četvrtak, 28. veljače 2019.

Preminuo je Josip Silić, hrvatski jezikoslovac, profesor emeritus


Foto:  Maestro Ivanković
Silić, Josip, hrvatski jezikoslovac (Milaši kraj Rijeke, 4. I. 1934 - 28.2.2019.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1961. završio studij jugoslavenskih jezikâ i književnosti te ruskog jezika i književnosti; iste se godine na njem zaposlio kao asistent, 1975. je doktorirao, od 1984. redoviti profesor, umirovljen 2004., a 2005. dobio je titulu profesor emeritus. – Razvio je vrlo bogatu nastavničku djelatnost predavajući većinom teoriju jezika i hrvatski standardni jezik na matičnom fakultetu, na mnogim domaćim i inozemnim sveučilištima na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima, kojih je često bio utemeljitelj. Autor je ili suautor mnogobrojnih srednjoškolskih udžbenika hrvatskog jezika. S V. Anićem objavio je Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1986) te Pravopis hrvatskoga jezika (2001), s I. Pranjkovićem Gramatiku hrvatskoga jezika (2005), a s Brankom Ranilovićem i Slavenom Batnožićem izradio je osnovna pomagala elektroničke pismenosti (Hrvatski računalni pravopis, Gramatički tezaurus hrvatskog jezika, 1996). Bavi se i lingvistikom teksta (Od rečenice do teksta, 1984) i funkcionalnom stilistikom (Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, 2006), inzistirajući na preciznosti pojmova i njihovih naziva.

Izvor :http://www.enciklopedija.hr/

Silvija Šesto | Lijepo je imati dom




marijan i ivek se igraju u pješčaniku.
marijanova i ivekova mama sjede na klupi i pričaju.
marijan je napravil kulu od pijeska.
ivek ju je zrušil.
marijan se počel plakati i otišel je mami tužiti iveka.
mama mu je obrisala suze i šmrklje i poslala ga natrag u pješčanik.
za to vrijeme ivek se još i popišal po zrušenoj kuli.
marijan je opet napravil kulu.
ivek ju je opet zrušil.
marijan se opet počel plakati i opet je otišel mami tužiti iveka.
mama mu je opet obrisala suze i šmrklje i rekla da nije lijepo biti tužibaba.
marijan je opet sagradil kulu.
ivek mu ju je opet zrušil.
onda je pal mrak i svi su otišli doma.

Sven Adam Ewin | Moja gošća Ninočka Vasiljevna



Kraj moje kuće kalina cvjeta bijelo.
Stiže Ninočka. Ona je moja gošća.
Za nju sam spremio i specijalno jelo:
Pečeni srneći but. I tanjur boršča.

Sva je u cvijetu. U haljini od lana.
Njezine dojke na me dražesno laju.
Usne su njene pupoljak tulipana.
Ja ih poljubim, one se rascvjetaju.

Ona cvrkuće. Ona je zlatna kuna.
Jenisej šuti... Ninočka gleda u me.
Ona je ždral. I čaplja. Ona je žuna.
Ona je livada. Ona je sva od šume.

A kad se skine i posve gola hoda,
Jenisej rikne... I nabrekne od vódā.

146 godina od rođenja Marije Jurić Zagorke

vrijeme: 28.02.2019. - 04.03.2019.
mjesto: Zagreb; Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, Dolac 8

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke, kojim upravlja Centar za ženske studije, poziva sve zainteresirane da dođu i obilježe Zagorkin 146. rođendan. Program traje od četvrtka, 28. veljače do ponedjeljka, 4. ožujka 2019.
Četvrtak, 28. veljače 2019.
 
11.00-16.00 sati Otvorena vrata Stalnog postava Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke
 
Uz stručno vodstvo kroz Stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke posjetitelji će saznati informacije o njezinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom djelovanju te svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.
 
Petak, 1. ožujka 2019.
 
18.00-21.00 sati Zagorkarium
 
Čitali ste „Gričku vješticu“, „Jadranku“, „Republikance“, „Plamene inkvizitore“ i druge Zagorkine povijesne romane? Upoznati ste sa Zagorkinom biografijom? Volite izazove, zagonetke, igre? Onda je „Zagorkarium“ mjesto za vas! Okupite svoju dvočlanu, tročlanu ili četveročlanu ekipu i prijavite se na kviz namijenjen svim ljubiteljima i ljubiteljicama Zagorkina lika i djela.
 
Najbolju ekipu nagrađujemo povodom Zagorkina 146. rođendana! Zabavite se i zaigrajte s nama!
 
S obzirom na ograničeni prostor u Memorijalnom stanu, primamo samo pet ekipa, stoga požurite s prijavama!
 
Prijaviti se na email: zagorka@zenstud.hr ili slanjem SMS poruke i putem WhatsApp/Viber aplikacije na broj 098 433 121. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.
 
Nedjelja, 3. ožujka 2019.
 
11:00-16:00 h Otvorena vrata Stalnog postava Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke
 
Uz stručno vodstvo kroz Stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke posjetitelji/ce saznat će informacije o njezinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom radu i svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.
 
Ponedjeljak, 4. ožujka 2019.
 
16:00 – 19:30 Radionica čitanja „Zagorkin Crveni ocean“
 
Povodom Zagorkinog rođendana Centar za ženske studije  poziva vas na Radionicu čitanja „Zagorkin Crveni ocean“.  Kroz Crveni ocean, široj javnosti manje poznati roman, vodit će Milena Benini, poznavateljica i spisateljica znanstvene fantastike, dok će kviz i razgovor moderirati Vesna Barilar iz Centra za ženske studije.
 
Radionica je namijenjena ženama starijim od 55 godina, te znanje bilo koje vrste nije preduvjet za sudjelovanje. Broj sudionica je ograničen, stoga požurite s prijavama.
 
Prijaviti se možete putem emaila: zagorka@zenstud.hr ili SMS i WhatsApp/Viber aplikacije na broj 098 433 121.
 
U prijavi je potrebno navesti ime i prezime i kontakt, a na radionicu ponijeti osobnu iskaznicu i OIB. Sva obrada osobnih podataka vrši se isključivo u svrhu izvještavanja i pravdanja projektnih aktivnosti provedbenim tijelima EU fondova. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.
 
Radionica se odvija u okviru projekta #Za BITI+54_Na Zagorkinom tragu: baština i inovativnost koju sufinacira Europski socijalni fond iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.
 
Za više informacija o projektu i projektnim aktivnostima pratite web stranicu: http://zenstud.hr/projekti/zabitiplus54/ , te Facebook stranicu: https://web.facebook.com/zabitiplus54/

 
Manifestaciju 'Sretan rođendan Zagorka' financijski podržava Grad Zagreb.

Izvor: Culturnet.hr
 

Matej Opolcer | Mozaik


Dah mi je napola
Presječeni kolaž papir
U mrtvilu boje
I svijetla koja se gase
Paletom ljudske šarenice
Sutra ću opet imati podočnjake
Podljev mora
Uzet će ti papuču
Staviš je na stopalo
I svijet se čini stabilnim





Nikola Šimić Tonin | Miroslav Krleža


Bit ću iskren pa priznati, trebalo mi je vremena i vremena pomiriti se s Krležom. Krležu uistinu ne može čitati svatko. Za pristupiti Krleži potrebno je ogromno predznanje. Ali kada jednom pročitate Krležu uistinu niste više isti. Kao što se preporuča stranim veleposlanicima ili drugim „predstavnicima“ kad idu na službu u BiH čitati Andrića, za razumjeti cio ovaj prostor neizostavno treba čitati Krležu. Krležine Zastave. Kad smo slavili veliku godišnjicu Velikoga rata upoznali smo se sa svom veličinom Krleže u međunarodnim razmjerima. Koji to još naš književnik izuzev Andrića može izaći na međunarodnu scenu da se „mjeri“. Ima ih ali stanu na prste jedne ruke. Na upit Andriću tko je od njih dvojice veći, on il' Krleža, Andrić je odgovorio Andrićevski:

srijeda, 27. veljače 2019.

