Kolumne

nedjelja, 17. lipnja 2018.

Natali Šarić | Tek list




Prenulo jutro nepce od soli
bez kapi vode i milosti
pa oholo diže straže naspram svjetla.
Ono! Vojak moje biti.
Steže kao izdajnik na prvoj crti
prijeteći crnim stijegom
i ne preza od stiha koji će ostati suh,
rijedak, nasukan i sam.
Prenulo jutro ustajali strah
i bahati unaokolo.
Tek jedan sam list na onoj cesti
koja se svila u grop.

Davor Stipan | Fiat voluntas tua


Nisam uspio Gospodine. Nisam ju uspio privesti k Tebi. Ostao si prazan papir u njenoj duši. Ili ja u svojoj oholosti dopuštam sebi da oštricom Tvoje riječi krčim nepreglednu makiju pred njom. No zar me nisi namijenio za to? Znam, moram biti ponizniji i strpljiviji. Moram se snažnije uzdati u Tebe. Đavao je silan protivnik i ja ga ne mogu nadvladati. Ne mogu njegovu srditost i bezumno vrištanje utihnuti u njoj. Zašto mi nisi ulio više mudrosti i mekanije riječi u trenutcima potrebe? Zašto me nisi naučio kako ljubiti kao što Ti ljubiš? Ili možda jesi, možda cijelo vrijeme i u meni neshvatljivoj mjeri upravo Ti progovaraš kroz mene? Zli se opet preplašio Oče; opet je iskešen pred mene stao i obasuo me svojom ružnoćom. Ja nisam ustuknuo, nisam se predao, no nisam ga ni savladao. Strašno je obuzeo to predivno biće. Ponekad mi se činilo da joj kroz tetive struji. Netom joj okuje misli i ubije srce. I reci mi što ja tu mogu bez Tebe? Koja riječ bi trebala izaći iz mojih usta i ljubav iz cijelog mene pa da spali taj korov koji ju uništava. Isuviše je okupirao. Čak u tolikoj mjeri da u meni vidi zlo, u meni vidi zabludu i laž. No ja ju ne krivim. Jer to nije od nje. Ta mast gnusna koja ju ruši nije i ne može biti od njezine volje. Pucala je u prazno na dokovima usahlih godina za sobom i vrijeme je došlo. Ti ju spašavaš kao sve nas, no koprca se guja u njoj uporno i žilavo. Kakvu li samo prividnu sreću ona živi... kako samo tone najdublje kad misli da raste do neba. I da – raste, u antinebo, u maglovito predvorje crnoga kotla koji polako i sigurno ključa u njoj. No potakni ju, ne radi mene i mojih sebičnih želja, već radi nje i isključivo nje; da se raširi nad tom varkom otrovnom i da se Tvojih skuta dočepa dok ne bude prekasno.

Pietra Fon Tillen | Volio sam jednu Pietru



Jednom će ona nestati u sanduku
Jer, prije ili poslije, svi se moramo naspavati od života.

Jednom je došla k meni umjereno ružna
I sa čudnim teorijama
I nisam je mogao proglasiti počasnim građaninom svog srca.
Bog je znao da sam imao volju. I nije to samo fraza.

Nada Vukašinović | Sve je na stolu



Pokušavala sam ti pisati,
tvojim pognutim leđima,
i miru oko tebe,
stalno zatvorenim vratima,
i sjeni pod nogama,
i plavom svjetlu računala,
ne jednom, ne nekoliko puta,

Pokušala sam ti reći
ne jednom, ne nekoliko puta,
da me grizu tvoje zaboravljene poruke,
isjeckane riječi, ostavljene praznine,
razbacani zarezi i točka na kraju

Osluškivala sam tišinu prije i tišinu poslije,
na ljetnom pljusku, pod uličnim svjetlom,
u nepoznatim gradovima, na ničijoj zemlji,
u  nesigurnoj zoni,
ne jednom, ne nekoliko puta

Pokušala sam lagati,
ne jednom, ne nekoliko puta
tvojim putnim cipelama,
spakiranim  koferima,
ostavljenim knjigama,
rasutom teretu,
tebi koji nisi niti tu, niti tamo,

Na kraju, sve je na stolu
i sve je već plaćeno,
Ne jednom, ne nekoliko puta,
uzmi što želiš, zaboravi dug.

subota, 16. lipnja 2018.

Robert Janeš | Ljubavnici bez kišobrana


Dvoje tu je kao jedno;
nema jučer, nema sutra.
Samo danas sad je slijedno
na šetnici toj unutra.

Bog odozgo samo gleda,
kišu šalje – blagoslov svoj,
anđeli su – nepotreba
u toj igri Amorovoj.

Što će njima kišobrana,
kada za se samo znaju.
Sunca, cvijeća, snježnih grana?
Oni žive sad u Raju!

Pjesme pišu, usne tisnu,
baš ih briga da li kisnu!

Zorica Antulov | Zvono


„Onog je dana zabrazdio vjetar. Zalutao i nestao skriven u potoku. Izgubljen za lutalice i sanjare sa slamnatim šeširima, potamnjelim ramenima i sjajem pod vjeđama. Onog je dana na njegov zov zasjalo sunce. Ukipljeno je sjalo predugo. Prežuto. Onog je dana zazvonilo zvono. Zvono u meni.  U zahvalu i slavu nebesima. U zahvalu Svevišnjem  na tvom dolasku. Na tvom rođenju, maleno moje.“

Milodar Tomljenović | Pune su darova riznice naše



Što to imaš, što to nosiš, o samotna,
da me k tebi privuče?
O kako srce ubrza se, 
i čelo opušta pogled tvoj što rosi.

Dugo već žudim ti držati ruke.
Jer mimoilaženje nije dovoljno.
Rijeka ta u svojoj sreći
iskrada se iz nas.
U voljenje htjela bi utočiti se.

Dnevnik (ne)obične djevojke 2.


Na početku

Piše: Božana Ćosić

Iako se priča sa Svenom počela slagati, još uvijek je nisam razumjela. Nikako mi nije bilo jasno zašto je tako reagirao. Sigurno mu nije bilo lako otkriti istinu o tati, tko je, kako je postupio i u kakvom je odnosu bio s mojim roditeljima. To nema nikakve veze s nama. Osim toga, pitala sam se kako je saznao istinu. Jednom mi je rekao da ne želi čuti za njega. Mama mu je, naravno, kada je bio dovoljno zreo htjela pričati o tati, smatrala je da treba znati tko je, ali on je to zdušno odbijao. Neprestano je tvrdio da, ako ga je ostavio i nikada nije osjetio potrebu da ga vidi, ni ne zaslužuje priliku da išta zna o njemu, a kamoli upozna. Stoga mi je bilo čudno. Kako je saznao? Tko mu je rekao, odnosno, tko mu je uspio reći.

Natalija Bajer | Bura osjećaja usmjerena u stihove


Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

Natalija Bajer demonstrira kako su najljepše ljubavne pjesme one, u kojima se o uzvišenom predmetu (ljubavi) govori posve jednostavno – navela je Božica Jelušić u svom predgovoru knjige “U raskoraku” Natalije Bajer, koju je, zajedno s autoricom, predstavila u petak u Gradskoj knjižnici Virovitica.

Zbirka Natalije Bajer “U raskoraku” predstavljena je pretpremijerno na Virovitičkim umjetničkim večerima te u Hrvatskom saboru kulture i u Kuriji Janković, gdje je Božica Jelušić održala emotivan i motivirajući govor o poeziji, kakav se rijetko može čuti.

petak, 15. lipnja 2018.

Poziv za sudjelovanje na književno-znanstvenom skupu 'Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?'


vrijeme:
23.11.2018. - 24.11.2018.
prijava: 15.09.2018.

Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje Poziv za sudjelovanje na književno-znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem: Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?
 
Skup će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 23. i 24. studenog 2018. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.

Predstavljena knjiga Mirjane Polić Bobić 'Hrvatska / Španjolska: kulturne i povijesne veze'


vrijeme: 14.06.2018.

Knjiga Mirjane Polić Bobić 'Hrvatska / Španjolska: kulturne i povijesne veze' predstavljena je u četvrtak u palači Dverce u Zagrebu. 

Na predstavljanju su govorili španjolski veleposlanik Eduardo Aznar, akademik August Kovačec, izaslanica ministrice kulture Dubravka Đurić Nemec te državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić koja je, uz ostalo, istaknula iznimnu bilateralnu suradnju od priznanja Hrvatske danas, priopćeno je iz španjolskoga velposlanstva.

Nova knjiga akademkinje Dubravke Oraić Tolić


vrijeme: 15.06.2018.
mjesto: Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5

Predstavljanje knjige 'Doživljaji Karla Maloga' Dubravke Oraić Tolić, sveučilišne profesorice i književne teoretičarke, održat će se u petak, 15. lipnja u 19.30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. 

Uz autoricu, knjigu će predstaviti urednica Nives Tomašević, sveučilišna profesorica Andrijana Kos Lajtman, dugogodišnja HRT-ova urednica Vijesti iz kulture Lina Kežić te dramska umjetnica Marija Sekelez.

Igor Petrić | Malo sunca, malo oblaka



Nevjerojatno
današnja prognoza
zadovoljava
poveći broj gledatelja koji,
zavaljeni u naslonjače,
promatraju svijet
uglavnom preko izolacijskog stakla.

