Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Ela Ernoić
Rozin kutak

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Jelena Miškić
Pramcem u sumrak

Martina Sviben
Sve je to u glavi

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

utorak, 30. studenoga 2021.

On-line Antropološko predavanje „Halubajski zvončari“ za odgajateljice Dječjeg vrtića Viškovo

 

30. studenog 2021. održano je On-line Antropološko predavanje „Halubajski zvončari“ za odgajateljice Dječjeg vrtića Viškovo,u organizaciji Udruge za kulturu „Ča?“.

Odgajateljice Dječjeg vrtića Viškovo su svake godine u pusno vrijeme vrlo aktivne, te uključuju vrtićance u maškare i sudjeluju na karnevalima, a u njihovim vrtićkim skupinama ima i malih Halubajskih zvončara. Stoga je ovo za njih bilo dobrodošlo edukativno predavanje o ritualnoj praksi Halubajskih zvončara.

Vladimir Rem 4.12.1927. - 22.8.2011.

 


Gordana Igrec | Mojem beogradskom slikaru


Poslije...

ovoga,

posljednjega...

na Balkanu

rata...


Jesu li

nakon svega,

za nas dvoje

ostala,

makar

samo,

odškrinuta

vrata?


Hoćemo li

se,

kao nekada 

davno,

opet sresti?


Na istoj adresi.

Dedinje 3.

U vili tvoga

bogatog strica.


Ti, moj uvaženi

slikar iz Požarevca,

na studiju u 

Beogradu.


Nakon ovog

rata,

nakon rana

i blata

što ostavio

je pustoš

iza sebe.


Jedino...

nije pomeo

mene i tebe!


Sve ostalo

su rane,

kojima se

partije hrane

i ljudi,

obični i prosti,

na ovome prostoru,

u prolazu – gosti.


Ali, ja i ti?!

Eh, to su uspomene

koje u povijesne

udžbenike

ne stanu.


Pa, sad

ti biraj – stranu.


Osim ove,

na papiru

čistu,

bijelu

za nas dvoje...

u ovome

globalnome selu.

Tako od prilike

stvari stoje.


Znam da si

danas,

beogradski

slikar slavni.


A ja sam se

u ime svega,

odrekla lovorika

i tinjam

mimo svih.


Tek toliko

da okrenem

na brzaka

neki stih.


Onako, ženski.

Kao što si me

samo ti prepoznati

znao.


I nakon svega,

nije mi nizašto

žao.


Ovako ili onako,

tvoj me kist

pretvorio

u sliku.


A tebi za hvalu

junače moj, 

beogradski,

stavljam te

u svoj

skroman – stih.


U ime nas,

u ime – svih...

iz 60 i neke,

tako blizu,

tako daleke.


Kao slika,

kao kist.

Kao,

prazan – list...



Dragan Uzelac | John Schlesinger: ’’Ponoćni kauboj“(1969.)


    

Bivši perač sudova u lokalnom restoranu, mladi ’’kauboj“ iz Teksasa – Joe Buck (Jon Voight) sa koferom i tranzistorom u ruci napušta rodni gradić i kreće put New Yorka za poslom i srećom – u želji da radi kao žigolo (potentni mladi pastuv, san mnogih žena)... Prepun je uspomena na detinstvo i bivše ljubavi, prepun snova, entuzijazma i želje da uspe u novoj sredini i poslu kao ’’pravi kauboj“, ponos rodnog Teksasa... 


