ponedjeljak, 31. kolovoza 2020.

Dragan Uzelac | Vizuelna estetika Michelangela Antonionia - Drugi dio


U Antonionijevim filmovima arhitektura postaje jezik, i to jezik kulture, politike, društvenog stanja, religije i opšteg odnosa tradicije spram novog i modernog. Prva scena filma L’ avventura(Avantura) prikazuje gradilište: pored provincijske diplomatske vile upravo se gradi moderni apartmanski kompleks, dok se velika barokna katedrala nadvija nad krajolikom u daljini. Upravo ove pozadinske strukture definišu i Antonionijeve glavne likove: diplomata je poput katedrale, star i patrijarhalan, a njegova kćer Anna je poput onih apartmanskih zgrada, prolaznija, ali time i bitnija. Upoznajemo i Sandra, nesuđenog arhitektu koji je zatvorio vrata vlastitoj umetničkoj slobodi i potpuno se predao diktatu biznisa. U jednom trenutku, vođen ljubomorom prema studentskom entuzijazmu i perspektivama, Sandro razliva mastilo po skici zadivljujuće katedrale mladog autora – arhitekte, brišući tako sliku vlastitog neuspeha i izgubljenih mogućnosti.

Paleta Polifonija | Bijelo platno


Popis glasova (u nastajanju):

[1] Mate Milas
[2] Oleg Antonić
[3] Sonja Smolec
[4] Sven Adam Ewin
[5] Natali Šarić
[6] Franciska Poppins
[7] Božica Jelušić
[8] Mira Jungić
[9] Aleksandar Horvat
[10] Đorđe Balašević (Život je more)
[11] Ivan Slamnig (Barbara)
[12] Mješoviti zbor
[13] Dobriša Cesarić (Slap)
[14] Josip Pupačić (More)
[15] Delimir Rešicki (Lovci u snijegu, Fraktura, 2015.)
[16] Goran Rem (Dobre oči tvoje, Meandar, 1996.)

Film Najveći dar nastavlja se prikazivati u Zagrebu!



Nikola Dominis | Mogao bih umrijeti


Rijetko mislim o nama,
a i tada imam osjećaj da me više ne pamtiš,
ti si meni bila sve, ja za tebe... tko zna?
Možda samo drveće pred tvojom zgradom,
koje te u onim danima
vidjelo na prozoru sobe
kako zamišljeno, sa suzom u očima
gledaš u oblake.

Oleg Antonić | Rebus pod Velikim Oltarom



 
Bivak II na Jezerih
još trepće tim jutrom
kada je plaho
poslije svega
zapitala što
osjeća prema njoj

poslije svega

nedjelja, 30. kolovoza 2020.

Natječaj za 1. zbornik poezije „Mirisi lipe“



         KUU „LIPA“,
         GORNJI MIHALJEVEC

Raspisuje natječaj za 1. zbornik poezije

„MIRISI LIPE“


           
Na natječaju za 1. zbornik "MIRISI LIPE" mogu sudjelovati svi građani iz zemlje i inozemstva kao i učenici osnovnih i srednjih škola s neobjavljenim pjesmama bilo koje teme i motiva koje mogu biti na kajkavskom narječju ili hrvatskom standardnom jeziku.

Božica Jelušić | V morju trave


V morju trave plavam. Polne vrelo.
Z kapljom rose žeđu si utažim.
Jen mi pužek z trave maše :"Hello!".
Z lepezicom obraze si blažim.
Tu si srce smirim i prisnažim.

Darija Žilić | Vrata


Zelena boja na vratima suši se
Ovog ljetnog popodneva.
Pas raznosi po dvorištu cigarete.
Muškarac baca ostatke bjeline na
Rubove drvenog korita.
I stepenice su začas dobile novi sjaj.
Bliješte koraci stanara na putu od praga
Do vrha kuće, i strmog potkrovlja.
Na ulazu čeka zasad praznina, okrugli prorez
Koji je ustuknuo pred sjajilom smaragdnog svijeta,
i ljetu je pomalo već kraj.

Željko Bilankov | Nisam znao


Nisam znao da postoji osmijeh
što tako brzo briše boli;
i može li zapravo ikada više
srce moje da iskreno voli?!

Ivan Katić | Pričina priča priča


Sinišina priča

Kad je umrla moja Ranka, naglo, još sam bio u snazi, pred penziju. Sam, bez djece, puna kuća, a prazna. Da nije bilo susjede Ksenije ne znam kako bih izgurao, pogotovo s mojim srcem koje se uzjoguni na svako veće uzbuđenje. Bez nitroglicerina davno bih ja za svojom Rankom. A Ksenija bez muža, u najboljim godinama. Ona i Ranka bile su najbolje susjede, prave prijateljice i nekako je bilo normalno da priskoči. Dogovorili smo se oko domaćinstva tako da je svakodnevno bila po neki sat. Sve sam ja to dobro plaćao i više nego je dogovoreno.

subota, 29. kolovoza 2020.

Ivan Taridan | Ti i ja


Želim ti nešto lijepo reći
Nešto što bi te razveseliti moglo.
Utješit ako si tužna
Saslušati što ćutiš.
Ohrabriti ako se bojiš.
Riječi za te duša je puna.

Oliver Mišić | Medne rođendanske želje


Dan je Mednoga Spasa,
Kada slatkoću u životu bližnjem čovjek želi,
Sjećajući se slatkoće ljubavi Spasa Krista
 Kozaci moji danas svečanosti čine,
Za med pčelinji blagodareć Bogu!
A i rođendan je danas tvoj na ovaj slatki dan,
Zbog tebe još mi slađi.

