Održana 17. Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“

 Zemunik, Galerija Sveta Katarina Aleksandrijska, Bilosnića dvori

ZADAR / BENKOVAC / ZEMUNIK DONJI, 20. – 22. kolovoza 2026. – Sedamnaesta multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“, koju je utemeljio i vodi književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić, održana je od 20. do 22. kolovoza na više lokacija u Zadarskoj županiji – u Zadru, Zemuniku Donjem, Podgrađu i Benkovcu. Tijekom tri dana manifestacija je povezala književnost, likovnu i fotografsku umjetnost, povijest, znanost, glazbu i istraživanje zavičajne baštine, s posebnim naglaskom na glagoljašku, srednjovjekovnu i antičku baštinu Ravnih kotara te očuvanje kulturne memorije zadarskoga prostora.

Glagoljska ploča,
Podgrađe, Aserija

Prvoga dana, u četvrtak, 20. kolovoza, program je bio posvećen hrvatskoj glagoljaškoj baštini Ravnih kotara i dvjema značajnim obljetnicama – 600 godina glagoljske ploče iz Podgrađa i 300 godina glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku.

Program je započeo u 18 sati u Ogranku „Aleksandar Stipčević“ Gradske knjižnice Zadar u Arbanasima, gdje je glagoljaški krasopisac Dario Tikulin govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina, iz Podgrađa. Riječ je o ploči pronađenoj u crkvi Svetoga Duha u Podgrađu, koja je pripadala grobu popa Šimuna iz srednjovjekovne Malinje Vasi. Na njoj je uklesana 1426. godina, zbog čega pripada među pet najstarijih poznatih glagoljskih ploča s upisanom godinom te predstavlja vrijedan spomenik hrvatske nacionalne kulturne baštine.

Program su pratili karta rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije, fotografije glagoljskih ploča iz Podgrađa i Zemunika te videoprojekcija.

U nastavku večeri povjesničar dr. sc. Robert Hajszan Panonski iz Austrije predstavio je temu „Tomislav Marijan Bilosnić: Kroz Ravne kotare i Bukovicu – otkrivanje i obnova zavičajne memorije“.

Arbanasi, GK Zadar,
Ogranak Aleksandar Stipčević Arbanasi

Tom je prigodom otvorena i izložba Bilosnićevih knjiga iz biblioteke Kroz Ravne kotare i Bukovicu, popraćena njegovom fotografskom izložbom „Skriveno kameno blago“.

Nakon programa u Arbanasima manifestacija je nastavljena u Zemuniku Donjem, gdje je Tomislav Marijan Bilosnić, na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj povodom Dana Općine Zemunik Donji, i blagdana Kraljice mira, govorio o 300. obljetnici glagoljske ploče na kući Rapani u Zemuniku. I ovaj je program bio popraćen kartom rasprostranjenosti glagoljskih spomenika na području Zadarske nadbiskupije te fotografijama glagoljskih ploča iz Zemunika i Podgrađa.

Drugoga dana, u petak, 21. kolovoza, „Odisej pod murvom“ preselio se na područje Podgrađa i Benkovca, a program je bio posvećen glagoljskoj, srednjovjekovnoj i antičkoj baštini Ravnih kotara.

Program je započeo u 10 sati posjetom Asseriji, Podgrađu i crkvi Svetoga Duha, lokalitetima iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je glagoljskoj baštini Podgrađa i spomenicima koji svjedoče o višestoljetnom kulturnom kontinuitetu ovoga prostora.

U 12 sati program je nastavljen u Gradskoj knjižnici Benkovac, gdje je Dario Tikulin ponovno, sada u neposrednoj blizini mjesta pronalaska spomenika, govorio o 600. obljetnici glagoljske ploče s groba popa Šimuna, sina Perkova Malinjanina iz Podgrađa.

Dr. Franjo Pajrić potom je govorio na temu „Troja, mit i zbilja na zadarskom području u djelima Tomislava Marijana Bilosnića“, uz predstavljanje Bilosnićevih knjiga posvećenih toj temi i njegovim istraživanjima antičke baštine zadarskoga i ravnokotarskog prostora.

U sklopu benkovačkog programa Tomislav Marijan Bilosnić predstavio je i putujuću izložbu „Troja – mit i zbilja na zadarskom području“, sastavljenu od kaširanih novinskih duplerica Zadarskog lista iz serijala o mogućim tragovima Troje na zadarskom području. Predstavljena je i njegova fotografska izložba „Skriveno kameno blago Ravnih kotara i Bukovice“, posvećena kulturnoj i povijesnoj baštini toga prostora.

„Zmaj“ i porodica Dobrice Erića pokreću portal posvećen velikom pesniku Dobrici Eriću

 

Povodom 90 godina od rođenja jednog od najvoljenijih srpskih pesnika za decu, Dobrice Erića, časopis „Zmaj“ predstavio je poseban digitalni sajt posvećen njegovom životu i stvaralaštvu, realizovan u saradnji sa porodicom Dobrice Erića.