    Autobusom stiže u New York, smešta se u hotel i pun sebe i snova izlazi na ulicu, šepureći se i naivno tražeći ’’mušterije“... Nakon što je ispao naivan i smešan, a zatim i iskorišćen, usisan brutalnom surovošću i tamom velegrada, opada mu na kratko entuzijazam, ali u jednom od barova upoznaje svog budućeg ’’menadžera“ – Enrika Salvatorea Rica (Ratso), socijalnog slučaja na ivici bede i gladi, sitnog prevaranta iz Bronxa i tuberkoloznog bolesnika na razmeđi života i smrti. Rico je samo još jedan od usamljenih, uništenih i beznadežnih beskućnika koji očajni lutaju svetlostima velegrada najvećih svetskih moćnika i perverznjaka svih vrsta. On ’’pronalazi“ naivnom Džou posao, koji kasno shvata da je ponovo prevaren i napokon i dekintiran... Džoovi se snovi o lakoj zaradi i lagodnom životu velegrada brzo raspršuju i on gladan i dekintiran završava na ulici... Jedno vreme deprimiran, gladan i usamljen luta gradom, a potom ponovo nailazi na Rica. On mu kao izvinjenje nudi smeštaj u svom ’’stanu“(nelegalno korištenoj ruševini) i pomaže mu u nesreći... Njih dvojica zajedno kreću u borbu za goli opstanak i mesto pod suncem sreće (koje nažalost ne sija baš za mnoge)... Tamna strana prostire se ogoljena pred očima gledaoca, u hladnom ovitku bezdušnosti i prevare, dok sa druge strane nadiru talasi topline koju rađa jedno nesebično prijateljstvo i istinske ljudske vrednosti koje podrazumevaju empatiju, ono malo svetlosti koja se probija između zgusnutih slojeva smoga ljudske bezdušnosti (koja se najbolje očituje u užurbanosti metropole gde su ljudi jedni drugima totalni stranci).

Božica Jelušić | Ne trebam ništa


Ne trebam ništa, ništa. Tek malo dobrih ljudi.
Na ulicama kaos, zastave svakakve fele.
Ne sviđa mi se roba što se na tezgama nudi,
Ni ti, što kibidabi, ne znaju sami što žele.

Nisam dio cjeline.Takva cjelina je krnja.
Ne želim ući u kuće gdje snovi omlitave.
Ja sam ona , što hodi pjevajuć preko trnja,
I plaća zablude svoje dukatima iz glave.

Niste me voleli mnogo, što bi Jesenjin rek'o.
Mrzi me da Vam kažem: Možda ste na gubitku.
Meni je posve lako pronaći gnijezdo neko,
Makar s jesenjim vjetrom vodim posljednju bitku.

Imam čvarke i žgance. Noć je duga preda mnom.
Sazviježđa igraju se pod užarenim čelom.
Moguće je da gorim i u podzemlju tamnom.
Ne trebam ništa, kad kažem. Stih me reže skalpelom.

Marica Žanetić Malenica| Kćeri moje

 

dok sam vas svojim tijelom rađala

skrivena snaga žene - majke

pretočena je u vas iz mene


dok sam vas dušom svojom rađala

skrivena mudrost žene - majke

pretočena je u vas iz mene


dok sam vas srcem svojim rađala

skrivena ljubav žene - majke

pretočena je u vas iz mene


ostavljam vam snagu, mudrost i ljubav

za nove živote dobro sjeme

za sjetvu u pravo vrijeme


kćeri moje

Podsjetnik! Predavanje prof. dr. sc. Željka Holjevca “Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti i kulturi (povodom 150. obljetnice rođenja)”


Predavanje će se održati u utorak, 30. studenoga 2021., u 18.00, u Dvorani Jure Petričevića, Strossmayerov trg 4 – Ulica Matice hrvatske 2.

Predavač će predstaviti ličnost i djelo intelektualca i političara Stjepana Radića (11. 06.1871.,Trebarjevo Desno) koji je s bratom Antunom 1904. godine osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku koja se borila za nacionalna prava, demokratizaciju društva i socijalnu pravdu za sve. Pisao je o financijskoj znanosti i suvremenoj ustavnosti, a glagoljicu je smatrao važnom osnovom za slavenski nacionalizam. Njegove misli o narodnoj bijedi, inteligenciji, smislu književnika, rodoljublju, slozi, vjeri, slobodi, jeziku, narodnoj svijesti, pravdi i srodnim temama i danas su poticajne kao poruke i pouke iz prošlosti. Umro je 8. kolovoza 1928. od posljedica atentata u Narodnoj skupštini u Beogradu.

Predavanje će biti održano u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama, stoga je broj nazočnih ograničen, a nošenje zaštitne maske obvezatno.

Veselimo se Vašem dolasku!

Književni tabure 3. prosinca: Senka Slivar


Poštovani,

završno izdanje ''Književnog taburea'' u 2021. godini održat će se u petak, 3. prosinca s početkom u 17:30 sati na našoj uobičajenoj adresi: Novska, Centar za mlade, Ulica Tina Ujevića 2.