Jasna Popović Poje | Na plus četrdeset ili da stvar bude još gora


toga sedamnaestog kolovoza 
dvije tisuće sedamnaeste dobro se sjećam
raspao se suncobran nad mojim petunijama
na plus četrdeset
da stvar bude još gora
kod susjeda J. počeli su radovi
na asfaltiranju dvorišta i postavljanju ograde
buka bagera i kamiona
zvukovi brusilice i bušilice
vani plus četrdeset
prokleli smo njegovu novu   
ogradu sa šiljcima iz bauhausa
miris katrana i zrak pun prašine 
vani plus četrdeset
još uz to turbofolk iz 
volkswagen passata njemačkih registracija 
i vrisak dječurlije iz plastičnog bazena
tog sedamnaestog kolovoza dvije tisuće sedamnaeste
lako smo zamrzili susjeda J.
 i po ne znam koji put prokleli njegovu
novu ogradu sa šiljcima iz bauhausa.

Osobna iskaznica Vukšića



Dinko Kardum: VUKŠIĆ u prošlosti i sadašnjosti, Hrvatsko književno društvo Ogranak Zadar, Biblioteka Donat, Zadar 2020.

456 str. A3. Tvrdi uvez. Ručno šivana. Izuzetne fotografije, rijetko viđene do sada. Tabele. Stare karte. Brojni izvori. Dokumenti. 10 godina „rudarskoga“ rada na knjizi. Dan i noć po arhivima. Ing. precizno. Mr. sc. Dinka Karduma. „Osobna iskaznica“ VUKŠIĆA. Sve na jednome mjestu o Vukšiću od najstarijih dana, od prvoga spomena imena mjesta do danas. Ovom monografijom Vukšić se svrstava u rijetka mjesta s takvom publikacijom zahvaljujući izuzetnome trudu, zauzimanju i radu mr. sc. Dinka Karduma. Spomenik knjiga je ovo o mjestu Vukšiću i autoru samome.

Ovo izuzetno vrijedno i značajno izdanje HKD Og. Zadar, Biblioteka Donat, nakladništvo potpisuje N. Š. T.

petak, 28. kolovoza 2020.

Nove knjige Malih zvona


vrijeme: 28.08.2020.

U okviru svoje prozne produkcije namijenjene odraslim čitateljima, naklada Mala zvona objavila je dva nova naslova. U biblioteci 'U prvom licu' izašla je zbirka proznih fragmenata iz putničkih bilježnica Sanje Lovrenčić 'Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti', a u 'Ilustriranoj fantastičnoj knjižnici' zbirka kratkih priča F. Scotta Fitzgeralda 'Kratak put kući', u prijevodu Edina Badića, s ilustracijama Ivana Stanišića.

V.B.Z. predstavlja nove slikovnice i knjige za djecu!


Poziv brezi iz daleka svijeta
Lada Franić - Glamuzina
Ilustrirala Elena Kučanin

Poziv brezi iz daleka svijeta prekrasna je i emotivna priča u stihovima o brižnoj brezi, a zabavne rime Lade Franić-Glamuzine popraćene su maštovitim ilustracijama Elene Kučanin. 

Na kraju priče nalaze se poučni tekstovi o ljekovitosti breze, prijedlozi za radionicu i pitanja koja djecu potiču na razmišljanje i istraživanje svijeta što ih okružuje. Manje poznati pojmovi pojašnjeni su u fusnotama, lako se pamte pa obogaćuju dječji rječnik. Slikovnica je uobličena tako da se može integrirati u osnovnoškolsku nastavu te je korišten font prilagođen osobama s teškoćama u čitanju i disleksijom.


Nevolja jednog cara
Melita Rundek
Ilustrirala: Vanda Čižmek
U slikovnici Nevolja jednog cara, kao što joj naslov kaže, stanuje jedan car. Razbaškario se, radi što mu volja, nitko mu ne može stati na kraj. Ili može?
Ne odaju se tajne jedne priče pa to ni mi nećemo učinit. Priče postoje da se čitaju. Ova je katkad jako smiješna i puna nezgoda. Na nekim mjestima baš i nije.

Ova šaljiva i carska priča obraća se svoj djeci, a i odraslima. Pita: jeste li vi poput našeg junaka? I je li to baš lijepo, i dobro, i pristojno biti car kojemu se ne može skinuti kruna s glave? No, dobro, ostavimo misli po strani i zaronimo u priču o jednom svemoćnom i zaigranom caru. Pa da vidimo tko je on i što se zapravo dogodilo!






Dejan Ivanović | Važni snovi


pasji bluz nezadovoljstva

Zaspala je trava,
zgažena, bez smisla
u otiscima stopala,
snuždena, pokisla.

Darija Žilić | Budućnost


Odložila sam projekcije na stranu
kao stare mokasinke.
I strahove o onom što će biti sutra.
Sutra će biti jutro, svjež sir, naglo buđenje.
I više ništa ne znam dalje.

Denis Vissović | More, sa zrnom soli


Još je majka Tereza govorila kako ne možemo uvijek činiti velike korake, ali svi možemo učiniti puno malih koraka u hladnom moru.

