subota, 29. veljače 2020.

Damir Bešlija | Zimski dan



Dok krpe snijega miluju središte grada
Kraj velikog stakla u svom naslonjaču
Dvije sijede glave, ta ljubavna garda
Razdijeljeni lampom sjećanja žvaču

Očale se plaše da ne padnu s nosa
Dok joj čita nježno poeziju davnu
Gledajuć' u sahat što u kutu jeca
Ona smješkom blagim vraća prošlost sjajnu

Tad naglo se diže pundža sijeda, niska
Te sitnim korakom u kuhinju krenu
On i dalje čita - ta još mu je bliska!
Kad god negdje ode, ostavi mu sjenu

Iz daljine stana, k'o ljubavna graja
Dopire tako poznat i ljubak joj glas
''Ljubavi, evo nestade nam čaja
Skuhaću sad kahvu, eto me za čas'

„Stari, čuješ li me, čaja više nema
Šta nam fali kahvi, svakako je vakat
Što šutiš, vraže'', odgovora nema
Iz topline sobe hlupa samo sahat

Kako je izašla, hitro se i vrati
Ljuta što šuti i sa njom se šali
Sijedu joj pundžu brzina skrati
Na pragu stade: ''Odgovori mali!''

Mjesto odgovora, knjiga je na podu
Očale u krilu i pogled u klatno
Pobijedivši usnu, dvije modre kapi
Umrljale kragnu kao boja platno

Božica Jelušić | Idoli od gline i sline


Idolatrija u zrelim godinama: nešto što mi izaziva trajnu nelagodu. Ne mogu shvatiti to pubertetsko ponašanje, ovisnost, uzdisanje, slinjenje, egzaltaciju, prepiranje, borbu za "povlašteni status", mudrijanje o idolovim osobinama, navikama, planovima, čak njegovo "ovlašteno zastupanje" u javnosti, temeljem imaginirane bliskosti. Dajte, ljudi i žene naročito! U psihologiji je poznat fenomen "nebeskog ljubavnika". Žene u menopauzi, u trenutku gubitka erotizma, dožive prozelitski prevrat, zaljube se u Više biće i u toj ljubavi plivaju ostatak zemaljske dionice. Ponekad svojoj sekti ostavljaju zemaljska dobra (ako je guru uspješan) a gotovo redovito zanemare "niža bića" u krvnom i ostalom srodstvu, zbog uzvišene emocije za nevidljive entitete.

Izabrano novo vodstvo HDKDM-a




Na izbornoj skupštini Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (Klub prvih pisaca) izabrano je novo vodstvo.

Za predsjednicu izabrana je Snježana Babić Višnjić, za potpredsjednicu Silvija Šesto, za člana Upravnog odbora Zoran Pongrašić, za pravnu savjetnicu Rosie Kugli, za tajnika Društva Ratko Bjelcic.

Čestitamo novoizabranima, te se zahvaljujemo bivšem vodstvu na uspješnom vođenju našeg Društva!

Dosadašnja predsjednica Silvja Šesto čestita novoj predsjednici Snježani Babić Višnjić

Izvor: Mali Pero

Koprivnička književnica Zdenka Čavić predstavila novu knjigu koja govori o zamkama i iskušenjima





Autoričine priče okupljenima su čitali zamjenica ravnatelja Knjižnice i čitaonice Mladen Kerstener u Ludbregu Edita Kutnjak Zlatar, ludbreški pjesnik Aleksandar Horvat i vrsna čitateljica ludbreške knjižnice Đurđa Kokanović.

Read more at: https://epodravina.hr/foto-koprivnicka-knjizevnica-zdenka-cavic-predstavila-novu-knjigu-koja-govori-o-zamkama-i-iskusenjima/
Autoričine priče okupljenima su čitali zamjenica ravnatelja Knjižnice i čitaonice Mladen Kerstener u Ludbregu Edita Kutnjak Zlatar, ludbreški pjesnik Aleksandar Horvat i vrsna čitateljica ludbreške knjižnice Đurđa Kokanović.

Read more at: https://epodravina.hr/foto-koprivnicka-knjizevnica-zdenka-cavic-predstavila-novu-knjigu-koja-govori-o-zamkama-i-iskusenjima/Autoričine priče okupljenima su čitali zamjenica ravnatelja Knjižnice i čitaonice Mladen Kerstener u Ludbregu Edita Kutnjak Zlatar, ludbreški pjesnik Aleksandar Horvat i vrsna čitateljica ludbreške knjižnice Đurđa Kokanović.

Read more at: https://epodravina.hr/foto-koprivnicka-knjizevnica-zdenka-cavic-predstavila-novu-knjigu-koja-govori-o-zamkama-i-iskusenjima/
Najnovija knjiga koprivničke književnice Zdenke Čavić govori o zamkama i iskušenjima, zastranjivanju, razornim strastima, neprilagođenosti, kobnim pogreškama koje vode u propast, a ponekad i u smrt. Njezine kratke priče govore o događanjima između sna i jave, mogućem scenariju naše budućnosti, došljacima, čudnim fikcijama, području između svjesnog i nesvjesnog, znatiželji koja odvodi u okultna i opasna stanja uma. Govore o sazrijevanju, prijateljstvu, iskušenju i boli, susretu s neminovnim gubicima, traganju za boljim sutra te putovanju kroz život, stjecanju spoznaja, afirmaciji, starosti i mudrosti koja na kraju sve prožima i sabire i donosi plodove.

Autoričine priče okupljenima su čitali zamjenica ravnatelja Knjižnice i čitaonice Mladen Kerstener u Ludbregu Edita Kutnjak Zlatar, ludbreški pjesnik Aleksandar Horvat i vrsna čitateljica ludbreške knjižnice Đurđa Kokanović.

Predstavljanju knjige “Niska crnih bisera” u ime Grada Koprivnice nazočila je zamjenica gradonačelnika Melita Samoborec, uz koju je bio i ravnatelj Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Karlo Galinec.

Objavio Dragana Pandža - 28. veljače 2020. 09:28h
Više na: https://epodravina.hr/foto-koprivnicka-knjizevnica-zdenka-cavic-predstavila-novu-knjigu-koja-govori-o-zamkama-i-iskusenjima/

Naklada: Udruga "Kvaka", Velika Gorica i Mini-print-logo d.o.o., Varaždin - 2019.


Održana promocija slikovnice "Marija Mlekarica" u Dječjem vrtiću „Malik“


27.02.2020. je Dječjem vrtiću Malik predstavljena slikovnica „Marija mlekarica“ autorice Tatjane Udović te je djeci približen način nekadašnjeg života na području Kastafštine.