Germain Droogenbroodt | pjevaj mi pjesmu iskrene ljubavi


Picture by Germain Droogenbroodt


dugo ostaje stijena
ležeći mirna i tiha
ne gledajući gore
prema rubu ceste
nigdje zvuka
nigdje
bez riječi
na neželjen način
priče
su ostale
bez pripovjedača
netko je pisao iz zemlje
bez ljubavi
bez istine
ako je samo jedan odgovor moguć
molim te onda
pjevaj mi pjesmu ljubavi
za ženu a ne za zemlju

Hatto  Fiacher (Njemačka 1945–2017)

Prijevod s engleskog: Vedran Smolec


SINGE MIR DAS LIED VON DER WAHREN LIEBE

lange blieb der stein/still und schweigsam
ohne blick
nach oben
am Straßenrande liegen
kein ton nirgends wo
ortlos
oder wortlos
ungewollter
weise/
verblieben
die geschichten
ohne erzähler
jemand schrieb von einem land/
ohne liebe/
ohne
wahrheit/
ist nur eine antwort möglich
dann bitte
singe mir das lied von der liebe
zu einer frau und
nicht zu einem land


SING FOR ME THE SONG OF TRUE LOVE

long stays the stone
lying quiet and silent
without looking up
at the border of the road
no sound anywhere
nowhere
without words
in an unwanted way
the stories
are left
without a narrator
someone wrote from a land
without love
without truth
if only one answer is possible
then please
sing for me the song of love
for a woman and not for a country


Hatto  Fiacher (Germany 1945–2017)
Translated by Germain Droogenbroodt – Stanley Barkan

Luka Markota | Gore gledaj


Pogledaj ovu zvijezdu
gledaj gore u nebo
u životu si dobio sreću
kakvu ima ptica kad je u gnijezdu.

Sad plačeš
cviliš
kukaš
a zašto radiš to?

Gore gledaj
imaš ovog svijeta vrijeme svo
ne daj na sebe
i nikad ne idi na sebe rukom.

Ljubav ti se nekad učini
a onda vidiš da to ljubav nije
ne kloni nikada duhom
pusti srcu nekad da normalno bije.

Gore gledaj
ne sebe tuzi ne daj
bilo da se radi o ljubavi jedne strane

ili pak nekoj bolesti.

Neprežaljenom prijateljstvu
zaljubljenosti
ne, sebe nikada ne daj
i uvijek gore gledaj.

četvrtak, 14. lipnja 2018.

Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica | Knjiga poezije Natalije Bajer: U raskoraku



14. Natječaj za kratku kajkavsku prozu


Želeći sa suvremenoga stajališta reafirmirati kajkavski književni kontinuitet i proznu vrstu, KAJ - časopis za književnost, umjetnost, kulturu – i njegov nakladnik KAJKAVSKO SPRAVIŠČE – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti,
Zagreb – raspisuju

14. NATJEČAJ ZA KRATKU KAJKAVSKU PROZU

Neobjavljenu prozu napisanu isključivo kajkavštinom, opsega do pet (5) kartica (u računalnom obliku – CD + ispis) valja poslati na adresu Uredništva i Nakladnika
do 2. srpnja 2018. godine:

KAJKAVSKO SPRAVIŠČE / ČASOPIS KAJ, 10000 Zagreb, Ilica 34 (za Natječaj: kajkavska proza), ili na e-mail: bozica.kaj@gmail.com

Autori se, bez obzira na dob, mogu natjecati s najviše tri (3) prozna rada, uz koja je potrebno priložiti i kraću biografsku bilješku. Izborom ocjenjivačkoga suda, najbolji radovi bit će objavljeni u časopisu Kaj.

12. Natječaj za hrvatski književni putopis


Temeljem odluke Koordinacijskog odbora Dana Franje Horvata Kiša – KAJKAVSKO SPRAVIŠČE, društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, Udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš Lobor i Općina Lobor – raspisuju

12. NATJEČAJ ZA HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS

Poštujući književno nasljeđe i duhovnu mjeru zavičajnosti/ krajobraza kao univerzalnih vrednota, svrha je Natječaja podržati kontinuitet suvremene hrvatske putopisne književnosti.
 
Autori, bez obzira na dob i hrvatski književni jezični izbor – standardni štokavski, kajkavski, čakavski – mogu se natjecati s najviše tri (3) neobjavljena putopisa – svaki opsega do šest (6) kartica – uz koje valja priložiti i kraću biografsku bilješku.
 
Radove napisane u računalnom obliku (CD + ispis) valja poslati na adresu: KAJKAVSKO SPRAVIŠČE / ČASOPIS KAJ, 10000 Zagreb, Ilica 34 (s naznakom: Za natječaj – hrvatski književni putopis), ili na e-mail adresu: bozica.kaj@gmail.com   najkasnije do 2. srpnja 2018. godine.
 
Izborom ocjenjivačkoga povjerenstva, najbolji radovi bit će nagrađeni, javno izvedeni i objavljeni u časopisu Kaj.

V.B.Z. predstavlja dobitnika književne nagrade V.B.Z.-a 2018. | Marina Šur Puhlovski: Divljakuša


Izdavačka kuća v|b|z s velikim Vas zadovoljstvom poziva na predstavljanje nove knjige

Marina Šur Puhlovski: „Divljakuša“

Dobitnica V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman
Srijeda, 20. lipnja 2018. godine, u 19,30 sati
Klub Botaničar, Trg M. Marulića 6, Zagreb
Sudjeluju: Marina Šur Puhlovski, Jadranka Pintarić, Olja R. Knežević i Kristina Kegljen
Ulomke iz romana čita: Dunja Sepčić


Pisan u ich-formi, kao intimna ispovijed, ovaj roman izbrušenom i preciznom naracijom pokazuje kako je zaljubljenost, to stanje prvobitne opčaranosti, daleko od ljubavi, pa čak i sama njena negacija. Radnja je smještena u sedamdesete godine prošlog stoljeća, a glavna junakinja, porijeklom iz osiromašene obitelji − s bolesnim ocem koji ne zarađuje i dominantnom majkom koja zapravo uvijek štiti interese muškaraca − zaljubljuje se u kolegu sa studija, zatravljena njegovom razbarušenošću i umjetničkim senzibilitetom. Ali, ono što je u početku izgledalo idilično, ubrzo se pretvara u moru, a glavna junakinja postaje žrtva jednog beskrupuloznog osobenjaka, kojeg mora materijalno izdržavati i koji, uza sve drugo, često nestaje bez objašnjenja. Da bi ga se oslobodila, mora se osloboditi ‘zatvora’ u koji su je strpali obitelj, okolina, tradicija, bajke... Mora podivljati.

Ovaj (anti)ljubavni roman zapravo je priča o „životu koji curi kroz prste“, o našim životima „u kojima nas nema“, a kad napokon shvatimo što nam se dogodilo − život je već prošao. To je priča o ljubavi u doba oskudice i o vremenu bez ljubavi. A stil, glas pripovjedačice − to je svakodnevni jezik, ali ne izmišljeni, lažni, nego sirova istina, nema tu fraza, ali ima razglobljavanje fraza, fraze se razbijaju i dobivaju sasvim novo značenje, pokazuju nam tko smo uistinu...

Pisan dugim, kumulativnim, ali dokraja preciznim rečenicama, s jasno profiliranim likovima i izuzetnim smislom za detalj, roman Divljakuša značajno je djelo naše suvremene proze, djelo koje potresnu dramu tananih međuljudskih odnosa transformira u vrhunsku jezičnu umjetnost.

SAE vs. Jorge Luis Borges | Danas


J. L. Borges: DANAS

Danas bih mogao…
voljeti te kao jučer,
kao sutra,
kao svaki dan.
Danas bih mogao..
otići daleko…puno dalje
no što je vrijeme,
puno dalje no što oči dosežu.

Danas bih mogao
pružiti ruku
niz križaljku zbunjenog
srca
i dotaći zlatnu ribicu za sreću.

Danas bih napokon mogao
probuditi se sretan
kad sam već tebe sanjao
i tvoje usne snom ljubio!

Sve bih danas mogao
jer danas je dobar dan :
za herojski život običnog tempa,
za ljubav i poneki poljubac
što ga tamo daleko
na tvoje čelo
smješta povjetarac
ušuljavši se izmeđ´ zavjesa
nošen mojom željom…
i srebrnom trakom mjeseca
.

Sven Adam Ewin: VJENČANJE

Danas si stara. Danas sam
I ja star. I ja bih te poput Borgesa
Mogao voljeti samo kao jučer,
Ne kao sutra,
Mi nemamo sutra.

SAE vs. Fernando Pessoa | Bolja je ptica


Fernando Pessoa: BOLJA JE PTICA

"Bolja je ptica koja prolazi i ne ostavlja traga,
nego životinja, za kojom ostaju stope u zemlji.
Ptica prolazi i zaboravlja i tako mora biti.
Životinja kazuje da je nekada bila
tamo gdje je više nema,
a to ničemu ne služi.

Sjećanje, to je izdaja Prirode,
jer jučerašnja Priroda nije Priroda.
Ono što je bilo više nije ništa
i sjećati se znači ne vidjeti.

