utorak, 31. kolovoza 2021.

Pramcem u sumrak

 

Velika porcija ćevapa

Piše: Jelena Miškić  

Vrhunci sreće mog življenja u Vukovaru bili su odlasci na porciju ćevapa u Skenderiju. Moj deda me u djetinjstvu zvao Oliva po liku iz crtića Mornar Popaj. Oliva je bila nosata i vrlo mršava teta iz popularnog dječjeg animiranog filma koji se vrtio prije večernjeg Dnevnika. Vjerujem kako moj voljeni Danilo nije mislio na moj nos, nego na izrazitu mršavost. Jela sam kad mi se htjelo i koliko sam htjela, na veliku žalost mojih roditelja i naravno negodovanje, razne prijekore i kazne. Utjehu i zaštitu sam nalazila u pater familiasu koji me redovito znao nadmudriti nekom voćkom ili još bolje - pozivom na veliku porciju ćevapa u Skenderiju. Obožavala sam s dedom ići u Skenderiju. To je bio svečani događaj poput odlaska u svatove! Moj deda bi mi naredio da se umijem i očešljam, jer kao dijete s bajera, vječito sam bila u nekim slučajevima koji bi uključivali bare, prašinu, komade drveta ili kojekakve trave, a tek čičkova.. Nebrojeno puta. Deda bi obukao svečano lovačko odijelo, izabrao jedan od svojih boljih šešira s fazanovim perima i viknuo preko dvorišta - "Oliva! Otvaraj kapiju da istjeram renojku!“

Oleg Antonić vs. Ol' Ant vs. Marko Brecelj | Baš brrrr (Blues gnjus 2020) - Budding the blues – Blues gnjus

 


Blues gnjus

U mom odijelu ima mjesta za sve
Ima mjesta za sve
Za sve te sitne, male uši
Životinjice drage

U mome tijelu ima krvi za sve
Ima krvi za sve
Za sve te male, žedne stvore
Životinjice drage

Ima mjesta za blues gnjus

Ima mjesta za blues gnjus

Ima mjesta za blues gnjus
Za to jadno malo dijete
Životinjicu dragu

*

U mojoj glavi ima majka za sve
Ima majka za sve
Za svu tu jadnu malu djecu
Životinjice drage

U mome zubu ima rupa za sve
Ima rupa za sve
Za sve te ljute, lude stvari
Životinjice drage

Ima mjesta za blues gnjus

Ima mjesta za blues gnjus

Ima mjesta za blues gnjus
Za to jadno, žedno čedo
Životinjicu dragu

(Marko Brecelj)

Budding the blues

This river

in my liver

faces the bud of the smiling sun

gracing my blood

to feed everyone

and a buddy

hanged on muddy, musty, pesty bargains -

my bestial darling.

This river

in your liver

faces the bud of the smiling sun

gracing your blood

to feed everyone

and a buddy

hanged on muddy, musty, pesty bargains -

your bestial darling.

Braving this place crowned with their weepwhelming trace;

saving this room drowned in their creepfilming doom;

waving these blues around their sleephelming cruise,

we feed the buddies

hanged on muddy, musty, pesty bargains -

all greedy,

bloodied,

our bestial darlings.

(Ol’ Ant; with special thanks to Marko Brecelj for the song of “Blues Gnjus”)

Baš brrrr (Blues gnjus 2020)

Krug na raspelo 

vješa granu za svijet,

grdu granu za svijet,

za… baš brrrr…

gdje znojnoj buši blaži tmušu

razapinjati vraga.

Na glavu zubljom

stišću dernek za dom,

gnjevni dernek za dom,

za… baš brrrr…

da škvadra ne bi posred sebe

razapinjala vraga.

छह हजार मोमबत्तियां… brrrr… blues gnjus.

ছয় হাজার মোমবাতি… brrrr… sluz... pljus!

ਛੇ ਹਜ਼ਾਰ ਮੋਮਬੱਤੀਆਂ… brrrr… uz… šljus?

Hej, baš brrrr!

Te strne slasti zar su bajne

čamotinjico s lajne?

*

Zdrug pred opijelo

miješa hranu za snijet,

tvrdu hranu za snijet,

za… baš brrrr…

gdje gnojnoj šuši snaži dušu

razapinjati vraga.

Po slavu s trubljom

išću pendrek za lom,

pjevni pendrek za lom,

za… baš brrrr…

da škvadra trijebi pored sebe

razapinjući vraga.