Bio je to lijepi književni susret mališana sa spisateljicom Tatjanom Udović uz sjećanje na žene koje su u našim krajevima svakoga dana ustajale rano, muzle krave i pripremale kante s mlijekom te s teškim teretom na leđima kretale na put iz svojih sela prema Rijeci ili Opatiji, pješke, kako bi ondje prodale mlijeko i zaradile nešto novca za svoje obitelji.

Priča „Marija mlekarica“ je pisana prema anegdotama mlekarice Marije Marčelja, dok slikovnicu su obogatile ilustracije koje je u 90. godini nacrtala mlekarica Marica Afrić.

Slikovnicom autorica Tatjana Udović nastoji djeci približiti nekadašnji način života.



„Va spomen na se naše mlekarice ke su teško živele, delale i skrbele kako bi svoje familije prehranile.
Velo njin HVALA!“, zahvalila se autorica slikovnice svim mlekaricama na kraju slikovnice.

Recezentica Tatjana Jedriško – Pančelat je napisala: „AutoricaTatjana Udović  zabilježila  je i pretočila u priču svakodnevnicu nekadašnjeg težačkog života

Uronite u priču i osjetite duh davnine!

Nedajmo da se ugase sjećanja plemenitih snova naših krajeva i poštovanih ljudi poput mlekarica.

Prodùžimo odjek priče u budućnost!

Autorici hvala na očuvanju tradicijskih uspomena!“

Izdavač slikovnice je Udrugazakulturu "Ča?"  u suradnji sa PIK.d.d Rijeka i Tonka mlijekom.

Kontakt za narudžbu: 
Udruga za kulturu „Ča?“
udruga.ca@gmail.com



Milan Frčko | Razlejano mleko



Ne bečim za razlejanim mlekom,
nek za pavočinjem na lico mačke
kojo sem škical i naglavačke.
Coprala me na najži, pod strehom...
Zdigla bi se gda sem frižider odprl.
Z licem me po koleno šlatala
i na hlače mi glavo spuščala.
Zato sem svrablivca z mlekom spotrl.
Denes, mesto smeha, soze brišem
z versima kaj duša mi ih puče.
Veljača je, a ja, joči brišem.
Opčutim se kak da me mačka luče
z dedekovov il z babinog krila,
predi nek se bo za navek skrila.

Hrvatska književnost u svijetu | Bilosnić od Nizozemske do Toga



Književno djelo Tomislava Marijana Bilosnića sve više nalazi odjeka u svijetu. Gotovo svakoga mjeseca Bilosnićevoj se  poezija poklanja posebna pažnja u svjetskim časopisima. Tako su i tijekom veljače 2020. godine višejezični časopisi u Rumunjskoj i Austriji otvorili svoje stranice stvaralaštvu ovog autora. 

Panonski list (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), višejezični polumjesečnik koji izlazi u Güttenbachu  (Pinkovac), u Austriji, u svojim brojevima za veljaču 2020. godine donosi književne priloge ovog hrvatskog književnika. U broju od 1. veljače. objavljena je Bilosnićeva poezija na hrvatskom, njemačkom, francuskom, španjolskom, rumunjskom i ruskom jeziku, dok u broju od 15. veljače Panonski list objavljuje vijest o uvrštenju Bilosnića u svjetsku pjesničku antologiju koju je sastavila francuska pjesnikinja. Noelle Arnoult.

Časopis Orizont Literar Contemporan br. 1 (75) za siječanj-veljaču 2020. godine objavljuje Bilosnićevu pjesma Nausikija  iz zbirke Odisej. Pjesma je objavljena na hrvatskom, rumunjskom, francuskom i njemačkom jeziku, a uz pjesmu i Bilosnićeva biografija na spomenutim jezicima.
Bilosnićeva poema Molitva svetom Franji, koja je do sad prevedena na dvanaest svjetskih jezika ovih je dana doživjela i nove prijevode.  Na nizozemski poemu je preveo Kees van Meel, francuski Noelle Arnoult, ukrajinski Vasilij Korkiško, rumunjski Monica Dragomirescu, a na jezik naroda Toga Ernesto Koffiga.

Istodobno španjolski izdavač Trilce iz Salamance ovih je dana najavio vrlo skoro objavljivanje Bilosnićeve zbirke pjesama Africa na španjolskom jeziku za cjelokupno hispansko područje.

Bilosnićevu knjigu Afrika prevela je poznata hrvatska hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić. Kod istog izdavača u Španjolskoj, u prijevodu Željke Lovrenčić, prije pet godina objavljena je i Bilosnićeva zbirka Tigar, koja je zabilježila izniman uspjeh u hispanskome svijetu.   

petak, 28. veljače 2020.

Novi naslovi V.B.Z.-a u biblioteci "Na margini"




Dendriti
Kallia Papadaki
Prevela: Koraljka Crnković
Roman o grčkim doseljenicima u novi svijet koji nas podsjeća da su i europljani stoljećima bili imigranti, pokušavajući preživjeti i naći bolji život.

Nagrada Europske unije za književnost.
U Camdenu, u državi New Jersey, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme nove gospodarske krize, živi obitelj Kampanis: muž i očuh Basil, pripadnik druge generacije američkih Grka, njegova žena, bivša hipijevka Susan, i Leto, Susanina izvanbračna kći. Kada u njihovu obitelj stigne djevojčica Minnie, školska kolegica dvanaestogodišnje Leto, koja je nakon smrti majke, Portorikanke Luise, ostala siroče, počinju izvirati skriveni obiteljski ožiljci. Flashbackovima Papadaki u roman uvodi prvu generaciju Kampanisovih, Basilova oca Antonisa, koji je davne 1919. stigao u Ameriku brodom, slijedeći svoj američki san. I baš poput dendrita, isprepliću se i stapaju svjetovi i sudbine triju generacija siromašnih grčkih imigranata i njihovih potomaka.