Pietra Fon Tillen | Nisam toliko loša



Nisam toliko loša.
Ali nisam ni kriva zbog pada sa Venere.
Sve nekako prođe, i sezona meda i čipke.
Ljudi bruje motornom klijetkom
Prodavači loših pornića osvajaju svijet.
Dok smo živi, farovi u nama postoje.
Pokušavamo shvatiti i Piccasa i hostiju.
Trubači zla uvijek imaju note za egzistenciju.

Volim prirodu, ali ne mrtvu, ali ne uokvirenu.
Oduvijek sanjam da ću narasti kao stablo, u nečijem dvorištu. A taj netko
zavolio me kao originalnu klicu u kojoj postoji dobra genetika i volja za rastom.

Jer važno je biti živ kad je potrebno.

Darko Dautović | Umjetnost tišine


Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, sve više minuta unosim u uspomene. Bit će da me sustiže vrijeme. Ili me sažimlje samoizolacija kojoj sam se prepustio. Volim misliti kako je to samo faza, neko tupo razdoblje pospremanja mentalnih polica, otkrivanja zaboravljene prašine ispod emocionalnih tepiha, brisanje zamagljenih prozora na onome što i tko bih, valjda, trebao biti. A i okljaštrena svakodnevica se bez mog utjecaja uporno i svesrdno trudi da me razotkrije u zrcalu u koje se, zasigurno, sâm nikada ne bih usudio zaviriti, pa me u mojim lutanjima gradom dovede do ljudi koje nisam susretao godinama, koje pamtim samo kao fotografije, kao nepovezane fragmente rečenica, kao statiste u zaboravljenim događanjima.

Društvo hrvatskih književnika | Diana Rosandić Živković: Zidoder


Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Jelačića 7, Zagreb

Pozivamo Vas u četvrtak, 7. 3. 2019. u 12,00 sati na promociju knjige kratkih priča

ZIDODER

autorice DIANE ROSANDIĆ ŽIVKOVIĆ

(uz jednodnevnu izložbu kolaža)

Sudjeluju:
LJERKA CAR MATUTINOVIĆ
ŽELJKA LOVRENČIĆ
moderira LADA ŽIGO ŠPANIĆ

Dobrodošli!

Ispovijed jedne čitateljice


O romanu Julijane Matanović "Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom"

Piše: Mirjana Mrkela 

Djetinjstvo jednog našeg izumitelja
   
Znam, znam, pomislili ste da ću o Tesli. Nula bodova za vas. O njemu ću drugi put. Sada bih vam rekla nešto o dječaku koji se prezivao Mali Crni Konj. Drugim riječima: Vrančić. Njegovi su imali kuću u Šibeniku i vikendicu na otoku. Bilo je to vrlo, vrlo davno, ali neke stvari još postoje. Primjerice, taj otok. Ime mu je Prvić, a površina malo manja od dva i pol km2.
   
Sad slobodno možete zamišljati kako je malome Vrančiću bilo kad je išao na vikend ili na ljetovanje. Šetnja? Kupanje? Igre s prijateljima? Vjerojatno sve to, ali ne zaboravimo da se radi o izumitelju.

Miljenka Koštro | Paukova mreža


Na bujnom grmu pauk je ispleo široku mrežu. Čekao je plijen. Jedna neiskusna i brzopleta mušica zaplela se u nju. Pokušavajući se izvući, još se više zapletala.

- Gospodine pauče, pustite me, molim vas! Ja sam bezazlena, malena muha.

- Nisam te ja zvao u svoju mrežu. Priznaj, sama si uletjela! Gdje ti je bila pamet? Drzak je pauk.

- Nisam pazila. Mislila sam da smo prijatelji, gospodine pauče.

utorak, 26. veljače 2019.

Ljiljana Hidić Pasariček | Stari kaput


Skinula sam stari kaput,
onaj od sinoć
Znaš,
onaj natopljen solju
umjesto parfemom.

4. Natječaj Kitica za najbolju zbirku kitica za djecu i mlade



Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade
/ Klub prvih pisaca s ponosom raspisuje
Natječaj KITICA, za najbolju zbirku kitica za djecu i mlade
Svoje stihove šaljite na:
info@klubprvihpisaca.info do 1.4.2019.
x

Rezultat natječaja bit će objavljen 15.4.2019.
Pobjednik natječaja dobiva tiskano izdanje rukopisa, 30 autorskih primjeraka, statuu „KITICA“ te kunsku nagradu u iznosu od 1.000,00 kn

Pramcem u sumrak


Antibiotik

Piše: Jelena Miškić

Trenutno sam visoko motivirana za nekakvu boks vreću koju bih natukla kao vola u kupusu. O daa...

Dogodi se i meni pa se razljutim. Al' ono..totalno se raspalim. Pravo teatralno, para mi ide iz ušiju, crvene mi se oči... kad prozborim, a ono nije lijepi hrvatski jezik već salve plamtećih buktinja koje kad krenu trava ne raste nikada više.

Svečana dodjela nagrada | GK Kaštela: „Kaštelanske štorije 2019.“


Završna svečanost Literarno-likovnog natječaja GKK „Kaštelanske štorije 2019.“ s dodjelom nagrada održat će se u srijedu 27. veljače s početkom u 18.30 sati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.

Svi likovni radovi pristigli na Natječaj na temu Kaštela bit će ovom prilikom izloženi u dvorcu Vitturi, dok će svi nagrađeni literarni radovi biti objavljeni na stranici Gradske knjižnice Kaštela www.gkk.hr. Svi nagrađeni, pohvaljeni i ostali literarni radovi odabrani od strane Povjerenstva bit će tiskani u Zborniku „Kaštelanske štorije 2017. – 2019.“.

Osim nagrađenih i pohvaljenih sudionika Literarno-likovno-filmskog natječaja „Kaštelanske štorije 2019.“, kojega je GKK ove godine raspisala po peti put u povodu Dana grada Kaštela na temu Kaštela, u završnoj svečanosti sudjelovat će: učenici kaštelanskih osnovnih škola i djeca iz Dječjih vrtića Kaštela, Lana Rubelj, Kornelija Petak, Roko Kraljević i Kaštelansko dječje kazalište „Škatula“.

Pokrovitelji Natječaja su: Zračna luka Split, Turistička zajednica grada Kaštela, Hotel Kastel – Kaštel Lukšić, Apartmani Marijeta – Kaštel Sućurac, Naklada Bošković – Split i Nakladnička kuća Neretva – Zagreb.

Veronika Belec | Želim prije


U zraku miris starih fotografija, prošlih života,
uvenule mimoze  i dan danas
na zidu, ubrane preko puta u dvorištu,
još od prije tri godine, a već i možda četiri.

Zastarjele, skamenjene uspomene
na vlažnome zidu poredane kao u izlogu.
I one hodaju i kreću se i promatrajući
njih u filmu bez svršetka, bez onog
'The End', gledam i kao da mislim u krug.

Vraćanje po staroj navici, vraćanje negdje iza,
unatrag bez ikakvog gledanja i škiljenja
očekujući sve ono što mi je već dano.
I evo me, gledam u strance, mjesto za
 koje ne znam, neke skroz nepoznanice.

I pogled mi se zaputio baš u tom lijevom pravcu
na staru fotografiju svu izobličenu vremenom.
I tako moje slabašno postojanje žudi da
isprobam barem dio tog njenog života,
da se uvučem u njenu staru, ručno tkanu haljinu,
obojenu bojom prašine zbog čekanja –
želim prije.




Dragan Miščević | Crne oči


Toplo ljetno jutro blistalo je rosu mlade trave na ledini uz željezničku prugu, a gore iznad Šarampova krišom i stidljivo pomaljale su se sunčeve zrake dok se žuta kugla polako pokazivala jutru koje je otvaralo svoje pospane kapke

Dremljivo je milila zlatna vatrena rumen iznad uspavanih vrhova gorskih divova: hrastova, grabova i bukava pretvarajući jutro u radosni kliktaj  zanosne  vedrine, dremljivog  buđenja i razdraganost duše, tijela i misli.