Шест хиљада свећа… brrrr… blues gnjus.

Šes’ tisuća svića … brrrr… sluz... pljus!

Šest hiljada svijeća … brrrr… uz… šljus?

Hej, baš brrrr!

Te crne masti zar su sjajne

prokletinjico s gmajne?

___________________________________________________________________________

* Za transkripciju i/ili prijevod eventualno nečitljivih i/ili nerazumljivih dijelova teksta čitatelja se upućuje na Google Prevoditelja (koji je ponegdje poslužio i pri sastavljanju teksta).

** Tekst je nastao s glazbom u mislima. Uz mjestimično prilagođenu melodijsku liniju čuo se “Blues gnjus” skladatelja i tekstopisca Marka Breclja (Buldožer, “Pljuni istini u oči”; Helidon, 1975.).


*** Prva tri reda u trećoj i šestoj strofi mogu se po volji zamijeniti sljedećim inačicama (ili, oponašajući stvarnost, ponavljati tekst do iznemoglosti uz variranje refrena):

Hat ezer gyertya… brrrr… blues gnjus.

Seimila candele… brrrr… sluz… pljus!

Šest tisoč sveč… brrrr…  uz… šljus?

Έξι χιλιάδες κεριά… brrrr… blues gnjus.

Gjashtë mijë qirinj… brrrr… sluz… pljus!

Шест илјади свеќи… brrrr…  uz… šljus?

Altı bin mum … brrrr… blues gnjus.

Վեց հազար մոմ … brrrr… sluz… pljus!

Xeş hezar mûman … brrrr…  uz… šljus?

Mishumaa elfu sita… brrrr… blues gnjus.

!sujlp …zuls … rrrrb …ستة آلاف شمعة

ስድስት ሺህ ሻማዎች… brrrr… uz... šljus?

Amakhandlela ayizinkulungwane eziyisithupha… brrrr… blues gnjus.

Seis mil velas… brrrr… sluz… pljus!

Sesduisend kerse… brrrr… uz… šljus?

Six mille bougies… brrrr… blues gnjus.

Six thousand candles … brrrr… sluz… pljus!

Sáu nghìn ngọn nến … brrrr… uz... šljus?

Зургаан мянган лаа … brrrr… blues gnjus.

六千支蠟燭… brrrr… sluz… pljus!

Шесть тысяч свечей … brrrr…  uz… šljus?

Sechstausend Kerzen… brrrr… blues gnjus.

!sujlp …zuls …rrrrb … זעקס טויזנט ליכט

Sześć tysięcy świec… brrrr… uz... šljus?

(Oleg Antonić)

Željko Bajza | Životom se napajam


Životom se napajam. Molim se da mi samo kaplju milosti dadu. Mislim si hoće li tuga doći kraju svome. U stalnoj čežnji život će mi proći. Ljubavi rob sam slobodan od svijeta. Ja bih o duši, a ti o srcu govoriš. Bez moći je pamet što ište razloga. Ptica koja bolno poje ljubavlju se zove. Kome mogu objasniti svoju patnju. Mogu li ja nazad? Kao vjetar i oblaci slobodan ću postati. Bit će to čudesni prizor zemaljskog sklada. Naša bit je bezuvjetna ljubav, istina i ljepota. Treba imati istančan osjećaj za ljepotu za skrivene  i čarobne dimenzije života i pozivati se na ljepotu prirode.

Zvonko Kudelić | Kotač

 

z pelena si krenul

v pelena buš stal

v kolica su te peljali

pak buš na nje spal

kotač se vrti

putem sakoga hlovi

veliki misliju da njih nigdar ne

al bar potem si isti sme je

kotač se obrača

kak električni bik se riče

kad-tad se nas zdrucgane, z fljuntami i v krvi

z sebe spohiče

z pelena si krenul

v pelena buš stal

v kolica su te peljali

pak buš na nje spal

ponedjeljak, 30. kolovoza 2021.

Književnost 30.8.2021.

 
Vanda Petanjek dobitnica Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama

Dobitnica Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za godinu 2021. je Vanda Petanjek. Nagrada će dobitnici biti uručena na KaLibar bestiValu u Varaždinu, 23. rujna ove godine.

Festival dječje knjige "Uberi priču" u Koprivnici

Popularni festival dječje knjige "Uberi priču" i ove godine održat će se u Gradskom parku u Koprivnici u subotu, 4. rujna, s početkom u 11 sati. Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica ovu manifestaciju provodi u suradnji s nakladničkom kućom "Mala zvona" iz Zagreba.