Glavna gošća večeri je pjesnikinja iz Pakraca Senka Slivar. Publici će se predstaviti pjesmama iz svoje posljednje zbirke Kantice u pijesku i dijelom pjesama iz novog rukopisa u nastajanju.

Tribina će se održati uz pridržavanje aktualnih epidemioloških mjera.

Srdačno!

Siniša Matasović,
predsjednik Ogranka DHK SMŽ,

Željko Bajza | Otac




miri mi rodni kraj pokošenim sijenom
ovdje gdje sam učio slova
upijam samoću koja me nosi
dok vlak klopara mirnim poljima koja mi izmiču podno kotača
moja njiva jedri valovima pšenice
oče poklanjam ti požnjevenu djedovinu zlatni svežanj života
neka me obgrli sjenka drveća u nestalom gaju
u kojem je tvoj glas zašutio
pišem daljinama misleći na te
sjenku ti vidim zazelenjelu u žbunu sinulu u starom lišću
kad ne govorimo izravno o zemlji onda spominjemo nebo
i donosimo mnogo novog zaboravljenog
jer ono što pamtiš nije ono što treba da upamtiš
pa i ono što si zaboravio nije sve što voliš
ostavi na tren plug i crvene volove
ta ipak zemlji dugujemo malo spokoja i nježnosti
pamtim svijet je bio vedriji i jednostavniji onda
kad čeznuh za običnom ovozemaljskom malom ljudskom srećom
iznenada kad se dan do kraja otvorio i oljuštio
ništa ne ostade do toplog mi sjećanja na te
osim jasnog putokaza sunčane staze bijelog doma
tužno je u mojim snovima u srcu mom
bez tebe oče

Ivan Meroveus | Madness


Što u sebi imaš,
a moje je
i fali mi?
Ne zamjeram
uputiti se pitanjima
i tragati za stazom
čiji odgovor odobrovoljio bi krađu;

a možda si samo slučajem nalaznica
davno izgubljenog cjelova
zbog kog se osmijeh na obrazu omekšao?

Tad odbacit ću optužbu
i reći:

ostavi, tebi bolje pristaje!

Jadranka Gottlicher | Bok, stablo!


Moj unučić ne može hodati
 i pozdravlja stabla
Iz kolica vikne: Bok, stablo!
I stablo mu odgovori: Bok!
I mali se smije i ja i prolaznici

Onda kaže: Druga stabla
I ona se raspjevaju i rasplešu granama
Onako gola  i napuštena
Tad golubovi polete
Guguru -kaže dijete
Guguru -kažu oni s krova

Veseli se cijela Volovčica
U ovim hladnim i opasnim danima
 A ja kažem: Bok,stabla, do sutra.
    Čekajte nas! Nemojte otići!

Veljača, 2021.

ponedjeljak, 29. studenoga 2021.

On-line Antropološko predavanje „Halubajski zvončari“ u OŠ Mate Lovraka – Petrinja

 

29. studenog 2021. održano je On-line Antropološko predavanje „Halubajski zvončari“ za učenike OŠ Mate Lovraka-Petrinja, u organizaciji Udruge za kulturu „Ča?“ i Interpretacijskog centra baštine Banovine. 

Nakon teoretskog dijela i prikaza fotografija Halubajskih zvončara, prikazan je i antropološki film „Obahajanja Halubajskeh zvončari: Pusna nedeja 2017.“ autorice Tatjane Udović mag. cult. te su petaši iz Petrinje mogli doživjeti dio te ritualne prakse.

Čudesan Advent u Maloj sceni


"Glazba je ono kako osjećaji zvuče.“ Ovaj citat misao je vodilja adventa kazališta Mala scena.

U posljednje dvije godine mnogo se toga promijenilo. Udaljili smo se, pokušali postati bližima, ali osjećaj koji odzvanja u zraku jest uglavnom – strah. Kolika su djeca provela mjesece udaljena od svojih prijatelja? Roditelji, odrasli bez minute odahnuća? Odmora, ne samo fizičkog, već i duševnog. Ni ovaj advent nema onaj osjećaj, pun boja, čuvstvo koje zvuči kao cijeli orkestar. Još uvijek nedostaju neki instrumenti, određeno uzbuđenje. Usudimo li se? Veseliti se, biti bliski, osjećati neke druge emocije osim straha, sumnje, odvojenosti?

