Kolumne

nedjelja, 22. travnja 2018.

Sven Adam Ewin | Prizivanje



čitav sam život prizivao boga
u raskošnim hramovima
crkvama
katedralama
pagodama i obeliscima
i nikako da bog dođe i stane kraj mene
u skrušenoj molitvi

zamislite
kaže
svene ne zamjeri više volim svjež zrak i prirodu

Kate Mitchell | Izdana od svih - ulomak iz romana


Kad ju je Melita smjestila u naslonjač u svojoj dnevnoj sobi i stavila joj šalicu čaja u ruke, Daniela je pokušala duboko udahnuti kako bi skupila hrabrosti da Meliti ispriča što se dogodilo. Melita ju je uhvatila za ruku i strpljivo čekala da prestane jecati. Promatrala ju je s nekom tugom i suosjećanjem, zbog čega je Daniela ponovno gotovo briznula u plač.

– Jesi li bolje? Možeš li govoriti? Reci mi, što se dogodilo? – Melita ju je oprezno zapitkivala.

– Tom želi da se riješim djeteta – prošaptala je Daniela kad je došla do daha.

– Što? – Melitine su se oči raširile od iznenađenja.

– Da, dobro si me čula. Ne želi dijete, ne još – Daniela je dlanovima otirala suze.

– Što ćeš učiniti? – upitala ju je Melita.

Robert Janeš | Ljubav kroz čitanje budućnosti





Kad navrh svega budemo stali
i kao stabla odozgo pogledali
ovaj tanak snijeg što je napadao
kao riža na mlijeku s previše cimeta
i slatka, omamljeni tako da nas
više nije strah, što će se dogoditi
s riječima? Samo će nam biti potrebno
vrijeme za pjevanje, nećemo brinuti
više za smisao i red.

Zdravka Prnić | Umami


Mogla sam biti ja, jedna od onih
Što s večeri mirišu na ruže i vaniliju
U kasno ljeto. Dok sunce zalazi u
Ružičastom nemiru. Bura naviješta
Dolazak. Vješti kaligraf riše pismo
Po nebeskom svodu. Mogla sam kuhati
Šalšu, sjeckati beskrajno pomidore
Balancane. Namakati noge u večernjoj
Friškini. Zamotana tek u list čuđenja.
Tad ne bih bila, Ja. Tek odraz očekivanja.
Mučim se s dešifriranjem simbola, slova
Tragova. Tek nestalih aviona. Putnika.

Blanka Will | Pjesnik


Bio je jedan od onih dana kad asfalt u gradu kuha, zrak spržen bez daška vjetra, kao u krušnoj peći. Iz smjera Petrinjske prema Trgu s lijeve strane kafić. Stolovi ispod suncobrana prazni. Samo za jednim sjedi muškarac, nemarne vanjštine. Žurim. U jednom trenutku učini mi se da me je netko pozvao imenom. Osvrnula sam se ne znajući otkud povik dolazi, jesam li dobro čula. Mahnuo mi je. Onaj za stolom. Ispod suncobrana. Prepoznala sam ga, naravno. Bio je to pjesnik S. Prišla sam i sjela. Pred njim je stajala čaša nečega od čega bih se onesvijestila po onakvom zvizdanu. Činilo mi se da mu nije prva, po svoj prilici neće biti ni zadnja.

subota, 21. travnja 2018.

Proslava 50. obljetnice Nagrade 'Grigor Vitez'


vrijeme:
24.04.2018.
mjesto: Zagreb, KD Vatroslava Lisinkog

Savez društava 'Naša djeca' Hrvatske ove godine obilježava 50. obljetnicu Nagrade 'Grigor Vitez' za dječju književnost i ilustraciju, a središnja svečanost održat će se 24. travnja 2018. u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu. 

Bogati svečani program za 50. godišnjicu Nagrade uključuje dodjelu godišnjih Nagrada za tekst i ilustracije u 2017., posebna priznanja i pohvale, a prvi put bit će dodijeljene i nagrade po izboru Dječjeg žirija. (Dobitnici Nagrada)

Svečanost u Maloj dvorani KD “Vatroslav Lisinski” počinje u 18 sati, a uz umjetnički program, koji je režirao poznati redatelj Mario Kovač, uzvanike i goste očekuje i slavljenički rođendanski program.

Opširnije
Izvor:Culturnet.hr

Marica Žanetić Malenica | Jesen zna


Samo jesen zna
kako je tužan uveli list
otkinut s moćne grane.
Ona ga je oslikala
u ruci držala kist.

Zadarskome književniku Nikoli Šimiću Toninu Srebreno Pljanaxovo pero '17.


Vrijedna priznanja zadarskome književniku Nikoli Šimiću Toninu na XXX Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu 20. aprila 2018. SREBRENO PLJANAXOVO PERO '17.,

Za najbolju priču za djecu i omladinu i Posebna zahvalnica Ministarstva Obrazovanja i Ministarstva Kulture BiH.

Nagrade u ime književnika preuzela je dr. Jasmina Hanjalić, književnica iz Sarajeva. Autor je na taj dan bio u ime nakladnika na predstavljanju knjige u Gradskoj loži Zadar „Putopisne paralele - Od Cerodola do Burgundije“ autora Stjepana Vučemilovića, a u nakladi Hrvatskog književnog društva – Ogranak Zadar.

Ugodno druženje s književnicom Sonjom Smolec u Kaštelima


Piše: Renata Dobrić

-Moj sin zaslužan je za objavu moje prve knjige “Tajna ima krila”, jer se u odrasloj dobi sjetio svih onih brojnih priča koje sam mu pričala u djetinjstvu. Pomalo sam se prisjetila svih tih priča, koje su uskoro tiskane u mojoj prvoj knjizi, nakon čega sam nastavila sa spisateljskim radom. – ovo je bio odgovor na samo jedno od bezbroj pitanja koja su književnici Sonji Smolec uputili učenici nižih i viših razreda kaštelanske Osnovne škole “Prof. Filip Lukas” iz Kaštel Staroga na “Književnoj tribini sa Sonjom Smolec”, koju je u povodu Dana hrvatske knjige u Dječjem odjelu GKK u Kaštel Starome organizirala Gradska knjižnica Kaštela.

“Književni susreti s djecom drugih i šestih razreda. Kao i uvijek - predivno! Fascinirana sam kako i koliko dobro njihove profesorice i učiteljice rade s njima, koliko čitaju i uče materinji jezik. Hvala djeci na bezbrojnim pitanjima na koja skoro nisam stigla odgovarati. Da je bilo po njihovom, susret bi produžili za barem još jedan školski sat. Bili ste divni! – poručila je književnica Sonja Smolec djeci koja su je, pročitavši sve njene knjige za djecu i mlade, dočekala s oduševljenjem. Pitanja o njenom spisateljskom radu i brojnim knjigama su samo letjela zrakom, dok su znatiželjne dječje oči i uši upijale sve odgovore gđe. Sonje, s kojom su se po završetku druženja s užitkom fotografirali za uspomenu.