Kallia Papadaki vješto je ispripovjedila potresnu priču o imigrantima koji su u potrazi za nadom i boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u obećanu zemlju, u osvit velike gospodarske krize koja je dvadesetih godina prošloga stoljeća potresala Ameriku i svijet, o njihovu životu u getu i problemima integracije u novo društvo, o tegobnoj, mukotrpnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva. Roman je to o potrazi za životnim smislom pod ruševinama izgubljenih prilika, propalih brakova i poslova, a koji ponajprije tematizira pitanja osobnog i kolektivnog identiteta.
Više

Stablo pjesama
Abdellatif Laâbi
OSOBNA ANTOLOGIJA (1992. – 2012.)
Prevela: Lea Kovacs
Antologijska zbirka Stablo pjesama izbor je iz poezije Abdellatifa Laâbija, jednog od najznačajnijih suvremenih marokansko-francuskih pjesnika, dobitnika prestižnih nagrada Goncourt za poeziju (2009.) te Velike nagrade frankofonije Francuske akademije.
Izbor obuhvaća stihove iz devet pjesničkih zbirki objavljenih u razdoblju od 1992. (Sunce umire) do 2012. godine (Zona turbulencije) te je prvo autorovo djelo prevedeno na hrvatski jezik. Iako nakon višegodišnjeg boravka u marokanskom zatvoru i odlaska u egzil Abdellatif Laâbi ispisuje stihove na francuskome jeziku, u njima je svejedno prisutan arapski duh i duša, kako kroz melodiju, tako i kroz teme kojih se dotiče. I dok s nostalgijom, ali i kritički piše o svojemu (postkolonijalnom) Maroku, o emocionalnim ranama i svemu što je ondje bio prisiljen ostaviti, uključujući i materinski jezik, ovaj izrazito humanistički orijentirani pjesnik prije svega progovara o čovjeku, o potrebi poštivanja ljudskog dostojanstva i ljudskih sloboda, kao i o nužnom pružanju otpora svakoj vrsti tiranije i barbarstva. Neumoran je zagovornik kulture dijaloga i dijaloga među kulturama, a za sebe kaže: „Ne smatram se ni Arapinom ni Francuzom. Ja sam građanin svijeta; most.“ Laâbijeva poezija, kojoj su inherentni izgnanstvo (geografsko, političko, jezično), nomadizam i margina, itekako je svjesna apokaliptične svakodnevice u kojoj čovjek srlja u propast povlačeći za sobom cijeli planet. Ipak, tom su propadanju dragocjena protuteža život, nada i ljubav, a konačno i sama poezija kao „način usklađivanja instrumenata duše“.
Više
Biblioteka "Na margini"
Biblioteka „Na margini“ jedinstveni je trogodišnji projekt izdavačke kuće V.B.Z. pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije. Projekt je stvoren kako bi se hrvatske čitatelje upoznalo s nekim od vrhunskim djela europskih književnosti koja otvaraju teme o problemima s kojima se suočavaju marginalizirane društvene skupine i istodobno promovirala hrvatska književnost na stranim jezicima. Moto biblioteke je: „Prepoznaj sebe u njemu i njoj koji nisu poput tebe i mene“ (Carlos Fuentes). Projekt obuhvaća objavljivanje, promociju i distribuciju 30 visokokvalitetnih književnih djela, najvećim dijelom manje zastupljenih književnih vrsta (grafički roman, poezija, dječja književnost i kratke priče). U prvoj godini projekta objavljeno je 10 knjiga (među kojima su dva grafička romana, knjiga pjesama, dva romana dječje književnosti i prijevod pobjedničkog romana Natječaja V.B.Z.-a za najbolji roman na engleski jezik). Tema prve godine projekta je “Imigrantski glasovi ili glasovi drugih i ‘drugačijih’”.

Biblioteka „Na margini“ nastavit će se još dvije godine; tema druge godine projekta bit će ženski glasovi, a treće godine manjinski izvještaj – glasovi seksualnih, dobnih i religioznih manjina i ljudi s invaliditetom. Vjerujemo da ova biblioteka može pridonijeti podizanju svijesti o problemima s kojima se suočavaju imigranti i druge manjinske društvene grupe i učiniti ih vidljivijima i prihvaćenijima u hrvatskome društvu.
Više

Umjetnički performans književnice Diane Rosandić Živković


U srijedu 4. ožujka 2020 u 18 h u LG galeriji Pazin
(Jurine i Franine 11)

umjetnički performans „Marta, srećan ti 8. marač!“

književnice Diane Rosandić Živković,
uz otvorenje samostalne izložbe kolaža.


Izložbu će otvoriti Nada Putinja

O umjetnici će govoriti doc.dr.sc Anita Rončević

Naklada Beletra daruje | Jan Bolić: Trenutci


Natjecati se mogu svi čitatelji koji imaju i koji nemaju facebook profil.

Molimo da osim imena i prezimena, u komentaru ispod  objave na fejsu, ne upisujete ništa drugo kao što su srca, smajlići i tome slično, u protivnom bit ćete diskvalificirani.

Biramo jednog dobitnika!

Ukoliko želite ovu knjigu, a nemate facebook profil ili iz bilo kojeg drugog razloga se ne želite natjecati preko facebooka, molimo da nam se javite e-mailom i ostavite samo svoje ime i prezime.

Dobitnik ili dobitnica biti će izabrani programom Random.

Natječaj je otvoren zaključno s 29.2.2020. u 20,00 sati.
Natjecati se mogu čitatelji iz RH. Sretno!

Vezane objave:
Jan Bolić predstavlja zbirku poezije "Trenutci"

Božica Jelušić | Orašarska, lekcija o samoći





Preživjeli su zimu pod snijegom, sitni i tužni;
Zabijeni u blato, smeđi koštunjičavci.
Ulaze im pod ljusku korjenčići i mravci,
Dok uho zemlje sluša pušu li vjetri južni.

Čudno je vani i tmurno: padaju meteori.
Potres prodrma naglo pospane kuće i biljke.
Nabode se crn oblak na pozlaćene šiljke,
Rastu strahovi gdje se crna rupa otvori.

A ljudi su ko voćke što rode samo za se.
Ponekad plod ispuste, gotovo nehotice.
Dozivamo ih noću, sagnuvši k travi lice,
Iznova čudeći se što nam se ne oglase.

Zrcala našu povijest prekroje i iskrive;
Alati oštri i tupi stari voćnjak pometu.
Lekciju o samoći orasi predaju svijetu,
I kao naši dragi, samo neki prežive.

28. veljače 2020.

Flora Green

Sven Adam Ewin | Slijepi nottuno





Buljim u snijeg... O Bože, poslije svega,
Tolikih noći uzaludnog bdijenja,
Kako da boju, bijelu boju snijega,
Opišem sebi, slijepcu od rođenja?

Zbog čega hvata moja slijepa pjega
U pahuljama crno-bijela trenja?
U oku mome, zašto, radi čega,
Ta bijela noć u crni snijeg se mijenja?