Sajt je od danas, 22. avgusta, na dan kada se navršava tačno 90 godina od rođenja Dobrice Erića, dostupan javnosti na adresi:

https://dobricaeric.casopiszmaj.com

U susret devedesetoj godišnjici rođenja jednog od najvoljenijih srpskih pesnika, časopis „Zmaj“ sa ponosom predstavlja novi digitalni portal posvećen liku i delu Dobrice Erića. Na adresi dobricaeric.casopiszmaj.com poštovaoci njegovog stvaralaštva, nastavnici, učenici i ljubitelji pisane reči imaju priliku da na jednom mestu pronađu sveobuhvatnu arhivu i digitalno sećanje na pesnika koji je obeležio detinjstvo i mladost mnogih generacija.

Dobrica Erić (22. avgust 1936 — 29. mart 2019) rođen je u selu Donja Crnuća, u srcu Gruže, koja je zauvek ostala njegova najveća inspiracija i poetsko utočište. Kao pravi lirski zdravičar i neumorni čuvar narodnog govora, ostavio je iza sebe više od stotinu knjiga poezije, proze, antologija i slikovnica. Njegovi stihovi, uz koje je plakala i pevala cela država, slavili su prirodu, zavičaj, slobodu i ljubav. Bio je pesnik iskonske žudnje čije se stvaralaštvo nije zadržalo samo u okvirima tradicionalne književnosti, već je svojim talentom oplemenio i svet stripa, oživljavajući stranice naše istorije.

Novopokrenuti portal zamišljen je kao digitalni spomenar i riznica njegovog višedecenijskog rada. Posetiocima je na raspolaganju ekskluzivni „Zmajev“ serijal tekstova koji kroz osam poglavlja detaljno osvetljava život i rad pesnika – od prvih književnih koraka i kultnih intervjua iz šezdesetih godina do manje poznatih detalja o njegovom stvaralaštvu. 

Jedan od najznačajnijih segmenata sajta čini i detaljna bibliografija, pažljivo razvrstana po godinama i izdanjima, koja istraživačima i čitaocima pruža dragocen uvid u hronologiju njegovog plodnog stvaralaštva.

Pored bogate biblioteke koja obuhvata pregled njegovih književnih dela, poezije i strip-naslova, sajt nudi i multimedijalne sadržaje: galeriju fotografija i interaktivni kviz kroz koji najmlađi mogu da upoznaju njegov poetski svet. Poseban segment posvećen je sećanjima savremenika, kritičara i prijatelja koji su delili vreme sa velikim pesnikom.

– Zahvaljujem se „Zmaju“ u ime porodice Erić na veličanstvenoj inicijativi da ovaj portal posveti stvaralaštvu i biografiji našeg i vašeg Dobrice. Ovo je divan način da se njegovi stihovi sačuvaju od zaborava i približe novim generacijama koje odrastaju u digitalnom dobu, jer svaki susret njegove poezije sa najmlađima iznova svedoči o njihovoj dubokoj potrebi za povezanošću sa korenima, precima i svim onim iskonskim vrednostima koje su na autentičan način utkane u tatino stvaralaštvo. Hvala vam za još jedan takav dragoceni susret – poručila je ćerka Dobrice Erića, Svetlana Erić Damljanović.

Iz redakcije „Zmaja” ističu da je ideja o realizaciji ovog projekta proistekla iz dubokog poštovanja prema autoru koji je decenijama bio jedan od stubova dečje književnosti. Dobrica je godinama ispisivao stranice „Zmaja“, objavljujući svoje najlepše stihove upravo u ovom listu, čime je postao neraskidivi deo njegovog identiteta. Iz te snažne veze proistekla je i potreba da se njegovo bogato nasleđe sačuva od zuba vremena kroz moderne tehnologije.

– Ideja nam je bila da Dobricu vratimo među mlade na način koji je njima danas najbliži. Njegova gružanska nota zaslužuje da odzvanja i na internetu, jer prave vrednosti ne poznaju medijske granice. Želeli smo da njegova poezija, ali i podaci o njegovom životu i radu, budu dostupni svima na samo jedan klik – navode iz redakcije časopisa „Zmaj“.

Foto: Dečji književni list „Zmaj“

Festival svjetske književnosti | Pisac i njegov čitatelj: Božica Jelušić, HNK2 - Garden stage

 

Impuls poezija špancira 2026. – večer poezije, glazbe i susreta | srijeda, 26.8.2026. u 20:00

Udruga Ritam misli i ove godine u sklopu Špancirfesta priprema posebnu večer posvećenu poeziji, glazbi i susretu pjesnika.

Impuls poezija špancira 2026. održat će se u srijedu, 26. kolovoza 2026. s početkom u 20 sati, u atriju Franjevačkog samostana u Varaždinu, s ulazom iz Uršulinske ulice 4. U slučaju kiše program će biti održan u Franjevačkoj crkvi, crkvi sv. Ivana Krstitelja.