Druženje s književnicom Sonjom Smolec nastavljeno je u večernjim satima u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu, gdje je književnica održala putopisnu književnu tribinu uz multimedijalno predavanje “Tel Aviv, Masada i Izrael”, u sklopu koje je govorila o svom posjetu spomenutim mjestima, pri čemu se posebno osvrnula na ljude i običaje.

Gđa. Smolec govorila je i o svom putu u Španjolsku, koju je posjetila u svojstvu dobitnice prestižne međunarodne nagrade za najbolju kratku priču, do 100 riječi, napisanu na engleskom jeziku, na natječaju Museo de la Palabra, Quero, Španjoska, koji podupire fondacija Cesar Egido Serano.

Tribina je završena razgovorom o njenom spisateljskom radu, knjigama i časopisu “Kvaka”, kojega uređuju gđa. Sonja i njen sin Vedran, a uz pomoć kojega javnosti predstavljaju nepoznata hrvatska pjesnička i spisateljska imene. Tribina je završena potpisivanjem knjiga i fotografiranjem s književnicom, koju su ove iznimno ugodne večeri u Kaštel Sućurcu došli upoznati brojni prijatelji, koje je do sada poznavala samo putem društvenih mreža i časopisa “Kvaka”.

Zoran Šolaja | E što nisam Brus Vilis...


pa se zagonetno smeškam
i ispod oka gledam
brza kola vozim
malo pričam a svaka mi "ka u Njegoša"
ne bih išao više sa busom 56
niko mi ne bi dao 47
e što nisam Brus Vilis
pa da glumim i kad ćutim

Kulturni centar Travno | Noć knjige 2018.



Večer glagoljice



Igor Petrić | Asteroidea, kiša, beštija


Tko bi rekao da stvarnost u svakom trenutku možeš zamijeniti maštom. Uistinu. Kad ti kažem. Ništa lakše. Samo se prepusti i sklopi oči na trenutak. Uzmi daljinac i klik.

Ruku na srce, nisam mislio da će to ispasti tako jednostavno, ali... ljudi smo i u svakom trenutku, u svakom pogledu, svašta se može dogoditi. Tko živi - taj uči, taj griješi i na kraju, baš kao i svi - umire. Netko sam, netko uz gledatelje. Kod kuće, u bolnici. Na stratištu, u mračnoj ulici, u zraku. pod vodom, na stijeni, u šumi, pustinji … pod kotačima kamiona, automobila, vlaka, motora, bicikla. Netko od nečega, netko prirodno.

Dnevnik (ne)obične djevojke 2.


Prijateljstvo

Piše: Božana Ćosić

Nakon što je Sven pronašao djevojku, uopće se više ne viđamo, čak su i pozivi i poruke postali dio prošlosti. Ok, razumijem. Našao je djevojku koja mu se jako svidjela (i on njoj). Žele što više vremena provesti zajedno. Vjerojatno im je lijepo i odlično se slažu. Vjerujem da planiraju izlaske, da se sada druže i s njezinim prijateljima. Sve je to ok i posve razumljivo. Ali ne razumijem što se događa s našim prijateljstvom. Kako to da nas još nije upoznao?

petak, 20. travnja 2018.

Dani hrvatske knjige: Dodijeljene nagrade 'Judita' i 'Slavić'


vrijeme: 19.04.2018.

Nagrade Dana hrvatske knjige "Judita" i "Slavić" Društva hrvatskih književnika (DHK) dodijeljene su u četvrtak navečer u Splitu znanstveniku, književniku i svećeniku Dragi Šimundži i filologu Luki Vukušiću. 

Nagrada "Davidias," koja se također tradicionalno dodjeljuje u sklopu Dana hrvatske knjige, ove godine nije dodijeljena jer, kako je obrazloženo, nijedna knjiga prijavljena na natječaj ne udovoljava kriteriju izvrsnosti koji ta nagrada podrazumijeva.

Nagrada "Judita" pripala je Dragi Šimundži za knjigu "Marko Marulić pjesnik i didaktičar" koju je povjerenstvo za njezinu dodjelu proglasilo najboljim djelom u 2017. godini koje se bavi hrvatskom književnom baštinom.  Nagrada "Slavić," koja se dodjeljuje za najbolji autorski prvijenac u 2017. godini, pripala je Luki Vukšiću za knjigu kratkih priča "Vatra u snijegu".

Kreativna Europa: Ususret natječaju za književne prijevode


vrijeme: 25.04.2018.
prijava: 24.04.2018.
mjesto: Zagreb; MMcentar, Savska 25

Kreativna Europa u potprogramu Kultura provodi natječaj u kategoriji književnih prijevoda koji je namijenjen nakladnicima i izdavačima u cilju povećanja prevođenja, promicanja i čitanja europske književnosti. Kako bi zajednički prokomentirali otvoreni Poziv i jedan od četiri kriterija temeljem kojih se vrednuju prijavnice, Desk Kreativne Europe u suradnji sa Studentskim centrom u Zagrebu, organizira događanje pod nazivom 'Kreativni razgovori / promocija i komunikacija u nakladništvu'.

Sve zainteresirane molimo da potvrdu o svom dolasku pošalju na e-mail ced@min-kulture.hr, najkasnije do utorka, 24. travnja 2018. godine.


Kreativni razgovor - raspored događanja


Više o natječaju...

Noć knjige - 23.4.2018.


vrijeme: 23.04.2018.

Noć knjige 2018. održat će se u ponedjeljak 23. travnja u čak 284 grada i mjesta diljem Hrvatske. U njoj će sudjelovati više od 625 knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova, kulturno-informativnih centara i drugih sudionika, koji su pripremili preko 1130 programa i akcija na zajedničku temu 'Budućnost knjige'. 

Statistike su to kojom je u srijedu u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu najavljena nacionalna manifestacija koja se ove godine održava sedmu godinu zaredom, i to na dan 23. travnja, kada se obilježava Međunarodni dan knjige i autorskih prava a nadovezuje se i na Dan hrvatske knjige, koji se obilježava dan ranije.

"Naša je ovogodišnja tema 'Budućnost knjige', što nam se činilo kao idealna tema za ovo vrijeme, kada svi zajedno razmišljamo što će se dogoditi s knjigom u Hrvatskoj, koja je budućnost bavljenja knjigom, izdavanja, pisanja i prodavanja knjiga", rekao je na konferenciji na novinare član Organizacijskog odbora Nenad Bartolčić, glavni urednik portala Moderna Vremena.

Temom se željelo potaknuti čitatelje, sudionike, medije i širu javnost na razmišljanje o budućnosti i promišljanje o povezanosti knjige i čitanja sa znanošću, izumima, inovacijama, novim formatima i tehnologijama, postavljajući pitanje na koji način tehnologija mijenja naše živote i načine na koje pričamo priče.