Što je to bijelo? Noć mi šapne: snijeg.
Što je to snijeg? Noć mi šapne: bijelo.
Dok slijepo moje oko reklo nije:

- O, šuti, šuti... šuti vrijeme cijelo.
Nek dupljom tvojom bijela tama vije.
Sklopi oči, dok snijeg te ne pokrije.

Ivan Taridan | Tajna




Ako osjetim lahor
Da sleti kao suza na obraz
Riječi će utihnuti
I svjetlost uminuti.

Jutro će sumrakom svanuti
Al srce će skriti sraz
Nekih ćutanja tajnih
A san sjaj očiju tvojih.

Pjevat će tada
Elegiju tihu cvrčak
Ruke će bijele vinuti obzoru
Kroz previranje tankog sloja
U tišini ekrana mojih misli.
Nek bar osmijeh tvoj trepti
I sja u tami tajne koja
Ćuti ko ja.

Snježana Akrap Sušac | Silovita priča


- Zašto si me tako nazvala? Kakva ću biti? Snažna?
- Ne, nego nemam inspiraciju i silim se pisati. Zato si silovita.
- Ti pišeš, a ne znaš ni značenje pojedinih riječi!
- Je** se! Sve moram ja napraviti, a ti samo uživaš kad te hvale.
- Počni već jednom!Čitatelji će umrijeti od dosade I zaklopit će me.
- Ne znam o čemu bih pisala.
- Ha,ha ,ha! Piši o sebi. Tu tema ne manjka.
- Pazi što si poželjela. Ti si ja i nećeš se imati čemu smijati.
- Počni, za Boga miloga.
- O, postali smo religiozni.
- Oduvijek smo, samo što ti kao nekakva ljevičarka misliš da to ne smiješ priznati.
- Sad je stvarno dosta! Ti nisi silovita, nego nasilna priča i ja odlučujem da te prekinem.

A vi, dragi čitatelji, potražite neku drugu priču. Nadam se da ćete imati više sreće.

- I ja bih nešto rekla.
- Što, molim te?
- Pisci doista sebi sve dopuštaju…
-Kraj.

Oleg Antonić | Farsa na Marsu





Što ću na Marsu? Ondje tek sam slutnja,
u kamen spregnut pjev za rijekom daha.
Banem li namah, lako bi pomutnja
stresla i planet zaboravnog praha.

Eoni vjetra rašpali mu tjeme
šarajuć plohe sablasnim sonetom.
Ako se igdje skrilo kakvo sjeme,
bit će da spava, promrzlo sa svijetom.

Varavo crven: krv bit će il' bješe?
Kao da nada brazdama se hvata
bez traga sila što se suncu smiješe.
Kako u praznom da prepoznam brata?

četvrtak, 27. veljače 2020.

Ispovijed jedne čitateljice


O romanu Fabija Gede "U moru žive krokodili"

Piše: Mirjana Mrkela

Brčko i brčkanje
   
Prije 98 godina jedan moj predak je otišao u Brčko. Bio je jedanaestogodišnjak i o tome Brčkom svašta je zamišljao. Također sam svašta na tu temu mislila i ja kad sam imala 11 ili manje. Vjerovala sam da ime toga mjesta mora imati neke veze s brčkanjem. I zaista, naselje je to na obali rijeke Save. Brčkanje je, dakle,  u njemu oduvijek moguće. Samo što se svi ne mogu ili ne smiju brčkati kad to požele.

Ovo teško možemo razumjeti mi koji smo naviknuti na udobnost, urednost i mnoga zadovoljstva.
   
A moj siromašni predak živio je u siromašnome selu. Ljeti ga je mučila vrućina i suša, jer je najbliži izvor bio kilometrima daleko. Zimi se doduše pila kišnica, ali bure su puhale često i silno, studen stezala pa i snijeg vijao. U kući punoj propuha ogrijeva je bilo uvijek malo, a hrane često nimalo. Dječakova majka je umrla, dvojica starije braće otišla u svijet. Jedva se mogao pobrinuti i za sebe, a kamoli za mlađega brata i sestricu. Nakon što je završio četvrti osnovne, otac mu je rekao:
  
— Došlo je vrijeme da i ti kreneš trbuhom za kruhom.
   
To je značilo zaposliti se i zarađivati makar za hranu (tj. za trbuh). Srećom, jedan od starije braće već je imao siguran posao: bio je policajac (tada se govorilo žandar) u Brčkom. Ne znam je li dobio godišnji odmor, ali nekako je uspio doći kući pa je u povratku poveo maloga. Putovali su pješice, a zatim u poštanskoj kočiji. Putovanje je trajalo nekoliko dana. Kad su jednom stigli na cilj, nisu se mogli tek tako vratiti. To znači da se od dječaka nije očekivalo nikakvo predomišljanje. Stigao je u kuću nekog obrtnika (tada se govorilo majstor), koji se bavio obradom lima. Tu je trebao učiti limarski zanat, no prije svega biti sluga svima u kući. Čitali ste priču o šegrtu Hlapiću i sve vam je jasno.
   
Neki snovi onoga dječaka su se obistinili, neki nisu. Koliko mi je poznato, on nije doživio ni jednu od Hlapićevih avantura, ako ne računamo ljutitoga majstora i batine za svaku sitnicu. Nakon nekoliko godina otputio se u veći grad te ondje pronašao bolji posao. Brčko, majstor i sve ostalo za njega je postalo samo dio sjećanja.
   
Danas se iz njegovoga zavičaja u Brčko može stići preko 580 km dobrih cesta, a sam grad je nešto veći od Šibenika. Učenici ondje nisu ni sluge ni šegrti i, koliko znamo, nisu ni gladni. Dok ovo pišem, u Brčkom se gradi višenamjenska sportska dvorana sa zatvorenim bazenima. Bez sumnje, brčkanja ima i bit će ga.

Enaiatollah Akbari
   
"Nisu važna naša imena", piše u romanu "U moru žive krokodili". Vrlo su mudre i ove dvije misli: "svejedno tko smo", "važni smo zbog onoga što činimo". No želim da znate, dječak iz ovoga romana zaista postoji. Njegovo ime je Enaiatollah Akbari, a zvali su ga i Enaiat.
   
Mnogo godina nakon moga pretka, Enaiat je također napustio obitelj i dom. Ne toliko zbog gladi, koliko zbog životne ugroze. Njegova domovina zvala se Afganistan. Ondje su tada gospodarili jako zločesti ljudi. Škola je zatvorena, učitelj ubijen i učenike je čekalo isto. Enaiatollah se dugo skrivao u nekoj rupi. Međutim ni ondje više nije bilo sigurno. Zato ga je majka odvela u susjednu zemlju, gdje je opasnost ipak bila manja.
   