Odlučno je zakoračio i jednako odlučno stao. More je prekrivalo gležnjeve. Ruke na bokovima i široko razmaknuti laktovi svjedočili su o njegovoj jasnoj namjeri da ne pogriješi u koracima. Usredotočeno i ozbiljno lice. Poput bilo koje druge osobe u dizalu nije nepotrebno gubio vrijeme već je svu moguću pažnju posvetio pomno odabranoj, naoko neodređenoj točki, na koju se usredotočite kad ste u dizalu, ili u hladnom moru. Razum sitnog koraka doveo mu je more do listova. Maska za ronjenje, koja mu je dosad visila s ruke, doživljava preporod.

Jelena Hrvoj: Znalo je biti trenutaka kad bih se unijela u priču do te mjere da sam počela gledati preko ramena


Razgovor pripremila i vodila Nataša Jalšovečki

„Drakona – Naslijeđe“ prvi je roman u serijalu o Drakoni Horg, inspiriran hrvatskim mitovima i legendama. Kroz radnju ovog romana pratimo mafijaške velikane Drakonu i njezinu desnu ruku Amarana, koji zapadaju u klupko misteriozne borbe za naslijeđem blaga plemenite obitelji Ritter. Kroz roman se susrećemo s fiktivnim, beskrupuloznim kriminalnim podzemljem, političkim spletkama i stvarnim događajima koji su se odvili davne 1945. godine na području Jeleninog rodnog mjesta Poznanovca. Glavna nit romana odvija se između prikazivanja današnjeg modernog svijeta i minulog vremena. Važno je napomenuti da su obje vremenske linije o kojima Hrvoj piše, prožete mračnim i surovim temama koje će ljubiteljima žanra svakako držati pažnju. Roman „Drakona – Naslijeđe“ zanimljiv je žanrovski spoj trilera s primjesama horora, no s lakoćom bi se dalo reći da je roman žanrovski hibrid mnogih stilova. Oni koji su od ranije upoznati sa stilom Jelene Hrvoj, neće ostati razočarani ni najnovijim uratkom, te činjenicom da sustavna produkcija specifične stilske forme ni ovoga puta ne izostaje.

četvrtak, 27. kolovoza 2020.

Ispovijed jedne čitateljice


 
O romanu Julijane Matanović i Anke Dorić "One misle da smo male"

Piše: Mirjana Mrkela   

Doktori
 
            Samo mi nemojte reći da volite doktore! Naravno, osim ako ne mislite postati baš to, ali bolji/bolja doktor/doktorica od svih doktora do danas. 
            Malo je djece koja se ne plaše zubara, liječnika, sestara, bijelih kuta, injekcija. Poznajem jednoga čovjeka koji se u djetinjstvu skrivao od mesara. Jer i mesar je također nosio bijeli mantil, a malac je mislio da i taj daje injekcije!

Nikola Dominis | U zimskim noćima


Zagrebački snijeg je srušio i posljednji list,
bila je ona te noći možda i pijana,
bili su dani oko Božića,
htjela je samo jedno,
da je netko sluša u zimskim noćima,
da se ima uz koga zbiti,

Mladen Pavković objavio je knjigu o don Kaćunku


U povodu 40-te obljetnice novinarske, publicističke i uredničke djelatnosti, iz tiska je izašla knjiga  „Optimist, ali „teški“ realist,  ili tako je govorio don Anđelko Kaćunko“, koju je u nakladi „Trećeg dana“ iz Hrvatskog Leskovca priredio i uredio Mladen Pavković.

Knjiga uz ostalo donosi već broj intervjua, ali i drugih radova neumornog don Kaćunka, koji se često javlja u medijima, bilo da polemizira, kritizira ili pohvaljuje.

Od izabranih intervjua svaki ima  originalnu osobnost, neku svoju privlačnost – ističe u predgovoru Pavković. I čitaju se poput najboljih romana.  Ono što Kaćunko javno izgovori često se i citira, odnosno pamti. Nije vezan samo na jednu ili neke teme. Ide u širinu, tako da ga, kao malo koga, novinari mogu pitati o svemu i svačemu, od crkve, politike do najbanalnijih stvari. Uvijek će dobiti i uvijek su dobili pravi odgovor. Stoga, na neki način, svaki od ponuđenih, objavljenih intervjua ili razgovora možemo slobodno nazvati da su to i – portreti jedne ličnosti: obrazovanog, načitanog, polemičkog, otvorenog čovjeka, koji vas ne će ostaviti ravnodušnim. Inače, ima intervjua koji traju koliko i neke novine-pogledaš, pročitaš i zaboraviš. Ove koje smo prikupili i ponudili na ponovno čitanje mahom ostavljaju dojam da su „uvijek“ svježi i aktualni, zanimljivi i trajni, da su dokumenti jednog vremena, poručio je urednik i priređivač, koji je u povodu Kaćunkove obljetnice s njim objavio i interesantan intervju, postavivši mu 40 pitanja!

Pogovore u knjizi  napisali su dr. Teofil Marijić i Žarko Relota.
Predstavljanje  će biti uskoro u Zagrebu.

Milan Pišković

Željko Bilankov | Kad sve to prođe


Možda je samo dašak u noći,
možda kapljice, pospane kiše.
„Hoćeš me opet voljeti moći?“
To tvoje srce sad meni piše!

Damir Beleš | Ljeto



Smokva za doručak
cijedi se slatki sok niz bradu
miješa sa zrncima soli
Struji niz leđa topli zrak
prepuštam se smokvinu sladu
na moru se život voli

srijeda, 26. kolovoza 2020.