Iz daljine je kloparala parnjača pišteći i dimeći slavonskom ravnicom vukući putničke vagone. I dok je vlak pristajao uz otvaranje vrata iznad stepenica koje su štrčale ispred vrata, ozario me osmijeh na licu mlade plavokose djevojke krupnih crnih očiju.

ponedjeljak, 25. veljače 2019.

Poezija u dvorištu - gošće Maja i Zrinka Posavec


vrijeme: 26.02.2019. 19 h
mjesto: Zagreb; Café u dvorištu, J. Žerjevića 7/II

Pjesnička tribina 'Poezija u dvorištu' održat će se u utorak, 26. veljače, u 19 sati, s temom 'Sve bilo je muzika'. Gošće su pjesnikinje i glazbenice sestre Zrinka i Maja Posavec.

Bit će govora o kantautorstvu, izazovima pisanja za glazbu, Leonardu Cohenu, pjesničkoj inspiraciji i nadahnuću, "kanalu" iz kojeg dolazi pjesma...

Osvrnut ćemo se i na umjetnički put Maje i Zrinke, koji je izuzetno zanimljiv i može ohrabriti mlade umjetnike koji su na svojim počecima.

Voditeljica programa: Sanja Baković

Organizatori: Centar za knjigu i Café u dvorištu

Bilješke o autoricama:

Igor Mikecin: 'Parmenid'


vrijeme: 26.02.2019.
mjesto: Zagreb; Knjižara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2

U utorak, 26. veljače, u 18 sati, u Knjižari Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, održat će se predstavljanje knjige Igora Mikecina 'Parmenid'.

Knjigu će predstaviti:

Petar Šegedin
Ninoslav Zubović
Igor Mikecin

Više o knjizi pročitajte ovdje.


Izvor: Culturnet.hr

Petero finalista nove Nagrade Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu


Studentsko kulturno umjetničko društvo (SKUD) Ivan Goran Kovačić ove godine po prvi puta dodjeljuje Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju izvornu pjesničku zbirku tiskanu u dvogodišnjem razdoblju, žiri je izabrao petero finalista, a dobitnica ili dobitnik bit će proglašen 13. ožujka, priopćeno je u nedjelju iz SKUD-a I.G.Kovačić.

Nagrada će se dodjeljivati bienalno, naizmjenično s dodjelom nagrade Goranov vijenac za izniman doprinos hrvatskoj poeziji.

Za Nagradu Ivan Goran Kovačić mogle su konkurirati pjesničke knjige, čije su prvo izdanje objavili nakladnici registrirani u Republici Hrvatskoj i koja nije posredovana prijevodom, kao i pjesničke knjige izvorno napisane i tiskane na hrvatskom jeziku kod registriranih nakladnika, bez obzira na mjesto objavljivanja.

U konkurenciji su se našli naslovi objavljeni u razdoblju od 1. studenog 2016. do 31. listopada 2018. godine.

Žiri u sastavu Dorta Jagić, Branislav Oblučar i Tonko Maroević (predsjednik), odlučio je da u finale uđe sljedećih pet naslova: Gordana Benić "Palača posljednjih kartografa" (Ex libris, Zagreb 2017.), Davor Ivankovac "Doba bršljana" (HDP, Zagreb 2018.), Andrijana Kos Lajtman "Teleidoskop" (HDP, Zagreb 2018.), Miroslav Mićanović "Obrt za pranje perja" (MeandarMedia, Zagreb 2018.) Martina Vidaić "Mehanika peluda" (HDP, Zagreb 2018.).

Nagrada se sastoji od skulpture – rada akademskog kipara Igora Rufa, plakete i novčanog iznosa od 10.000 kuna.

Dobitnica ili dobitnik nagrade bit će, zajedno s laureatom ili laureatkinjom Gorana za mlade pjesnike, proglašeni na konferenciji za medije u književnom klubu Booksa, 13. ožujka 2019.

Pedeset i šesto Goranovo proljeće održat će se od 20. do 24. ožujka u Lukovdolu, Puli, Rijeci i Zagrebu, najavili su iz SKUD-a Ivan Goran Kovačić, koje je organizator Goranovog proljeća.

Izvor: Culturnet.hr

Kristian Novak dobitnik nagrade BOOKtiga 2019.


Gradska knjižnica Poreč ove će godine, po deseti put, dodijeliti posebno godišnje priznanje - Nagradu BOOKtiga najčitanijem živućem domaćem autoru u svim istarskim narodnim knjižnicama u protekloj godini. Ovogodišnja Nagrada pripada Kristianu Novaku za roman „Ciganin, ali najljepši“, u izdanju nakladnika OceanMore, tiskan 2016. godine, koji je prepoznat i cijenjen od strane kritike i izvrsno prihvaćen od najšire publike.

Život mirnog međimurskog mjesta gdje Hrvati žive ne miješajući se s Romima iz susjednog Bukova Dola, predrasude, osuđivanje, mržnja, netrpeljivost, strah, izbjeglice, krijumčarenje ljudima i drogom, nesretna ljubav, prkos, ali i trenuci ljudskosti koje autor pronalazi u životima svojih aktera, teme su koje se slojevito prožimaju u ovom romanu.

Novakov „Ciganin“ u 2017. godini dobio je tri prestižna priznanja; jednoglasnom odlukom pripala mu je tportalova književna nagrada koja se dodjeljuje autoru najboljeg romana pisanog na hrvatskom jeziku i izdanog u Hrvatskoj, na Galovićevim jesenima dodijeljena mu je Nagrada Fran Galović, a roman je proglašen za najbolje književno djelo koje se bavi temom zavičaja, odnosno identiteta, a u Zaboku je za istu knjigu dobio Nagradu Gjalski, ugledno i prestižno priznanje piscu najboljeg objavljenog proznog književnog djela u Republici Hrvatskoj. Istarska čitalačka publika dodijelit će mu Nagradu BOOKtiga i na taj način potvrditi svu snagu ovoga romana te njegovo mjesto u vrhu najčitanijih naslova u svim knjižnicama Istarske županije. A na vrhu top ljestvice najčitanijih knjiga našli su još i „Osmi povjerenik“ Renata Baretića, „Mileva Einstein, teorija tuge“ te „Nevidljiva žena i druge pripovijetke“ Slavenke Drakulić, „Pogledaj što je mačka donijela“ Ante Tomića, „Ćutim te“ Mani Gotovac, „Tiho rušenje“ Ivice Prtenjače i „Lisica“ Dubravke Ugrešić.

Pod pokroviteljstvom Istarske županije - Regione Istriana svečana dodjela Nagrade upriličit će se u Noći knjige, 23. travnja, kada će ovogodišnjem dobitniku biti uručeno priznanje – primjerak njegovog romana koji će mjesec dana "putovati" po knjižnicama Istre i u koji svi njegovi čitatelji mogu upisati svoje dojmove. Stoga, ovom prilikom pozivamo sve čitatelje da potraže knjigu u svojim knjižnicama i da daju svoj doprinos u kreiranju ovoga jedinstvenoga priznanja.

Prvi na redu su građani Novigrada koji će svoje dojmove u knjigu moći upisivati od 25. veljače do 28. veljače. Slijedi Gradska knjižnica Umag gdje će se knjiga nalaziti od 2. do 6. ožujka. Čitatelji knjižnice u Bujama moći će svoje dojmove upisivati od 8. do 12. ožujka u svojoj gradskoj knjižnici, dok će se u buzetskoj knjižnici knjiga nalaziti od 14. do 18. ožujka. Pazinjani u svojoj knjižnici knjigu mogu potražiti od 20. do 23. ožujka, a Labinjani od 26. do 30. ožujka. U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula čitatelji će dojmove moći upisivati od 2. do 9. travnja, te u Rovinju od 10. do 13. travnja.

U Gradsku knjižnicu Poreč knjiga stiže 16. travnja, a u nju će svoje dojmove čitatelji moći upisivati sve do same dodjele Nagrade. Osim prigodnog priznanja, sedmodnevnog boravka u Pazinu u Kući za pisce/Hiži od besid, autor najčitanije knjige dobiva i novčanu nagradu.