Ovogodišnje izdanje donosi susret s istaknutim pjesnicima iz Hrvatske i Slovenije, ali i s jednim od najprepoznatljivijih kantautora ovih prostora – Vladom Kreslinom.

Vlado Kreslin – riječ koja pjeva

Vlado Kreslin već više od četiri desetljeća zauzima posebno mjesto na glazbenoj i kulturnoj sceni regije. Njegovo stvaralaštvo povezuje poeziju, glazbu, tradiciju i suvremeni kantautorski izraz, a njegove su pjesme odavno prešle granice Slovenije.

U Varaždinu će predstaviti i svoju pisanu riječ, ali će publika imati priliku uživati i u njegovoj kantautorskoj glazbi. Kreslinov nastup bit će tako svojevrstan susret pjesme koja se čita i pjesme koja se pjeva.

Sanja Baković – poezija koja izlazi među ljude

Gošća večeri bit će i Sanja Baković, hrvatska pjesnikinja, novinarka i promotorica suvremene poezije. Osim vlastitim pjesničkim stvaralaštvom, značajno doprinosi književnoj sceni organiziranjem i vođenjem pjesničkih tribina, susreta i festivala.

Pokrenula je projekt „Odvalimo se poezijom“, kojim poeziju približava široj publici, a godinama sudjeluje u organizaciji književnih programa u Zagrebu i na Braču.

Od Franje Asiškog do suvremenih pjesnika

U program će publiku uvesti fra Milan Krišto, gvardijan Franjevačkog samostana u Varaždinu, stihovima Franje Asiškog, čime će se prostor samostana ispuniti riječima koje stoljećima povezuju duhovnost, jednostavnost i ljubav prema svijetu.

Potom će se poezijom „prošpancirati“ pjesnici koji dolaze iz različitih krajeva Hrvatske i Slovenije. Varaždinskoj će se publici predstaviti Jagoda Vičević iz Čakovca, Breda Slavinec iz Maribora, Sanja Lovrenčić iz Zagreba, Kristina Špiranec iz Bedekovčine i Branka Kamenšek iz Kamnika.

Bit će to večer različitih pjesničkih glasova, poetika i iskustava, povezanih zajedničkom željom da poezija izađe iz knjiga i susretne se sa svojim čitateljima i slušateljima.

Zaustavite se na tren

U vremenu u kojem se sve događa brzo, Impuls poezija špancira 2026. poziva na zaustavljanje.

Na nekoliko trenutaka zastanite, poslušajte riječ, prepustite se stihu i glazbi te dopustite da vas poezija povede nekim drugim, tišim i dubljim putovima.

„Zaustavite se na tren, uronite u poeziju i glazbu i budite dio čarolije“, poručuju organizatori i voditelji programa Edita Kutnjak Zlatar, Ljubica Ribić i Milan Novak.

IMPULS POEZIJA ŠPANCIRA 2026.
Srijeda, 26. kolovoza 2026. | 20:00 sati
Atrij Franjevačkog samostana, Uršulinska 4, Varaždin
U slučaju kiše: Franjevačka crkva – crkva sv. Ivana Krstitelja

Ulaz je slobodan.

Knjiga generala Ivice Primorca proglašena najboljom na natječaju „Bili smo prvi kad je trebalo“

Na ovogodišnjem tradicionalnom književno-publicističkom natječaju za najbolju knjigu na temu Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države pod nazivom „Bili smo prvi kad je trebalo“, prvu je nagradu odnijelo iznimno publicističko djelo „Kad istina progovori – Svjedočanstvo hrvatskoga generala“, autora generala Ivice Primorca.

Ovaj prestižni natječaj, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja RH,  već godinama organizira Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.), u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je ukupno 17 knjiga, što svjedoči o velikom interesu i trajnoj potrebi za dokumentiranjem povijesti. Sam cilj natječaja je da prije svega o tim sudbonosnim ratnim danima pišu i objavljuju sami neposredni sudionici događanja, kako se pretrpljene žrtve, herojstvo i povijesna istina nikada ne bi zaboravili.

Samo priznanje pobjedniku sastoji se od Velike zlatne plakete – Bili smo prvi kad je trebalo, a lani je ova prestižna nagrada bila dodijeljena autorima Miljenku Brekalu i Stjepanu Adaniću za knjigu „Varaždinska kronika Domovinskoga rata“.

Odluku o ovogodišnjem laureatu donio je sedmeročlani žiri sastavljen pretežno od hrvatskih branitelja, koji je uz glavnu nagradu posebno pohvalio i knjige drugih istaknutih autora: „Stršljen“ Dragice Zeljko Selak, „Ruševine snova“ Zdenke Čavić,  „Da se ne zaboravi“ Zdravka Senčara, „Moj i tvoj Vukovar“ Adrijane Marić, „Neka zori Sjeme slobode“ Joze Klarića-Klaje te „Žuta bubamara“ Maje Vidaković.