Književna večer u Puli


vrijeme: 27.08.2020. 20,30 h
mjesto: Pula


U četvrtak, 27. kolovoza, u 20,30 sati na otvorenom vrtnom prostoru pulske Gradske radionice bit će priređena književna večer sa Stefanom Simićem.

Stefan Simić mladi je pisac i sociolog rođen 1989. godine u Paraćinu, Srbija. Objavio je pet knjiga: "Pustite nas" (2012.), "Odjeci ljudskog" (2013. i 2014.), “Generacijama koje rastu bez poezije”(2016.) “Rekoh... i olakšah dušu” (2019.) i “Povratak čoveku” (2020.).

Pjesnički festival 'Odvalimo se poezijom' u Bolu na Braču


vrijeme: 29.08.2020. - 30.08.2020.
mjesto: Bol

Četvrtu godinu za redom, posljednjeg vikenda u kolovozu, 29. i 30. kolovoza, u Bolu na Braču održava se mali pjesnički festival pod imenom 'Odvalimo se poezijom', koji je dio kulturne manifestacije Bolsko lito i organizacijski se održava uz podršku Centra za kulturu Općine Bol. Sva su događanja otvorena i besplatna!

Ove godine bolski pjesnički susret odvija se u posebnim okolnostima, sa ponešto smanjenim programom, no s težnjom za da se održi ideja o još jednom otočkom pjesničkom događanju kojem je namjera spajati poetike otoka i poetike suvremenih autorica i autora.

Predstavljanje knjige Dunje Kalilić 'Na vrhu ruž'


vrijeme: 27.08.2020. 20 h
mjesto: Split


Zbirka novela 'Na vrhu ruž' nova je knjiga Dunje Kalilić koja će biti predstavljena u četvrtak, 27. kolovoza, u 20 sati na terasi kafića 'Žbirac' (Bačvice).

Na predstavljanju će, uz autoricu, sudjelovati: dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, recenzentica i, u ime nakladnika OMH u Splitu, ravnateljica GKMM-a Grozdana Ribičić, urednica.

Novi roman Elene Ferrante od 1. rujna u knjižarama


vrijeme: 01.09.2020.

Novi roman talijanske spisateljice Elene Ferrante 'Lažljivi život odraslih', prvi nakon slavne tetralogije 'Genijalna prijateljica', izlazi 1. rujna u više od 25 zemalja svijeta istodobno, pa tako i u Hrvatskoj, u izdanju nakladnika Profil i prijevodu Ane Badurine.

Bez ikakve sumnje jedna od najiščekivanijih knjiga godine, "Lažljivi život odraslih" fascinantna je i moćna priča o odrastanju, za koju je već Netflix kupio prava za ekranizaciju, ističu iz Profila.

Elena Ferrante umjetničko je ime talijanske spisateljice čiji identitet nije poznat javnosti jer ga taji još od objave svojeg prvog romana "Mučna ljubav", 1992. O tome tko stoji iza pseudonima ne zna se mnogo, ali ono što je sigurno jest da je riječ o osobi koju vodeći svjetski kritičari i teoretičari smatraju jednim od najvažnijih imena suvremene svjetske književnosti.

Instalacija heklanih mandala i cvjetića u Muzeju anđela


Instalacija heklanih mandala i cvjetića humanitarne organizacije „Knit a Square Croatia" u suradnji sa samostalnim umjetnikom Željkom Prstecom i Muzejom anđela u Varaždinu. 

Cilj humanitarne kampanje Knit a Square je štrikanje ili heklanje kvadratića za djecu Afrike!  Kvadratići se spajaju u deke, kape i grijače za ruke, a sve kako bi se napuštena djeca koja su većinom već rođena s virusom HIV, ogrnula, osjetila toplinu i brigu koju im svi zajedno, svakim kvadratićem izražavamo.

Broj HIV-om zaražene djece raste dnevno, rađa ih se više od 500 dnevno samo u Južnoafričkoj Republici. Ako pogledamo šire, na cijelu južnu Afriku i ostatak svijeta, brojka doseže 15 milijuna HIV-om zaražene i najčešće napuštene djece.

DHK, Književni kompas SMŽ u okviru 'Kupskih noći'



DHK, Ogranak Sisačko-moslavačke županije
'Književni kompas Sisačko-moslavačke županije'
Sisak, Šetnica Slave Striegla, paluba broda Biokovo,
Petak, 28. kolovoza 2020. godine, 23 sata
Subota, 29. kolovoza 2020. godine, 23 sata

Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Sisačko-moslavačke županije, nastavlja tijekom ljeta s gustim rasporedom održavanja svoje tribine 'Književni kompas Sisačko-moslavačke županije'. U želji i nastojanju da se što veći broj događanja održi u normalnim okvirima na otvorenom, po preporukama nadležnih službi, organizatori su u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Siska na obostrano zadovoljstvo dogovorili održavanje tribine u sklopu tradicionalne manifestacije 'Kupske noći'.

Jasna Popović Poje | Bijeli ručnik na umivaoniku


molim te povuci zatvarač
na mojoj haljini pa idem
ne neću se tuširati
nisam to baš voljela ni kao dijete
samo ću malo ovlažiti lice

Kitana Žižić | Što starija to bolja


Mola mog djetinjstva. Mola moje mladosti. Prva plaža Hvara kad se krene prema zapadu. Ne baš plaža, prije mulić za brodić i razbarušene stijene s ponekim zgodnim ulazom u plićak. Neke toliko skliske od morske trave da se trebalo dobro pridržavati pri ulasku u more. Ali moglo se skakati s mulića. Ja sam skakala samo na noge i/ili skupljena u loptu. Premda rođena u srcu Hvara, nisam se mogla pohvaliti plivačkim vještinama.