Luka Tomić | San o tebi


San o tebi
tek je spontani povik
onog što srce s tobom želi probati
primjećuješ li moje sanjarske ruke oko svoga struka
kao nesavladivu suzu što ti klizi niz tijelo i oživljuje u nježnost
onu nježnost koju si pogubila u zubima vuka

Božica Jelušić | Između pijeska i vode



U oku uvijek dotiču se voda i pijesak.
Kroz sedef školjke nova se duga prelama.
Bučino ulje curi dok škripi tijesak.
Uokolo se stere panonska panorama.

Drveće vitko i čvrsto propinje se na prste.
Golema krošnja hrasta silu vjetra prikoči.
U krstionici rose zorom se kukci pokrste,
I cijeli svijet o duhu pravilnosti svjedoči.

Zbivanja velikih nema: starost šapće na uho.
Čini se da za škanjcem u modrinu poletiš.
U močvarnom pejzažu duh traži mjesto čvrsto.
Zagrizeš kruh i plimu zahvalnosti osjetiš.

Rijeka oštricu brusi tvom umu i alatu.
Angelus negdje zvoni: tišina pada potom.
O proteklosti šapću bagremovi u cvatu.
Pijesak i voda u oku. Prolaženje životom.
















24. febr. 2019.
Flora Green
Fotografije : Arhiva /Robet Rodman

Maja Šiprak | Onkraj tvojeg srca


Nema smisla ova današnja kiša
subotnje popodne
buket cvijeća na stolu
i ova bajadera
koju ne mogu podijeliti s tobom

Sven Adam Ewin | Vraćam se Ninočki Vasiljevnoj


Pozdravljam svaku pticu. I svaku voćku.
Pjevam o Nini. Uz zvuke balalajke;
Svaka mi breza nalik je na Ninočku;
Konačno stižem toj kolibi iz bajke.

Sobovi njeni mirno kalinu brste.
Prozoru priđem... I tu sam naglo stao.
Uzdahe čujem... Podigoh se na prste.
A kraj nje mladić, od strasti prolistao.

Iz mene (od tog pohotnog mladog mesa),
Istog trena sibirski tigar zareži.
Odškrinem vrata, izvan sebe od bijesa,
Pogledam bolje... A pored Nine leži:

Svježe ubrana, mlada brezova grana,
Kojom izgoni stršljene iz svog stana.

Dejan Đorđević | Danas, da ne bude kasno


Kažete, nema nas
dok sneg pada neprestano
deset ispod nule
vozi pažljivo
dvadeset na glavi
trista, ma pola miliona
peva, urliče, zviždi
na centralnom trgu performans
punoletan mladić jede buđav hleb

nedjelja, 24. veljače 2019.

Žana Krželj | Čovjek u crvenoj jaketi


Vraćam se iz Sarajeva kosnonoćnom autobusnom linijom. U malom neudobnom autobusu su dva šofera, čovjek u crvenoj jaketi i ja. Prva pauza je u Jablanici. Šoferska večera traje pola sata. Šetam mračnom, pustom ulicom. Čovjek iz autobusa sjedi za velikim drvenim stolom, pije pivo i promatra me.

- Hajde sjed'te, da Vam naručim nešto – kaže onako po bosansku, srdačno i nenametljivo.

- Ne, hvala – kažem i ne pogledavši ga. Ne volim usputne razgovore s nepoznatima. Nešto u njegovom glasu me ipak zaustavi.

Pietra Fon Tillen | Kakva je provincija u kojoj se hrane tvoje misli o meni?


Kakva je provincija u kojoj se hrane tvoje misli o meni?Ima li neka rijeka?Postoji li komad neba?
Znaš li kolika je suša među pukom?

I nisu kiše što su bile.
Samo neka starčad vjeruje u sunce.
Ako mi dozvoliš, priznat ću ti: ,žao mi je....
Ali ne vjerujem više nikome, ni zvijezdama ni ovcama;

Gradska knjižnica Kašatela | Večer humora uz predstavljanje knjige “Materin šudarić” Marijana Grbavca


U organizaciji Gradske knjižnice Kaštela u ponedjeljak 25. veljače u 19 sati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održat će se Večer humora uz predstavljanje knjige “Materin šudarić” Marijana Grbavca – Mirića.

Poznati prološki glumac, redatelj, scenarist, tekstopisac te osnivač i voditelj Dramskog ansambla Proložac Marijan Grbavac predstavit će i u Kaštelima svoju prvu knjigu “Materin šudarić” u kojoj na sebi svojstven način piše o zanimljivim šaljivim dogodovštinama imotskog čovjeka. U knjizi se nalaze i brojni drugi Marijanovi humoristični tekstovi, kao i tekstovi s kojima je sudjelovao u emisiji Radio Splita ”Kad se smijah tad i bijah”.

Marijanova knjiga je krajem prošle godine objavljena u nakladi Matice hrvatske ogranak Imotski, a uz samog autora, u večeri humora dijelove knjige uprizorit će glumci Ivana Giove Župa i Nada Kovačević, dok je za glazbenu pratnju zadužena Tea Leko.

O knjizi će govoriti novinar i urednik Mladen Vuković.

Pridružite nam se u večeri zdravog narodnog humora uz Marijana Grbavca. Ulaz je slobodan.

Božica Jelušić | Trnine, kupine, maline


Fotografija: Ivan Nivan



(Đačka ljeta na Dravi)

Sabrano šumsko blago: trnine, kupine, maline,
Svi žalci, koji pomamno nektare sišu.
Ruke su brale rubinske jagode u gustišu.
Moje se oči živo sjećaju crvene kaline.

Tijela mlada i vitka i preplanuli ošit.
Skela što srebri se svježe bačenom ljuskom.
O, kako dječja nepca čeznu za takvom zakuskom,
Dok vidokrug je cijeli paučinama prošit.

Ona ljeta slobode, trka do zadnjega daha!
K'o košulja se duša pokraj Drave provjetri.
I uvijek knjiga u torbi: rime i heksametri,
Na vlažnom pijesku otisak sandale Telemaha.

Ima li poljubac dječji još uvijek okus praline?
Stoji li ime, nožićem urezano u klupu?
A kako smo bogati bili, imajući na kupu
Sabrano šumsko blago: trnine, kupine, maline.

21. februara 2019.
Flora Green

Ljubica Ribić | Nad brijestom je kišilo


''Nad brijestom je kišilo tog dana’’,
a ja nisam razumjela te kiše i dimenziju brijesta.
Nisam razumjela zašto je tuga uvukla prste na trg ptica
i zašto je kolona napaćenih, izgladnjelih, krvavih ruku
morala koračati ka smrti.
I brijest je kišio, i kišile su ulice i zvonar crkve Notre Dame.
Kišilo je danima, noćima, u skrivenim sobama djetinjstva.
Zavijao je stepski vuk i rasule se staklene perle,
šaputala je Fanina i vjetar na obroncima Ivanščice.
Bili smo isti u različitosti igre, u nemiru ruku, u iskričavim obećanjima.
Zauvijek.

subota, 23. veljače 2019.

Sanijela Matković | Bog moga tijela


Posvećeno A.B. ŠIMIĆU

Časovi
sve glasnije zvuče
dok  pod zvijezdama
livadom koračam
u  idili trenutka
obogaćenoj
mirisom kafanskog cvijeća
bog šeta
gradskim popodnevom
blagoslivljuć žito
Bog moga tijela
Bog moga djetinjstva
među tolikim mnoštvom lica
On i ja
sretosmo se na zvijezdi
u glasnom trenutku
preobraženja!

Vlado Jović | Snjegovi Afrike: Kilimandžaro, Himalaja


-     I velite snijeg u Africi? Baš! Mene ste našli je*****.- nepovjerljivo nam uzvraća Nurki, glasom protkanim mješavinom nevjerice i podsmijeha. Kao da nas, na neki način, više sažaljava nego što nam ne vjeruje, jer smo eto, u svojoj neukosti, naivno i lakomisleno povjerovali u tu nebulozu da je i snijeg u Africi moguć.