"Knjigu treba sagledavati i u tom novom, digitalnom okruženju, novim formatima, što automatski mijenja i način na koji čitamo, a možda će mijenjati i način na koji će nove generacije pisati. Riječ je o jednoj dosta širokoj i otvorenoj temi, gdje se kreativnost može pokazati na nove načine, i to smo željeli potaknuti, da se knjiga sagledava u nekim novim kontekstima, i da i na taj način mlađu generaciju približimo knjizi i čitanju", pojasnio je Bartolčić.


Najviše sudionika do sad

Tema se pokazala intrigantnom jer je broj sudionika ove godine najveći do sad – u programu sudjeluje više od 625 knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova, kulturno-informativnih centara, muzeja, udruga pisaca i drugih i to u 284 grada i mjesta diljem Hrvatske, gdje će posjetitelji moći birati između oko 1130 različitih programa i akcija, rekla je Dobrila Zvonarek, koja u Organizacijskom odboru predstavlja Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK) u Zagrebu.

Posebno se osvrnula na 100-postotno povećanje broja osnovnih škola koje su se ove godine priključile obilježavanju Noći knjige – čak 188, u usporedbi s prošlogodišnjih 96, a među sudionicima je i 26 vrtića, kao i brojne srednjoškolske i visokoškolske ustanove.

Zvonarek je najavila svečano "lansiranje" Noći knjige točno u podne 23. travnja u auli NSK-a i to uz simbolično lansiranje rakete od knjiga kojom se želi "na simboličan način ukazati kakvu budućnost želimo – a želimo budućnost sagrađenu od knjiga".

"Kao i svaka budućnost, i budućnost knjige bit će onakvom kakvu je mi sami stvorimo", istaknula je Zvonarek, te pozvala sve da se pridruže manifestaciji i zajedničkom stvaranju te zamišljene budućnosti.

Istraživanje čitalačkih navika Hrvata daje razloga za optimizam

Na svečanom otvorenju tradicionalno će biti iznijeti i podaci najnovijeg GfK-ova istraživanja hrvatskog tržišta knjiga, o čemu je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić zasad dao naslutiti samo to da ona daju razloga za optimizam, jer će "pokazati jedan malo ljepši trend".

Kao dio programa Noći knjige 2018., Nejašmić je najavio pokretanje projekta "Prijatelj knjige", u sklopu kojega će se prepoznavati najrevniji promicatelji knjige i čitanja a kojima knjiga nije redovan posao – hoteli, restorani, kafići i slično. Sva takva mjesta koja organiziraju najmanje pet promocija knjiga ili srodnih događaja godišnje od sada će dobivati dvojezični certifikat kojim se potvrđuje status 'prijatelja knjige'.

Noć knjige neprestano se širi, a ove godine istoga se dana održava i u susjednoj Sloveniji, te Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, napomenuo je Nejašmić, te istaknuo kako će organizatori nastojati svojim aktivnostima izvršiti dodatni pritisak na institucije kako bi sljedeća Noć knjige bila još bolja, da se "futurističkim" pristupom, temeljenim na jasnim politikama, "omogući da naša zamišljena budućnost stvarno bude bolja".

Da je budućnost mjesto i vrijeme u kojima bi knjiga trebala biti dostupna svima pokazat će i izložba "Ugovor iz Marakeša: zašto je važan?!", koja će biti otvorena u sklopu svečanog lansiranja Noći knjige u NSK-u, a kojom se želi ukazati na važnost primjene toga ugovora u RH, kako bi se omogućila jednaka dostupnost knjiga i za osobe koje su slijepe ili slabovidne i one koje imaju teškoća u čitanju.

Tom prilikom također će biti proglašena tri najbolja rada natječaja za ilustracije i likovne radove "Ubaci knjigu u vremenski stroj!" u suradnji s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara.

Astronaut nad fontanama

U Organizacijskom su odboru i Knjižnice Grada Zagreba, čija je Vanja Štalec istaknula da su hrvatske Narodne knjižnice, čiji su KGZ koordinator, ponovo prepoznale potrebe svoje lokalne zajednice, pa uz svoje klasične programe knjižničari izlaze iz knjižnica i programe Noći knjige organiziraju na mjestima kao što su zatvori, domovi za djecu, domovi za starije osobe, policijske škole i slično.

U suradnji s Hrvatskim željeznicama i Jadrolinijom, Noć knjige i ove će godine putnicima u prigradskim vlakovima na području Zagreba i okolice, te putnicima svih triju plovnih područja Jadrolinije, od sjevera do juga Jadrana, omogućiti emitiranje audiopriča/zvučnih knjiga za djecu, napomenula je nadalje Štalec.

Organizatori nastoje manifestaciji svake godine dati i humanitarni karakter, ukazujući na potrebe onih kojima je potrebna pomoć drugih – ove godine nakladnici su donirali knjige i slikovnice sigurnim kućama za žene i djecu žrtve nasilja.

Predstavljanja knjiga, javna čitanja, druženja s autorima, radionice i svi ostali najavljeni programi u Zagrebu će biti praćeni i 3D projekcijom na fontanama ispred NSK, nad kojima će ove godine, od 20 do 23 sata, letjeti astronaut.

Organizatori Noći knjige 2018. su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena i  Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Realizaciju ovogodišnjeg programa financijski su pomogli Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture RH. Noć knjige 2018. održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Popis svih sudionika, programa i akcija dostupan je mrežnoj stranici https://nocknjige.hr.

Izvor:Culturet.hr


Mjesečni raspored Male scene za svibanj 2018.


https://3.bp.blogspot.com/-C7mX5bt6Z10/WHNJfb7bwrI/AAAAAAAAC48/UxZy3biU2Sgu5Swzx7X5pTgybcbyScOjgCPcB/s320/Program%2BMala%2Bscena%2Bcopy.pngSrijeda, 2.5.
U 10 sati
Kristina Gavran: Priča o VELIKOM i malom, redateljica Svetlana Patafta, igra: Svetlana Patafta. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina.


Četvrtak, 3.5.
u 10 sati
Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina, redatelj: Ivica Šimić, igraju: Borna Galinović, Mirel Huskić, Paško Vukasović i Dubravka Lelas. Predstava je namijenjena mladima od 10 godina naviše.

Pavol Janik | Pada sneg


IT IS SNOWING (English)

Ice angels are falling from the sky.
In their mouths are snowy fountains.
The imagined curves of snowdrifts are mature.
I'm just watching, hands are not moving.

The cold breath of the frozen flute
is waking me up.

(1981)

Dijana Roglić | Milia passuum




















Miljama daleko
u treptaju oka
otputujem
Ko slijepi putnik
na teretnjaku života
bez prtljage
Milia passuum

Nada Vukašinović | Sjene prošlosti



Bio sam zaokupljen mislima o poslu, koji me je čekao u novoj školi, kad se vlak zaustavio na kolodvoru malog gradića na istoku. Nikada nisam bio u tom gradu, a kolodvor mi se učinio poznatim. Širok, otvoren prema ravnici, s puno razvedenih kolosijeka i skretnica i poprilično udaljen od grada. Iako su ljudi hodali amo-tamo osjetio sam da u njihovim koracima nema žurbe. Razgovor u školi zakazan je tek za dva sata i ja sam bez žurbe glavinjao nepoznatim ulicama i pokušao shvatiti logiku ravničarske arhitekture.