Stručni žiri ocijenio je Primorčevu knjigu najboljom prvenstveno zbog njezine autentične povijesne težine, dokumentirane točnosti te neprocjenjive vrijednosti za razumijevanje zbivanja na ključnim bojišnicama. Kao visoki časnik koji je obnašao zapovjedne dužnosti u HOS-u, HVO-u i Hrvatskoj vojsci, general Primorac donosi dragocjen uvid iz prve ruke o operacijama i političkim procesima s početka devedesetih, uspješno dekonstruirajući nametnute povijesne mitove i geopolitičke narative o ratu u Bosni i Hercegovini. Njegovo svjedočanstvo nudi hrabar pogled na zakulisne igre, pravedno valorizira ulogu običnih branitelja i dragovoljaca, te istovremeno progovara o temama o kojima se predugo šutjelo, poput postratne detuđmanizacije i selektivnog prikaza dokumenata.

Zahvaljujući institucionalnoj potpori i pokroviteljstvu ministarstva, ova nagrađena knjiga postaje trajna brana protiv zaborava i nezaobilazan putokaz za buduća znanstvena istraživanja Domovinskog rata, a svečana dodjela priznanja bit će upriličena početkom jeseni u Zagrebu.

UHBDR91.

Susret s poezijom Luka Paljetka | 19. kolovoza 2026. u 19:00 sati, Gradska vijećnica Varaždin, ulaz iz Gajeve ulice

Postoje pjesnici čiji odlazak ne znači i kraj njihova trajanja. Njihove riječi ostaju među nama, vraćaju se u trenucima tišine i bude uspomene koje smo možda već gotovo zaboravili.

Jedan je od takvih pjesnika Luko Paljetak – dubrovački književnik, pjesnik, prevoditelj, umjetnik i akademik, čiji je pjesnički svijet desetljećima bio prostor susreta ljubavi, sjećanja, čežnje, igre i ljepote.

Udruga Ritam misli ponovno vas poziva na Susret s poezijom Luke Paljetka, večer posvećenu njegovim stihovima i trajnosti njegove pjesničke riječi.

Možda je upravo poezija ona pukotina kroz koju se ponovno susrećemo s onima koji više nisu s nama:

„Možda postoji neka pukotina na nebu

kroz koju ipak možeš pobjeći u moj san…“

U posebnom, novouređenom podrumskom prostoru Gradske vijećnice Varaždin, među starim zidinama i u ozračju povijesnoga prostora, Paljetkovi će stihovi ponovno pronaći svoj glas.

Stihove Luke Paljetka govorit će Fran Rabuzin, student glume, dok će večer glazbom na gitari obogatiti mladi glazbenik Roko Kočet.

Kroz poetsku večer vodit će vas pjesnici Ljubica Ribić i Milan Novak.

Dođite poslušati stihove koji su mnogima obilježili odrastanje, ljubavi, mladost i sjećanja.

Dođite poeziji.

Dođite Luki Paljetku.

Jer bardovi ne odlaze – ostaju u riječima koje nastavljamo izgovarati.

Fran Rabuzin

Fran Rabuzin mladi je varaždinski glumac i student glume na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. S glumom se počeo baviti još u ranijoj dobi, a važan dio njegova dosadašnjeg razvoja bio je Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu, gdje je radio pod vodstvom svojih mentora. Nastupao je i u profesionalnoj predstavi HNK u Varaždinu „Slučaj vlastite pogibelji“, čime je stekao vrijedno iskustvo rada uz profesionalni ansambl. Njegovo kazivanje poezije bilo je zapaženo još na LiDraNu, a upravo će svojom interpretacijom Paljetkovih stihova obogatiti ovogodišnji Susret s poezijom Luke Paljetka.

Roko Kočet

Roko Kočet mladi je varaždinski gitarist i učenik Glazbene škole u Varaždinu. Njegov je glazbeni put već u ranoj dobi obilježen uspjesima na gitarističkim natjecanjima, među kojima se ističu Pula Guitar Fest i Omiš Guitar Fest, na kojima je osvajao prve nagrade. Kao član Gitarskog kvarteta Glazbene škole u Varaždinu također je osvojio prvu nagradu na Omiš Guitar Festu 2019. godine. Danas, uz klasičnu gitaru, sudjeluje i u projektu Next Gen Jazz, gdje nastupa kao gitarist u ansamblu mladih glazbenika Glazbene škole u Varaždinu.

Stihovnica Siska, 29.08.2026.

 

Poštovani,

sljedeća Stihovnica Siska Matice hrvatske na rasporedu je u četvrtak 13. kolovoza 2026. u koritu rijeke Kupe, ispod Starog mosta, u 19 sati.

Nemamo iluziju da ćemo svojim nastupom i svojim "malim" poetskim intervencijama bilo što značajno promijeniti na globalnoj razini, ali to ne znači da ćemo šutjeti.