A do teme snijega u Africi došli smo cijelim nizom drugih tema, svojstvenim i logično povezanim samo nekom naše dobi. Kada si starosti negdje oko granice punoljetnosti, točnije kada si tek zakoračio u nju. Počeli smo sa debatom koja je  pjevačica seksipilnija: Zana, Slađana Milošević ili Marina Perazić. Pa smo nakon žustre rasprave o oblinama dotičnih pjevačica, više slučajno nego namjerno, skrenuli u raspravu o stripovima i stripovskim junacima.Razglabanje o Zagoru i Teksu Willeru dovelo nas je do Mister Noa, što nas je daljnim slijedom dovelo do spomena Amazone  i Brazila, lokacije radnje tog stripa. A spomen jedne države, Brazila, u konačnici nas je odveo do spominjanja jedne druge, ne baš države, već kontinenta, Afrike.

Duško Babić | Pjesnička vremena


Mogao bih ovdje
dugo besjediti
o pjesnicima i ženama
kako ih ovi snube
riječima glatkim
kao meka ženska bedra
kad im postavljaju
stupice-srcoubice
pa ih povuku u dubine
ljepote paklene
i bezumnih misli
antikristnih
gdje sve je moguće

Octavio Quintanilla | Loneliness - Usamljenost



Loneliness   

As a boy, I’d climb trees,
reach into nests birds
would leave unattended.
I’d fill my hand
with small eggs, and often
one or two hatchlings
would stare at me
from behind the sprigs.
There were times I wanted
to take them home,
keep them as my own,
raise them, imagined their beaks
would one day open
to call me, “Father.”

Usamljenost

Kao dječak, penjao sam se na drveće,
posezao u gnijezda koja su ptice
ostavila bez nadzora.
Ispunio bih ruku
malim jajima, i često bi
jedan ili dva ptića
gledali u mene
kroz grančice.
Bilo je trenutaka kad sam želio
ponijeti ih kući,
zadržati ih kao svoje,
odgojiti, zamišljao da će se njihovi kljunovi
jednog dana otvoriti
i zvati me, „Oče“.


Prijevod: Vedran Smolec

Objavljeno u suradnji s Danijelom Trajković

petak, 22. veljače 2019.

Luka Tomić | Prošao sam pored tebe


Prošao sam kroz tebe
kao kroz nepreglednu šumu jedne lijepe uspomene
Dok sam tražio put držao sam u naručju vatru tvog dodira
što još na usnama teče poput rijeke od koje se dani brane
Dok sam tražio izlaz milovao sam ti lice usred tame
i svim srcem želio da mi srce zbaci breme sačinjeno od tvog imena
jer nema za me poklonjenog cvijeta i sunca iz kaputa tvog života
Moram sam gdje god da krenem
ali i ovaj put kroz tebe sam prošao kao da želim zauvijek ostati
gdje me nitko nije uspio prepoznati i poželjeti

Mila Rajić | Zoran Žmirić: Pacijent iz sobe 19


Za sve ima prvi put. Prvi put sam se napila, kad sam pročitala Pacijenta iz sobe 19. Pijem isključivo porto. Čaša uz čitanje, pred spavanjac. Predosjećala sam da će mi trebati nešto žešće. A otkrila sam da sam euforičnija kad ne pijem uopće. Uostalom, odlučila sam čovjeka, kad mi stigne, odvesti u Dubliner bar, lokalčić s posebnom atmosferom. Poznavajući njegov spisateljski manir, sasvim ispravno sam pretpostavila da me čekaju crnohumorni tekst, lucidni dijalog (u ovom slučaju monolog), eksplicitni momenti i pesnica emocija u lice, trbuh pa u grlo. Za 34 dana moj je trideset peti rođendan... Nasumice otvaram tekst: "Sretan rođendan... pičko!" Začuđeni konobar odmjerio je damu u crnom koja očigledno ne pripada tom okruženju a koja je pokretom iskusnog cugera zatražila žesticu.

Ne sličim niti jednom članu grupe Sisters of Mercy, ne nosim Rayban jer volim ljudima gledati u oči, nisam ni psiholog ali od prvog slova saslušala sam Vanju Kovačevića; nisam bila doktor, bila sam prijatelj. Povjerovala sam mu. Suosjećala s njim curkom suza, gutala njegovu bol čašu za čašom žestice. Teška je muška bol. Neprestalno sam se s njim, onako konspirativno, zvonko smijala i na kraju, pružila sam mu utjehu čvrstim zagrljajem.

Veronika Belec | Plutajući po vremenu


Sjedenje u zagušljivom kafiću,
deluzija stvarnosti,
nepromišljene pogreške.
Ti, tebe kojeg nema,
dođi mi i pusti svu gorčinu
u moju čašu vina.

Pronađi me u preostalom vremenu,
gledaj me kako te ja gledam.
Zamišljena sam sjena,
zvjezdana sam prašina,
skitnica sam među ljudima.
Želim da znaš.

Ne znam kamo idem,
a ne znaš ni ti.
Dođi ponovo i ostani.
Ostanimo izgubljeni,
plutajući po vremenu.
Ja ću te držati, a ti drži mene.

Sven Adam Ewin | Drska krađa očiju Ninočke Vasiljevne




















Što se to, Nina, desilo ove noći?
Kako da nisi čula nikakav šum?
Lan ti je plavi noćas ukrao oči
I rascvao ih. Tirkizne. Tik uz drum.

Sada ga čeka, naravno, teška kazna.
Bit će opako. I uzalud mu trud.
Ali ti šuti, draga (da on ne sazna),
A ja ću odmah sazvati Prijeki sud.

Lan ću rasplesti u bijelo klupko pređe.
Istkati rubac. I u njem crnu nit.
Rupcem ću pokrit tvoje svilene vjeđe,
I od uroka svakog – tako ih skrit.

A kad u zoru osvane novi dan,
Imat ćeš oči... ljepše negoli lan.

četvrtak, 21. veljače 2019.

Florian Hajdu | Preplivao patak Tisu


Tisa je ogledaloravno tekla. Otisci tragova u suvom vrućem svetlookerbojnom pesku su neprepoznatljivi. Sunce je ispodvešplav neba hitalo zenitu, oblaci koji su se jogunasto svađali, klizili, menjajući forme, pravce, poput ameba kada se razmnožavaju, njegovo su zračenje osećajno usporavali, značaj zenita umanjivali. Skela je stajala privezana za direk akaca nabijenog duboko u vlažni pesak pored obale, sa obe strane uramljene mešavinom kanadskih i crnih topola, žalosnih vrba, ponekog akaca, hrasta, lužnjaka, izduženom uzrečnom šumom, koju  je čvsto obezbeđivao visoki nasip, davno napravljen, za zaštitu ravnog, tanjirastog, ušoranog naselja, sa dve crkve katoličkom u centru, pravoslavnom na jugozapadnom ulazu učmalog naselja, od poplava. Na blagoj uzvišici koju voda nije podlokala, kao posle kiše Crvena krasnica pečurka, iznikla je, namerno, voljom skelara i supruge skelarke, ludog Maćija, koji je to mesto bogovoljno označio okrećući se poput piruete Tatjane Totmjanine na Olimpijadi kada je u zanosu pored Maksima Marinina špicom sličuge napravila krater u ledu, tu jednom nogom stala, kao roda kada gnezdo završi, radosno klepeće, stane da se divi odmori, publici poljupce obema šakama slala, sklonokućica nevremenska, odmarajuća, dočekujuća, za odlaganje vesala i vucoša, kojima se vukla žica razapeta preko reke da bi skela brže plovila prešla na drugu stranu obale.

Nada Vučičić | Polarna hladnoća



Brodovi su mirovali u luci
kao da su od papira, za igru spremni,
i vlak je, na stanici, drijemao bez pokreta.
Dugo su se naše oči gledale,
mračne kao noć bez mjesečine,
pepeo ugašene vatre poslije dugih kiša.