Prolazi, ptico, prolazi, i nauči me prolaziti."
.

Sven Adam Ewin: JA REPTIL I MOJ TATA REPTIL

Nas dva reptila, usred krede,
Lovimo crve. Mokra plaža;
Pružam jezik (baš mi se jede),
Na tvojoj vjeđi – uholaža!

Darko Balaš | Ratnik s dušom 14.


Još samo jedan korak. Težak je poput bremena stoljeća koja kazuju čovjeku kako je samo mali crv koji ne može pobijediti sudbinu, moćne vladare, predrasude, čak niti samoga sebe. Još samo jedan udah, onaj koji ti nitko neće utisnuti u pluća, jer nitko ne može biti ti, jer nitko ne može znati kako je disati kada su sva disanja uzaludna. Još samo jedan..I nakon njega još jedan, onaj koji čini razliku između života i smrti. Onaj koji čini razliku između poraza odustajanja i pobjede novog početka. Zastani na sekundu ratniče, pogledaj taj dah koji se kovitla iz tvojih umornih pluća i u isprekidanim oblacima putuje tamo negdje ka još uvijek smrznutim granama drveća. Vjetar ga je zahvatio za tren, poigrao se s njime i poveo ga negdje daleko prema istoku kako bi osigurao njegovu besmrtnost. Možda to tako uvijek biva s posljednjim izdahom, možda njime duša pokuša u jednom trenu zagrliti cijeli svijet i poručiti mu kako smrt ne postoji. Možda mu tako obnovi i vlastitu dušu za koju mnogi tvrde kako ne postoji. No, ti znaš kako postoji, ti znaš kako je svako biće vezano tom nevidljivom niti koja se provlači životima i spaja i razdvaja, ljubi i odljubljuje, gubi i pobjeđuje. I uvijek ostaje negdje u dubini svakog srca, katkada samo kao trak svjetlosti koji šapuće kako smo puno više od onoga što su nam rekli da jesmo. Puno, puno više...

Lorena Kujek | Doživotna hibernacija


Danima me bude usplahireni poklici
čija pronevjerena materija
puže usred neprijateljskog rova.

Ranjena topovskim paljbama izdaja,
odmatam zahrđale zavoje
raspuknutih mrcvarenja srca.

Uzastopno proživljavam
deja vu prošlih života-
uslijed kojeg mi podivljala psiha
konzumira iole vrijedne
konstrukcije nametnutih kriterija.

Sanjam li unutar sna
arahnofobičnih paučina?

Ne, to samo napete strune ganglija
koje vratolomno preskaču
koloplet načetog uma,
akcelerirano ključaju
šutirajući kreposne afinitete
ka svrgnuću monstruozne urote.

Ponovno i posve nezaustavljivo
lagano tonem u limb.

Ondje susrećem akustične bitke,
tvoj očajnički krik
u kojem se ne pitaš
zašto se više ne mogu smijati,
jer zasigurno znaš da si odnio
i najsićušniji razlog za
buduće srdačne hihote.

Svojim si poliglotskim vještinama
rasuo moje natučene ligamente
i sad mi iz prošaranih bora
izlazi plijesan krivih odluka,
a nosnice potapa tugaljiva
sumporna supstanca.

Tvoja pojava me omamljivala
kao prožimajući opijum
što uništava novoizgrađenu auru.

Stihija nametnutog okrivljavanja
za događaj u kojem nisam svjedočila
pritišće mi slijepe receptore svjetlosti,
čija stoljetna prašina
prekriva zakutke
mojih depresivnih epizoda.

Anksiozna domena alter ega
skučeno me obara prinoseći
revolver suviše blizu lubanji.

Kremiranih prstiju
motam posljednji svitak oporuke
i zviždim zajedno sa razjarenim orkanima.

Svijam pergamente ugroze
i upućujem pozdrav razlozima
krajnjeg kolapsa vitalnih funkcija.

Doima se kao da mi utrobu
siječe elipsa žongliranja
sa sastruganom
leđnom moždinom
dosadašnjih samoubojstava
koje sam začudom preživjela-
barem sve do sada.

I opet osluškujem
kako me zovu
bezvučni glasovi
dospjeli iz potlačenog prostora
ukletog Edena.

Odazivam se na njihove prijedloge
i žuborim sonetima demonskih rima.

Vidim te.

Na onemoćaloj liniji
prikrivanja dokaza
tvojih deliričnih insinuacija,
pripremaš se za neuspješno
izbjegavanje sučeljavanja
iz čijih argumenata nema povratka.

No, prekasno je.
Pusti me da izdahnem spokojna.

Florian Hajdu | Trešnja...


Hodam, da, hodam po Bačkopetrovoselskoj prašini, ponekad se zatrčim pa stanem, iščekujući silazak kiše iz oblaka, koje sam nekada, sada mi se čini, i rukom dotakao, mogu vam se zakleti u šta hoćete da sam to učinio. Onda istrči Jucika, Šanji, Vili još dva tri... Jucika lepa, kao zrela trešnja ona velika što na srce liči, tamno crvena i slatka presijava se... kao Jucika. Tada nastane sveopšta graja, vika, gužva, igra... dogovorimo se da od svežeg blata napravimo oblik, nalik ptičijem gnezdu, pa da ga tresnemo o zemlju a ono... pukne. Dogovorio sam se sa sobom da čije "gnezdo" pukne jače, a bilo nas je o-ho-ho, Jucika će svojim trešnjolikim ustima, kod Jucike je tada sve ličilo na ljubav za njom - trešnjom, poljubiti prvo u obraz...

Zavitlah ja moje "gnezdo", brižno izvajano, i puče, puče toliko jako da se od "puča"... Barni, u prevodu Barnabás, probudio iz dubokog sna koji tek što je započeo... A ja negde u uglu sobe, gde se sastaju tri zida, gledam kako mi Jucika trči, raširenih ruku, zatvorenih očiju, usne u trešnjopoljubac... a Barni, ne znajući je, na nju laje, laje, laje...

srijeda, 13. lipnja 2018.

Informativni dani o Programu podrške 2018. Zaklade 'Kultura nova'


vrijeme: 19.06.2018. - 20.06.2018.
mjesto: Sisak, Varaždin

Zaklada 'Kultura nova' poziva sve zainteresirane na informativne dane o Programu podrške 2018 Zaklade 'Kultura nova' koji će se održati u Sisku (19. lipnja) i Varaždinu (20. lipnja).

Raspored održavanja:

• Sisak, utorak, 19. lipnja 2018., 10h - 13h, Galerija sv. Kvirin (Šetalište V. Nazora 12, Sisak).
• Varaždin, četvrtak, 21. lipnja 2018., 10h - 13h, Klub Europa media, HNK u Varaždinu (Ul. Augusta Cesarca 1, Varaždin).

U nastojanju da se javni pozivi koje je Zaklada "Kultura nova" objavila 7. lipnja 2018. u okviru Programa podrške 2018 kao i mogućnosti financiranja kroz različita programska područja što kvalitetnije predstave zainteresiranoj javnosti te organizacijama civilnog društva (udrugama i umjetničkim organizacijama) na području suvremene kulture i umjetnosti, Zaklada i ove godine organizira informativne dane o Programu podrške 2018 u nekoliko hrvatskih gradova – Dubrovniku, Biogradu na Moru, Puli, Rijeci, Sisku, Splitu, Varaždinu, Vinkovcima i Zagrebu.

Na informativnim danima bit će detaljno predstavljeni ciljevi javnih poziva i programska područja, postupci podnošenja prijava, procjene kvalitete prijava i provedbe programa/projekata. Program podrške 2018 u Sisku i Varaždinu predstavit će Danijela Šavrljuga Todorović, voditeljica Odjela za programe podrške.

http://kulturanova.hr/

Izvor:Culturnet.hr

TA-DA! Mali Festival Bajke u Orebiću


vrijeme: 19.06.2018. - 21.06.2018.
mjesto: Orebić

Matica hrvatska Orebić, u suradnji s Narodnom knjižnicom Orebić, organizira TA-DA! Mali Festival Bajke koji će se održati 19. 20. i 21. lipnja u dvorani Općine Orebić. TA-DA! Mali Festival Bajke posvećen je kreativnom stvaralaštvu, teatru, kreativnom pisanju i vizualnoj umjetnosti.

Prvi festival posvećen bajkama nastao je kao šestomjesečni projekt TA-DA! kreativnih radionica pod mentorstvom Tine Bikić, predsjednice Matice hrvatske Orebić. Oko 40-ak djece imalo je priliku da budu tvorci, sudionici i umjetnička publika festivala uz njihovu suoorganizaciju i učešće. Djeca će predstaviti likovne radove nastale na TA-DA! radionicama, kratke filmove i tri nove predstave. Jedna od predstava rađena je i u suradnji s Narodnom knjižnicom Orebić. Umjetnički suradnici na projektu su: Maja Suvaljko (scenografkinja), Antoslava (lutkarica, scenografkinja), Morana Raguž (scenografkinja), Martina Sršen (kostimografkinja). Uz polaznike TA-DA! kreativnih radionica, publici će se predstaviti Osnovna škola Orebić, Osnovna škola ''Petra Kanavelića'' iz Korčule, Dječji vrtić Korčula, Osnovna škola Trpanj, Ritam Studio Pelješac i Plesna škola Trpanj.

