži odjel GKK sami ili s roditeljima, gdje će ih knjižničarke upisati kao ovogodišnje natjecatelje te će im dati prijavnicu, odnosno Dnevnik čitanja u kojemu će biti upisani svi naslovi koje su posudili i pročitali tijekom ljeta. Po povratku knjige u knjižnični odjel natjecatelji će u Dnevnik čitanja napisati kratak osvrt, a to isto moći će učiniti (ako to žele) i u Facebook grupi Kaštelanko – književni klub za djecu i mlade, gdje će jedni drugima preporučivati knjige za čitanje.

Ljetni književni izazov GKK trajat će od 24. lipnja do 5. rujna 2022. g., a potom će svi oni koji su pročitali deset i više knjiga na završnoj svečanosti dobiti diplome/priznanja, dok će po troje djece koji su pročitali najviše knjiga u kategorijama „predškolci, viši i niži razredi osnovne škole i srednja škola“ dobiti priznanja/diplome i nagrade koje će osigurati pokrovitelj Ljetnog književnog izazova 2022

Osnovni cilj Ljetnog književnog izazova GKK jest poticanje korisnika, i to posebno mlađih korisnika, na čitanje tijekom ljeta.




CeKaTe | Cool school: Besplatne ljetne praznične radionice za djecu (6+)


Centar za kulturu Trešnjevka
 i ovog ljeta poziva trešnjevačke i druge osnovnoškolce da nam se pridruže na Cool School besplatnim radionicama, koje kontinuirano provodimo već više desetljeća. Ukupno šest radionica će se održavati od 4. do 8. srpnja 2022. od 10 do 12 sati u Centru za kulturu Trešnjevka i Parku Stara Trešnjevka. 
Nakon perioda korone u kojem smo morali ograničiti broj polaznika, opet se vraćamo na nekadašnje različite module sa odličnim i stručnim voditeljima. Nova znanja i razvoj vještina – pogotovo manualnih vještina, tu se stječu na zabavan način i kroz timski rad; djeca su formirana u grupe različitog uzrasta i cirkuliraju kroz sve radionice.
Program je financiran od strane Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

Maksimalan broj djece je 50, sve radionice su besplatne.
PRIJAVITI SE MOŽETE OVDJE. 

Popis radionica:

1. Keramika 
Voditeljice: Jana Guselnykova i  Nastja Vishnyakova

2. Likovna radionica 
Voditeljica: Eva Herceg

3. Origami
Voditelj: Krešimir Rajki

4. BAJKAONICA - izmišljalište najluđih i najzabavnijih bajki  5.,7. i 8. srpnja 2022. od 10:30 do 12 sati
Voditeljica: Rahela Ferlih 

Prijave OVDJE. 

5. Zelene kvartovske priče
Udruga  Zeleni klik! /Daša Filipčić

Ponedjeljak, 4.7. od 10 do 12, Park Stara Trešnjevka - Kukci su u gradu
Istraživanje Parka, tražimo koji sve kukci žive u gradu i izrada hotela za kukce od recikliranih i prirodnih materijala.

Srijeda, 6.7.od 10 do 12, Park Stara Trešnjevka i okolica - Lov na zeleno blago
Na dva sata postajemo istraživači prirode te zajedno s ekipom krećemo u potragu za prirodnim blagom u kvartu.

Petak, 8.7. od 10 do 12,  Park i okolica - Vodene kapi moga kvarta
Kroz šetnju ćemo saznati što je voda i zbog čega bez nje ne možemo? Gdje se u prirodi sve skriva i u kojim oblicima se nalazi u kvartu? Radimo i nekoliko zanimljivih i zabavnih pokusa s vodom.


6. ONLINE HERBARIJ
 -  Utorak,  7.7.2022. od 10 do 12 sati 
Voditelji: udruga Zeleni klik!
Radionica i edukativna šetnja za djecu i sve koji se tako osjećaju. Sudionici će upoznati drveće, biljke i druga prirodna blaga Trešnjevke, te ih digitalno označiti za naš online herbarij i mapu prirodnog blaga. Trešnjevački online herbarij možete pronaći ovdje: https://cekate.hr/program/online-herbarij/

Miljan Jelić | Jedan nesrećni slučaj (3. dio)