Ljeto je posustajalo. Gubilo je vrelinu i blještavilo. Sve je bilo puno mekše i svjetlost i sjene, a sunce je još bilo toplo i mekano obavijalo ulice. Kožu je ugodno hladio vjetrić koji je donosio miris i svježinu rijeke.

četvrtak, 19. travnja 2018.

Darko Balaš | Ratnik s dušom 6.


Svanulo je novo jutro. Oluja je napokon izbacila sav svoj bijes i svu svoju snagu, te očistila zemlju uvijek iznova, natopila je životom i omogućila rast nove klice postojanja.

Još je pokoja kap tražila svoj put, nježno milujući granu drveta u ljubavnom skladu starom tisućljećima, od kada je priroda odlučila roditi sve što postoji.

Niti njen put nije bio uzalud, jer svaka kap ima svoju svrhu u stvaranju novog života. I niti jedna nije višak. Prohladno je i dah ti se kondenzira u koprenu magle koja nestaje zajedno s tvojim bijesom u dalekim krošnjama drveća. Mir se vratio, sklad zasvirao svoju melodiju i prelijepi cvrkut ptica pozdravljao je rađanje još jednog, novog dana.

Dragana Novaković | Aeternum





(Posvećeno D.L.)

Veče je mirno.
U daljini čujem zvuk sove
kako milozvučno odzvanja u mojim ušima.
Hodam lagano niz ulicu
i osluškujem mrak.
Nema ništa spokojnije od tame
koju čisti pokoja noćna svjetiljka.

Dragana Maneslović Kreber | Svetost


Nemam ja tebe, koliko ti mene imaš,
nemam sve tvoje,
tebe kojeg sam prvog dodirnula
u dodiru dlanova osjetila,
prste spletene živjela,
postojanje svetosti ljubavi otkrila,
prvi sam zagrljaj,
prvi poljubac
tebi otvorila.
Izgubljen svijet svoj u tebi pronašla,
a ti, sve moje,
ne čuvaš svetost,
ne čuvaš nas,
dodire naše otkrivaš,
svijet otvaraš,
i opet sam sama,
a ti samo svratiš ponekad,
kao pred Ikonu, svijeću upaliti.

srijeda, 18. travnja 2018.

Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2017


vrijeme: 17.04.2018.
prijava: 17.05.2018.

Ministarstvo kulture objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2017. godini.

Nikola Šimić Tonin | Vlašić


u vrijeme kada je Bog hodao po zemlji
Sunčeva i Mjesečeva majka
poslale sedmoricu brače
da donesu sreću i ljepotu
iz dalekog svijeta
šestorica se sretno vratiše
ali sedmome se izgubio svaki trag
tražili ga Sunce i Mjesec
tražili ga Dan i Noć
nakon godina
i godina
traganja
Mjesec ga pronađe
na prelijepoj planini
u koju se pretvorio
_____________
*Prema narodnoj legendi

Zorica Antulov | Igra leptira


Nježna je igra leptira ostala tamo.
Dolinom snenom se rajski orio poj.
Tog  čarobnog  jutra sljedih korak tvoj
i smijeh i radost tvoju voljena damo.

Ko lopov za tobom sam išo i kao tat
maramu plavu  tražio izgubljenu,
oprezno, fino,  pod stari bor skrivenu.
Da ne nađe  bilo je tko, baš svaki svat.

Nježna je igra leptira tiho zaspala.
Dolinom vilenjaka tek lebdio je ples.
Pastiri sjajni noćni zapališe krijes…

U očima ti jutrom dolina nestala,
a s njom i sneni ples i plava marama.
I krijes što bi  u njima, a s njim i ja.

Dragan Gligora | Suzi F.


Poći ću jednostavno za nečim i izgubiti se. Otkad se ne bojim mraka ni divljih svinja, svijet je za mene postao mala pristojna naseobina koja se ponaša uglavnom predvidljivo. To što se sve vrti i mijenja nije toliko važno za moje imaginarno putovanje.

Neću tražiti donacije ni svratišta, možda još uvijek ima sijena i livada oko sela, neki mali šumarak u kojem životinje spavaju zimski san. I tako umoran i prljav, ležeći na mrtvom šušketavom lišću, gledat ću u nebo koje nema pojma tko mu glavu nosi, a kamoli kojoj galaksiji pripada.  

utorak, 17. travnja 2018.

Učini(mo) pisanje ponovno velikim


Ono što sigurno znam o lektiri

Piše: Clara C.

Znala sam da ću prije ili kasnije opet pisati o lektiri, jer iako sam tu temu obradila, ne mislim da je konačna i dostojna lišavanja dodatne pažnje. A usto, emocionalno me dira.

Na razmišljanje o ovoj temi potaknulo me gledanje Podcast inkubatora s Markom Petrakom i Markom Matijevićem, osnivačem portala srednja.hr i mirovina.hr kao gostom. U tri odličnih sati, dotaknuli su se i školske lektire. Rekli su neke dobre stvari, neke koje sam smatrala i odličnima, a bilo je nečega s čime se nisam mogla složiti.

Tjedan dobre dječje knjige iza ugla: prava knjiga s pravim čitateljem


Od ponedjeljka 23. 4. do nedjelje 29. 4. Rijeka, ali i cijela Primorsko-goranska županija (osim u Rijeci vidimo se i u Bakru, Crikvenici, Delnicama, Kostreni, Malom Lošinju, Novom Vinodolskom, Viškovu i Vrbovskom) dišu u ritmu Tjedna dobre dječje knjige! 

Riječ je o manifestaciji je za djecu i roditelje posvećenoj radosti čitanja, čaroliji stvaranja i užitku svakovrsne igre. Njime spajamo pravu knjigu s pravim čitateljem, a da ne bi mnoge knjige ostale nespojene, sedam dana u travnju palimo sve motore. Izgubljeni između raznih moranja, živimo za taj Tjedan kad ćemo svima i svemu reći „ne sada!“ i zaroniti u svijet slova koja nanose osmijeh na lice, škakljaju moždane vijuge, griju iznutra.

Organizator Tjedna dobre dječje knjige je Gradska knjižnica Rijeka, a izvodi se kao dio programskog pravca Dječja kuća Rijeke 2020 - Europske prijestolnice kulture.Tjedan dobre dječje knjige namijenjen je djeci, ali i svima odraslima uključenima u njihov razvoj. Cilj je ovom manifestacijom skrenuti pažnju na važnost razvoja čitatelja od najranije dobi te upoznati djecu i nositelje njihova odgoja s primjerima dobre dječje knjige i autorima koji djeci šalju pozitivne poruke.  Manifestacija se održava od 2012. godine. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske redovito podupire TDDK, a od ove godine pridružuju mu se i Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.