Izvor:Culturnet.hr.

13. Međunarodni književni susreti Koljnof 2021.



Hrvatski pjesnici od Petrova sela u mađarskoj do
Mariazella u Austriji  

Tradicionalni Međunarodni književni susreti Koljnof  2021. po 13. put za redom održani su od četvrtka 26. do nedjelje 29. kolovoza 2021. godine u mađarskome mjestu u hrvatskom Gradišću. Na susretima su s hrvatske strane, uz selektora i voditelja ovih susreta Tomislava Marijan Bilosnića, sudjelovali i književnici Tomislav Domović, Nada Đerek, Božica Jelušić, Sanja Knežević i Zdravko Seleš. Gostima su se pridružile kolege iz Mađarske i Austrije Timea Horvat, Robert Hajszan Panonski, Petar Tyran i Dorothea Zeichmann.

Dinko Gruhonjić | Slaven Kopanja: „U zadnjem kupeu Southern Expressa“

 

U slavu grada i života 

„U zadnjem kupeu Southern Expressa“, zbirka poezije i pomalo proze Slavena Kopanje, napisana je u slavu kretanja, u slavu grada, u slavu utopije, u slavu muzike, u slavu mora. U slavu života, na početku i na kraju svega, jer „Temza i dalje teče, Vrbas isto tako“. 

Slavenova je poezija introspektivna. Iako stihovima tvrdi „uvijek tragam za stvarima koje sam ostavio iza“, on zapravo neprestano traga za samim sobom, za svojom suštinom. I tako će biti dok god bude disao i pisao. Jer „To je moje prokletstvo, to je moja svjetlost / Ali, ovo je moja priča i ovo je moj život..“ 

Iza na prvi pogled nostalgičnih, a učini se i gorkih stihova, iza žala „Da sam ja imao normalnu mladost“, krije se - iako bez želje da se sakrije - opsesija za kretanjem. I djetinjstvo u rodnoj Banjaluci, i izbjeglički pa punopravni staž u Londonu nisu ni žal niti gorčina, već vatromet urbanog, slavljenje asfalta našeg nasušnog na kojem smo rođeni i koji je svugdje isti, mada to nipošto domorocima ne smijemo reći.  

Iskustvo rata je iskustvo neprirodnog, prebrzog odrastanja. Osvrtanje na to prebrzo starenje budi nostalgiju za normalnom mladošću, za naivnošću, za dosadom predvidljivosti. Otud „Komad plavog neba iznad mene / To je jedino što tražim“. Nije to izraz očaja, to je izraz prerane svijesti o univerzalnosti kurvinih sinova. A prema njima uvijek i svugdje isto: „Notama na pendrek (...) / Violinskim ključem u glavu“.  

Iako pisana iz ličnih iskustava, Slavenova autobiografska poezija nesumnjivo nosi univerzalnu poruku – u slavu čovjeka i svih njegovih slabosti. Ali, i takav - nimalo savršen čovjek - želi „Prema moru, jer sve drugo ne vrijedi više“. Tobož čeznuvši za samoćom i zabačenim krajevima: „Dokopaćemo se Gilija kad tad“. Ne, dakle, „ja“ kao lirski subjekt, već „mi“. Mi kao ljudi, bez kojih Slaven ne može i ne smije. Bez kojih se ne može i ne smije! 

Dinko Gruhonjić

O autoru:

Stihovnica Siska 01. rujna: Marin Kos

Sljedeća Stihovnica Siska na rasporedu je u srijedu 01. rujna u restoranu Bijela Lađa (Sisak, Lađarska ulica 5) u 19 sati. Okupljanje će se održati na otvorenom, na dvorišnoj terasi restorana uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera.

Kao glavni gost večeri nastupit će mladi sisački pjesnik Marin Kos i publici predstaviti svoju zbirku poezije "Na putevima vječnosti", tiskanu u nakladi Matice hrvatske Sisak početkom 2021. godine.

U nastavku večeri svoje autorske stihove moći će govoriti i ostali zainteresirani pjesnici.

Stihovnica Siska se u 2021. godini održava uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika.

Siniša Matasović,

moderator Stihovnice, 

Dragan Uzelac | AZRA : ’’Filigranski pločnici“ (1982.)