Zadnjih tjedana, mjeseci, pa i godina, svjedočimo tome kako hrvatske, europske i svjetske rijeke, jezera, potoci, bare i močvare presušuju i ostaju bez vode, neophodne za očuvanje i opstanak bilja, životinja i ljudi na Zemlji.

Pridružite nam se u ovoj našoj neznatnoj, simboličnoj gesti i stanite na ispravnu stranu. Možda jesmo poetska gerila, ali uvijek s jasnim stavom.

Svi ste pozvani.

Podrazumijeva se da je ulaz slobodan, budući da nastupamo na otvorenom, doslovno u koritu rijeke Kupe.

Projekt se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija RH te Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika.

Srdačno Vas očekujemo!

Siniša Matasović,

moderator Stihovnice

Tomislav Marijan Bilosnić novi laureat croatie redivive

 

Maslinov vijenac 36. jezično-pjesničke smotre pripao uglednom hrvatskom pjesniku

SELCA – Na Trgu Stjepana Radića u Selcima na otoku Braču, pred doslovno ispunjenim prostorom i brojnim ljubiteljima hrvatske književnosti, u petak, 7. kolovoza 2026. godine, održana je 36. manifestacija svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva – ča-kaj-što. Jedna od najvažnijih hrvatskih pjesničkih manifestacija i ove je godine okupila pjesnike, književnike, jezikoslovce, kulturne djelatnike i ugledne goste iz Hrvatske i inozemstva, potvrdivši svoju trajnu ulogu u promicanju hrvatske jezične i pjesničke baštine.

Središnji događaj večeri bio je proglašenje ovogodišnjeg laureata. Maslinovim vijencem 36. Croatie redivive ovjenčan je ugledni hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, čime je njegovo ime upisano među istaknute hrvatske književnike koji su tijekom proteklih desetljeća primili ovo prestižno pjesničko priznanje.

Bilosnić se tako pridružio nizu velikih imena hrvatskoga pjesništva koja su u Selcima okrunjena Maslinovim vijencem, među kojima su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Dragutin Tadijanović, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Petar Gudelj, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Slavko Mihalić, Joško Božanić, Ante Stamać, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Tomislav Domović, Dražen Katunarić, Sibila Petlevski i drugi istaknuti hrvatski pjesnici.

Ovogodišnja je Croatia rediviva održana pred crkvom Krista Kralja, na središnjem selčkom trgu. Među brojnim uglednicima manifestaciji je nazočila i dr. Anita Gamulin, ravnateljica Konzervatorskog zavoda u Splitu, kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek. Dr. Gamulin uputila je pozdrave sudionicima i publici, istaknuvši važnost manifestacije i njezin doprinos očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i jezične baštine. Među uzvanicima bili su i Božo Biškupić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske, te prof. Maciej Czerwinski, pročelnik Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu. Manifestaciji je nazočio i goste pozdravio i Petar Bezmalinović, zamjenik načelnika Općine Selca, kao i brojni drugi predstavnici kulturnoga, društvenoga i javnog života.

Prije natjecateljskog pjesničkog programa predstavljen je zbornik 7. Maslinov vijenac, vrijedan prilog proučavanju i dokumentiranju višedesetljetne povijesti Croatie redivive.

Zbornik donosi poeziju pet posljednjih ovjenčanika Maslinovim vijencem – pokojnog Ivana Kramara, Vere Grgec, Dražena Katunarića, Sibile Petlevski i Tomislava Milohanića Slavića – ali i brojne članke, oglede i rasprave posvećene samoj manifestaciji. U njemu je na različite načine dokumentirano i promišljeno 36 godina trajanja Croatie redivive, njezina poetika, kulturna uloga i mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Zbornik je biranim riječima predstavila prof. dr. sc. Sanja Knežević sa Sveučilišta u Zadru, posebno istaknuvši značenje zlatne formule ča-kaj-što, koja predstavlja jedno od temeljnih obilježja Croatie redivive. Zlatna formula ča-kaj-što, naime, u međuvremenu je nadrasla okvire same pjesničke manifestacije. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske proglašena je zaštićenim nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom, a njezino je značenje prepoznato i u Zakonu o hrvatskom jeziku, koji je donio Hrvatski sabor.

Upravo se kroz formulu ča-kaj-što u Croatii redivivi susreću i prožimaju različiti hrvatski jezični i pjesnički izrazi, stvarajući svojevrsni književni prostor zajedništva hrvatske jezične baštine.

Pjesnička večer započela je pozdravnim govorima, a potom i izvedbom pjesme Maslina Vladimira Nazora, koju je krasnoslovio dr. Drago Štambuk, utemeljitelj i voditelj Croatie redivive. Prije samog početka pjesničkog programa otvorena je i 35. ploča Zida od poezije, na kojoj su uklesani stihovi prošlogodišnjeg laureata Tomislava Milohanića Slavića. Time je nastavljen jedan od posebnih običaja Croatie redivive, kojim se pjesnički trag svakoga laureata trajno upisuje u javni prostor Selaca.