Preuzmite programsku knjižicu Tjedna dobre dječje knjige:


Objava rezultata 1. Međunarodnog književnog natječaja "Trojica iz Gradišta"


OSVRT PROSUDBENOG POVJERENSTVA O IZBORU NAGRAĐENIH RADOVA

Na književni natječaj „Trojica iz Gradišta“ Udruge „Tikvica“ iz Vinkovaca, odjela za nakladništvo, odnosno podružnice Gradište pristiglo je ukupno 263 pjesme od 108 autora. Nažalost, zbog teških povrjeda uvjeta natječaja sedam autora je odmah diskvalificirano. Natječaj je raspisan 10. veljače 2018.god. i trajao je do 15. ožujka 2018. god. Nakon završenog natječaja, prosudbeno povjerenstvo u sastavu; Ivan Saračević, prof. književnosti, hrv. jezika i povijesti, Katarina Saračević, mag. prim. obrazovanja(predsjednica udruge „Tikvica) te Ivo Mijatović, književnik, sukladno dogovoru kako će se voditi računa o kvaliteti pjesama, a ne o količini autora koji su poslali svoje radove kao i o približnoj temi zadatoj u natječaju (Vjera u čovjeka) naknadnim vijećanjem izvršilo je izbor od pedeset autora koji će činiti sastavnicu zbornika. Odluka o izboru autora objavljena je javno na facebook stranici Udruge „Tikvica“ te se kao takva smatra konačnom. Uvidom u dostavljene materijale ustanovljeno je kako pojedini autori nisu poštovali uvjete natječaja, odnosno ili uz pjesme nisu dostavili fotografiju, ili im je biografija bila nepotpuna, a najčešće bez datuma rođenja. Tim autorima naknadno je dostavljen mail sa zamolbom da upotpune svoje podatke što na koncu nije učinilo četiri autora. Smatrajući kako će to učiniti do štampanja zbornika, njihove pjesme su dostavljene prosudbenom povjerenstvu koje je odlučivalo o pobjedniku natječaja te nagrađenim kao i pohvaljenim pjesmama.

Dražen Katunarić na Jutru poezije

D. Katunarić na Jutru poezije. Snimio:Goran Gazdek
Piše: Sandra Pocrnić Mlakar
Jutro poezije u subotu (14. travnja 2018.) je složno zapljeskalo Draženu Katunariću, po mnogima, jednom od najvećih hrvatskih suvremenih pjesnika, prozaika i esejista. Katunarić je na Jutro stigao sa svojom novom zbirkom stihova „Znak u sjeni“ u izdanju Hrvatskog društva pisaca. Članovi Jutra s višedesetljetnim  stažem održavanja vatre stihovanja na Jutru, posebno su se obradovali posjetu slavnog gosta koji je pohodio Jutra još u doba kad se pjesnička tribina održavala u Tingl Tanglu. 

U novoj zbirci poezije „Znak u sjeni“ Katunarić u svojim stihovima njeguje promišljen, humanistički doživljaj i stihom ga izravno prenosi čitatelju, otvarajući njime širinu konteksta, vremena i prostora, u kojem se nalazi, tako da zaustavljeni doživljaj u pjesmi ostaje učvršćen i sačuvan poput fotografije.

Antonia Padovan Kralj | Anđeli sve kasnije počinju da govore


Za njihove smo plačeve bdili bez pobune, noćima nesažaljivih monotonija zaborava. Otkupili su mamurluci pijanih mornara nekog pradavnog doba svaki naš doticaj s pripitim bucanjima mora sjećanja, što nije svjesno ni mistične magije svoga plavetnila, a kamoli strane svijeta s koje dolazi zamantana nevera.

Tihi jaz. Boli su ostale u neispričanim bajkama za laku noć malenih uzglavlja, što ostadoše da se tješe međusobno jače nego bi li ih sačuvala obećana ruka kraljeva.

Zlato je rasprodano kao jamstvo za pakao nekih lica bez naličja, nekih glava s imenom prolaznosti umjesto pečata za siguran kraj. I što reći naivnim vilama kad u nedostatku posječenih drveća ljudska zavist krene unatrag... Rukom višeg suda minutu po sat, i sat po godinu, brisat će se mirno sva nakupljena mast i slojevi sivila nad prozirnošću svježine udaha zelenih prostranstava. Ne boji se nebo za vile i njihova naivna spašavanja bez svjesnosti o raspadanju civilizacijskog doba.

Katarina Zadrija | Povele rouže











Smrdljivi, stari Čazmatransov bus po ceste se tačka.
Zraka vunjem nie.
Ljudi su kak sardine narevani.
Saki z svojemi brigami glavu razbija.

Dimam idem, auta nemam.
Veselim se starce videti.
Poprečki, kre Grada, po sinokuše
Za čas bum v rodne hiže.

Robert Janeš | Križari lučonoše



Morali smo mu odrezati noge
da bismo mu spasili srce...
To je bio bijeg kormorana
koji se zabada u dubinu
i sa sobom vuče mjehuriće
ostavljajući koncentrične kružnice
na prividno mirnoj površini.

ponedjeljak, 16. travnja 2018.

GK Metel Ožegović u Varaždinu predstavlja | Daniel Radočaj: Književnost bez dlake na jeziku



Udruga Katapult i Odjel za mlade Gradske knjižnice Metel Ožegović u Varaždinu pozivaju na pankersku književnu večer pod nazivom „Književnost bez dlake na jeziku“ s piscem Danielom Radočajem iz Pule u petak 20. travnja u 19 sati na Odjelu za mlade. Daniel Radočaj čitat će svoje priče, a u razgovoru s njim moći ćete dobiti odgovore na pitanja kao što su: kako objasniti zašto muškarac koji nije homić piše poeziju, koja je veza Miroslave Krleže i punka ili zašto je djevojci bolje darovati zasađeni kaktus nego, mrtvu, odrezanu ružu.

GK Kaštela | Sonja Smolec: Putopisno književna tribina




Zoran Šolaja | Dvorac Dubovac


svaki dvorac krije tajnu
ovaj je dobro sakrio
jer je do danas niko nije otkrio
samo znam da postoji tajna
neka verovatno nesrećna ljubav
a ko je koga ostavio i zašto
javiću vam naknadno
sam dvorac je prelep ima divan pogled
na celo područje grada Karlovca
zašto vam o tom dvorcu pričam?
pa tamo sam biciklom kao mali odlazio
a mojima pričao da sam ispred zgrade
tu tajnu vam dvorac neće reći
takav je naš dogovor
ja čuvam tajnu za njegove tajne on za moje
sa dvorcem se uvek čovek lako dogovori!

Igor Petrić | Crno-bijeli film (u boji)


Misliš,
onako neformalno
i urlaš  POBJEĆI! POBJEĆI!

Sonja Smolec | Da ti nije palo na pamet!


Uskoro iz tiska izlazi novi roman za mlade čiji autor je Sonja Smolec. Tematika ovog romana sasvim je drugačija od onih koje je objavila u posljednje tri godine.