     
Nakon antologijskog, duplog albuma ’’Sunčana strana ulice“ (1981.), a potom i trostrukog, živog albuma ’’Ravno do dna“ (1982.), snimljenog tokom niza Azrinih furioznih koncerata u zagrebačkom klubu ’’Kulušić“, jeseni 1981. godine (u punom sviračkom i kreativnom naletu benda), na red je došao logičan nastavak – još jedan savršen, opet dupli album, veoma inspirativan, smešten između krajnosti borbene političke žestine sa Džonijevih barikada i predivnih ljubavnih balada, na tragu prethodnika u misiji razobličavanja ulepšane i nametnute stvarnosti s početka osamdesetih... Sa barikada urbane rock and roll scene Zagreba progovorili su još jednom veoma beskompromisno i oštro Branimir Štulić i Azra, snimivši tokom marta i aprila 1982. godine novi album - Filigranske pločnike (objavljen juna 1982.)... Legendarnu postavu Azre činili su: Branimir Johnny Štulić – vokal, gitara, Boris Leiner –bubnjevi, vokal i Mišo Hrnjak – bas, vokal. Na albumu je još učestvovao: Miroslav Sedak - Benčić – saksofon, flauta, orgulje i piano. Dvadeset i osam novih pesama bile su ulaznica, kreativna i borbena, za klub besmrtnih velikana Yu scene... 

Snježana Akrap-Sušac | Smrt-trt

 

Smrt – riječ od koje zaziru i najhrabriji. Veličanstvena u svojoj moći, tragikomična u svojoj ozbiljnosti, utjera strah u one koji su doista smioni ljudi.

Promatram lica na pokopima. Svi ulaze ozbiljni, dostojanstveni, članovima obitelji umrlog se duboko klanjaju i kao da govore: „Poštovani, vi imate mrtvaca, vi ste sada nešto posebno, došlo je vaših pet minuta…“ Ako je puno ljudi došlo izjaviti sućut, divljenju kraja nema. 

nedjelja, 29. kolovoza 2021.

Održan Impuls poezija špancira

 


U srijedu, 25. kolovoza 2021. Udruga za promicanje kulture Ritam misli Varaždin darovala je ‘’špancirerima’’, varaždinskim šetačima još jednu večer u kojoj je poezija pulsirala snagom riječi i zvucima glazbe. 

Impuls poezija špancira je program kojeg već petu godinu organiziraju članovi udruge Ritam misli, te na svojstven način poeziju daruju ljubiteljima dubokih emocija. 

Atrij Franjevačkog samostana privukao je mnogobrojne slučajne prolaznike uz već dobro znane ljubitelje poetske riječi. Uz cvijeće, svijeće, svjetlost, boje i glazbu svi prisutni su uhvatili poetski intermeco između svakodnevnih nesigurnosti koje nam je nametnuo život.

Željko Krznarić | I kad svi pomisle

 
I kad svi pomisle da je prošlo
Da je nekakvo vrijeme sumornih tuga došlo
Ti nemoj posustati
Nemoj se crnim mislima predati
Još ću se ja tebe takve nagrliti i nagledati
I neka lišće požuti
Neka se grane ogole
Neka pločnici mokri u jesen pjevaju
Mi imamo duše koje se vole
Usprkos svemu i vjetru koji se razmaše
Koji kroz grane uzalud urliče
Mi smo dva glavna lica nedovršene priče
I kad svi pomisle da se crnilo neba
Ne može nekom bojom premazati
Da se ne mogu zvijezde opet razmjestiti
Da se tugama ne može ulaz zabraniti
Kad svi pomisle ti ne posustaj
Ne vjeruj pričama i zadnjim vijestima ponoćnim
Ne boj se zamagljenim staklima prići
Ja ću možda kasniti
Ali budi uvjerena da ću bilo kako
Na bilo koji način do tebe stići

subota, 28. kolovoza 2021.