U natjecateljskom dijelu programa nastupio je niz pjesnika različitih generacija i pjesničkih senzibiliteta. Pred publikom su svoje stihove kazivali Stanko Jerčić, Dražen Katunarić, Maja Tomas, Goran Gatalica, Sanja Mošić, Tomislav Marijan Bilosnić, Danica Bartulović, Drago Štambuk, Vlasta Vrandečić Lebarić, Davor Grgurić, Silvija Buvinić i Maciej Czerwinski.

Posebnost ovogodišnje smotre bila je i međunarodna dimenzija sudjelovanja prof. Macieja Czerwinskog, pročelnika Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu, čime je još jednom potvrđena otvorenost Croatie redivive prema slavističkom i europskom kulturnom prostoru. Pjesnički program dodatno je obogaćen glazbenim nastupom Domagoja Dorotića, tenora i prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta, koji je svojim nastupom dao posebnu umjetničku dimenziju večeri.

Vrhunac ovogodišnje manifestacije bilo je proglašenje Tomislava Marijana Bilosnića 36. laureatom Croatie redivive i dobitnikom Maslinova vijenca. Bilosnić pripada među istaknute suvremene hrvatske pjesnike, a njegovo je književno stvaralaštvo poznato i izvan hrvatskih granica. Njegovim uvrštavanjem među laureate Croatie redivive nastavlja se tradicija kojom Selca svake godine u središte hrvatskoga književnog života dovode jedno od najvažnijih pjesničkih imena. Maslinov vijenac pritom nije samo književno priznanje pojedincu. On je i simbolična poveznica laureata s dugom tradicijom hrvatskoga pjesništva te s idejom Croatie redivive kao mjesta susreta različitih hrvatskih jezičnih i književnih izraza.

Ovogodišnja, 36. Croatia rediviva još je jednom pokazala da ta ideja nije ostala samo na razini kulturnog koncepta. Ona živi u pjesničkim nastupima, u knjigama i zbornicima, na Zidovima od poezije, u Maslinovu vijencu, ali prije svega u susretu pjesnika i publike. Nakon pjesničkog programa druženje pjesnika, uzvanika i gostiju nastavljeno je u restoranu Ružmarin u Selcima, gdje je u neformalnom ozračju nastavljen razgovor o poeziji, jeziku i kulturi.

Z. D. 

Bookcrossing | Marin Buovac uoči proslave Oluje donirao simboličan broj knjiga građanima Gospića

Uoči obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Marin Buovac prikupio i dostavio je ukupno 95 knjiga na bookcrossing lokaciji u Gospiću, simbolično obilježavajući ovaj državni praznik.

Kako bi ovu vrijednu donaciju osobno realizirao, Marin Buovac doputovao je iz Zadra u Gospić te dopremio prikupljene knjige koje će od sada biti dostupne građanima Gospića.

Knjige su postavljene na javno dostupnoj bookcrossing lokaciji koja se nalazi ispred Odjela za nastavničke studije u Gospiću, u Ulici Ante Starčevića 12, gdje će ih moći koristiti svi građani Gospića i gravitirajuće okolice.

Donacija obuhvaća raznovrsnu literaturu za čitatelje svih uzrasta i interesa. Među naslovima nalaze se dječja književnost, klasici, beletristika, znanstveni časopisi, rječnici, enciklopedije te druga vrijedna izdanja koja će pronaći put do novih čitatelja kroz koncept slobodne razmjene knjiga.

Broj od 95 knjiga odabran je simbolično, kao podsjetnik na 1995. godinu u kojoj je provedena vojno-redarstvena operacija Oluja, ali i na važnost očuvanja zajedništva, kulture i znanja.

Bookcrossing predstavlja jednostavan, ali vrijedan način širenja kulture čitanja. Riječ je o konceptu u kojem knjige nisu vezane uz jednog vlasnika, već slobodno putuju od čitatelja do čitatelja. Građani mogu uzeti knjigu koja ih zanima, pročitati je, a potom je vratiti na istu ili ostaviti na drugoj bookcrossing lokaciji kako bi nastavila svoje putovanje. Prednost ovakvog oblika razmjene je u tome što knjige postaju dostupne širokom krugu ljudi, bez ikakvih ograničenja, čime se potiče čitanje, međugeneracijska razmjena znanja i stvaranje kulturno bogatije zajednice. Na ovaj način svaka knjiga dobiva novu priliku pronaći put do nekoga kome će biti korisna, zanimljiva ili inspirativna.

Ova donacija u Gospiću nastavak je aktivnosti kojima Marin Buovac nastoji knjige učiniti dostupnijima široj zajednici. Nedavno je određeni broj knjiga donirao i Gradskoj knjižnici Novalja, čime je također pridonio obogaćivanju knjižnog fonda i dostupnosti literature građanima Novalje i općenito otoka Paga.