Ni dan danas ne otvaram oči ispod mora pa kako onda skakati na glavu u zgodnom luku, koji ističe ljepotu djevojačkog tijela, ako ne mogu gledati podmorje. Pa da u ranoj mladosti, još nevina odem Bogu za kurira.

Željko Bilankov | Pričanje prič



(četrdesetdruga kratka priča pisana pretežno šoltanskim dijalektom)

Od malih nog upija san priče ka spuga, pogotovo one ča su me istovrimeno i plašile. Brž i zato, jerbo su golicale moju dičačku maštu o ničemu opasnon i nepoznaton. Siguro je postoja i nikaki nesvisni dičji mazohizam, no u vrime kad san odrasta, sva čuda današnje tehnologije bila su naravski, vela nepoznanica. Mislin da ipak ništa ne more zaminit ljudsku rič, pače pripovidanje najbližih, kad se cili pritvoriš u uho, pa katkad i pored straha, ti bi da čuješ još i jopet još.

Zrinko Šimunić | Musca domestica


Eh, sjećam se
kako si milostivski
od sebe
otjerala muhu
Zamahnula si
svojim tankim prstima
kao lepezom

utorak, 25. kolovoza 2020.

Olja Savičević Ivančević dobitnica Nagrade Risto Ratković


vrijeme: 25.08.2020.
mjesto: Crna Gora

Olja Savičević Ivančević dobitnica je ovogodišnje Nagrade Risto Ratković za knjigu poezije 'Divlje i tvoje', objavljenu u izdanju Frakture. Nagradu dijeli ravnopravno s crnogorskim pjesnikom Saladinom Dinom Burdžovićem, nagrađenim za knjigu 'Rifat' (Almanah, Podgorica).



Nagradu Risto Ratković od 1973. godine dodjeljuje međunarodna manifestacija Ratkovićeve večeri poezije za najbolju zbirku poezije objavljenu u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Ana-Marija Posavec: Ratnim metastazama bavit će se i djeca koja u zbirci priča snivaju krunske anđeoske pobjede


Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar 
Ana-Marija Posavec dosljedna je sebi i u svojoj najnovijoj zbirci priča Dekas AngleOS (izdavač: Fragment, Split). Mlada i odvažna, snažne osobnosti i promišljenog nastupa, u prvi plan ističe svoju angažiranost i stavove, ovoga puta na apstraktnoj razini susreta dvaju svjetova, zemaljskog i onostranog, čija zajednička nastojanja u borbi za pobjedu dobra na svijetu nisu uvijek izvjesna. Rođena 1990., Ana-Marija Posavec promišlja o ratnim traumama, problematizirajući ih na literarni način. S ratnim iskustvom suočila se i njezina obitelj u Baranji i Osijeku u prvoj polovici devedesetih. Inspiraciju za književno stvaralaštvo svakodnevno pronalazi u svijetu oko sebe, ali ističe da upravo taj svijet gleda drukčijim očima – kroz neku drugu, izobličenu prizmu. O tome svjedoči i njezina najnovija zbirka DekasAngelOSgdje se dotiče mnogih tema. Književne je radove počela objavljivati 2006. godine, a od tada su nastala tri fantastična romana Prokletstvo ratnikaI i II.,Vincent, novela strave Čelist te zbirka pripovjedaka za odrasle Amori etDolori Sacrum.

Darija Žilić | Čitanje


Čitamo popodne, ja Oza, ti studiju o parobrodima u SHS, o crkvama, antičkom naslijeđu, o pjesnicima koji putuju na velikim brodovima sve do Aleksandrije.

I odjednom, sve je moguće, biti u Tel Avivu, na književnoj večeri, okružena čitateljima slavnog pisca, koji nakon svega, prati polako ulicama grada organizatoricu večeri. Vidim ih na izlasku iz centra, u maloj ulici, u sparnom oblaku dima klize, kao da se stihovi o životu i smrti tu prikazuju. Vjenčanja koja lete u zrak, mirisi Smirne, dah zagubljenog Hvara, kamene rozete, veselje onih koji crtaju kartu davnog Ilirika.

I sve se povezuje u slijed rečenica koje bacaju sjenu u zamračenim sobama sjevernog kontinenta. Noćno svjetlo tinja, je li na kraju pisac obljubio svoju čitateljicu?

Sven Adam Ewin | Težak san


Zašto u tamu san me nosi?
Moje se usne tame boje.
Poljupče tajni, reci tko si?
Crnilo! Mrače! Ništa moje!

Milan Drašković | Novi početak


Videćemo se ponovo moja draga
Verovatno na vašaru taštine
Negde u gradu ko zna kom
Kad isprskanu narom
Osvetli te luna
Kad se vreme oneobiči
A Onirija nas pozove na bal
Sudbinska karta tarota
Najaviće novi početak

Božica Jelušić | Kiša; memorijska klopka




I tako, lijepo, konačno rominja.
Sada bih mogla na spavanje poći.
U plavom grmu sjenica zanoći,
Za gorom Mjesec, prerezana dinja.

ponedjeljak, 24. kolovoza 2020.