Zato je ovdje – kazalište!

Dragan Uzelac | Dramaturgija Semjuela Beketa

 

Avangardno pozorište – čekanje Godoa u teatru apsurda...

    U Parizu je tokom pedesetih godina 20. veka nastao tip drame u kojoj likovi bez ikakve motivacije i nepostojanje zapleta izražavaju konačnu uzaludnost života i apsurdnost sveta. Nekoliko radikalnih pozorišnih stvaraoca, među kojima su najznačajniji Samuel Beckett, Eugene Ionesco, Arthur Adamov i Jean Genet, čine brutalan raskid sa dotadašnjim pozorištem, menjajući njegovu samu suštinu pristupa likovima i samoj radnji. Sve postaje ogoljeno do nivoa apsurda jer ... 

Ivan Meroveus | resume


možda
ništa je – kolosalno odlagalište
gdje nitko neće dolaziti nikada
golema crna provalija svemira
u kojoj netaknute sekunde vrište
gušeći se u tišini koja vlada
neprekinuta

zamisli
jednom ničega neće biti
ostat će samo kufijski znakovi
na neuništivom kaležu
i imaginacija u kojoj su životi
od struna isprepleteni pramenovi
što čvorove vremenu stežu

zamišljam
jutarnje sunce krvavo se rađa
i krvavi obraz jezi toplinom
ne radi ništa – tako ubija
ipak, ono je moje, to oslobađa
i čini onu tamu odgođenom
– sve dok smo ono i ja

zamišljaš
ta spona pukne
kao što pući se mora
kao što otići moraš
i najednom sve umukne
jer tako se mora
a kako i kada – nikad ne znaš


nedjelja, 28. studenoga 2021.

Marija Grgurović Banovac |Jim Kwik (2021) ,,Mozak bez granica”


Jim Kwik je ugledni svjetski stručnjak za poboljšavanje pamćenja i ubrzanog učenja odnosno brain coach. Kao dječak, Kwik je pretrpio ozljedu glave, koja mu je obilježila djetinjstvo. No, uspio je spoznati kako može prevladati intelektualne prepreke te se osloboditi niza ograničenja. Stečenim spoznajama, odlučio je poučiti i druge ljude. Tako danas surađuje s mnogim poznatim osoba te im pomaže da razviju svoje prave sposobnosti i uče bez ograničenja.

Knjiga ,,Mozak bez granica” nastala je kao sinteza njegovog cjelokupnog rada i istraživanja. Na kraju svakog (pod)poglavlja moguće je pronaći različite savjete i vježbe kojima autor nastoji potaknuti čitatelja na aktivnost. Kwik nudi različite savjete kojima je moguće očuvati zdravlje mozga i njegov rad u ,,punoj snazi”. Osim toga, autor želi osvijestiti pojedinca kako se genij ,,ne rađa, nego stvara zahvaljujući temeljitoj praksi”. Naime, jedino kroz aktivni proces učenja, ljudi mogu zaista naučiti nove sadržaje, tehnike i vještine. Učenje nije isto što i ,,štrebanje”. Istinsko učenje je cjeloživotni proces, a ne rezultat jedne noći ili dana. Potrebno je otkriti tajnu učenja, koja olakšava navedeni proces te dovodi čovjeka do njegovog konačnog cilja – pamćenja:

Mate Milas | Ništa


I ništa za mnom ostat neće
U travi vjetar, u vjetru dah
Od krvi tuge, od sunca sreće
U šaci zemlje krti prah

I ništa neće ostat za mnom
Neka strast u jutru davnom
Jedan san u krilu zvijezda
Uvir crni, ništa, bezdan

subota, 27. studenoga 2021.