Kada mu je majka umrla, našao se posve sam u tuđini. Bez novca ili bilo čega što bi mu moglo koristiti. Osim pameti, naravno. Tugom je promatrao djecu koja idu u školu, ali nije bježao od rada. Bio je vrijedan i uvijek bi zadobio povjerenje poslodavaca. Svim snagama, iako malenim, nastojao je stići do mjesta na kojemu će mirnije živjeti. I uspio je.

Fabio zapisuje
   
"Bio sam stvarno umoran. Umoran od toga što sam bio stalno na putu.", jednom je rekao Enaiatollah. No prošle su godine dok se nije skrasio, sreo Fabija i opširno mu opisao svoja putovanja puna nevolja. Osobito teško bilo je prepješačiti visoke puste planine po žestokoj hladnoći. Prelaženja granice i putovanja bez ikakvih dokumenata donosila su stalnu opasnost od uhićenja. I kad je sve izgledalo dobro, pred izbjeglicama se ispriječilo more.
   
Talijanski pisac Fabio Geda proveo je život potpuno drugačije — u miru i obilju. To mu nije smetalo da jednostavnim, ali uvjerljivim riječima prepriča Enaiatollahove dogodovštine. Naslov ovoga romana na talijanskome jeziku glasi: "Nel mare ci sono i coccodrilli" (Nel mare ći sono i kokodrili).
   
O krokodilima u moru također se može mnogo maštati. Ipak vam moram reći da pravi krokodili za ovu priču nisu važni. Mašta, naravno, jest. Tako, dok neki od nas maštaju o brčkanju, neki moraju prijeći duboko i posve nepoznato more. Zato sam zahvalna Fabiju, iako ga još nisam upoznala, što nas je upoznao s Enaiatollahom.

DHK | Zrinko Šimunić: „Snovi i snohvatice“


Pozivamo Vas na predstavljanje nove knjige pjesama
Zrinko Šimunić „Snovi i snohvatice“ (Grad Čakovec, Biblioteka „Insula“, 2019.)

Uz autora će nastupiti:
Darija Žilić
Dubravko Sidor, dramski umjetnik
Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK

Srijeda 4. ožujka 2020. u 12 sati u prostorijama DHK. Dođite!

"U poplavi intelektualne poezije i nategnutih igara označitelja, poezija Zrinka Šimunića je ugodno otkriće. Ponajprije zbog stalno prisutne igre tijela, duha i duše, trojstva koje se gusto isprepliće u rukopisu naslovljenom "Snovi i snohvatice". Šimunić je, u to nema sumnje, pjesnik koji vjeruje u postojanje duše, ali jednakom ljubavlju voli i tijelo, žensko tijelo, i najviše ga voli gledati na satovima yoge."
("Poezija naglas", Treći program Hrvatskoga radija, ur. Irena Matijašević)

Međunarodni književni natječaj | Moje drago serce 2020.



Tomislav Domović | Usud





Sada, dok svaki sat vrijedi
kao grijeh kojega otplatit ćemo nekom drugom prilikom
I dok se plima u grlu diže privučena
santama spojenim u kotaču bradavica
Sada, ljubavnik postaje vrijeme
i malotko će primjetiti
kako su ti se suze pretvorile u vino
i da si ljepša za jedan plimni val
preko jezika prsnuo u reinkarniranoj usni
Preko usne plaveći šumu, trgove
I znance koji te više ne prepoznaju

Mio Vanov | Nastanak Jezika



Francuski Jezik
Je Nastao U Skupini Ljudi
Koji Su Se Prenemagali
Engleski Jezik
Je Nastao U Skupini Ljudi
Koji Su Se Morali Šturo Dovikivati
Na Gusarskim Lađama U Magli
S Knedlom U Grlu
Da Se Ne Prehlade
Zatvorenih Usta
Bilo Je To Kao
Mumljanje
Mrmljanje
Mrnjđanje
Fufljanje
Frfljanje
Grgljanje
Grkljanje
Gunđanje
Guglanje
I Na Kraju
Spelovanje
Kineski Jezik
Je Nastao U Skupini Ljudi
Koji Su Bili Ekstremno
Ubrzani I Radišni
Njemački Jezik
Je Nastao U Skupini Ljudi
Koji Moraju Napraviti
Reda I Discipline U Svijetu
Slavonski Govor
Je Nastao U Skupini Ljudi
Koji Bi Se Mazili
Crnogorski Je Nastao U Skupini Ljudi
Koji Hoće Učinjeti Sjutra Sve
Što Imaju Za Učinjeti Danas
Dalmatinski Govor
Je Nastao U Skupini Ljudi
Koji Moraju To Reć I
Bižat U Lad
Fjaka Je

Jagoda Vičević | Vu noči



Mesec se premešča
po nebi
V orehovom listju
več ne spi…

Moja je misel
nemirna,
sam k tebi
beži.

Vu večnosti neba
zvoniju
tople note.

Sončenica žuta
od divote
zaprla je oči.

Spomeni na te
su živi i globoki
kak zvezde
vu noči.

Kazališni kritičar, književnik, redatelj i urednik na Hrvatskom radiju Boris B. Hrovat preminuo je u ponedjeljak u 63. godini.


U Zagrebu je 24. veljače 2020. preminuo naš kolega Boris B. Hrovat, hrvatski kazališni kritičar, prevoditelj, književnik, dramaturg i redatelj”, objavili su s Hrvatskog radija.

Ivan Taridan | Književnost mu je uvijek bila i ostala ljubav


Robert Kliček (pseudonim Ivan Taridan)  rođen je u Zagrebu, 03.03.1982.godine u Zagrebu. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2007, a doktorirao 2013.godine. Specijalist je opće i subspecijalist abdominalne kirurgije. Zaposlen je u Kliničkoj bolnici „Dubrava“ u Zagrebu. Naslovni je viši asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Poeziju piše još od gimnazijskih dana, te eseje i novele. U gimnazijskim danima piše uglavnom vezanim stihom u sonetnom obliku, ali se vremenom okreće se slobodnom stihu, gdje rimu koristi samo ponekad kad želi nešto istaknuti. Književnost mu je uvijek bila i ostala ljubav, okrepa, nadahnuće, odmor i poticaj. U poeziji obrađuje ljudske osjećaje, kako one koji se vide tako i one skrivene koji se ne pokazuju , ali određuju svakog čovjeka.