Marin Buovac ističe kako namjerava nastaviti s ovakvim inicijativama i u budućnosti. Već su uspostavljeni inicijalni kontakti za daljnje donacije knjiga, s ciljem da vrijedna izdanja pronađu put do novih čitatelja i budu na korist što većem broju ljudi. Ova inicijativa još jednom pokazuje kako knjiga može povezivati ljude, gradove i generacije – jer znanje i kultura imaju najveću vrijednost upravo onda kada se dijele.

Spider-Man | Novo doba oborio rekord već prvog vikenda

 

NAJUSPJEŠNIJE OTVARANJE STUDIJSKOG FILMA U HRVATSKOJ

Spider-Man: Novo doba oborio rekord već prvog vikenda

Omiljeni superjunak vratio se u kina u velikom stilu, opravdao ogromna očekivanja obožavatelja i dokazao zašto je bez premca na filmskom prijestolju.

Da je riječ o apsolutnom fenomenu koji se ne propušta, potvrdile su i impresivne brojke već tijekom prvog vikenda prikazivanja. Spider-Man: Novo doba ostvario je nevjerojatnih 653.636 eura box office prihoda u hrvatskim kinima, okupivši čak 59.033 gledatelja. Ovim fantastičnim rezultatom film se službeno upisao u povijest kao najuspješnije otvaranje studijsko filma prvog vikenda u Hrvatskoj po box office zaradi.

Novi nastavak vodi nas u potpuno novo poglavlje u životu Petera Parkera. Četiri godine nakon što je svijet zaboravio tko se krije iza poznate maske, Peter se suočava s dosad najtežim životnim ispitima i najmoćnijom prijetnjom u svojoj povijesti.

Prema riječima kritičara, film je poseban upravo po tome što ovog superjunaka sagledava iz iznimno bliskog, ljudskog kuta — sa svim njegovim ranjivostima, emotivnim izazovima i unutarnjim borbama. Upravo je ta snažna emocija ono što je publika prepoznala. Uz akciju od koje zastaje dah i vrhunsku produkciju, ovo je prije svega duboka priča koja iznova podsjeća zašto Spider-Mana volimo i razumijemo više od bilo kojeg drugog junaka.

Oduševljenje i euforija preplavili su cijeli planet. Sa spektakularnih 927 milijuna američkih dolara zarade tijekom samo jednog vikenda, Spider-Man: Novo doba zabilježio je drugo najveće otvaranje u povijesti svjetske kinematografije — odmah iza rekordera Avengers: Endgame.

Spider-Man: Novo doba u distribuciji Jučer trenutno igra u kinima diljem Hrvatske, a publiku očekuje nezaboravno iskustvo kako u standardnim, tako i u premium kino formatima.

Trailer 1: https://www.youtube.com/watch?v=ZiP0TKJfISw

Trailer 2: https://www.youtube.com/watch?v=qvC2Mphr-8Y&t=2s

Dvanaesta manifestacija domoljubne poezije „Stijeg slobode” održana je 1. kolovoza 2026. godine u 19 sati na ljetnoj pozornici Kninske tvrđave

 

XII MANIFESTACIJA DOMOLJUBNE POEZIJE „STIJEG SLOBODE” PJESNIČKI „STIJEG SLOBODE” ODNIJELA MLADA PJESNIKINJA (21 god) IVONA KERO S PJESMOM „MOJOJ OBITELJI”

Dvanaesta manifestacija domoljubne poezije „Stijeg slobode” održana je 1. kolovoza 2026. godine u 19 sati na ljetnoj pozornici Kninske tvrđave. Događaj je priređen u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, a okupio je 24 odabrana pjesnika u finalnoj večeri, od 374 prispjele pjesme iz svih zakutaka „kugle zemaljske” gdje Hrvati žive. Svaki pjesnik mogao je poslati po jednu pjesmu.

Idejni začetnik: Književnik Nikola Šimić Tonin. Pokrovitelji i podržavatelji: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Kninski muzej Knin i HKD Zadar, Udruga branitelja, Bojna „Frankopan”, Ilirija d. d.

– Mi koji smo ostali živi i uživamo ostvarenje sna, ovom večeri potvrđujemo da nisu zaboravljeni naši poginuli hrvatski branitelji. Dužnost pjesnika je, između ostalog, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. Krštena si zemljo na tvrđavi Knin, napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. U početku stidljivo, a onda s punom podrškom pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, na sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom, poljubio hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti, rekao: “Imamo Hrvatsku” – Nikola Šimić Tonin.

Na Kninskoj tvrđavi Manifestacija je okupila preko stotinu nazočnih, od uglednika iz kulturnog života, branitelja, predsjednika braniteljski udruga, načelnika i gradonačelnika, izaslanika župana i ministara, crkvenih uglednika... i mnogih drugi.

Prije Nastupa odabranih pjesnika dodijeljene su nagrade stručnog žirija: Robertini Vujnović: „Tišna nad kninskim zidinama”; Borislavu Arapoviću: „Raspeti Uskrs hrvatski;  Doprinos Domoljubnoj poeziji, domoljublju: Udruga Hrvata Bosanske Posavine – CEKIN – Nagrada Stijeg slobode 2026. – Udruge; Doprinos Domoljubnoj poeziji –  Nagrada Stijeg slobode 2026. -  Mate Buljubašić; Doprinos Manifestaciji Domoljubne poezije Stijeg slobode, 2026., Goran Ražnjević.