Književna tribina Disku(r)sija u Splitu


vrijeme: 25.08.2020. 19,30 h
mjesto: Split; Misto Street Food Factory, Bosanska 11


Splitska Udruga KURS i u kolovozu provodi program 'Writers in Residence Marko Marulić', u sklopu kojeg u Splitu borave inozemni pisci i spisateljice. Albanska spisateljica nastanjena u Njemačkoj Flogerta Krypi i austrijska spisateljica Bianca Kos, obje višestruko nagrađivane za svoj spisateljski rad, će se publici predstaviti na tribini Disku(r)sija koja će se održati u utorak, 25. kolovoza, s početkom u 19,30 sati.

Radmila Milojević | Smilje


Leto se žari, senokos zriče...
Po jari uzletele leptirice.
Kroz pčelinji roj, titralicu
titraju veselnice...
Igra Sunce oko brega.
Raspleteno spletikolo,
prste zraci streličasto.

Oleg Antonić | Rađanje krošnje






rađa se krošnja zwischen Tag und Traum;
dotakne venuće ljuljačka na vjetru;
doima se jalov faustovski naum,
beznadno vjeran Prokrustovom metru.

Picknick na šetalištu Carmen Sylve



Kajkavsko najže (2): Raspopevani lampaš

Piše: Aleksandar Horvat

Na kajkavskem najži sem našel lampaša. Ali ne onoga na kojega vi mislite. Našel sem zaprav pesmu o lampašu.

Da bi si zamislil kak je lampaš zgledal, videl bi ga na zid obešenoga, na dolnjem kraju je mala plehnata piksa z petrolinom, na njezinom vrhu je našarafljeni plehnati gobec z kojega je kak jezik vun štrči stenj i mali kotaček z kojim se stenja more gori doli tirati. Čim se bole naluknul vun bole bi svetil. Se skup je bilo nasađeno na postolje s malim okroglim špiglekom. Dok je lampaš gorel, špiglek je svetlo poduplal.

Dragan Uzelac | Vizuelna estetika Michelangela Antonionia - Prvi dio


Mikelanđelo Antonjoni, italijanski modernistički filmski reditelj i scenarista, jedan od najuticajnijih estetičara filma, rođen je 12. septembra 1912. godine u Ferari, Italija. Diplomirao je ekonomiju na univerzitetu u Bolonji. Tokom studija snimao je 16mm filmove i pisao fimske kritike u lokalnom listu. Nakon završenih studija u Bolonji odlučuje da se posveti filmu i 1939.-e odlazi u Rim. Upisuje Centro Sperimentale di Cinematografia, slavnu filmsku školu gde izučava filmsku tehniku. Uz studije, sarađuje na uređivanju časopisa Cinema. Godine 1942. sarađuje kao koscenarista na filmu Pilot se vraća, slavnog italijanskog reditelja Roberta Roselinija, te kao pomoćnik reditelja na filmu Enrika Fulčignonija. Naredne godine odlazi u Francusku da bi asistirao reditelju Marselu Karneu. 

nedjelja, 23. kolovoza 2020.

Božica Jelušić | Promatrajući jato



Kvari se vrijeme, kažu, svršetak je sezone:
Sve razumne se ptice u tople ašrame sele.
Al' galebova jato u smutnju ne potone:
Sakupe se, predahnu i lete kamo žele.

Tomislav Domović | Sudbina


Kad poletim, pristajem na samoću
Nitko još sa mnom nije dosegao visinu
Kad letim, pjesme se perjem pokriju
Jedan dio leta letimo u jatu
Pjesme se umore, odustanu
Ptiči moji, kroatizirani nespokoji

Damir Beleš | Pjesnici





Nemam ništa novo za reći
što već netko nekada rekao nije
zapravo samo sam lopov u noći
kradem riječi onih što su bili prije

Marijan Lončarić | Kad odeš, zaboravi



Kad jednom odeš
kad jednom odlučiš da odeš
a znam da ćeš jednom ipak odlučiti
napravi to
onako
na brzinu
gotovo ishitreno
I onda
zaboravi moje postojanje
moje tijelo
oči
usne
dodir i suze

Mate Milas vs. Oleg Antonić | Život drugih / Nijeme poruke / Toplina / Ispod zvijezda – Spokoj oko mene / U zapećak snova / Do smislenog plova




Mate Milas: ŽIVOT DRUGIH

Nemoj biti ljuta, takvih puno ima,
Pipcima praznine tuđe mane traže,
Pa u tami, krišom, rašire to svima,
Ne znajuć da samo niskost svoju snaže.

Ne trebaš se, dijete, obazirati na to,
I za takve uvijek imaj osmijeh drag.
Pa na praznu podlost, nastoj ko u inat
Blistave vedrine ostaviti trag.

subota, 22. kolovoza 2020.

Nataša Hrupec | Digni ruku, maestro


digni ruku, maestro
pripremaj se jer skoro počinje
podigni što će napadati
nek' orkestar krene
ljeta je bilo i nije
poletjet ćemo
kao da nas je Chagall slikao
digni ruku što kopa grobove
i ruku što dirigira

Željko Bajza | Poslije kiša


Nek je sunce suncem i smak smakom
obećanje obećanjem, a ne taštinom, gdje je poginula nada
i riječ riječju, jačom od čelika
sposobnom oboriti svijet, što prestaje biti svijetom,
a jest mjestom koji zaziva za životom bez tebe, Bože...