Facebook event


Izvor: Culturnet.hr

Dejan Ivanović | Pesma odseljenih


U tom stranom gradu, široke su, bučne ulice,
raskošni, blistavi bulevari.
Novi hoteli posvuda niču, sjajni;
zjape u visine ko planine, hoće da zakrile sunce!
Lako se prepoznaju ljudi sa novcem,
ali tvrdim i okorelim srcem.

Davor Stipan | Crni pas


Golemi zagasiti prostor vršio je posljednje pripreme pred prvi čin. Njegova grimizna opskurnost ostavljala je dojam nemjerljivosti, beskonačnosti. Iščekujući početak predstave, svi su svjedočili tjeskobnoj nelagodi koja je lebdjela nad njima i širila se poput zatomljenog vriska duboko ispod njih. Ili pred njima, za leđima, na potiljku; nepobitno ništa bilo je svugdje. Ovo je „njegova“ kulminacija.

Zdravka Prnić | Jutrom



Zorom se budim u ljubičastom polusnu
Sklanjam zapletene kovrče, odmatam tu
Neumornu spiralu što svoje labirinte skriva
Tjeram loše sne u neku drugu dimenziju
Bojam svjetlost rubnim bojama

utorak, 12. lipnja 2018.

FRiKK-ove tribine Jutra poezije | subota, 16.06.2018. s početkom u 12,00 sati


ADRESA: POD STARIM KROVOVIMA, Basaričekova 9, Zagreb

Gost: Ivor Kruljac predstavlja zbirku pjesama „Psihodelije“

Psihodelije – druga zbirka pjesama autora Ivora Kruljca žanrovski se rasprostire po autorovom mišljenju u rangu slama i avangarde. Konkretni tematski fokus zbirke ne postoji, već se kroz prizmu autorova uma u rimi i ponekoj psovci obrađuju razne misli, stvarni i nestvarni događaji.

Ivor Kruljac rođen je u Zagrebu 18.12.1996. godine. Nakon osnovne škole završava za zvanje ekološkog tehničara u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga. Piše i objavljuje pjesme, novinarske članke, publicističke tekstove i kratke priče. Studira novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radove objavljuje na raznim portalima i medijima (Dop magazin, Umnjak, Književnost uživo, Global, H-alter itd), a nastupa i na pjesničkim, ponajviše slam događajima.. Uz „Psihodelije“, također u digitalnom obliku, objavio je prošle godine i svoju prvu zbirku „Nebuloze“.

(SVI PJESNICI I LJUBITELJI KNJIŽEVNOSTI SU DOBRODOŠLI !)

Voditelj: Robert Roklicer

Ljetna škola pisanja 2018.


vrijeme: 26.08.2018. - 02.09.2018.
mjesto: Dvorac Stara Sušica, Gorski kotar

Osma Ljetna škola pisanja CeKaPe-a održat će se od 26. kolovoza do 2. rujna 2018. u čarobnom dvorcu Stara Sušica u Gorskom kotaru. Ovu sedmodnevnu intenzivnu radionicu pisanja u izolaciji dvorca na rubu šume, završilo je preko 100 polaznika i polaznica, koji su u osami Gorskog kotara napisali svoje prve priče i pjesme uz kreativni poticaj poznatih pisaca, voditelja radionica.

Radionica fanzina u Infoshopu Karlovac


vrijeme: 13.06.2018. 18 h
mjesto: Karlovac; Infoshop Karlovac, MUZA, Haulikova 22, 1. kat.

KA-MATRIX organizira novu radionicu fanzina u prostoru Infoshop Karlovac. Ideja je napraviti novi broj fanzina koji će izraditi sami sudionici radionice uz pomoć iskusnijih kolegay, a radionica započinje 13. lipnja, u 18 sati, u Infoshopu Karlovac. Sudjelovanje je slobodno a materijal će biti pripremljen.

Nova Fanzinoradionica namijenjena je onima koji prvi puta ulaze u svijet fanzinomejkera, kao i iskusnijim fanzinašima. Pozivamo zainteresirane da se zbog limitiranog broja sudionika prijave na info@ka-matrix.hr.

Na istu adresu mogu se poslati i tekstovi koji se namjeravaju objaviti u fanzinu. Moguće je slati intervjue, reportaže s koncerata, izložbi, predstava, recenzije glazbenih albuma, filmova i serija, kratke priče i pjesme i druge tekstualne dokumente za koje se smatra da će se uklopiti u sadržaj. Materijali se također mogu donijeti i na USB stiku a uoči radionice bit će pripremljeni za korištenje.

Organizator radionice je udruga KA-MATRIX a radionica se provodi u okviru projekta Klub za mlade MUZA uz potporu Grada Karlovca.

Izvor: Culturnet.hr

Putopisna tribina “Moj put u Santiago” Ankice Cicvarić


Gradska knjižnica Kaštela organizira u četvrtak 14. lipnja u 20.00 sati u Nadbiskupskom kaštelu (Podvorje, Muzej Grada Kaštela) u Kaštel Sućurcu, na adresi Gospojska štrada 1 putopisnu tribinu “Moj put u Santiago” autorice Ankice Cicvarić.

Biljana Mandić Kovačević | Prsten



Nismo se zavjetovali na vječnu ljubav
Niti na poslušnost
Ušli smo jednostavno u obruč života
nepromišljeno i strasno
vjerujući da nismo ni prvi ni posljednji
koji će živjeti kao žrtva brzopletih maštanja
Nespretnim prstima otkopčavali smo
dugme po dugme  mladenačkih želja
očekujući ispod zaprte košulje iznenađenje života

Luka Rovčanić | Žarulja


Kad god se mučim tražeći riječi,
određeni ritam, povezanost između
neba i zemlje, razloge zbog kojih
ptice baš tim smjerovima lete, neku
mrlju u daljini za koju nisam siguran
je li mi se učinila ili nije, pogledam
malo iznad lijevo, u svoju žarulju
i upalim ju.Bilo da je ona spiralna
ili zvonasta iz njezine žarne niti
sve najednom prozbori. Od riječi koje
moraju ostati netaknute do svrhe koja
mi zasljepljuje misli. Poput savršenog
cvrkuta sa toplom, žutom bojom glasa.

Igor Petrić | Na čemu si danas, Mali


„Hodam ja tako pored kolodvora kad odjednom začuh, neko vikne iz mraka - Mali! Što me više ne prepoznaješ? - premro sam od straha. Poznat mi taj glas od nekud, ali nisam siguran čiji je. Neki dan prolazeći pored kolodvora. Kad ti kažem. Vjeruj! Majke mi, ne lažem.“

„Stvarno?“
– upita Jura.

„Stvarno. Kad ti kažem. Zanimljivo i čudno istovremeno. Pomalo i zastrašujuće. Kao da sam ponovno čuo onaj isti glas… ma sjećaš se kad sam ti o tome govorio prije nekog vremena.“

„Ne?!
– odlučno će Jura. „Meni nisi ništa govorio o tome. Uostalom briga me ako te netko i zaziva. Što sad s tim. Pozvao te, ti se usr'o i što sad??? – reče Jura nezainteresirano, čvrsto stežući plastičnu „dvolitrenku“ jeftinog piva kupljenu u Kauflandu.

„Nema veze. Uglavnom ponovno sam ga čuo…“

„Miliš čuo.“

„Ne kaže se miliš, nego misliš, konju jedan. Da, mislim čuo sam. Pardon! Uglavnom, sve se to dogodilo na istom mjestu i u isto vrijeme kao i prvi put. Netko me dozvao. Glas koji uvijek nešto propitkuje i fino i kulturno podbada. Kao da sam čuo glas već zaboravljanog rođaka, koji je, eto umro prije nekoliko godina ili se odselio, što je full neobično. Sad reci kako te i o tome nisam obavijestio.“

„Pa i nisi.“

ponedjeljak, 11. lipnja 2018.

'A sad malo o glagoljici' – radionica u AMZ-u


vrijeme: 16.06.2018. 11 h
mjesto: Zagreb; Arheološki muzej, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

2018. godina posvećena je knezu Branimiru, te je u sklopu cjelogodišnjeg programa, 16. lipnja u Arheološkom muzeju  u Zagrebu organizirana radionica na temu glagoljice. Prvenstveno je namijenjena djeci od 8 godina na više, ali, naravno, svi su pozvani pridružiti se i sudjelovati.

Glagoljica se počela razvijati u vrijeme kada je knez Branimir živio. Nije se još upotrebljavala na našim prostorima, no svakako je kao jedno ranosrednjovjekovno pismo samo po sebi vrlo zanimljivo. Na kamenim spomenicima našeg prostora počela se koristiti u 11. st., a kao dokaz tome je najpoznatiji takav spomenik - Baščanska ploča. Original Baščanske ploče danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Pitate se, zašto onda radionica glagoljice u Arheološkom muzeju u Zagrebu? Nekoliko je razloga, nastanak glagoljice je u 9. st., vrlo je značajno pismo koje se na prostoru Hrvatske najduže koristilo, a na njoj su i pisani spomenici koji se odnose na naše narodne vladare. I danas je glagoljica vrlo popularna pa zašto ne bismo nešto i o tome naučili.