Podsjetimo se:

- Moja sestra Sarah, fantastika. Knjigu je objavilo Hrvatsko društvo književnika za djeci i mlade. Knjiga je na natječaju Grigor Vitez za 2015. godinu izabrana među devet najljepših rukopisa za mlade. Knjiga je po izboru Knjižnica grada Zagreba bila na listi preporučenih knjiga za djecu i mlade za 2017. godinu.
- Moja polovica Mjeseca, socijalna tematika, problemi obitelji i društvenih mreža. Roman je napisan u suradnji s Ljiljanom Jelaska. Knjigu je objavila Naklada Bošković Split
- Prva klupa do prozora, problemi mladih osoba s poremećajem prehrane. Knjigu je objavila Naklada Bošković Split
- Marama s bubamarama, Naklada Semafora, Zagreb. Knjiga je po izboru Knjižnica grada Zagreba na listi preporučenih knjiga za djecu i mlade za 2018. godinu

Sinopsis:

U obitelji koja već ima četvero djece uzrasta 10, 12, 14 i 15 godina, očekuje se prinova. Dvije starije djevojčice i njihov petnaestogodišnji brat, svi u pubertetu, teško se mire s viješću da će nakon toliko godina u kući biti mala beba. Roditelji se, naprotiv, vesele prinovi. Nakon prvih šest mjeseci noćnih mora, mali se drekavac polako uvlači u srca svojih sestara i brata.

Kako raste, tako rastu i nezgode koje su rezultat Grgurovih istraživanja. Na Badnjak im u goste dolazi ujak kojeg veoma rijetko viđaju. Kako bi svoje nećakinje i nećaka bolje upoznao za vrijeme proljetnih praznika odvodi ih na izlet u Gorski Kotar gdje za djecu koja se gotovo nikad ne miču iz grada, započinje urnebesna avantura.

Knjigu objavljuje Naklada Bošković, Split

Nada Vukašinović | Dječak s trešnjama


Sredina je lipnja. Već su krenule jutarnje vrućine pa u školi zatvaraju prozore već u devet ujutro. Razred je od jutra veselo i bučno počeo slaviti kraj školske godine. Još koji dan i rasut će se po gradskim ulicama u potrazi za najboljom srednjom školom.

Tanja se odvaja od bučnog klupka vršnjaka i ulazi u knjižnicu. Treba joj mir. U knjižnici nitko ne postavlja pitanja. Tiha je i zamišljena. Sjedne bez riječi za stol i zagleda se u ruke. Mirno istražuje postoji li kakav nedostatak na crveno lakiranima noktima. Stavlja desnu ruku u džep trenirke i čvrsto do boli stisne oštri rub folije s tabletama.

nedjelja, 15. travnja 2018.

Sjećanja Krležinih suvremenika | prof. Rupprecht S. Baur


Dragi prijatelji,

pozivamo vas na još jedan u nizu programa Sjećanja Krležinih suvremenika, u utorak 17.4.2018. u 18 sati u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23.

Ugledni njemački profesor i slavist Rupprecht S. Baur u razgovoru s Goranom Matovićem svjedočit će o susretima s Krležom. U razgovoru sudjeluje i profesor Marijan Bobinac sa zagrebačke germanistike, prijatelj i kolega profesora Baura koji je inače bio njemački lektor na germanistici Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1968. do 1972. Gospodin Baur snimio je razgovor s velikim piscem u travnju prije 50 godina. To je jedini Krležin razgovor snimljen na njemačkom jeziku, a burna 1968. godina ponudila im je zanimljiv okvir. Uz ovo dragocjeno sjećanje reproducirat ćemo fragmente razgovora uz prijevod.

Nakon sjajnih Sjećanja Krležinih suvremenika koja su priredili: Predrag Matvejević, Velimir Visković, Bora Ćosić, Željko Senečić, Marija Ujević Galetović, Slavko Goldstein, Irena Vrkljan, Edo Galić, Branislav Glumac, Ivan Golub, Latica Ivanišević, Vladimira Gerića - memorijski niz nastavljamo svjedočanstvom Rupprechta S. Baura.

Organizatori ovog projekta su Muzej grada Zagreba i Teatar poezije, pokrovitelj Grad Zagreb, a partner Goethe Institut.

Za ovu prigodu Slastičarnica Zagreb sudionike ovog događanja počastit će Krležinim kafe šnitama koje su promovirane na prošlogodišnjem Festivalu Miroslav Krleža.

Radujemo se novom susretu s vama,

vaš Teatar poezije

Pavol Janik | Mi smo profesionalci


WE ARE PROFESSIONALS (English)

For us is enough to insert moon into twilight,
not routinely, like a coin into the slot machine,
and conosours of beauty are trembling in admiration
while choirs recite praises.

We are closer to Zenith
of course light as baloons.
We sing about its monumental emptiness.

We already envy our own past.

(1981)

HDKDM | Obrazloženje 3. nagrade Kitica


Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca raspisalo je proljetos treći natječaj KITICA, za najbolju zbirku pjesama za djecu i mlade. Dobacili smo tako rukavicu izazova svima onima koji su u svom životu našli vremena i mjesta da ih posvete slaganju zabavnih, poučnih i poticajnih stihova kojima će uljepšati i obilježiti odrastanje najmlađih. Na izazov je odgovorilo 17 pjesnika svojim pjesničkim zbirkama koje su vrlo često koncipirane tako da zaokružuju neku tematsku cjelinu.

Među pristiglim autorskim rukopisima našlo se vrijednih stihova i pjesnika koje možemo izdvojiti. Prosudbena komisija u sastavu Silvija Šesto, književnica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Sanja Andabaka, prošlogodišnja pobjednica natječaja Kitica, i Snježana Babić Višnjić, urednica izdanja HDKDM i potpredsjednica Društva, pri odabiru najboljih promatrala je cjelovitost zbirke i ujednačenost njene kvalitete, te vještinu i osobnost u stilu i pristupu pojedinoj temi.

Slijedeći te kriterije u uži su se izbor izdvojila četiri autora:

Darija Žilić | Ne boj se



ne boj se
hajde, neću se utopiti sutra u moru koje će se izliti
na glavne trgove. bit će mjesta za sve, za nove tragove,
za ptice koje nisu našle granje i za krovove koji prokišnjavaju.
nemoj se bojati za mene, mada nekad i imaš razloga: sada sam
žena s visokim petama i glavom koja se saginje prema zemlji da
pokupi zrno i travu koja je jučer izrasla i mami nosnice, trava.

Igor Petrić | Crno-bijeli film (repriza)


Misliš,
onako neformalno
i teško ti je ponekad.
Nemaš odgovor dok polako
ubija te dosada.

Marica Žanetić Malenica | Zapadna Australija: Dolina divova


Bio je sunčan ljetni dan kada sam s rođacima, zadnjega tjedna u prosincu 2016., napustila Perth i krenula u obilazak jugozapadnog dijela Zapadne Australije. Prolazeći kroz veća i manja mjesta, uz kraća zaustavljanja, predvečer smo stigli u gradić Manjimup, više od 300 kilometara južno od Pertha. Smješten je na visini od 287 metara, što osjećamo po znatno svježijem zraku i kiši koja dosadno rominja. I ovdje se potvrđuje ona da je na ovom otoku-kontinentu-zemlji sve naopačke. Dok kod nas vrijedi što južnije to toplije, ovdje je obrnuto. Navlačim na sebe sve što imam i nemam, a svejedno drhturim.