Gorana | Kad je Svevid tog jutra krenuo u lov…


Kad je Svevid tog jutra krenuo u lov, njegova životna družica već je bila nanijela usitnjeno granje na kamenjem ograđen prostor ognjišta i pod suharke natisnula osušenu travu. Gledao ju je kako vješto pali vatru skladnim pokretima i još jednom zaključio s puno ljubavi: nije mogao poželjeti bolju ženu jer je, pored svih ostalih svojih dobrih osobina, bila jedna od rijetkih koja nije tražila  da sagradi novu kuću u naselju sojenica, nego je smireno pristala ostati s njim u nastambi njegove obitelji, malo udaljenoj spilji u kojoj su njegovi pretci živjeli od davnine. Bacio je pogled na njenu dugu  valovitu kosu i uredno složene glinene zdjele koje je pažljivo postavila s jedne strane ognjišta okrenute prema dolje. Naoružan sjekirom i preciznim drvenim kopljem s bakrenim šiljkom, ogrnuo je kao posljednje, najdeblje medvjeđe krzno i uputio se iz spilje kroz dubok mekan snijeg. Svjetlo i bjelina zabljesnuli su mu  bolno  zjenice i on ih je stisnuo: pred njim pružao se poznati prostor, šumom pokriveni daleki brežuljci i rijeka koja je mirno protjecala dolinom ograđena šibljem i šljunkovitom obalom. Svježina mu je razbistrila um i on se polako i sigurno kretao prema proplanku gdje će pronaći jelenje krdo jer Svevid je bio poznat po svojoj lovačkoj vještini. Njegov vrat krasila je ogrlica od jelenje kože puna nanizanih medvjeđih kandža i vučjih zubi. Iako je snijeg dosezao skoro do koljena, kretao se gipko  i lako kao ris u smjeru suprotnom od blagog povjetarca. Znao je da velikom jelenu mora prići bešumno tako da ne osjeti njegov miris. Ostalo je vještina i snaga koju je stjecao od malih nogu prateći u lovu oca. Nadomak proplanku zastao je i spustio se tiho uz stablo debelog hrasta. Stado je nemirno obilazilo proplanak u potrazi za hranom, a veliki jelen pozorno i oprezno stajao je ni deset stopa daleko od njega. Svevid je čekao. Bio je tiši od snijega, smiren i bez daha, stopio se potpuno s deblom hrasta. Osjećao je  snagu u svakom mišiću, tijelo mu se sasvim polako zapinjalo kao strijela  i on je znao da je jelen već beživotan, vidio je njegova kopita kako se trzaju u snijegu dok mu krv istječe niz pleća.

Siniša Matasović vam predstavlja | Darko Pero Pernjak




Na idućem izdanju književne tribine 'Siniša Matasović vam predstavlja', gostovat će etablirani koprivnički književnik Darko Pero Pernjak, predsjednik Podravsko-prigorskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Po struci je inženjer geotehnike, ali životne prilike odvele su ga drugim putevima. Danas je aktivan sudionik kulturnog života Koprivnice, često kao sudionik organizacijskih odbora raznih književnih manifestacija: Galovićeva jesen, Dani Ivana viteza Trnskog itd. Pokretač je i urednik zbornika ''Koprivnički književni godišnjak'', koordinator Koljnofskih književnih susreta u Mađarskoj te jedan od pokretača i urednika umjetničke organizacije Artikulacije i istoimenog književnog časopisa. Do sada je objavio pet romana, pet zbirki kratkih priča, jednu zbirku priča za djecu i jednu zbirku poezije. Naglasak okupljanja u utorak bit će na njegove dvije posljednje knjige, satirično-humorističnom romanu ''American Bob'' i njegovoj premijernoj pjesničkoj zbirci ''Pisani prostor''. Dio razgovora vodit će se i oko njegovih brojnih organizacijskih i uredničkih iskustava, a provjerit ćemo i kako se u svakodnevicu jednoga književnika uklapa posao voditelja vinoteke, koji trenutno obavlja u ''prizemnom'' svijetu.

Ana-Marija Posavec | Dišemo


Ti dišeš
još uvijek u vjetru nad granama i krovovima
Pratiš mi korak radni –
uspavanim očima kroz koru drveća;
Pored njih prolazim veljačom – čekajući proljeće
– naše proljeće
dane naših rođenih dana

Tvrde smo – obje
Tvrda smo zemlja – ti mrtva
Ja živa
Tvrde k’o kamen; plodne kao znak – slične.
Svijetu disanjem prkosne.
– dišemo nad granama i starim krovovima
Pratim te,
sanjarim besramno
na travkama dok me njišeš vjetrovnim rukama
kao na pravim svojim, živim –
ranih devedesetih.
Otrovna si u nedostajanju; boliš me

Pečeš me, mama…
K’o ljuta rana od metka;
Nosim te, majko – u slabinama
Zrno moje proljetno
od devet milimetara...

I smiješimo se – ja gluposti ljudskoj
neograničenoj
i nepredvidivom brzom životu;
Ti istom njemu – kroz ranu moju
nabijaš na kolac Inat.
U zbilji
Gdje smo bile nekoć jedno
čuvaj malih dvanaestero
– voli kao pri rođenju me
i javi se
Ovog proljeća.
Vjetrom;
Ljubicama,
Očima svojim krupnim,
kosom vatrenom i smijehom grlenim
Čega svijet je moj željan.
– dišimo – dišemo...

Majko – u kori smo drveća dahom.


6.2.19.

Gordana Malančuk | Danijel Špelić: Uljezi


Na današnji dan Danijel i ja postali smo Facebook prijatelji. U tih godinu dana, pročitala sam gotovo pa sve što je Špelić napisao. Uljezi su mu šesti po redu roman koji je prvotno nastao kao scenarij za cjelovečernji film, ali isti još stoji u paklu postprodukcije. Kako sam bila svjedokom nastanka ove, konačne verzije romana (a pročitala sam ih u nekoliko verzija i izmijenjenih naslova), a upravo danas su romani stigli na autorovu adresu, mislim da je vrijeme da nešto i napišem o njemu.

Radnju je Danijel smjestio u prelijepu nam Slavoniju, na zabačeno imanje blizu izmišljenog grada Trenkovca koji je spoj lokacija dva stvarna grada Pakraca i Lipika, a koji bi pak mogao postati centar zbivanja svih daljnjih Špelićevih romana. Miroslava Pavličić i Matko Starčević, glavni junaci dolaze na imanje Hrunić susresti se s prijateljima kako bi proveli miran vikend, daleko od buke grada.

Vrijeme koje su kratili čekajući svoje prijatelje, proveli su u šetnji do obližnjih ruševina koji su prije domovinskog rata slovili za popularno izletište. No, na povratku do kuće postalo im je jasno da su ih prijatelji iznevjerili nedolaskom, a neugodan osjećaj koji je Matka pratio već neko vrijeme ispostavio se da nije bez razloga. Odlazak sa imanja na kojemu nisu htjeli prenoćiti bez struje, signala za mobitel i osnovnih namirnica, onemogućio im je nepoznati posjetitelj sabotiravši im automobil, jedino prijevozno sredstvo do civilizacije. Situacija ne postaje bolja niti kada imanje okruže magla, pa zatim i mrak, a zvukovi prirode naglo prestaju te ih zamjenjuju neki novi, neprirodni... Mračne siluete poigravaju se prvo s njihovim živcima, a onda i... s njihovim životima.

srijeda, 20. veljače 2019.

Božica Jelušić | Čišćenje aure prije posljednjega stupnja


Mislim da ću nehotično razočarati one koji vjeruju u neiscrpan Strijelački optimizam i trajnu pozitivu. Istina je, ja sam desetljećima ustrajala i izdržala na supstratu te naivne vjere u ljude, u iluziji da su dobri, lijepi, daroviti, dobrohotni, lucidni, iskreni,obdareni intuicijom i vizijom, neisključivi, nezatucani, nepotkupljivi, gotovo svi oni koje sam k svojoj auri po vlastitu izboru pustila. Moja banka i zaklada davale su nezamislive kredite, u vremenu, razgovorima, emocijama, potpori, zajedničkim projektima, u darovima svakovrsnim, u održavanju iluzija o dugovječnosti tih veza i odnosa, bez računa i uzvratnosti na ime kamate.Talenat za privlačenje ljudi i njihovih energija dugo mi se činio kao golemi dar; gotovo pola stoljeća, da preciziram, sve dok nisam u njemu prepoznala istinski teret.