Radionica se održava u subotu, 16. lipnja, s početkom u 11 sati. Cijena sudjelovanja na radionici po djetetu je 10 kuna, a sudjelovanje je potrebno najaviti na mail zbabic@amz.hr.

Izvor: Culturnet.hr

Ludwig Bauer dobitnik nagrade Crikveničko sunce



vrijeme: 09.06.2018.

U organizaciji Gradske knjižnice Crikvenica i Društva hrvatskih književnika od 7. do 9. lipnja održani su XVII. Jadranski književni susreti. Književnik Ludwig Bauer dobitnik je nagrade Crikveničko sunce.
  Na ovogodišnje susrete pozvani su, uz umjetničku voditeljicu Ljerku Car Matutinović, književnici Mladen Barac, Josip Cvenić, Lidija Dujić, Sanja Polak, Fabio Strinati, Sonja Zubović i Ludwig Bauer kojemu je dodijeljena nagrada, uz obrazloženje: "Nenadmašna vrsnost Bauerovih romana ostvaruje se meditativnom naracijom koja je sukus njegove romansijerske poetike. Traženje emocionalne sigurnosti u vrtlogu suprotstavljenih europskih ideologija neizmjerljiva je katarza u kojoj osobnost, čovjek traži svoje autentično ravnovjesje."

Prva ovogodišnja Ljetna tržnica knjiga u Koprivnici


vrijeme: 16.06.2018. 9-13 h
mjesto: Koprivnica

U subotu, 16. lipnja, od 9 do 13 sati, Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović' organizira prvu Ljetnu tržnicu knjiga u Gradskom parku. Svi građani, knjižari ili nakladnici koji žele na Ljetnoj tržnici knjiga ponuditi knjige, školske udžbenike, časopise, stripove, gramofonske ploče, CD-e i sl. neka najave svoje sudjelovanje do petka 15. svibnja 2018.
 
Prijave se vrše bilo dolaskom u Knjižnicu, bilo na telefon 048/622-363 (kućni 112) ili e-mail: gordana@knjiznica-koprivnica.hr.
 
Mole se sudionici da se sami pobrinu za smještaj ponuđene građe (sklopivi stolovi, klupe, kutije ili slično). Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica ponovno će na prodaju ponuditi otpisane knjige iz svog amortiziranog fonda.
 
U slučaju jake kiše, Ljetna tržnica knjiga neće se održati.

Izvor: Culturnet.hr

Josip Razum | Pripremaju se nova Smaranja, a i zbornik Grupe 90+


Razgovarala: Sandra Pocrnić Mlakar

Čak dvoje od nagrađenih mladih pjesnika koji su nastupili na ovogodišnjem festivalu Prvi prozak na vrh jezika stigli su s priznanjem zrenjaninskog konkursa Ulaznica. Luiza Bouharaoua osvojila je treću nagradu za prozu pričom Snjegovi, dok je s prvom nagradom za prozu stigao Josip Razum, koji je Ulaznicu osvojio za priču Minhenske kiše. Već je uvriježeno da nagrađeni na Ulaznici, koje dovodi žirant Vladimir Arsenić, privlače puno pažnje i donose posebnu energiju. Josip Razum je psiholog iz Zagreba sa profinjenim umjetničkim senzibilitetom, znanstveničkom znatiželjom i menadžerskim organizacijskim sposobnostima. Josip Razum je, naime, jedan od osnivača sad već znamenite Grupe90+ s koja je svojim akcijama unijela primjetnu svježinu na književnu scenu.

Čudak Šumek | Nova kazališna poslastica za djecu!


S veseljem najavljujemo novu predstavu za djecu koja je nastala prema jednoj od najljepših hrvatskih slikovnica za djecu - autorice Ivane Francišković Olrom, čiju režiju potpisuje nagrađivana redateljica Morana Dolenc.

Čudak Šumek
svoju će praizvedbu održati u subotu, 23. lipnja na sedmom Kotar FEST!-u u Delnicama, no ukoliko ne stignete do Delnica, zagrebačka premijera održat će se 6. rujna u Maloj sceni.

Edukativna i ekološka predstava nastala je u koprodukciji Male scene i Kotar teatra te se u predstavi po prvi put koristi nova, još neviđena, tehnika u lutkarstvu.

Više detalja pročitajte ovdje.

Karen Blixen | Književne smotre



Nada Vukašinović | Naše niti


Hoće li  mama završiti svoju priču? Hoće li nam stići sve reći? Sve pamti, svega se sjeća, ali malo govori. Ovih dana sve duže spava, sve manje jede. Tiha je. Kaže opet sam izgubila nekoliko kilograma. Zbunjena je, svega se boji. Raste joj tlak od malo mesa, od kolača zub zaboli, smeta joj mlijeko, juha, varivo. Kaže više ne može vidjeti meso. Ne smije piti puno vode jer joj je mjehur slab. Slabije čuje i sve češće je odsutna. Alergična je na procvale trave, ona koja je bosa trčala u školu kroz nepokošene livade. Daleko joj je kiša i ne čuje kišne kapi na prozoru, ne osjeti vjetar na koži, ne vidi kišobrane, niti crvenkaste krošnje u parku.

nedjelja, 10. lipnja 2018.

Germain Droogenbroodt | Nebeska scena


Picture by Germain Droogenbroodt, Pognana, Lake Como, Italy




NEBESKA SCENA

Na plavom svodu neba
oblaci oslikani
bijelo na bijelo
njihove prolazne pojave
Mogle bi biti znaci
-ili ništa više
no samo užitak oku?

Prijevod s engleskog: Vedran Smolec


HEMELBEELD

Tegen het blauwe hemelgewelf
schilderen de wolken /
wit boven wit
hun efemere beelden
Zouden het tekens zijn
– of niets méér / dan alleen maar /
 verrukking voor het oog?


CELESTIAL IMAGE

Against the blue vault of sky
the clouds painted
white on white
their ephemeral images
Could they be signs
—or nothing more
than a mere delight for the eye?


Translated by Stanley Barkan in cooperation with the author
Pognana, Lake Como, Italy 7th May 2018

Danijel Špelić | Danas su se stvari promijenile na bolje. Još uvijek nisu ni blizu tako dobre kako bi trebale biti, ali barem imate neke ljude u svijetu izdavaštva, kao i neke određene pisce, kojima se možete javiti i reći da ste napisali horor roman i neće vas gledati kao čudaka


Razgovor pripremila i vodila: Gordana Malančuk

Danijel Špelić
, hrvatski pisac, kolumnist, filmski kritičar i scenarist, rođen je 02.06.1979. godine u gradu Pakracu. Kriminalistički prvijenac, "Vidio sam kako umireš", objavljuje 2001 godine (izdavač NOVA KNJIGA RAST), drugi kriminalistički roman, "Kada ponoć otkuca" objavljuje 2002 godine (izdavač je ponovo NOVA KNJIGA RAST) nakon čega uzima podužu pauzu od pisanja sve do 2009, kada u istoj godini objavljuje dva povezana kriminalistička romana; "Tamna strana: Izvan uobičajene rutine" i "Tamna strana: Kroz mračnu noć" (izdavač UDRUGA GRAĐANA ESSEGG). Kao amaterski zaljubljenik u filmsku umjetnost, već duži niz godina redovito piše amaterske filmske recenzije koje objavljuje na osobnom blogu (deckardovkutak.com) posvećenom kultnim i starim filmovima. Na nekoliko različitih portala (FAK, INVERZIJA, FILMOVI S RUBA) objavljuje kolumne posvećene određenim dijelovima filmske povijesti, a 2014 godine napisao je, po motivima vlastitog romana, i scenarij za dugometražni igrani film, čije je snimanje u tijeku ovih dana.

Špelić i danas živi i radi u Pakracu, čije ulice, kako sam priznaje, redovito koristi kao inspiraciju za svoje radove.

Moju pažnju privukao je svojom samokritičnošću svoja prva dva romana, te sam stoga odlučila pročitati sve do čega dođem. No, kritizirati ih kao on, nisam uspjela, i izgubila sam okladu. Međutim, pročitala sam sve što je Špelić napisao do sada, uključujući i još neobjavljeni roman "Nestala" (koja bi u tisak trebala ići u jesen). Trenutno mu je aktualan roman "Odjeci" koji je okarakteriziran kao horor s primjesama krimi žanra. To je, ujedno i njegov prvi roman takvog žanra. A kako je Špelić počeo pisati i što ga je inspiriralo za pisanje krimića i horora, pa...saznajmo...

Luka Tomić | Učinio sam više


Gdje je sve savršeno napravljeno za tebe
Učinio sam više
Do kraja života opis tvoj bit će od neke veće sreće
koju moje vrijeme neće obrisati
Ne mogu puno toga vidjeti preko visokog zida u
sve očitijem zalasku
nešto malo neba, obris nade i komadić snage
da priznam koliko mi tvoj usne drage znače u svijetu
što se ruši i obnavlja
Pod navalom budućnosti obori mi pogled
neka padne u mir koji mi donosiš borbom
jer nikada lom nije bio lom pored tebe
uvijek su to bili domovi koje naselim zahvalnim ljudima

Robert Tomšić | Oprosti, molim Te


Bože moj,
smiluj se meni
koji sam Te zanijekao i kudio.
Koji sam sebe oplakivao,
a sudio druge.
Ti znaš.
Odavno razmišljam ovako:
tȃ ako Te nema
zašto bi sada od radosti plak'o?