Esej „Kakva kultura za Europu 21.stoljeća“ nagrađen je na na natječaju „Europa u školi“. Kao student dobitnik je Rektorove nagrade za znanstveni rad. Autor je i koautor stručnih i znanstvenih članaka iz područja kojim se bavi.

srijeda, 26. veljače 2020.

Dan Brown najavio prvu glazbenu slikovnicu za djecu


Dan Brown, autor svjetskog bestselera Da Vincijev kod, objavit će krajem ove godine svoju prvu slikovnicu – Divlja simfonija – koja uključuje glazbu što ju je skladao sâm autor, u izvedbi Zagrebačkog festivalskog orkestra iz Hrvatske
 

Interaktivna multimedijska slikovnica Divlja simfonija bit će dostupna na američkom tržištu od prvoga rujna 2020., a hrvatsko izdanje slikovnice objavit će izdavačka kuća VBZ.

Američki pisac Dan Brown, autor brojnih svjetskih bestselera, među kojima je zasigurno najpoznatiji roman Da Vincijev kod iz 2003., prodan u više od 80 milijuna primjeraka diljem svijeta, objavit će ove godine slikovnicu Divlja simfonija, priopćila je prošli četvrtak medijima Barbara Marcus, direktorica američke izdavačke kuće Random House Children's Books. Objavljivanje prve slikovnice Dana Browna bit će popraćeno i njegovim prvim službenim glazbenim djelom od početka karijere – dječjim albumom klasične glazbe koji će djeci i odraslima omogućiti novo, zanimljivije, višeosjetilno iskustvo zajedničkog čitanja.

Kao dugogodišnjega glazbenika, Dana Browna su nadahnule klasične simfonijske priče za djecu poput Peće i vuka, ali i mnoge slikovnice iz njegova djetinjstva. U Divljoj simfoniji Brown kombinira glazbu i pisanu riječ za novi naraštaj mladih, koristeći se najmodernijom tehnologijom. „Obožavam pripovijedanje i u svojim romanima uvijek nastojim ispreplesti raznolike teme“, objašnjava Brown. „Bio sam uzbuđen što sam s Divljom simfonijom mogao nastaviti nadograđivati tu ideju i osmisliti uistinu slojevito iskustvo, koristeći se istodobno trima različitim izričajima: likovnom umjetnošću, glazbom i riječima. Baš kao što opera zaokuplja svoju publiku prekrasnom scenografijom, dramatičnom glazbom i libretom, tako i Divlja simfonija nastoji postati gozba koja istodobno zaokuplja oči, uši i um.“

Divlja simfonija jedinstvena je i zabavna interaktivna multimedijska slikovnica u kojoj zaigrani Maestro Miš, svojim pouzdanim dirigentskim štapićem, vodi čitatelje u posjet brojnim životinjskim prijateljima, od geparda i klokana do slonova i plavetnih kitova. Svaka prekrasno oslikana stranica ove dječje knjige bit će posvećena jednoj životinji i pružat će djelić duboke mudrosti za bolje snalaženje u životu. Djeca i odrasli moći će uživati u ovoj bezvremenoj interaktivnoj slikovnici na tradicionalan, klasičan način ili odabrati da uz čitanje poslušaju originalne glazbene kompozicije, po jednu za svaku životinju, u obliku njezina glazbenog portreta, koristeći se besplatnom interaktivnom aplikacijom za pametne telefone koja producira prikladnu pjesmu za svaku stranicu. U trenutku objavljivanja popratna glazbena aplikacija bit će dostupna za besplatno preuzimanje preko stranice wildsymphony.com i s pomoću QR koda u samoj slikovnici. Slikovnicu je ilustrirala poznata mađarska ilustratorica Susan Batori, čije su ilustracije prožete humorom prikladnim za dječji uzrast, a sadržavat će i dodatne tragove i zagonetne kodove za zainteresirane čitatelje svih uzrasta.

Važno je istaknuti da glazbu za slikovnicu izvodi Zagrebački festivalski orkestar (Zagreb Festival Orchestra) iz Hrvatske, a snima i producira američka diskografska i producentska tvrtka PARMA Recordings. Album Divlja simfonija bit će objavljen istodobno s knjigom, a bit će dostupan preko svih glavnih digitalnih platformi. Bob Lord, direktor diskografske i producentske tvrtke Parma Recordings i glazbeni producent Divlje simfonije, izrazio je svoje oduševljenje suradnjom s Danom Brownom, izjavivši da „Divlja simfonija kombinira tradiciju i suvremenu tehnologiju na karakterističan Brownov način. Koncertnoj je dvorani potreban novi klasik, a Divlja simfonija osvježavajuće je i živopisno iskustvo kako za roditelje, tako i za djecu.“

Slikovnica Divlja simfonija bit će objavljena prvoga rujna 2020., a dosad je dogovoreno njezino objavljivanje u dvadeset sedam zemalja. Hrvatsko izdanje slikovnice objavit će izdavačka kuća VBZ, dugogodišnji izdavač svih Dan Brownovih djela u Hrvatskoj. Datum svjetske premijere koncerta Divlje simfonije bit će objavljen naknadno, kao i datumi koncerata sa simfonijskim orkestrom koji će biti održani u desecima zemalja diljem svijeta, pa tako i u Zagrebu.

Više informacija potražite na web stranici autora ili poslušajte Dana Browna ovdje.

Tomislav Domović | Kažeš kruh...



Božica Jelušić | Žalostivo pismo dravskomu



Poetušu vu spomenek
Gda te život prepolovi
I nade ti rastrančira,
V Dravi jeno drevo plovi,
V staroj hiži propuh svira.
Kišu nosi oblaki tmurni,
Grmljavina tutnji z brega;
Si so dnevi ničemurni,
Raca plava, pisma nega.
Lažu versi i popevke
Mudrolije su za decu.
Medved zbira hruške mehke,
A tat nosi sveču svecu.
Tak se život preobrnul
Kak vojnički šinjel scufan.
Vu svet kaj je stiha spr'nul,
Poetuš je još zaufan.
Žmehko mi je, vre ti rečem,
Bil si misli otpiratelj.
Mesečinu na kup zmečem,
Gda te nema, moj prijatelj.


26. veljače 2020.
B.
Fotografije: Arhiva autorice, Album PODRAVINA

Duško Babić | Miris moje žene




Zamišljam te da si jezgro
toplo ljudsko jezero
nježnost od koje je netko
u žaru stvaranja
sačinio tvoje žensko biće
takva ideš na rijeku
spuštaš cvijeće iz svoje kose
u nemirnu vodu
rijeka ga nosi daleko
do mora
tamo ga preuzimaju
galebovi i delfini
ja sjedim na obali
slušam sudar valova i srca
cvijeće pada iz kljuna galebinjeg
u moje krilo
a delfini izranjaju predamnom
pružam ruke
ubirem to cvijeće
iz njihova osmijeha
prinosim ga licu
i mislim:
to mora da je miris
moje žene.