Marica Žanetić Malenica | Stvarnost


iz otvorena ventila sjećanja 

za koji ne znam na koju se stranu zatvara

cure nabujale misli i kad ne želim

uhvate me na spavanju

nespremnu za susret s onim što je bilo

s dragim ljudima kojih više nema

čije tijelo ne diše, nestaje u prah

ja sam, šapće jutro štipajući me za obraz

još uvijek u stvarnosti

u kojoj se smije i plače, pjeva i pleše

voli i ne voli, tuguje i veseli

riječi kujem, stihove nižem 

 

jer na crti razdvajanja prošlog i budućeg

jedino stvarnost stvarna jest 

zato mi stvarnosti nikad dosta   

Mirko Perak | vamp u kolovozu


sve što se desilo
tko će to još znati
možda za 99 godina
bude ispričana priča
iz devedeset i devete
bilo je ljeto i vamp u kolovozu
ispili smo topli čaj od jasmina
i otišli od noći u noć
kroz prolaze mora i hridi
cestom crnih šišmiša
i prigušenih blijedih svjetala
uličnih lampa i bandera
kao i svi šminkerski plaćenici
traženi živi ili mrtvi od vlada
postali smo slavni i topli
prividno strogo besmrtni
od davnina do zanavijek
pa do nekih izgubljenih planina

petak, 27. kolovoza 2021.

Ispovijed jedne čitateljice

 

O romanu Slavka Pregla "Srebro iz modre špilje"

(sa slovenskog prevela Gordana Bolf; Zagreb: Mozaik knjiga, 2005.)

Piše: Mirjana Mrkela

Dječak i ribar 

Dječak Manolino i starac Santiago 40 dana su izlazili u ribolov. Nisu imali uspjeha. Otac je zabranio Manolinu da nastavi. Dječaku je bilo žao, ali morao je poslušati. Starac je nastavio sam i 85-og dana mu se posrećilo. Ulovio je golemu ribu, veću od njegove barke. Ako želite znati što je bilo dalje, pročitajte roman "Starac i more". 

Jadranka Göttlicher | Gin tonic


Pilo se to nekad po našim sobama 

Malo alkohola za sinapse 

da budemo drugi,

poetični i pametni

Vani je šuštalo lišće i lomile se grane,

Čula se sova, miševi su grickali zidove

Svjetiljka se njihala, spavalo nam se

Svi smo se nadvikivali

Ne bi li ostali budni i nabasali na nešto

      Zaspala bih prezrivo i zabrinuto



četvrtak, 26. kolovoza 2021.

Ljerka Molvarec Vladović | Pjev


Pjevao si 

uvjerljivo 

nježno ispred 

bajkovitog makramea 

kovanih vrata, 

zavodljivog mirisa 

lahorastog jasmina 

i grmolike 

raskoši božura.

Utapala sam se 

u romantičnosti 

noćne situacije.

Spoznaja 

da je pjev 

samo bljeskanje 

paunovog repa 

i majstorski 

ručni rad 

šuljajućeg pauka 

bila je 

zaglušujuća 

huka 

vodopada.

A utapanje vrtložno.

Konačno.

Učini(mo) pisanje ponovno velikim

 

Zašto patim od nepodnošljive teškoće pisanja
Iz rubrike: prekršena obećanja i prekoračeni rokovi dostave tekstova Piše: Clara C 


Zašto ne pišem i gdje je zapelo u mojem slučaju ne može biti jednostavan odgovor koji će izlistati konkretan razlog ili dva s kojima bi magično moje ponašanje postalo jasno. Zato, sve koji ovo čitate želim uzeti za ruku i povesti na putovanje u dubinu podvodnog, mutnog i neosvještenog svijeta moje psihe. 

Disput | Heinrich Mann: Profesor Smeće

 

Profesor Smeće Heinricha Manna kanonsko je djelo njemačke književnosti i jedna od najvažnijih knjiga s prijelaza stoljeća u Europi. Središnji i naslovni lik romana, profesor Unrat, kojeg njegovi učenici zovu profesor Smeće, izvodeći nadimak iz podudaranja prezimena i karakternih osobina, otjelovljenje je pruskog duha i nositelj konzervativnih ideja epohe. Prema učenicima je okrutan, prema svijetu krut, a svuda oko sebe nalazi neprijateljske elemente koji podrivaju sustav, pri čemu se napose ističe učenik Lohmann, u čijem se liku kriju osobine samog pisca. Međutim život profesora Smeća iz korijena se mijenja kada upozna fatalnu kabaretsku pjevačicu Rosu Fröhlich...

U ovom je romanu Heinrich Mann duhovito prikazao licemjerje njemačkog društva s početka XX. stoljeća, ali i duh čovjeka koji bira između razuma i strasti. 

Po romanu je 1930. u režiji Josefa von Sternberga snimljen film Plavi anđeo s Marlene Dietrich. Prizor iz filma s njom u glavnoj ulozi krasi naslovnicu knjige.

Više o knjizi i autoru možete saznati na https://disput.hr/shop/profesor-smece/.