Prvo odlazimo do farme s voćnjacima, gdje se može kupiti svježe voće po povoljnijoj cijeni.
Opskrbili smo se jagodama, borovnicama, marelicama i jabukama. Kad smo već kod jabuka, Manjimup ću zapamtiti po jednom zanimljivom podatku. Naime, ovdje se, uz veliku pripomoć Johna Crippsa 1973. rodila Cripps Pink jabuka, poznatija kao Pink Lady.

Također su, uz državnu potporu, i najveći australski proizvođači crnih tartufa, jer je ovdašnja klima slična onoj u francuskim područjima, gdje ove (pre)cijenjene gljive rastu.

Glad nas potiče da pronađemo neku zalogajnicu. Po principu pokušaja i pogreške, konačno sjedamo u pristojan prostrani restoran drvenog interijera. A i kakav bi bio u gradu poznatom i po proizvodnji greda.

Onako lagano pothlađena ugodno sam se iznenadila vidjevši da u kaminu gori vatrica. Nakon žestice, razgorjela se i u meni. Usred ljeta, usred Australije!
Prvi put noćim u motelu kakav viđam u američkim filmovima, onaj gdje se u sobe ulazi direktno s parkinga. Noć je bila mirna, a takvo je i jutro. Ovdje izgleda ni ptice ni ljudi nisu ranoranioci. Ili su tihi, da ne bude goste. Ulazimo u automobil i nakon 120 kilometara vožnje po uglavnom pustoj cesti, koja ide čas gore čas dolje, stižemo u Walpole. Ovo područje je poznato po divovskim tingle i karri stablima.

Druga atrakcija je dolina divova Tree Top Walk u Nacionalnom parku Walpole-Nornalup. U ovom mjesto smo popili kavu, malo se prošetali i nastavili do Doline divova – Valley of Giant, svjetski poznatog odredišta po turizmu u prirodi. Ulazimo u svijet divovskih stabala visokih od 40 do 70 metara.

Ali, i ovi divovi ipak imaju svoju Ahilovu petu – plitko i vrlo osjetljivo korijenje. Eto kako izgled vara – iznad zemlje jaki, ispod zemlje slabašni.

Čuvari prirode dosjetili su se kako zaštititi stabla od koraka i vibracija, a istodobno udovoljiti znatiželji posjetitelja. Podigli su viseći čelični most, pa se za 21 dolar možete, na 600 metara dugoj relaciji i na 40 metara visine, družiti sa stablima ove neobične šume Striborove. Neke od krošanja gledam s visine, neke oči u oči, ali većina ih nadmeno gleda, ako gleda, u moju malenkost. Kada smo završili The Tree Top Walk, silazimo s lelujavog mosta na čvrsto, sigurno tlo i nastavljamo šetnju carstvom drevnih tingle  i karri stabala, od kojih su pojedina na životu više od 400 godina. Osobito me je zbunio susret sa stablom zvanim baka – kvrgavim, namreškanim, debelim... Što sad baka ima s tim, pitam se mrka pogleda i nastavljam dalje.

Neki od staraca imaju široka i šuplja debla u koja se može ući, skriti i ljubiti..., a kroz neka i proći. Čak nekoliko nas može ući, a da se ne zbijamo! U jednom od njih, koje više nije na životu, moglo se uparkirati i auto i tako napraviti izvanserijsku fotku, što potvrđuje slika u obližnjem izložbenom prostoru. Smrt ovoga giganta (1990.), obujma 24 metra i najpopularnijeg starca, potaknula je osmišljavanje Tree Top Walk visećeg mosta i Ancient Empire staza. Tako je, od 1996., posjetiteljima dozvoljeno da uživaju u tajanstvenoj i jedinstvenoj tingle šumi uz minimalan utjecaj na njezine dugovječne stanovnike. Što su stabla veća i deblja, ja sam sve manja. Da sam vjeverica ili hrčak nastanila bih se u jednu od ovih prostranih rupa s namjerom da prezimim u punom komforu kao pravi glodavac - tajkun. A i Ježurka Ježić bi ovdje, bez sumnje, bio na kušnji.

Iz ove začarane šume idemo još južnije, sve do obalnog gradića Denmarka, 423 kilometara jugoistočno od Pertha, s otprilike 2.500 stanovnika. Naziv nije dobio po, kako sam pomislila, sjevernoeuropskoj državi, već po rijeci koju je tako 1829. krstio brodski liječnik T. B. Wilson u čast svojega mentora, pomorskog  kirurga Aleksandra Danskog. Interes za ovaj gradić je počeo tijekom Drugoga svjetskoga rata kada su američki vojnici, stacionirani u obližnjem Albanyju, odlazili tu zabaviti se. Danas je to poznata turistička destinacija stanovništva Zapadne Australije.

Opet sam na obali Južnog oceana, poznatog i kao Južni polarni i Antarktički ocean. Četvrti je najveći ocean naše planete (iza Tihog, Atlantskog i Indijskog), a posljednji koji je 2000. Međunarodna hidrografska organizacija definirala kao ocean.

Kada sam već tu mašem Antarktici, južnom polu. Nije da pingvini vide da im mašem, nije ni da ja njih vidim ali, znate i sami da „mašta može svašta.“ Nikad im bliže nisam bila, a pitanje je i hoću li?!

Pramcem u sumrak


PROMJENE

Piše: Jelena Miškić

Danas sam rekla svojoj majci kako bih voljela da mi pomogne odabrati dužinom balkona nosače sa cvijećem, valjanu zemlju i naravno vrste cvijeća. Kako želim da bude jako, jako šareno i bujno. I nek mi pokaže sve kako ide, da naučim. Majka se jako razveselila tom mom upitu te smo u kvalitetnoj maniri razgovarale o cvijeću sljedećih sat vremena.

Bijah strpljiva.

Rozalija Marija Vrcek | Mostarska rosa



Tko zna što je “ Mostarska rosa”?

Ja znam. Bajka. Priča umotana u mirisni veo snova, obučena u svilene haljine Nepoznatog. Neprepoznatog. A, bliskog.

Jednom davno, u ono vrijeme tako daleko da je svaka izgovorena rečenica Opsjena, a Umisao Stvarnost,  na obali Kristalne rijeke živio je častan Farudin Attar, liječnik. Ne samo takav, onako, običan.

subota, 14. travnja 2018.