Gravitana plus | Bijeg iz kvadrata rada


Nova tribinu ciklusa Eppur si muove.
Prva tribina ovogodišnjeg ciklusa tribina održat će se u srijedu, 26. veljače 2020. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Na tribini će se predstaviti novi uređaj, Gravitana plus za iskorištavanje obnovljivog izvora energije - gravitacije. Gravitana funkcionira na osnovu pozitivne razlike između dva suprotstavljena rada u polju gravitacije, što omogućava rad GRAVITACIJSKO RESTITUTIVNOG MOTORA (G.R.M.). Više povezanih taktova čine rad novog, sinkronog motora u polju gravitacije koje na taj način može postati novi obnovljivi izvor energije. Za razliku od postojeće definicije gravitacije koja je sila (F) s jednosmjernim ili negativnim predznakom ↓G, koji uvijek vertikalno vodi prema dolje, autor smatra da gravitacija može imati svojstva energije ili rada (W). Osim spomenutog, na tribini će biti riječi i o novim rješenjima u iskorištavanju sunčeve energije, o perspektivama širenja sunčevih elektrana i drugih obnovljivih izvora energije te o pasivnim kućama i novoj arhitekturi budućnosti, a sve s ciljem očuvanja energije i smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Urednik i voditelj:
Zoran Deković, inovator, vlasnik više patentnih prijava o tehničkim uređajima iz područja mehanike i energetike, koje su prijavljene u DZIV,
u Patentnom uredu u Zagrebu

Sudionici:
prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing. stroj., izvanredni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
mr. sc. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Srdačan pozdrav,
Ismena Meić

Nevenka Lang | Čuvajmo naše narječje!


Spark, udruga amaterskog stvaralaštva, udruga koja okuplja pjesnike, likovnjake i glazbenike njeguje i čuva turopoljski idiom kajkavskog narječja. Skoro svi članovi Sparka pišu poeziju i prozu, izdaju zbirke i sudjeluju na manifestacijama gdje se govori samo na narječju Turopolja i okolnih mjesta. Veliko je to bogatstvo jezika i kulture, danas zaštićena nematerijalna kulturna baština. 

Osim već etabliranih turopoljskih pjesnikinja (Željka Cvetković, Slavica Sarkotić, Đurđa Parać itd.), pučkih pjesnika (Stjepan Vitez, Stjepan Detelić Banski, Marica Odrčić, Vladimir Stepanić i drugi) i mnogi drugi pišu na tom narječju. Pjesnikinja iz Ogulinca Nadica Kološa, Gordana Gerhardinger Šipek, Nevenka Lang, Zorica Krznar Blagec, Ana Plehinger, Siniša Belošević, multitalentiran umjetnik koji ujedno uglazbljuje pjesme Sparkovaca.

Uskoro izlazi i zbirka Zdenke Mlinar na kajkavskom kojoj to nije materinji jezik već ga dolaskom u Turopolje uči i voli.


Ižica

Ižica mola je glovu spustila
Kak spomenik stori  polek puta stoji
Obluke odprla i suza je v oku
Ničemu se više ne veseli

Svoje zojdne done broji..

Tulike radosti i žalosti nosi
Dedeke, bakice, drobnu dečicu
Šporet i postelu, bez struje kmicu
Se je to prešla i se je dola

Nigdo je denes ne veli fola!


Nevenka Lang

Denis Vidović | Patnje mladog anarhista


Nezgodno je kad idealna djevojka ne dijeli ideale. Vjerojatno nije ni svjesna koliku je revoluciju zatrla u korijenu.

„Želim apsolutnu slobodu!“ gorljivo sam objašnjavao djevojci najljepšeg osmijeha koja bi vjerojatno bila vrlo zainteresirana da je to bila. „Treba ukinuti državu!“

„Koju državu?“ pristojno će ona u nedostatku zanimljivog sugovornika.

„Sve države! Državu kao instituciju!“

„Aaa.“

„Država nas guši! Ograničava našu slobodu!“

„Pa kako bi živjeli bez države?“

„Ljepše i bolje! Da nema države sve što zaradimo ostalo bi u našim rukama! Da nema države ne bi uopće morali plaćati porez!“

„Protiv poreza si?“

„Da!“ zbili su se Kropotkin, Emma Goldman i Proudhon u jednu rečenicu.

„A kako bi ja dobila povrat poreza da nema poreza?“ dobroćudno  je uzvratila djevojka.

Najprije sam tupo blenuo, poput najsramežljivije kornjače povukao prvo glavu, a zatim i cijelog sebe, izmislivši da moram brzo u pekaru jer mi čuvaju zadnji burek. Ni bezvlašće ni ja nismo se nikad oporavili od tog neočekivanog udarca.

utorak, 25. veljače 2020.

Gradsko kazalište "Joza Ivakić" Vinkovci | Program za ožujak 2020.



Književni petak | Živost unatoč prekarnosti: rad u glazbi


Premda ga s radom u drugim područjima kulture i umjetnosti vezuje niz općih obilježja, rad u glazbi posjeduje značajke koje na specifičan način uokviruju uobičajene probleme prekarnosti i nesigurnosti. Vezanost za zabavljački angažman i ugostiteljski sektor, hijerarhija glazbenog polja podijeljenog između izvođača, autora i diskografa, uz brojne instance posrednika, nepostojanje stalnog zaposlenja van klasične glazbe, samo su neki od elemenata te specifičnosti. S druge strane, glazbeno je polje unatrag zadnje dvije-tri godine postalo iznimno produktivno, dobrim dijelom zahvaljujući žanrovskim iskoracima instrumentalističke i improvizatorske scene. Iako pretežito utemeljena u jazzu i "suvremenoj klasičnoj" glazbi, scena je to koja je napustila okvire svojih glazbenih rezervata i formirala sada već prepoznatljiv krug glazbenika i sastava koji se sve češće određuju kao postžanrovski. 

Ovaj nesklad između teških radnih uvjeta, nedostatka infrastrukture i adekvatne pomoći te živosti i umjetničkog potencijala glazbenica i glazbenika koji trenutno djeluju poziva na promišljanje okvira u kojima se njihov rad odvija, načina na koji se on može učiniti sigurnijim i stabilnijim, ali i njegovog šireg društvenog konteksta. Pružanje platforme muzičarima da među sobom, ali i u razgovoru s umjetnicima iz drugih područja promisle uvjete vlastite proizvodnje nasušna je potreba jedne scene čiji glazbeni rezultati zaslužuju da budu prepoznati kao živa kulturna vrijednost. (L. P.)