Robert Janeš | Cvjetovi želja


Posljednji put kad sam bio
pomalo na rubu
isprepleten s mojim prstima
pojavio se zasljepljujući prasak
mene prema drugom
ili drugog prema meni:
Kad nisi ovdje, čekam te i
nadam ti se

Sviram i kad sanjam, sanjam kada sviram


Razgovor pripremio i vodio: Nikola Šimić Tonin

Matej Meštrović
(1969) bez sumnje je najsvestraniji umjetnik na hrvatskoj kulturnoj sceni. Ekskluzivni je umjetnik izdavačke kuće PARMA Recordings (USA). 2018. Praizveo je “Dunavskau Rapsodiju” za klavir i orkestar u glavnoj dvorani Carnegie Hall - Stern, i time postao prvi hrvatski kompozitor koji je imao pravizbedbu vlastitog djela u toj prestižnoj dvorani. Autor je glazbe za 3 hrvatska paviljona na svjetskim izložbama EXPO - Šangaj 2010, Hannover 2000, LISABON 1998. za čiju je realizaciju nagrađen i Nagradom Grada Zagreba. Dobitnik je brojnih nagrada: "Posebne nagrade gradonačelnika Karlovyh Vary", “Oktavijan” na “Danima hrvatskog filma”, “Baldo Čupić” za najbolji nacionalni turistički film, 4 Global Music Awards nagrade. Njegov CD “Vivaldi 4 Seasons for 3 pianos” uvršten je na Sptify listu 50 klasičnih izdanja. U izdanju PARMA Recordings, Meštrovićev CD “3 Rapsodije za klavir i orkestar” snimljen sa Zagrebačkom Filharmonijom, prvi je službeni CD u povijesti tog orkestra za američko tržište te ujedno i dobitnik "Global Music Awards Golden Medal" 2109. godine. Krajem ove godine Meštrovića očekuje snimanje njegovog novog projekta u Abbey Road Studiu sa London Symphony Orchestra. Američka kritika proglasila je Mateja Meštrovića hrvatskim John Williamsom.

petak, 21. kolovoza 2020.

U Opatiji otkrivena bista ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina


Bista znamenitog ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina, dar ruskog Veleposlanstva u povodu odlaska Anvara Azimova s dužnosti veleposlanika u Hrvatskoj, u četvrtak je svečano otkrivena u Parku Angiolina, u blizini statue Jesenjinove supruge, plesačice Isadore Duncan.

Bistu, koju je izradio ruski umjetnik koji živi u Hrvatskoj Aleksandr Zvjagin, a postavljena je uz statuu Isadore Duncan, otkrili su gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić i veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Božica Jelušić | Poslije noćne šetnje




Mjesečina ulazi u gradić blizu mora,
I na nebu se vidi golemi zlatni žeton.
Vuku se oko škoja okrajci razgovora.
Plivaju naftne mrlje, hvataju se o beton.

Dejan Ivanović | U gradu



Uplakane, sive
zgrade od betona
brzo pucaju
kao tvoje najskuplje
čarape od najlona

Darija Žilić | Žudnja


Plahte kao mali brodovi,
Nose trag jabuke i krvi,
Okrugle mrlje nečistoće
Koja se spušta do ruba
Stola. Na njemu kompjuter.
Tipkovnica koja vrluda,
Slova koja nedostaju,
Riječi koje je nemoguće
Saviti u jedan odlomak.
Svuda samo žudnja.
Da se zabije usna u meki
Poplun, da se noge skrase
Ispod lanjske spavaćice, a
Ruke da krenu nečije ispod
Modrog madraca u samo dno
Crvene tekućine.

Željka Bitenc | Moja putovanja vlakom


Umjesto fotografijom, uljujkuju me da ih pamtim riječima. Podastiru mi nebeske bljeskove i preobražaje oblaka.

Lišće na granama uz prugu golica mi obraze, otvara šumske prolaze... prizori se izmjenjuju, tjeraju me da pišem u stihu, prozu pretvaram u liriku. Naročito kad se izmigoljimo uz rijeku. Zbog svježine, vodenog bogatstva obavijenu u zelenilo, zrcalno zajurenog nizvodno.

četvrtak, 20. kolovoza 2020.

Kajkavsko najže (1): Prepileni lokot


Piše: Aleksandar Horvat

Bok sima, evo, ja sam novi na štandu.

Veliju da se kajkavski nekak baš ne vidi v morju jezikov. A mi bi šteli pokazati i dokazati da kajkavski itekak živi i rabi se, kaj got Ljudva Gaj mislil o tomu. Poznam puno pajdašic i pajdašov kaj se saki den kajkavski spominaju pri svoji hiži, pak i one kaj pišeju z domačom reči, kak več ko zna i more, tak da nema brige, ima nas kaj beloga kajkavskoga graha. Ali, kak jedna moja jako dobra književna pajdašica z škrlakom veli "ljudi i inicijative nisu isto" , važno je da se z kajkavskim bavimo stalno, na vreme, na saki način, v saki priliki.

Patnje mladog autora


Jednostavna matematika ili zašto se trudimo


Piše: Jelena Hrvoj


Za svaku objavu knjige ista stvar. Ali za svaku. Uvijek se nađe netko nadobudan tko misli da piskarala mlate masne pare na knjigama. A ja ću danas za početak citirati svoju prijateljicu Zlatku koja je nakon razgovora o tome što sve treba financirati kad je u pitanju objava knjige, rekla ovo: „Hajde ti meni reci kako se tebi to uopće isplati?!“ 

Tomislav Domović | Kolovoz


Kolovoz
Iz mjesečine suče se prvi suhi list.
U kišnoj kapi gola ljubav drhti.