Florian Hajdu | Ništa se više ne može ostvariti zamisliti dogoditi misliti uraditi...




Bez tebe
tako si se večnila
samnom
jer osećanja ljubav to čine
da
uklešu krv srce dušu
u
moje gene
tako kao tvoje ime
u koru od hrasta
kožu drveta
Jànos voli Màriu
to raste sa stablom dok je živo

subota, 9. lipnja 2018.

31. Lovrakovi dani kulture | Skriveno blago


 OŠ Mate Lovraka iz Velikoga Grđevca već 31. godinu organizira kulturno-umjetničku manifestaciju Lovrakovi dani kulture koja okuplja svake godine naše najpoznatije stručnjake i kulturne djelatnike, metodičare i učitelje te poznate književnike i likovne umjetnike.

Lovrakovi su dani kulture predstavljanje kreativnoga rada učitelja, voditelja literarnih, novinarskih, likovnih i dramskih družina osnovnih škola iz čitave domovine. Obzirom da se ove godine obilježava godina kulturne baštine, tema ovogodišnjeg natječaja je BLAGO MOGA ZAVIČAJA. Radi se o skrivenom  blagu koje čuva naš narod, a nalazi se u običajima, narodnoj nošnji, legendama i narodnim predajama naših predaka. O tom i takvom skrivenom blagu svojeg zavičaja pišu naši mali i veliki stvaratelji nadahnuti bogatstvom i ljepotama kulturne baštine naše domovine.

Jedna od najvećih vrijednosti ove manifestacije je poticanje dječjeg stvaralaštva. Dječji ostvaraji oblikovani riječju i slikom sakupljeni su u zbornicima literarnih, novinarskih i likovnih uradaka učenika osnovnih škola.

Ovogodišnji zbornik sadrži učeničke ostvaraje na zadanu temu. Poziv na natječaj poslan je u sve osnovne škole naše domovine. Na natječaju je sudjelovalo 80 škola s ukupno 699 dječjih literarnih, novinarskih i likovnih ostvaraja. S literarnim radovima sudjelovalo je 55 škola s ukupno 248 uradaka (108 nižih i 140 viših razreda), 15 škola sudjelovalo je na natječaju za novinarsko stvaralaštvo s ukupno 26 novinarskih ostvaraja, a 80 škola poslalo je ukupno 425 (115  radova viših i 310 radova nižih razreda) likovna rada.

POPIS ŠKOLA PO ŽUPANIJAMA

Izvješće o dodjeli književne nagrade „Mato Lovrak “ u 2018. godini


Za književnu nagradu „Mato Lovrak“  2018. godine, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen u 2017. godini pristiglo je 18 naslova. Redom su ovi:

Babić Višnjić, Snježana: Šešir od snova 2, Priče za laku noć,
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Bjelčić, Ratko: Gdje ste sad?, vl. naklada, Sisak, 2017.
Damjan, Abou Aldan: Svi moji svjetovi, vl. naklada, Križevci, 2017.
Došen, Ljiljana: Velike avanture malog Orehovića, Naklada Uliks, Rijeka, 2017.
Guljašević Kuman, Ivana: Tajni život Marte Gigor. Izgubljena slika, Igubuka, Zagreb, 2017.
Holy, Mirela: Kraljevstvo Onkraja, 1. i 2. knjiga, Semafora, Zagreb, 2017.
Kljajo-Radić, Marina: Borba za život, Alfa, Zagreb, 2017.
Kugli, Rosie/ Pleše, Marijana: Hod po rubu, Ženska posla, Zagreb, 2017.
Lončar, Nena: Bajka o šeširu koji je imao čovjeka, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Lončar, Nena: Sve o Evi, vodič za sanjare, Ibis grafika, Zagreb, 2017.
Lövey, Tamara: Duhovita legenda, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Matanović, Julijana: Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom, Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.
Mihoković-Kumrić, Nada: I onda se ponovno zaljubila, Alfa, Zagreb, 2017.
Mrčela, Magdalena: Kako je Flegmarin postao kapetan, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Rajić, Vlado: Mačak s četvrtog kata, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Rundek, Melita: Letači srebrnih krila, Semafora, Zagreb, 2017.
Smolec, Sonja: Marama s bubamarama, Semafora, Zagreb, 2017.
Tica, Milka:Svjetlice. Pola Suncu pola Mjesecu, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Stručno povjerenstvo u sastavu uč. Lovorka Pralas, prof.dr.sc. Diana Zalar i prof. emer. Stjepan Hranjec (predsjednik) nakon uvida u tekstove izdvojilo je u uži izbor tri naslova: Borba za život Marine Kljajo-Radić, Sve o Evi, vodič za sanjare Nene Lončar i Marama s bubamarama Sonje Smolec. Nakon rasprave odlučilo je da se nagrada „Mato Lovrak“ u 2018. godini za najbolji objavljeni roman u 2017. godini dodijeli romanu

Marama s bubamarama Sonje Smolec

Obrazloženje

Roman krajnje jednostavne, linearne kronikalne strukture tematizira dvoje: obiteljsku selidbu i malignu bolest. Obitelj Kovač, s troje djece (srednjoškolac Borna, mlađi osnovnoškolac Damir i predškolka Katarina, djevojčica s govornim poteškoćama) mora iz kuće na Trešnjevci seliti u stan, na drugi kraj grada. Djeca nisu nimalo oduševljena, osobito je zbog toga žao najmlađoj Katarini jer se mora rastati od vrta i cvijeća, što sugerira i određenu simboliku, kao rastanak od prirode, izvorne egzistencije. No, u novoj sredini ubrzo svatko od djece nađe svoje mjesto i prijatelje, osobito glavna junakinja, Katarina, jer u zgradi upoznaje djevojčicu Anju, koja boluje od tumora na mozgu te je gotovo slijepa; zbog zračenja i gubitka kose nosi maramu s bubamarama, kako glasi i naslov djela, balogovsko-paljetkovski sročen. Katarina uz pomoć roditelja potakne akciju pomoći za prijateljičin odlazak na operaciju u Francusku i u mjesecu lipnju, godinu dana nakon operacije, Anja je dobila prve naočale. Na jesen je ponovno krenula u školu i bila je u razredu sa svojom najboljom prijateljicom, Katarinom. Roman tako završava na najbolji mogući način - pobjedom života. Čitatelj spoznaje da ljubav i solidarnost pobjeđuju.

U kojoj mjeri je roman temom i izrazom „običan“, u istoj mjeri jest i začudan. Autorica se nije priklonila prevladavajućem suvremenom obrascu u hrvatskom dječjem romanu u tematskom i stilskom smislu, obrascu koji nam u pravilu predstavlja raspadnute obiteljske zajednice, pune lomova i obiteljskih drama, što pak je začinjeno sočnim, počesto i vulgarnim žargonskim tvorbama, očito recepcijski motiviranima. Ovo djelo u ovom našem današnjem vremenu djeluje gotovo kao obiteljska bajka, kao željena idila, što ona zapravo i jest! Dakle, u njemu svjedočimo

a) o prisnoj obiteljskoj atmosferi između roditelja i braće međusobno; svi nesporazumi prevladavaju se bez sukoba i „povišene temperature“, odnosi funkcioniraju kao željeni obiteljski model, koji je danas - nažalost - sve rjeđi;

b) o odnosima roditelja prema djeci: oni se bave njima (nekim roditeljima je to danas posvemašnja nepoznanica!), sudjeluju u rješavanju njihovih problema, poučavaju, skrbni su ali odlučni i djeci daruju osnovno - ljubav;

c) o solidarnosti, empatiji, što najviše pokazuje upravo najmlađa, šestogodišnja Katarina, i sama s govornom manom ali puna optimizma, vedrine i želje za pomaganjem; autoričina prijateljica Ljiljana Jelaska nije zato u zaglavlju uprazno zapisala: „Sve si jako lijepo rekla. Toliko ljubavi, empatije, solidarnosti i nesebičnog prijateljstva. To je upravo ono što današnjem svijetu kronično nedostaje“;

d) napokon, iz djela sa svake stranice zrači toplina, uzajamno poštivanje i spremnost na žrtvu za druge, bližnje.

Dodamo li tome spisateljičinu naraciju, njezinu „lovrakovsku“, parataktičnu sintaktičku strukturu, pravocrtnu, vedar, humoran izraz, potom čistu fabulu, riječju, discipliniran izraz usklađen s temom, ukratko, stil ostvaren s mišlju „manje je više, lišen moraliziranja i suvišnih epizodiranja, tad članovima Povjerenstva nije bilo teško odlučiti se, „prelomiti“ da nagrada „Mato Lovrak“ pripadne upravo Marami s bubamarama. Roman djeluje motivirajuće, kao poticaj djeci za razumijevanje onih koji ne mogu živjeti kao drugi ljudi. A zar i to nije osnovna funkcija književnih djela što ih namjenjujemo mladima i najmlađima?
                                                                                    Predsjednik Povjerenstva:
                                                                                    prof. emer. Stjepan Hranjec

Omer Ć. Ibrahimagić | Mrenje


Putevima kamenim, ne huji iz žila tečnost,
a vjeđe mu pokriva oreol, tih i slan.
Čin njegovog stvaranja, dalek kao vječnost,
ne podnosi dan.