Sudionici: Davorka Begović, muzikologinja i kustosica, bivša voditeljica glazbenog programa u sklopu Kulture promjene SC-a u Zagrebu, Filip Pavić, jazz glazbenik i kompozitor, i Maja Rivić, vokalistica i novomedijska umjetnica.

Urednik i voditelj Književnog petka: Lujo Parežanin, novinar i urednik portala Kulturpunkt.hr, glazbenik i komparatist.

Više na:  http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/zivost-unatoc-prekarnosti-rad-u-glazbi/55325 .

Veselimo se vašem dolasku!

Pratite nas na Facebooku: https://www.facebook.com/knjizevnipetak/ i Instagramu Književnog petka: https://www.instagram.com/knjizevni.petak/.


Uredništvo Književnog petka

Učini(mo) pisanje ponovno velikim


Svjetlost tvoje radosti

Piše: Clara C.
                                              

Ondje gdje sam stala kad sam zadnji put pisala bila je riječ o tome kako u fazi u kojoj jesam, zabrinjavajuće malo čitam.

Prije svega, ovdje sam objasnila da zapravo uopće ne čitam malo. Odabir riječi 'malo' odgovarao je mojim kriterijima ispravne količine čitanja i osobnim očekivanjima od sebe – što uslijed ambicija (uvijek željeti više i bolje) što zbog navika (koje kažu : ja čitam).

Ako ćemo pravično i brojčano, to sam nečitateljsko šestomjesečje uspjela navući 38 pročitanih knjiga (ali ako brojim self help i poneku zalutalu publicistiku, a razumije se, uvijek to iz nekog razloga radim), međutim, ja stvarno nisam čitala.

Bar ne kako treba. Pričala sam o toj općoj bezvoljnosti da se uzme književno djelo u ruke, koncentrira na nešto duže od internetskog članka, o nevolji da se umjetnost upija i kroz riječ.

Bio je to kako sam i predviđala u tom zadnjem tekstu, prirodni ciklus u mojem životu koji se jednako tako prirodno i rastvorio. Bješe to, dakle, samo faza. Nakon nekog vremena činilo mi se da sam ju dekodirala i da je ta literarna apatija trebala biti dijelom mog emocionalnog i konkretno ostvarenog životnog iskustva, kako to uvijek biva tim predvidljivim obrascima čovjekova rasta, samo da bih dublje i bolje spoznala tko želim biti kao čitatelj.

Franjo Nagulov | Ovlašteni distributeri domoljublja


***

Ovlašteni distributeri domoljublja za zemlju
zalazećeg Sunca donijeli su odluku: vječna će
vatra obasjavati grobove nacionalnih očeva čak
i onda kada svima postane jasno da vječnosti
nema dovoljno za sve.

Božica Jelušić | Stihovi s ranog proljeća





Zborove slušah u cvrkutanju,
Šumarkom idući s noge na nogu.
I premda blaženom predah se stanju,
Tužnih se misli otresti ne mogu.

Divnim se djelima Natura okruni,
Da duša duša treperi u toj milini.
Stoga mi turobnost srce ispuni,
Što od čovjeka čovjek učini.

Gdje kite jaglaca sjenicu krase,
Bršljan od vriježa vijenac nariše.
Ćutim da svaki cvijetak za se
U zraku uživa, dok ga udiše.

Cvrkuću ptičice i žvrgolje,
Misli mi njihove um ne predoči.
No svaki pokret živahne volje,
O radosti mi silnoj svjedoči.

Cvjetnih se grana lepeza bijeli,
Hvatajuć lahor u jutro plavo.
I svaka treptajem kao da veli,
Da to je mjesto radosti pravo.

Ako se nebeska poruka shvati,
Sveti plan prirode u suštini,
Nemam li razloga žalovati
Što od čovjeka čovjek učinii?

William Wordsworth

Prepjev s engleskog: Božica Jelušić

Ilustracija: Arhiva /Ivan Nivan

Svečana dodjela nagrada | GKK „Kaštelanske štorije 2020.“


Završna svečanost Literarno-likovno-filmskog natječaja GKK „Kaštelanske štorije 2020.“ s dodjelom nagrada održat će se u četvrtak 27. veljače s početkom u 19 sati u kaštelu Vitturi u Kaštel Lukšiću.

Svi nagrađeni likovni radovi bit će ovom prilikom izloženi u odjelu GKK u kaštelu Vitturi, dok će svi nagrađeni literarni radovi biti objavljeni na stranici Gradske knjižnice Kaštela www.gkk.hr.

Osim nagrađenih i pohvaljenih sudionika Literarno-likovno-filmskog natječaja „Kaštelanske štorije 2020.“, kojega je GKK ove godine raspisala po šesti put u povodu Dana grada Kaštela na temu Kaštela, u završnoj svečanosti sudjelovat će: učenici kaštelanskih osnovnih škola i djeca iz Dječjih vrtića Kaštela, Lana Rubelj, Roko Kraljević, KUD "Karol Wojtyla" i Kaštelansko dječje kazalište „Škatula“.

Pokrovitelji Natječaja su: Zračna luka Split-Kaštela, Turistička zajednica grada Kaštela, Hotel Kastel – Kaštel Lukšić, Apartmani Marijeta – Kaštel Sućurac, Naklada Bošković – Split i Nakladnička kuća Neretva – Zagreb.

Srdačan pozdrav,

GKK

Katarina Zadrija | Kak jutre na kipeca deti




Kak jutre na kipeca deti
Ljepota gda zvirkem zvira,
Gda dan krmežljive oči otpira?

Kak z olovku na papiera deti
Drteči veselji list
Gda rosa ga vmiva?
Tiča gda budnicu popieva?

Gda gruntaš kak jutre na kipeca deti
Bieli dan zlatem več svietli.
Če jutre si niesi vu glave narisal,
Če niesi ga ni z olovku zapisal,
Zabadaf je poupe otpirale
Če cvetje opoldaniešnje ga je zabile.

Gda cvietje trudnu glavu k zemlje prigiblje,
Gda rosa ga znojuč vmiva,
Zmisli se jutra kej glibouke negde počiva,
Znojuč grunta, o njemu sniva.
Autor : Katarina Zadrija
Šuma moja draga