             Te noći niko nije dobro spavao. Predsednik se prevrtao sa jedne strane kreveta na drugu, konstantno premotavajući u glavi susret sa službenicima Biroa za dezinsekciju – rekao im je sve što je bilo potrebno, objasnio koji je tip insekta u pitanju, da je teror bubašvaba i nekakvih žuto-crnih bubamara (koje su se sjatile kod nas sa nekog šlepera dopremljenog iz Afrike) prevršio svaku meru, te da „pošten svet mora paziti gde gazi ako namerava da se ne isprlja“. Gospođa Tot je isprva zaspala na kanabetu, puhćući ustašcima dok joj je njena podbula životinjica grejala noge. Nažalost, starica se probudila tek oko pola četiri ujutru kada je zglobovi počeše iznova boleti. U normalnim situacijama, sasvim je bilo uobičajeno za nju da se vrati snu, no sada, prisetivši se neugodnog sutrašnjeg susreta odluči da razbistri glavu, te pristavi samovar za crni čaj, a koji je godio niskom jutarnjem pritisku. Artan je ceo dan bio potpuno opušten, premda je ranije ustao, pa je držao da će se na vreme uspavati ako uzme da čita knjigu. Stavio je mrežicu preko nemirne sede kose i tek što je prešao dve strane, pade u dubok san pa zahrka. No, kada je sat otkucao pola tri, već se bio probudio i, nervozan što iznova ne može da zaspi, odluči da zapali cigaretu koja ga je rasanila te je, unesrećen, nastavio da puši sve do svitanja. Leartu je možda ipak bilo najteže. Šetao je po svom stančiću, gladio brke, pa ih kratio zubima, pljuckajući oštre dlačice na tepih.

SAE vs. Damir D. Ocvirk


Damir D. Ocvirk: ZAGRIZI GLINU

Iznad polja crvenih makova
vjetar njiše bodljikave žice.
Po rubovima blatnih rovova
tumaraju mokre crne ptice.
Onda povikaše neki ljudi
i zazujaše rojevi pčela,
a jedna sleti njemu na grudi
- bila je tiha, suha i vrela.
I htio je da duboko diše,
al’ progutao je samo slinu.
Srušio se u lokvu od kiše
i zagrizao krvavu glinu.
Prema nebu zagraktaše ptice,
na zemlji ostadoše krtice
i nijemi makovi crveni.
A glina je istoga okusa,
bila onkraj Amera il’ Rusa.
Znaš li to, ratniče zaluđeni?
.
Sven Adam Ewin: ĐANI
Kratko vrijeme primirja. U razrušenoj školi
(A bio sam u Gazi),
Gleda me mali dječak izbezumljen od boli,
U terminalnoj fazi.
I mene, profi-borca, to zdrmalo je snažno,
Rekoh mu: - Drž' se, Đani!
Mada je pripadao (no to sad nije važno!),
Neprijateljskoj strani.
Snimih i poslah sliku medijskom najmagnatu,
On javi odmah svima:
- Dragocjen ljudski život u posljednjemu satu,
Ali nade - još ima!!!
I tresao se Globus u plemenitoj fibri
Da pomogne dječaku,
I ozdravi! No začas, on opet je u igri,
Sa okom na kundaku!
Uperio ga na me! Primirje, znači, krši.
Riječi su bile prazne.
(Na crti razdvajanja još bijeli barjak strši!)
To neće proć bez kazne!
Takvi, s puškom u ruci, to reći će vam svatko,
To više nisu djeca.
I dođe mi na nišan. I ubijem ga glatko,
Ko patku. Ili zeca!
A onda, odjedanput, za suzom suza krene
(Da dalje vas ne davim),
I ja sa slikom sina i slikom svoje žene,
Pod sebe bombu stavim.
.
Damir D. Ocvirk, rođen 1954. godine u Vinkovcima, a živi i radi u Puli. Objavljuje prozu i poeziju u tiskanim zbornicima i elektroničkim portalima u zemlji i inozemstvu.
Upravo čitam izvrsnu kritiku Vanese Begić u Glasu Istre o Damirovom romanu „Uzgoj purana u Zapadnoj regiji“. Bravo, Damire!

Ivan Meroveus | The Show Must Go On



još uvijek postoje osobe
koje tuđe patnje
slažu do svojih
zor bola svom dodaju
još uvijek ih ima
ali o tome ne govore
a i nema se bogznašto reći
znaju

ovaj revijalni svijet
s crvenim tepisima
nije na prodaju
a nema ulaz za gladna usta
i zabranjeno je pokazivati
nesreću i sirotinju
sve dok božanski mjehurić izobilja
bešćutan traje

što reći osobama
koje tuđe patnje
preslaguju do svojih
jer više nema mjesta
gotovo sve je popunjeno
a ništa se ne može izbaciti
ništa zaboraviti

što im poručiti?
izdrži, padni, sve izbaci!?
ima li se bogznašto reći
ili prosto pogled nekamo
drugdje odbaciti?