On – line promocija slikovnice „Beba otkriva svijet“

 

27. studenog 2021. održana je on – line promocija slikovnice „Beba otkriva svijet“ autorice Tatjane Udović mag. cult. i ilustratorice Elene Širola, u organizaciji Udruge za kulturu „Ča?“ koja je ujedno i nakladnik slikovnice. Video prezentacija slikovnice postavljena je na Youtube kanal Udruge za kulturu „Ča?“ te je dostupna svima na linku: https://youtu.be/lsZq5H4eCgk

Slikovnica „Beba otkriva svijet“ spisateljice Tatjane Udović i ilustratorice Elene Širola idealna je knjiga za prva radosna druženja  roditelja  sa  svojim djetetom, koja će naučiti dijete da raspoznaje temeljne pojmove  iz okruženja. Priča  je to koja će fascinirati novorođeno dijete i pripremiti ga za istraživačke aktivnosti s ciljem otkrivanja svijeta koji  ga okružuje, sa svojim pravilima i svojim prekrasnim transformacijama. Čitanjem ove čarobne slikovnice  poticat će se znatiželja mališana koja je od  fundamentalnog značaja za cjeloviti  razvoj djeteta i  razvijanje kreativnog razmišljanja, napisala je recenzentica mag.praesc.educ. Barbara Drezga, ravnateljica DV „Snjeguljica“.

Ispovijed jedne čitateljice


O romanu Ratka Bjelčića "Dvostruki prored"

(Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, 2021.)

Piše: Mirjana Mrkela  

Siščanka

Ako niste znali, Siščanka je ženska osoba iz hrvatskoga grada Siska. Imam prijateljicu koja je baš to. Zove se Renata. Od nje stalno saznajem nešto o Sisku: bilo je, sad je, bit će u Sisku ovo i ono.

Otvoren natječaj Hrvatska lijepa knjiga

 
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvorila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Ode Ivo među svjetlost kozmičkih boja


Među svjetlost kozmičkih boja otputovao je Ivo Govorčin Picasso (12. rujna 1935. – 24. studenoga 2021.). Gore ga već s pripremljenim kartama za briškulu i trešete čeka prijatelj, lutkarski mag Zvonko Festini, koji mu je i nadjenuo nadimak slavnog španjolsko-francuskoga slikara Pabla. Bilo je to još 1958. godine kad je Govorčin izbačen s Filozofskog fakulteta u Zadru zbog „neprimjerenog i opscenog“ plakata kojega je izradio za brucošijadu. S Ivom odlazi i posljednji duh zadarske kulture druge polovice prošloga stoljeća, jedan od onih koji su iz pepela stvarali Zadar Grad. Ostaje samo njegov Grb Svetog Krševana.

Zadar (i rodni Mali Iž) izgubio je još jednog velikog čovjeka. Slikara, profesora, lovca, tv snimatelja, nenametljivog a čvrstog čovjeka s mnogo interesa, zvanja i znanja, poznatog na više strana svijeta. O svemu sam s njim vodio duge razgovore, neke i objavio.

Sanja Jović | Kisele šljive


Kako bih rado gledala nebo sad kad mi pogled vuče na dole


Mamin pogled zakovan za tepih

Dole

Moj pogled zakovan za lego kocke u kaminu

Dole

Tatin pogled otkovan od nas

Dole 


Upravljam pažljivo prstima na nogama da se ne zapletu pri novom pokretu

Jer sve je novo sad posle vesti

Nova stopala da hodaju klimavom ulicom, nova koža da preživi nestalna godišnja doba, novi prsti da grade tvrdjave pod morem, novo srce da odbije nasrtaje.


Nova usta skupljena kao posle kiselih šljiva.

petak, 26. studenoga 2021.

Ivan Meroveus | Više podignite krovnu gredu, tesari

 

ovaj design oćuta i misli
neuozbiljen i nesavršen
još uvijek ne zna
kako zidovima građevine prići
i provjeriti nosive grede
nema se vremena
obilascima svima udovoljiti
možda lijenost smeta
možda patina privlači
tek sve se čini isto
kao kad zaglavni su kamen postavljali
zahvalan sam svima
koji nikada o tome
nisu razmišljali
jer imali su preče brige
mimoilazeći pogibelji
i zahvalan sam svima onima
koji su vječito zamjerke imali
njima posebno
naučili su me glasnije reći:

podignite više krovnu gredu, tesari!