Željko Bilankov | Pjesme naše


Što znače pjesme
koje nam dušu krijepe?
Jer ako su iskrene, tople,
jedino tako mogu bit lijepe!

Nikola Korica | Pjesnička duša


Pjesnička duša, nježna i tiha,
U noćnoj tišini rime rimuje;
Napiše tako po dva tri stiha,
Pa noćnu tišinu osluškuje.

srijeda, 19. kolovoza 2020.

U prijevodnom bloku projekta BEK objavljena dva Wellsova ZF klasika


vrijeme:
 19.08.2020.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) nove prijevode dva ZF klasika Herberta Georga Wellsa: 'Nevidljivi čovjek' i 'Otok doktora Moreaua', koje potpisuje Kristina Vlašić.

Božica Jelušić | Prizivanje goluba



Je li tko išta sakrio za mene
U ladice, u džepove i porub?
Hoće li sad iz šume prokišnjene
Pod prozor k meni sletjet divlji golub

Sven Adam Ewin | Moja Afrika




avion je na vrijeme poletio iz hamburga
i uredno sletio u nairobi. zatim
vožnja autobusom,
pa džipom,
pa pješice.

približavajući se roditeljskom domu
suze mi sve više naviru,
a u toplim sjećanjima
kupa mi se
srce.

Robert Janeš | S Dalijem na kavi




Slijepa točka u mojem vidnom polju
gdje očni živac dodiruje mrežnicu
um posloži slike i svijet je opet izglačan

Trebam glumca u priči o sebi
što u sredini slike leži na vlatima trave

Josip Horvat Macado | Ptice


Pjesma ptica
pod vlažnim zelenilom šuma,
izbjeglih sa svih strana,
svježina su u blagoj simfoniji...

što bih učinio da sam tamo ?

Možda bih,
davao ritam,
u krvarećim ranama bosih nogu,
ili poput vatre
ispunio želju s koje se vječno pati ?
Ili bih slao miris raskošno u prostor,
kroz svijesti,
kao sadašnjost...
i za tobom čeznuo,
draga moja daleka djevojko.

Kao sloboda u očima,
odjeven u zeleno,
kao neizbježna prošlost robovska,

utorak, 18. kolovoza 2020.

The Publishing School: Pedagogies of Care (Škola izdavaštva: pedagogije skrbi)


vrijeme: 25.08.2020. - 28.08.2020.
mjesto: Rijeka

U okviru paneuropske platforme Future Architecture i programskog pravca Slatko i slano projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, u Rijeci će se od 25. do 28. kolovoza održati program The Publishing School: Pedagogies of Care (Škola izdavaštva: pedagogije skrbi) koji obuhvaća online izložbu u nastajanju i simpozij-radionicu.

Željko Bilankov | Trešeta


(četrdesetprva kratka priča pisana pretežno šoltanskim dijalektom)

Brž je bilo deset uri navečer, vrime kad su mnogi u Grohotan već odavno u posteji. Samo je u Bukteničinu dvoru, pače na njiovoj gustrini, budno nikoliko naizgled nervožastih judi ča se muvaju po njoj, side za stolon oliti stoje na nogan i mejusobno pripovidaju. Iluminacija jedne žaruje u totalnoj tmini oko nas i ritki huk čuvite uza sve to, stvara situaciju koja neodoljivo podsića na scenografiju kasne litnje pridstave u našen selu. Naravski tema je partija trešete, o kojoj deboto ovisi život! Mi smo zapravo jedva dočekali da iznenadni noćni posjetitelji pođu u krpe i nas kartaše napokon puste na miru. Ma, jasno je bilo i njiman da smo ka zapete puške, ali se ipak nisu mogli načudit našoj strasti za igron. Inšoma, nakon grintave Nebojšine matere, često kisele tete Marice, poslidnji nas je pozdravi njezin decentni zet Pavle. Ne bi se začudi da je, danas već istaknuti hrvatski književnik, baš tad dobi ideju za niku novu priču, sudilujuć i sam u ovoj neorealističnoj atmosferi onkraj stvarnosti.

Natječaj za financiranje prijevoda drame portala Drame.hr

prijava: 10.09.2020.

Portal Drame.hr objavljuje svoj osmi natječaj za financiranje prijevoda drama na strane jezike. Natječaj je otvoren do 10. rujna 2020., a u selekciju ulaze tekstovi pristigli na portal od prošlog natječaja do navedenog roka.

Žiri će izabrati jednu dramu koja će se prevesti na strani jezik po izboru autora, u dogovoru s uredništvom portala. O pobjedniku natječaja odlučivat će tročlani žiri u sastavu: Katarina Kolega, kazališna kritičarka, Ivan Penović, dramaturg i redatelj te Lana Šarić, dramatičarka i urednica portala.

Sudjelovanje na natječaju podrazumijeva objavu prijavljenih drama na portalu, kao i prijevoda drame koja bude izabrana za prevođenje.

Milan Drašković | Poslednja stanica


Virtuelni Semiramidini vrtovi
Jezik okamenjenih bogova
Pustinja iz koje šiklja nostalgija
Noći u plavom satenu
Vetar sakriven po džepovima
Raskrsnica puteva
I onda aleja sekvoja
Hotel saguaro
Kao poslednja stanica