Aleksandar Horvat | Gugijeva godina


Proljeće

Gugi je golub. Pred kraj proljeća je razbio jaje. Njegovo vlastito jaje u kojem je prebivao, u kojem mu je izrastao prevelik kljun i žuto rijetko paperje na nespretnom tijelu. Poznavao je i navikao se na dvije odrasle ptice koje su dolazile i odlazile donoseći hranu. Jedna je ptica bila potpuno bijela, a druga sivo plava s metaličnom dugom na okovratniku i dvije crte na krilima poput vojničke epolete. Četrdesetog dana života i njegova krila, osnaživana božanstvenom bljutavom kašom od ptičjeg mlijeka i napola probavljenih sjemenki, znala su zahvatiti vjetar. Na njima je nosio iste oznake kakve je naslijedio od oca. Slučajno polijetanje je bilo uspješno, let je bio prirođen, lagan i prirodan, slijetanje je bilo jedno novo, zanimljivo iskustvo. Sloboda neba rasprostrla je sasvim novi svijet, prostraniji i šareniji od neprikladne imitacije pećine njegovih predaka, između dvije crvljive grede u kojoj je obitavao. Izletjevši iz gnijezda, oprostio se od svoje sigurnosti, nevidljivosti i roditelja, zauvijek. Upijao je sva proljetna veselja, volio je zeleno u krošnjama, crveno u krovovima i plavo u oblacima. Volio je vjetar i svježu vodu s potoka. Uživao je biti golub.

Sven Adam Ewin | Stari čovjek


jutros u parku nema starog čovjeka
inače
poznatog po točnosti

ne znam
što mu je?

Tomislav Domović | Oljuštena pozlata



Presahla prašina ljubavni je kovitlac provijan između naših spojenih usana
Ta nerazdvojnost ostavlja male pukotine u koje može se zavući rep mlade gušterice
List loze ili pamučna nit iz moje košulje
I kad sam odlučio, čvrsto odlučio u ovim godinama napokon odrasti
Ti, koja si daljinu vezala čeličnom užadi
Ne olakšavaš mi posao

Marica Žanetić Malenica | Plima


Dušu dohranjujem žudnjom,
nadom srce umorno,
dok sokove ljubavi
crpim iz tijela smjerno,
ženski uporno.

O, da mi je prije posljednje oseke
kad jesen se bude predavala zimi
uživati onako kako valja
u još jednoj čarobnoj plimi.

Nena Miljanović | Zejnina pesma


Anselm Feuerbach: Pročica Miriam
Rodiću se još jednom u prošlosti
I biće to poslednji put
(umorila sam se od umiranja i rađanja nade)
I zvaću se Zejna
I bićeš ime od zore nastalo
Čuješ li kako kako ga izgovaram
I dozivam kroz sve vekove odkad te volim
Dođi mi tad ( kad se poslednji put rodim)
I za pet stotina svilorunih jaganjaca
Kupi me od mojih pet stotina pesama o tebi
Kao od oca i matere (pesme su me i rađale)
Kupi me sebi za ženu
I spali na našoj svadbi moj poetski miraz
Nek ne ostane ni slovo moga sadašnjeg jada
I pera kojima te pisah polomi
Jer neću više pisati psalme (ne)ljubavi ...



Sama ću biti tvoja pesma
I živeti sa tobom neizrecivo srećna i tužna
Jer pevaćeš me tek svaki četvrti dan
(biću ti četvrta žena)
I kad se ubijem od žalosti što više ne pišem
I što ti nisam bar druga kao sada ( kao uvek)
Sahrani me u ovoj sadašnjosti
I zaboravi sva moja (po)grešna imena:
Nena pesnikinja
Nena ljubavnica
Neka ih nema (samo tako mogu umreti sasvim )
Samo kao Zejnu (ženu tvoju)
Upiši moje ime u prašinu na svome putu
Neka me razveje vetar
Ispod tragova tvojih stopala
Posle ostvarenog sna (u ovoj pesmi)
Koji mi te (ni)je ostvario

Igor Petrić | Crno-bijeli film (remake)


Misliš,
onako neformalno i pitaš se,
ČEMU SVE TO?
Odakle potječu ta i slična pitanja
s kojima ponekad
teško je život sanjati!

petak, 13. travnja 2018.

11. Festival dječje knjige u CeKaTe-u


vrijeme: 17.04.2018. - 29.05.2018.
mjesto: Zagreb; Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1

Ovogodišnji Festival dječje knjige otvara se književno-scenskim program za najmlađe pod nazivom Uberi priču u Parku Stara Trešnjevka, 17. travnja, s početkom u 11 sati. Svako dijete koje bude prisutno dobit će za dar ukoričenu slikovnicu 'ubranu' sa stabla. Berba slikovnica autorski je projekt Sanje Lovrenčić i realizira se u suradnji s izdavačkom kućom Mala zvona.

Irena Vrkljan i izdavačka kuća Disput imaju čast pozvati vas na predstavljanje knjige | Benno Meyer-Wehlack Šlatenšames ili Berlin na moru


Biblioteka "Na tragu klasika", Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2018

Predstavljanje će se održati
u Knjižnici "Bogdan Ogrizović"
Zagreb, Preradovićeva 5

u četvrtak 19. travnja 2018. u 19.30 sati.

Roman će predstaviti

književnica Irena Vrkljan, prevoditeljica Sandra Brkljačić,
književni kritičar Zdravko Zima i izdavač Josip Pandurić.

Roman "Šlatenšames ili Berlin na moru" pripovijest je iz poslijeratnog Berlina, iz "vremena gladi i bijede" od 1945. do 1947. godine.

Sven Adam Ewin | Jutarnja balada


Ljetno jutro u Zadru.
Šećem… Izbrijan, vedar.
Pored grmlja, u parku,
Gle, komunalni redar!

Jasmina Bosančić | Goblen


Odrastala  sam okružena bakinim goblenima.  Ta iznimna vrijedna i mudra žena za svog je života stvarala mnoge ručne radove,od kojih su mnogi  bili i poklonjeni  dragim osobama ili liječnicima koji su  joj svojedobno spasili život…  I sama sam željela naučiti to umijeće, ali spletom objektivnih životnih  okolnosti  to se nikad nije dogodilo. Unatoč  tome,ostale su njene rukotvorine: i kao likovna djela, i kao  znamen vremena , i kao obiteljsko-kulturno blago. Ta  djela svjedoče o ontološkoj  prisutnosti  subjekta u jednom  vremenu; gobleni  i druge  rukotvorine nadopunjavali su  svakodnevicu  estetskom  komponentom, ali  su zadržali i nešto od svoje samosvojnosti, zbog čega ih se sada može promatrati kao jedinstvene umjetnine, a ne samo kao ukrasno-primijenjene predmete.

Bruno Topolovac | Kraj




Kada srce zaboli,
Srce onoga što te voli,
Nema veće muke
Nego bit kriv za suze tuđe

Povrijedila me
Pa sam i ja nju.
Jebeni je ego
Sjebao i mene
I sada nema je više.
Nema više netko
Tko bi čitao što pišem.

Zorica Antulov | Portret


Zagonetni osmijeh
djevojke sa slike
utkan u tišinu
neugledne sobe.

Zvižduk povjetarca
mladog, razigranog
i snop mjesečeva
svjetla
nepozvanog.

Probuđena prošlost
iz portreta diše.

Ne poznaje mjesec…
Ne poznaje vjetar…

Ne poznaju „sada“
niti „nema više“.