Lea Brezar: Sloboda o kojoj se priča već dvije godine – ne postoji


Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar 

Rakete, urbano zagrebačko naselje i urbani zagrebački životi. Krizna 2020. traži prilagodbu, promjenu i prihvaćanje odgovornosti za vlastite postupke. će Dvanaest godina kasnije, protagonisti se okupljaju na promociji knjige. Jesu li zadovoljniji, odgovorniji, samosvjesniji? Odgovori ovise o tome kako su riješili svoju krizu u Godini Štakora, 2020. 

I u svom četvrtom romanu Lea Brezar traži način za nastavak životnih priča koje su došle do ruba nakon kojeg se moraju promijeniti potrošeni obrasci ponašanja. Kako je u predgovoru primijetila Marina Mađarević, „Godina Štakora“ je mali književni omnibus koji „isprepliće priče karakterno, ideologijsko, religiozno, seksualno i ekonomski različitih ljudi“. Kriza traži nove načine reagiranja, nema više mjesta za lažne slike o sebi koje se prodaju drugima, ali traži se i iskrenost prema samome sebi. 

Lea Brezar je poduzetnica, menadžerica u tvrtki Dhar media, koja se bavi organizacijskom kulturom i vođenjem. Vlasnica je časopisa BRENDfulness  i suosnivačica je srednje i osnovne škole Epoha, s programom temeljenim na waldorfskoj metodologiji. Promotorica je poezije kroz akciju „Oda poeziji“ koja se održava svake godine od 2016. i studira psihologiju na američkom The Open University. 

Irena Nevjestić | Tvoje oči



Gledam tvoje oči, tražim neku dubinu,
Lokvu, baru, more, ocean
A nalazim samo šarenicu i leću
I to mi daje ideju za ručak
Ubacit ću suho meso jer ti to voliš, a ja volim leću bez suhog mesa
I u dućanu me police tjeraju da odlučim
Hoću li zelenu, smeđu, crvenu ili crnu
Proklinjem tvoje oči koje nisu mokri oceani
Već ideje za ručak
Prazni tanjur koji ja punim

četvrtak, 25. studenoga 2021.

Igor Petrić | igra na žici


uhvatiš li pravi ritam
odmah na početku
žicu nećeš ni osjetiti

ne gledaj dolje
ni desno ni lijevo
samo ravno idi

ispred tebe
neistraženo je prostranstvo iskustva
koje tek trebaš spoznati

Željko Bajza | Put u vječnost



"Ja sam put vječnosti u vječnost. Ja sam kruna ovoga svijeta. Planeti, sunca i zemlje su slika mojih očiju." – opet se javlja Matoš. Ja, međutim, pazim da strah ne prevagne na moju stranu. Drago mi je da sam opet tu u ovom ofirskom zagorskom krajoliku gdje sam često kao dijete tražio onu svoju zvijezdu. Oduvijek su ljudi sanjali raj na zemlji i tražili besmrtno carstvo. Ovozemaljska zla su loša savjest, mržnja i pohlepa. Moj je krajnji cilj stvoriti neovisnu sliku o sebi. Izazivam onoga koji svime upravlja da me spasi. Liječeći rane snage su se istrošile, a ja molim uvijek samo da mi se ostavi onaj moj "mali dojam" kako je Cezanne govorio, "boju moje ingenioznosti."

Siti Ruqaiyah Hashim | Skice ljubavi

  

Haaretz.Com izvještava

izraelski doktor je plakao

kada je njegov pacijent, sirijski tinejdžer

sa Golanske visoravni

koga je liječio po drugi put

rekao 

"Doktore, hvala vam što ste me opet liječili

tvoja djeca

imaju playstation, Ipad i Iphone

ali  mi imamo samo granate i metke

za igranje.”


Također je javljeno

da je stopa samoubistva u izraelskoj vojsci veoma visoka

posebno među mlađim osobljem


Ah! Obučeni vojnici

sa najmodernijim naoružanjem

također su ljudska bića

sigurno ima onih koji ne mogu spavati

progoni ih

rušenje naslijeđenih palestinskih farmerskih kuća

izgrađenih prije 100 godina

ili razbijanje ruku bacanjem kamenja adolescentima 

ili pucanje u šal mrtvoj studentici

jer se nije zaustavila na kontrolnom punktu

zato što nije razumjela hebrejski jezik.


Prijevod Vesna Spanić