Zdenko Capan | Jedne noći - Suton




JEDNE NOĆI

Te noći pisah sjedeć posve mirno,
Da ne bih majci u susjednoj sobi
Škripanjem stolca u san dirno.

A kad mi koja ustrebala knjiga,
Sasvim sam tiho išao po sagu.
U svakoj kretnji bila mi je briga
Da staričicu ne probudim dragu.

I noć je tekla spokojna i nijema.
A tad se sjetih da je više nema


(DobrišaCesarić)
SUTON

Bakrenasti traci jasno oboje trijem,
I sunce već kopni, gubeći danji sjaj,
I dok se gasi, s njim tonem u drijem.

I dok spavamo i sunce i ja,
Na vjetriću leprša njena kosa sijeda,
Pa bdi i očima posve blago me gleda,
I smiješak joj na ustima sija.

I suton  šibne  hladnoće dah;
Pade mrak, a huk rodi strah


(Zdenko Capan)

Anagramirana poezija

Duško Babić | Abažur


Neobjašnjivo je
da vrhunski
profesionalni glazbenik
recimo kontrabasist
u nekom orkestru
vježba fanatično
po deset sati dnevno

Natječaj za Nagradu i Povelju uspješnosti Julija Benešića

Društvo hrvatskih književnika
Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski
i
Ogranak Matice hrvatske u Đakovu

raspisuju

Natječaj za Nagradu i Povelju uspješnosti Julija Benešića

Nagrada Julija Benešića
– za najbolju knjigu književnih kritika hrvatskog književnog kritičara, objavljenu između  1. lipnja 2018. i 15. svibnja 2019. 

Povelja uspješnosti Julija Benešića – književnom kritičaru s područja Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema,  i/ili hrvatskom književnom kritičaru koji djeluje izvan granica Republike Hrvatske, za najbolju knjigu književnih kritika ili niz od najmanje deset književnih kritika objavljenih između 1. lipnja 2018. i 15. svibnja 2019

Natječaj je otvoren do 15. svibnja 2019.
Potrebno je poslati pet (5) primjeraka knjige na adresu:
Organizacijski odbor 22. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara,
Gajeva ulica 12
31400 Đakovo

Dobitnici će biti proglašeni na 22. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara, koji će se održati tijekom lipnja 2019. u Đakovu.

Tom Veber | I te će se oči jedom utopiti u sjaju žalosti


***
I te će se oči jedom utopiti u sjaju žalosti
i ti ćeš opet moći mirno sanjati živote
izvan okvira tjelesnosti
nikada mi nisi rekao zašto svake zime odlaziš
i vraćaš se s prvim zracima lipanjskog neba.


Prijevod sa slovenskog: Željko Perovič

Božica Jelušić | Zimska priča na Dravi





















Neka zimska priča: riđe šiblje, trska,
Prazan čamac, lanac što o dasku lupka.
Pod potplatom čizme ledenkora prska,
U pijesku su kosti i školjka bezupka.

Zima je na Dravi. Crni kormorani.
Rastočene daske na ribičkoj trepi.
Korovi na strmcu suhi, potkresani.
Rakijom iz ploske ribič se okrijepi.

Na rubu bunara staro vedro zvekne.
Stišan traje život na sjevernoj strani.
No, ljepotu rijeke nitko ne porekne.
Purpurom i zlatom nebo se razdani.

Izdržati valja još jednu sezonu,
Dok prozirni prsti u snijeg ne zagrabe.
Uz obalu čujem cilik nalik zvonu:
Drijemavci, sateni, prve visibabe.

Flora Green
Fotografije: Robert Rodman

Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva


Odjel za hrvatsko glagoljaštvo
povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva
s radošću Vas poziva na sljedeća događanja

12.00 – 13.30
Digitalno učenje glagoljice, voditelj Josip Mihaljević

13.30 – 14.00, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., predavanje učenika glagoljaša Stjepana Rusana i Petre Rožić iz Glagoljaškoga središta „Frankopan“ OŠ Frana Krste Frankopana, Zagreb

14.00 – 16.30, nastavnice i učenice Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb

Kaligrafska radionica, voditeljica Maja Jugović
Radionica Glagoljična pamtilica na predlošku  mjeseci iz Hrvojeva misala, voditeljica Irena Vojvodić
Radionica glagoljičnoga nakita, Irena Vojvodić
615. obljetnica Hrvojeva misala iz 1404., predavanje učenica Paole Naranđe i Barbare Šimrak

Očekujemo Vas u petak, 22. veljače 2019.,  u maloj dvorani Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2 - Strossmayerov trg 4

Dobro došli!

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2019.


Glagoljica je prvo pismo hrvatskoga jezika, a jezik je najsnažnije identitetsko obilježje jednoga naroda.

Sačuvani glagoljični tekstovi potječu iz 11. st., a glagoljica je kao pismo hrvatskoga jezika u uporabi do 20. st.: 1905. godine tiskan je posljednji glagoljični misal, a 1917. godine posljednja glagoljična početnica.

Sve što je prvo u Hrvata pisano je glagoljicom (prvi zakon, prvi stihovi, prva tiskana knjiga, prva početnica – rukopisna i tiskana…). Hrvati su više od tisuću godina sve što im je bilo važno, bilježili glagoljicom: književnoumjetničke tekstove, pravne tekstove, medicinske tekstove, diplomatske dokumente, povijesne tekstove, liturgijske tekstove, administrativne tekstove, epigrafske spomenike…

utorak, 19. veljače 2019.

Umro jezikoslovac Marko Samardžija


vrijeme: 19.02.2019.

U utorak je u Zagrebu je u 72. godini života umro akademik Marko Samardžija, istaknuti hrvatski jezikoslovac, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i voditelj Akademijina Zavoda za lingvistička istraživanja, priopćeno je iz HAZU-a.

Rodio se 2. rujna 1947. u Vođincima kod Vinkovaca. Samardžija je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik od 1992. do 2006., a od 1996. do 1998. i pročelnik Odsjeka za kroatistiku. Umirovljen je 2017. Od 2000. do 2001. bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2018. kada je postao i voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

Akademik Marko Samardžija bio je autor, urednik i priređivač oko 30 znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika.

Predstavljanje trojezičnog izdanja knjige 'Šapat Drave' u Koprivnici


vrijeme: 22.02.2019. 19 h
mjesto: Koprivnica; Galerija Mije Kovačića, Zrinski trg 9/I

Društvo hrvatskih književnika, Podravsko - prigorski ogranak, najavljuje predstavljanje knjige u trojezičnom izdanju 'Šapat Drave', koje će se održati u Galeriji Mije Kovačića u Koprivnici, 22. veljače, u 19 sati.
 
Na predstavljanju sudjeluju autori, urednica knjige dr.sc. Željka Lovrenčić, mag. Ivana Primorac, predsjednik Ogranka Darko Pero Pernjak i Enerika Bijač, voditeljica programa.

Predstavljanje zbirke 'Iz moje brbljave škrinjice' Marije Družeta


vrijeme: 21.02.2019. 18 h
mjesto: Pula, Središnja knjižnica, Kandlerova 39

U povodu Međunarodnog dana materinjeg jezika, 21. veljače, u pulskoj Središnjoj knjižnici bit će predstavljena zbirka poezije 'Iz moje brbljave škrinjice' Marije Družeta. Uz autoricu, ovu zbirku poezije predstavlja Vanesa Begić.


Ovo književno druženje počinje u 18 sati.