Robert Janeš | plan leta


kao orao iznad tvojeg vrta kružim
ti dolje među aquilegiama
kultiviranim ljubičastim cvijetovima maruyamane
još jedna ljuta žabnjakovka u tvojim redovima
pakujac od je milja zoveš
više voliš da bude masculinum

Dario Sorgent | Postoji plima


Postoji plima
Dogodi se svima
Snažna
Nevidljiva

Postoji plima
Podiže more do mjeseca
Oči mi prekriva

Teško da ću moći  govoriti riječi
Koje savršeno sjednu

Od ove plime ću zanijemiti

petak, 8. lipnja 2018.

Nova knjiga u nakladi Tribine Jutra poezije


(FRiKK- Film, radio, kazalište i književnost)
Nakladnik: FRiKK - BIBLIOTEKA TRIBINE JUTRA POEZIJE
Naslov: PIGMENTI
Autor: ZVONIMIR GROZDIĆ
Urednik: ROBERT ROKLICER
Stranica: 104
UNDERGROUND POEZIJA
ISBN: 978-953-8229-00-8

Iz pogovora:

Pigmenti dolaze kao šamar licemjernom i podbuhlom licu našeg društva, kao i društva u globalnom svijetu, gdje se automatizmom zaigranosti dijeli nedjeljivo, a fakte se  sagledava jednako vrsno kako izvana, tako i iznutra. Poput svog omiljenog autora, Charlesa Bukowskog, i Zvonimir Grozdić se drži povučeno, svojevoljno izoliran od „mase“ neprobojnih luđaka, iskazujući svoje lirsko – ja, kroz vlastite iskustvene situacije koje nesputano prenosi putem zaokružene cjeline poetskih ili (prijašnjih) proznih djela.
(Robert Roklicer, urednik)

13. Ogulinski festival bajke od 8. do 10. lipnja


vrijeme: 08.06.2018. - 10.06.2018.
mjesto: Ogulin

Pred nama je 13. Ogulinski festival bajke koji će od petka, 8. lipnja, pa sve do nedjelje, 10. lipnja grad Ogulin ispuniti mnoštvom bajkovitih festivalskih dječjih i obiteljskih sadržaja.  

Tijekom sva tri dana Ogulinskog festivala bajke, očekuje vas 22  kazališne predstave, profesionalne i amaterske produkcije. Pipi Duga Čarapa, Pjegavica Iva, Milica na putu oko svijeta, Petar Pan, Kako sam bio sam, Popo i čuvar prirode su samo neke od njih.

Sve predstave su besplatne, doznajemo od Sonje Drašković, direktorice Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Ogulina koja je glavni organizatior Festivala, a važno je naglasiti i da će se na šest lokacija uz 22 predstave, održati i 16 pripovijedanja, te brojne kreativne radionice i ostali popratni sadržaji poput atraktivnog obilaska i vožnje turističkim vlakićem Bubi. Predstave je ove godine odabrao Aleksandar Kovačević, novi umjetnički direktor Ogulinskog festivala bajke.

29. Vrazova Ljubica, festival ljubavne poezije u Samoboru


vrijeme: 13.06.2018. - 16.06.2018.
mjesto: Samobor

Od 13. do 16. lipnja Samoborom će opet šetati duhovi prošlosti – velike, ali nikad ostvarene ljubavi ilirca Stanka Vraza i samoborske ljepotice Julijane Cantilly.  Još jedan festival ljubavne poezije Vrazova ljubica okupit će brojne pjesnike koji se, inspirirani Vrazovim Đulabijama posvećenim Ljubici, iz godine u godinu okupljaju na Ljubičinom grobu, pretvarajući Samobor u grad pjesnika.

3. Festivala putopisa – Verse u Puli


vrijeme: 08.06.2018. - 09.06.2018.
mjesto: Pula

Treće izdanje Festivala putopisa – Verse, čije su idejne začetnice i autorice setre Marijana Valić  i Vanja Valić, od 8. do 9. lipnja u Puli ugostit će istaknute i nagrađivane autore, književnike, povjesničare, filmske kritičare i putnike. Miroslav Bertoša, Zoran Roško, Ivana Vareško, Dražen Ilinčić, Bruno Kragić i Milan Rakovac sudionici su trećeg izdanja Festivala.

Verse - Festival putopisa zamišljen je kao susret ispunjen intelektualno „opuštenim“, pomalo improviziranim pristupom tematici raznih sadržaja, daleko od akademske ukočenosti i profesorske egzaktnosti. Na osebujan način festival interpretira intelektualnu avanturu putovanja i putopisnog žanra kao književnog motiva. Spaja dimenzije prostora i vremena u nerazdvojnu cjelinu.

Žanrovski izravno naglašavamo putopis i putovanje kao takvo, ali da, priklanjamo se povijesnom razdoblju. U konačnici kroz interpretaciju spajamo klasični stil sa modernističkim. Verse su upravo takvim pristupom stvorile prepoznatljivo ‘lice’. Idejno polazište temeljile smo na praksi istovremene prisutnosti prošlosti i budućnosti.

Davor Stipan | Poruka za S.J.


Kako bi samo bilo prosto oduzet od tišine naslućivati te. A kako tek neprikladno započeti išta ne očekujući tjeskobu. Još uvijek nespreman, možda pronađem skriveni koridor u čijoj me jeci ipak poželiš čuti. Ako i ne bude tako, neka namjera ostane tihi spjev očaju.

S vremena na vrijeme uspijevam iz sebe iščupati dio tvojih nota. Tada, jedrim tek kratko. Sve snene ljubavi, no ništa manje duboke, nikada mi u potpunosti nisu dopuštale da te prigrlim kao višu istinu. Postojalo je nešto u tvojim potragama pred čime bih ustuknuo. Neka je to majka, nek' je domovina, nek' je posvemašnje i neotuđivo prisjećanje… ne znam. Ne znam ni kako si se usudio plamtjeti za isto, a tako tužno bio osakaćen prividima. Zar su te noćne beštije, te trule mješine podno barskih stolaca jače gonile ka suzama? Jesi li u caklinama njihovih uvenulih bića prizivao voljene? Nikada te neću smatrati prevarom, niti tvojim snovima uskraćivati smisao. Ta i nemam pravo na to. Ipak, ti prokleti duše moga ganuća, mogao si voljeti još i jače.

Kraj kazališne sezone i posljednja izvedba legendarne predstave "Bum Tomica"


Sljedeće subote (16. lipnja) u 17 sati, Mala scena obilježit će kraj kazališne sezone 2017./2018. uz svečanu, posljednju, izvedbu višestruko nagrađivane predstave Bum Tomica autorice istoimenog popularnog romana Silvije Šesto.

Legendarna predstava koju je prije 11 godina na daske postavio Ladislav Vindakijević izvedena je preko 300 puta diljem cijele Hrvatske, oduševljava djecu (5+), ali i odrasle, te će u subotu publika nakon izvedbe imati priliku razgovarati sa sjajnim glumačkim timom – Draženom Čučekom, Lanom Gojak, Ivanom Grčićem i Ivanom Krizmanić, te im postavljati pitanja.

Posljednja izvedba Bum Tomica

Nagrada Mato Lovrak, za najbolji dječji roman pripala je Sonji Smolec, za roman „Marama s bubamarama“


U Velikom Grđevcu je 7. lipnja 2018. na 31. Lovrakovim danima dodijeljena nagrada za najbolji dječji roman.Ove godine tu nagradu dobila je Sonja Smolec za roman za djecu i mlade „Marama s bubamarama".

Roman „Marama s bubamarama" je tiskan 2017. godine u nakladi nakladničke kuće Semafora.

Roman prati jednu običnu-neobičnu obitelj iz Zagreba koja biva prisiljena preseliti iz jednog dijela Zagreba (stare Trešnjevke, s kućom i vrtom) u stan u Novi Zagreb. Naravno, to preseljenje je bez obzira na to što je „samo“ preseljenje iz jednog dijela Zagreba u onaj drugi, ipak za troje djece (gimnazijalac Borna od 15 godina, dječak Damir od 7 godina i mala djevojčica Katarina od 6 godina), velika promjena puna novih izazova s kojima se mora nositi kako obitelj, tako i sama djeca…
Sonja Smolec (rođena 1953. u Puli, Hrvatska) je hrvatska je književnica i pjesnikinja. Od 1956. do 1985. je živjela u Zagrebu, a trenutno živi u Velikoj Gorici.

Moramo spomenuti da su ove godine dvije autorice čija su djela izašla u nakladi Semafora, dobile prestižne književne nagrade. Melita Rundek je za svoj roman"Letači srebrnih krila" dobila nagradu  "Anto Gardaš" a nakon nje i Sonja Smolec nagradu "Mato Lovrak".