Nagrade su predali:  Ured za Branitelje, Zadar, Izaslanica ministra i potpredsjednika vlade HR Tome Medveda,  gospođa Amalija Mišlov Blagojević, Miljenko Milko Dujela, Snimatelj i redatelj na RAI,  Marijan Brajinović umirovljeni ministar u vladi Austrije, Bečanski Hrvat, utemeljitelj i osnivač Austrijsko-hrvatskoga društva, Pejo Šimić, pjesnik, član DHK, Dražen Samardžić, ravnatelj muzeja Biograd n /m, koji je nazočne pozdravio i u ime gradonačelnika Biograda n / m, Ivana Kneza, Goran Mrnjavac, ravnatelj Kninskog muzeja, Ante Nadomir Tadić Šutra, pjesnik.

Pjesnici koji su nastupili na finalnoj večeri Manifestacije Domoljubne poezije „Stijeg slobode” u Kninu: Tomislav Bajsić: „Zaustavljen u skoku”; Goran Brebrić: „Kad najviše trebamo one koje nemamo”; Mijo Tokić: Hrvatskim kraljevskim gradovima”; Frano Livajić: „Per aspera... Croatia”,; Ljiljana Selak Grginović: „Zemlja živogsvjetla”; Ivona Kero: „Mojoj obitelji”; Ivan Borislav Arapović: „Raspeti Uskrs hrvatski”; Zdenko Antunović: „Kralj Tomislav”; Mateja Kožul: „Kraj koji diše poviješću”; Fanika Janko: „Sljepilo mržnje”; Luka Foro: „Moderna pitanja”; Vlado Domazet:”Samo je jedna”; Jelkica Kanižaj: „Hrvatski branitelji suborci moji”; Mladen Baraba: „Majka”; Terezija Flegar: „Duše ratnika”; Snježana Liber: „Crveni makovi”; Mate Buljubašić: „Crnoglav – Stolovi”; Robertina Vujnović: „Tišna nad kninskim zidinama”; Marko Jareb: „Ponosna Hrvatska”; Ilija Smiljanić: „Hrvatska zastava”; Jasminka Knežević: „Dan Oluje”; Ivo Mijatović Ićo: „Sjećanja pjesnika”; Ratko Radulić: „Na gradskom groblju pored kamenog križa”; Ana Čagalj: „U zoru kolovoza”.

Poetski „Stijeg Slobode” odnijela je mlada pjesnikinja (21. god) Ivona Kero: „Mojoj obitelji”; Najbolji kazivač, recitator za 2026., Jelkica Kanižaj: „Hrvatski branitelji suborci moji”;

NA DOBRO NAM DOŠLA XIII MANIFESTACIJA DOMOLJUBNE POEZIJE „STIJEG SLOBODE” KNIN, KNINSKA TVRĐAVA, 2027.

 

Festival svjetske književnosti i ove godine, već gotovo tradicionalno, otvara novu kulturnu sezonu u Zagrebu i Hrvatskoj. Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji.

Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta.

Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike.

Ovogodišnje izdanje održava se u novom prostoru, HNK2 u Adžijinoj ulici, čije je otvorenje obilježilo sam kraj prošle godine. Novi prostor omogućuje nam da Festivalu damo drukčije, življe i još izražajnije lice.

Festival ove godine donosi potpuno novo iskustvo. Uz dvije dvoranske pozornice – Main Hall i On Stage – program se seli i na Garden Stage, smješten u kupoli u dvorištu HNK2. Cijeli festivalski prostor zamišljen je kao mjesto susreta pa vas, uz vrhunski književni program, očekuju kava, kokteli, vino, druga pića i snackovi naših sponzora te opuštena atmosfera za razgovore, druženje i razmjenu dojmova s autorima i drugim ljubiteljima književnosti.

 Jedna ulaznica. Sva događanja.

Dnevna ulaznica u pretprodaji iznosi 9,99 €, a dostupni su i festivalski paketi ulaznica. 

 https://fsk.hr/ulaznice/#ulaznice

 Više informacija i program: https://fsk.hr

Festivala ne bi bilo bez potpore naših pokrovitelja i sponzora. Posebno zahvaljujemo suorganizatorima – Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i Galeriji Šira.

Festival svjetske književnosti podržali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Turistička zajednica Grada Zagreba, Fondacija Jan Michalski, veleposlanstva i kulturna predstavništva zemalja autora koji nastupaju, kao i Croatia osiguranje, PBZ Card, Span i Lidl. Medijski nas prate 24sata, tjednik Express, HRT, Večernji list, Telegram, tportal, Journal, HINA te relevantni književni portali.

Vidimo se... Jedva čekamo!