Marija Družeta od rana djetinjstva piše pjesme i prozu na čakavskom dijalektu i na standardnom književnom jeziku kako za odrasle tako i za djecu. Zastupljena je u raznim časopisima, zajedničkim zbirkama poezije (pjesničkim panoramama), zbornicima, antologijama, monografiji Premantura (2007.), Monografiji općine Medulin (2013.). Sredinom devedesetih godina pisala je u Glasu Istre kolumnu Si pensan, pod pseudonimom. Uz pjesnička okupljanja, kao što su Verši na šterni - Bedekovčina, Marijada - susreti istarskih pjesnikinja imena Marija, samostalno izdaje zbirke pjesama: Krijesnica (1986.), Večernja strana oblaka (1996.), roman, autobiografsku prozu Piova kuća (2011.), zbirku pjesama U šenju ot Rib (2016.). Prevođena na talijanski jezik. Dobitnica je Svečane povelje općine Medulin (2012.). Živi u Puli.

Izvor:Culturnet.hr

Mazalište Mala scena | Mjesečni raspored za ožujak 2019.




 https://3.bp.blogspot.com/-C7mX5bt6Z10/WHNJfb7bwrI/AAAAAAAAC48/UxZy3biU2Sgu5Swzx7X5pTgybcbyScOjgCPcB/s320/Program%2BMala%2Bscena%2Bcopy.png
Petak, 1.3.2019.

u 9:30 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.

u 10 sati
Dina Vukelić i Nina Horvat: pazi.mazi.voli., redateljica: Nora Krstulović, igraju: Vanja Ćirić, Aleksandra Demše i Davor Kovač. Predstava je namijenjena djeci od 5 godina naviše.

U 10 sati
Svetlana Patafta: Boje duge – Priča o bojama, redateljica: Svetlana Patafta, igra: Svetlana Patafta. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.

u 20 sati
Christopher Durang: Za umrijet od smijeha, redatelj: Mario Kovač, igraju: Gordana Gadžić i Marko Torjanac. Predstava Teatra Rugantino i Kazališta Planet Art za odrasle.


Subota, 2.3.2019.
u 10, 11:30 i 17 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.


Nedjelja, 3.3.2019.
u 11 sati
Buga Marija Šimić: Leptirove pjesme, redateljica: Buga Marija Šimić, igraju: Buga Marija Šimić i Una Matija Štalcar Furač uz klavirsku pratnju Ane Krajnović. Predstava je namijenjena djeci od 7 godina naviše.

u 11 sati
Kristina Gavran: Priča o velikom i malom, redateljica: Svetlana Patafta, igra: Svetlana Patafta. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u Spazio Teatru u Milanu.


Ponedjeljak, 4.3.2019.
u 10 sati
Ivica Šimić: Priča o svjetlu, redatelj: Ivica Šimić, igra: Danijel Radečić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.



Utorak, 5.3.2019.
u 9:30 i 10:15 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.


Srijeda, 6.3.2019.
u 9:30 i 10:15 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.

u 10 sati
Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina, redatelj: Ivica Šimić, igraju: Borna Galinović, Mirel Huskić, Paško Vukasović i Dubravka Lelas. Predstava je namijenjena mladima od 10 godina naviše.


Četvrtak, 7.3.2019.
u 9:30 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.


Petak, 8.3.2019.
u 19 sati
Marina Pejnović, Paško Vukasović i Matija Šakoronja: Huligan, redatelj: Paško Vukasović, igra: Matija Šakoronja. Predstava je namijenjena mladima od 12 godina naviše. Svečana premijera.


Subota, 9.3.2019.
u 10 i 11:30 sati
Jelena Vukmirica Makovičić i Marko Makovičić: Priča o vodi, redateljica: Jelena Vukmirica Makovičić, igra: Marko Makovičić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.

u 17 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.


Nedjelja, 10.3.2019.
u 11:00 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.

Ponedjeljak, 11.3.2019.
Nema predstave

Utorak, 12.3.219.
u 9:15, 10 i 11 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.

u 10 i 11:30 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Lucija Barišić, Goran Guksić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci 5 godina naviše.


Srijeda, 13.3.2019.
u 10 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Lucija Barišić, Goran Guksić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci 5 godina naviše.


Četvrtak, 14.3.2019.
u 12:30 sati
Silvija Šesto: Debela, redateljica: Snježana Banović, igraju: Lukrecija Tudor, Anja Matković, Paško Vukasović i Kruno Bakota. Predstava je namijenjena mladima od 9 godina naviše.


Petak, 15.3.2019.
u 10:00 sati
Marina Pejnović, Paško Vukasović i Matija Šakoronja: Huligan, redatelj: Paško Vukasović, igra: Matija Šakoronja. Predstava je namijenjena mladima od 12 godina naviše.


Subota, 16.3.2019.
u 10 i 11:30 sati
Svetlana Patafta: Boje duge – Priča o bojama, redateljica: Svetlana Patafta, igra: Svetlana Patafta. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.

u 17 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.

u 20 sati
Mark St. Germain: Posljednja Freudova seansa, redatelj: Marko Torjanac, igraju: Marko Torjanac, Franjo Dijak. Predstava kazališta Planet Art za odrasle.


Nedjelja, 17.3.2019.
u 11:00 sati
Dina Vukelić i Nina Horvat: pazi.mazi.voli., redateljica: Nora Krstulović, igraju: Vanja Ćirić, Aleksandra Demše i Davor Kovač. Predstava je namijenjena djeci od 5 godina naviše.


Ponedjeljak, 18.3.2019.
u 10 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Lucija Barišić, Goran Guksić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci 5 godina naviše.


Utorak, 19.3.219.
Nema predstave

Srijeda, 20.3.2019.
u 11:00 sati
Dina Vukelić i Nina Horvat: pazi.mazi.voli., redateljica: Nora Krstulović, igraju: Vanja Ćirić, Aleksandra Demše i Davor Kovač. Predstava je namijenjena djeci od 5 godina naviše. Gostovanje u Krapini.


Četvrtak, 21.3.2019.
u 10 sati
Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina, redatelj: Ivica Šimić, igraju: Silvio Mumelaš, Mirel Huskić, Paško Vukasović i Dubravka Lelas. Predstava je namijenjena mladima od 10 godina naviše.


Petak, 22.3.2019.
Nema predstave




Subota, 23.3.2019.
u 10 i 11:30 sati
Ivica Šimić: Priča o svjetlu, redatelj: Ivica Šimić, igra: Danijel Radečić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.

u 17 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.


Nedjelja, 24.3.2019.
u 11:00 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Lucija Barišić, Goran Guksić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci 5 godina naviše.


Ponedjeljak, 25.3.2019.
Nema predstave

Utorak, 26.3.219.
Nema predstave

Srijeda, 27.3.2019.
Nema predstave


Četvrtak, 28.3.2019.
u 10:00 sati
Tom Lycos i Stefo Nantsou: Kamenje, redatelj: Ivica Šimić, igraju: Marko Hergešić i Petar Atanasoski. Predstava je namijenjena mladima od 10 godina naviše.


Petak, 29.3.2019.
u 10:00 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Lucija Barišić, Goran Guksić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci 5 godina naviše.



u 20 sati
Christopher Durang: Za umrijet od smijeha, redatelj: Mario Kovač, igraju: Gordana Gadžić i Marko Torjanac. Predstava Teatra Rugantino i Kazališta Planet Art za odrasle.


Subota, 30.3.2019.
u 10, 11:30 i 17 sati
Roberto Frabetti i Ivica Šimić: Priča o oblaku, redatelj: Ivica Šimić, igra: Buga Marija Šimić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.

u 20 sati
Roger Rueff: Velika Zvjerka, redateljica: Slavica Knežević, igraju: Slavko Juraga, Marko Torjanac i Luka Dragić. Predstava kazališta Planet Art za odrasle.


Nedjelja, 31.3.2019.
u 20 sati
Juan Mayorga: Ljubavna pisma Staljinu, redateljica: Saša Broz, igraju: Franjo Dijak, Anastazija Jankovska i Marko Torjanac. Predstava kazališta Planet Art za odrasle.