Vezane objave:

📖Milan Zagorac | Sonja Smolec: Marama s bubamarama

Biljana Mandić Kovačević | Otvorene rane




I već mi je dosta te pozitive
Što iskaču na sve strane
Samo što otvoriš prozor
Evo, već  netko  ti pred oči bane
I čitaš bez volje ta znaš već sve o čemu pišu
Da zgrabiš tugu i žalost za vrat i ne daš im da dišu
Da ih držiš tako nemilosrdno dok ne ostanu bez zraka
Da nestane sa ekrana crnilo, pošast rata, glad i tenkovi iz mraka
Što tiho gmize neutabanom stazom i lažu da su tu zbog mira
I ne mare što sve koji ih čuju il' vide duboko u srce i um dira
Pa gaze sve staze kojima idu ne mareći za cvijeće što ih čovjek baca
Nit' za gladno dijete što po blatu gaca

Zaklada Kultura nova - objavljen Program podrške 2018.


prijava: 30.08.2018.

Zaklada Kultura nova je na svojim službenim mrežnim stranicama, u okviru Programa podrške 2018., objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata s rokom prijave 30. kolovoza 2018.

Bespovratna sredstva bit će dodijeljena organizacijama civilnog društva (udrugama i umjetničkim organizacijama) koje djeluju na području suvremene kulture i umjetnosti za provođenje programa/projekata u 2019. godini te za višegodišnje programe/projekte koji se provode u 2019., 2020. i 2021. godini.

Indikativni proračun Programa podrške 2018 s rokom prijave 30.8.2018. iznosi 8.950.000 kn, a uključuje i iznose za 2. i 3. godinu provedbe višegodišnje podrške u Programskim područjima 1, 4 i 5.

Prijave na javne pozive podnose se isključivo u elektroničkom obliku, a rok za predaju prijava je 30. kolovoza 2018. godine, 16h.

U okviru Programa podrške 2018 s rokom prijave 30.8.2018. javni pozivi se raspisuju u sljedećim programskim područjima – opširnije…


Izvor:Culturnet.hr

Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2019. godini


Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 5. lipnja 2018. objavilo je Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2019. godini. Prijave se primaju do 7. rujna 2018. 

Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2019. godini

1.
Ministarstvo kulture dodjeljivat će potpore autorima za:
  • književno-umjetnički rad
  • prijevode na hrvatski jezik djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća
Potpora se neće dodjeljivati autorima za publicistička i stručna djela te za pripremu znanstvenih radova.

2.
Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv imaju fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske.

3.
Dodjeljivat će se sljedeće potpore:
  • godišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 84.000,00 kn
  • polugodišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 42.000,00 kn
  • tromjesečne potpore u iznosu od 21.000,00 kn
Potpore će se isplaćivati autorima u mjesečnim obrocima od 7.000,00 kn

Autori se nemaju pravo prijaviti na Javni poziv za poticanje književnoga stvaralaštva:
- prije nego što bude objavljena knjiga za koju su zadnji put koristili ovu potporu
- ako je Ministarstvo kulture nakladniku već odobrilo potporu za izdavanje prijavljenog naslova ili ako se nakladnik prijavljuje za potporu izdavanju toga djela u istoj godini.

4.
Uz prijavnicu, kratki životopis i bibliografiju, autori su dužni dostaviti detaljan opis projekta – sinopsis, ogledni arak te prijedlog plana realizacije.
Potrebno je dostaviti dvije recenzije prijavljenoga autorskog projekta. Recenzenti moraju biti relevantni stručnjaci za navedena područja i to književni kritičar ili teoretičar te urednik ili izdavač.
Životopis, bibliografija, plan realizacije, sinopsis i ogledni arak dostavljaju se isključivo u elektroničkom obliku na adresu:
knjizevno.stvaralastvo@min-kulture.hr
Sinopsis i ogledni arak u nazivu i tijelu teksta ne smiju sadržavati ime autora radi prvog dijela procesa vrednovanja koji se odvija anonimno. 
Prijavnica i recenzije moraju biti ispisane i potpisane.
Autori koji se ponovno prijavljuju moraju uz svoju prijavu dostaviti primjerak objavljene knjige za koju su zadnji put koristili potporu za poticanje književnog stvaralaštva ako je nisu ranije dostavili Ministarstvu kulture.

5.
Sve u roku pristigle prijave s potpunom dokumentacijom razmotrit će posebno formirano povjerenstvo te uputiti prijedlog ministrici kulture koja će donijeti odluku o dodjeli potpora autorima.
S korisnikom potpore za poticanje književnoga stvaralaštva sklopit će se ugovor kojim će se urediti prava i obveze autora i Ministarstva.

6.
Prijave sa svom traženom dokumentacijom mogu se poslati poštom ili osobno predati u
Ministarstvu kulture, 10000 Zagreb, Runjaninova 2.
Prijavnice se mogu naći na internetskoj adresi www.min-kulture.hr.
Nepotpune prijave te prijave pristigle izvan roka neće se razmatrati.
Sva pitanja vezana uz ovaj Poziv mogu se postaviti elektroničkim putem, slanjem upita na sljedeću adresu: knjizevno.stvaralastvo@min-kulture.hr .
Priložena dokumentacija neće se vraćati podnositeljima.

7.
Prijave na ovaj javni poziv mogu se podnositi od dana objave do 7. rujna 2018. godine.


http://www.min-kulture.hr/

Igor Petrić | Reciklažno dvorište III.


Čuješ li?
Dolje na ulici
neki bolesnici prizivaju kraj pod krinkom revolucije,
a nisu ni svjesni
da ih već neko vrijeme drže na nišanu.

četvrtak, 7. lipnja 2018.

Monika Herceg | Kao društvo tek učimo poštivati i prirodu i ženu


Razgovor pripemila i vodila Sandra Pocrnić Mlakar

Nagrada za poeziju "Na vrh jezika" ove godine pripala je Moniki Herceg za zbirku poezije na temu žene. Svojom prvom zbirkom poezije "Početne koordinate" Monika Herceg osvojila je prošle godine uglednu nagradu Goran za mlade pjesnike i nagradu Kvirin, pa je bez konkurencije najnagrađivanija pjesnikinja koja dolazi na festival Prvi prozak na vrh jezika. Osobina je poezije
Festival Prvi prozak na vrh jezika svakle godine okuplja sve nagrađene mlade pisce poezije i proze u regiji, a dobna granica je 35 godina. Ove godine na redu je četvrto izdanje festivala na kojem će biti dodijeljene nagrade za prozu Prvi prozak i za poeziju Na vrh jezika, a žiranti Krešimir Bagić, Vladimir Arsenić i Kruno Lokotar predstavit će čak pet novih knjiga mladih pisaca.  
S Monikom Herceg razgovaramo o njezinoj prvoj knjizi "Početne koordinate", novoj nagrađenoj zbirci na temu žene, o odnosu prirode i ženstvenosti te o mistici i fizici, koju na Sveučilištu u Rijeci studira ova pjesnikinja znanstveničkog uma.

Vaša zbirka poezije „Početne koordinate“ osvojila je dvije ugledne pjesničke nagrade - Nagradu Kvirin, Goran za mlade pjesnike,  a nedavno je novi neobjavljeni rukopis osvojio i nagradu Na vrh jezika. Kako objašnjavate takav prijem „Početnih koordinata“ i poezije? Jeste li ga očekivali?

Darko Balaš | Ratnik s dušom 13.


Led je okovao golu visoravan na obronku šume, pretvorivši ju u kristalnu zamku smrti za sve neoprezne koji su se usudili narušiti njenu bezvremenu ljepotu. Potpuno sama i potpuno gola, otvorena na milost i nemilost ledenom vjetru koji joj je jedini vjerni prijatelj i koji će ledenim stiskom zbrisati s nje sve nezvane goste. On nema srca, samo zadaću zadržati stanje onakvim kakvo je. Hladno i smrtonosno.

Dani lipa | Finale


Nakon svečanog otvorenja koje će se održati u petak 8. lipnja, manifestacija Dani lipa se nastavlja u subotu 9. lipnja. Program počinje u 16 sati na dvije lokacije.

Prva lokacija je nasip Petrinjčice gdje će se održati utrka „Od lipe do lipe“ za čiju su organizaciju zaslužni članovi Triatlon kluba Petrinja.

Druga lokacija je gradsko kupalište gdje će se održati likovna radionica koju će voditi članovi Udruge likovnih umjetnika Petriart: Nevenka Božiček, Đurđica Dodović, Sanja Bartolin te predsjednik udruge Željko Lipovac. Svoje umjetničke radove te domaće proizvode izložit će: Anela Ivišić, OPG Dvorneković, Domaća radinost Marijana Pranjić, Domaća radinost Ruža Ratkić, Učenička zadruga Lovreki, Ivana Švragulja, Udruga Perun – dodir prirode, PS-portal i Sanja Bartolin.

Petrinjska udruga pivara će ponuditi domaće pivo, ujedno pripremiti domaće kobasice Dinka Radučevića u kotlovini, dok Pekarna Edi donira kruh za posjetitelje. Manifestaciji Dani lipa će se priključiti Udruga IKS i Inicijativa mladih „Aktivci“ te prezentirati „Socijala, ljetni festival“ koji će se održati na petrinjskom kupalištu od 29. – 30. lipnja.

Glazbeni koncert počinje u 18 sati, a na njemu nastupaju pomno odabrani izvođači:

više...

http://www.ps-portal.eu/regional/dani-lipa-finale/