subota, 30. rujna 2017.

Radmila Milojević | Iz trena u tren


Divno prolećno veče,
duvao je blagi povetarac,
pun mesec je izlazio.
U čarima sam paukove mreže.
Kroz prozor duše moje
guši me osećaj i grešaka tren.

PS portal predstavio zbirku kratkih priča

„Pričam Svoju Priču“


Kada se nešto radi sa srcem i dušom, onda to naposljetku zasluži uspjeh. Promocija zbirke kratkih priča „Pričam Svoju Priču“ upravo je dokaz navedenom. Malu dvoranu Hrvatskog doma Petrinja posjetilo je 60-tak gostiju kojima su književni sadržaj donijeli ljudi koji uživaju u pisanoj riječi, a to su članovi redakcije PS-portala i autori čije su priče zastupljene u samoj zbirci.

Književnu večer otvorili su izvrsni Alf acoustic band pjesmom „House Of The Rising Sun“ grupe The Animals, a potom se publici obratio kolumnist i šef redakcije PS-portala Aleksandar Olujić (u krugovima PS-portala poznatiji kao kaplar) koji je pozdravio nazočne, te se ispričao fotografu Zdravku Turkulinu koji je zaslužan za izgled naslovnice zbirke, međutim malenim propustom nije naveden kao autor fotografije u samoj zbirci.

Mira Jungić | Jednodnevni leptir



Uletio je jutros s terase u sobu
čim sam otvorila vrata
i uhvatio se za zavjesu.
Što ti je leptiru?
Pa vani je cvijeće još uvijek
tako mirisno
i sunce grije ne mareći za puzajući dolazak jeseni.

Senka Lovrić | Nestale zvijezde


Jednom smo sjeli u veliki autobus
i noćnom linijom putovali do Trsta.
Svakoj zvijezdi sam izmislila ime i spremila je duboko u oči.
Ti si divovskim koracima grabio grad,a ja sam te pratila.
Kažu danas da sam na tebe.
Ja se osvrćem i mene ima.
U tvom nepostojanju najviše .
Ja zapinjem na istom slovu i prve korake učim zauvijek.
Ti si tek riječ
na svim jezicima svijeta.
I mala rupa na srcu u kojoj nestaju zvijezde.
Nekom pogreškom svemira
još otvorena.

Dnevnik (ne)obične djevojke


Suđenje

Piše: Božana Ćosić

Stigao je dan suđenja i naravno da sam bila prisutna tokom suđenja Hrvoju. I sad, kako da opišem taj dan? Jednostavno ne znam pronaći prave riječi. Za mene je to bio toliko mučan i težak dan da još uvijek ne mogu bistro  razmišljati. Naime, odmah na početku je izgledalo kao da mu sude u najmanju ruku za ubojstvo. Bilo je kao u filmovima. Imao je odvjetnika, saslušanje se odvuklo na gotovo cijeli dan. Pola od onoga što je tužiteljstvo iznijelo nisam razumjela. Kako i bi kada su mu natovarili meni posve nepoznate stvari. Sve što mi je Hrvoje rekao bile su tek mrvice. Ispalo je da je surađivao s kriminalcima i svojevoljno dopustio raspačavanje droge u kafiću čiji je vlasnik. Navodno je sve znao i čak uzimao dio novca od prodaje.

petak, 29. rujna 2017.

Mjesec hrvatske knjige 2017.










Mjesec hrvatske knjige 2017.


Programski odbor Mjeseca hrvatske knjige 2017 na 1. sjednici, održanoj  19. travnja 2017. godine usvojio je prijedlog da svečano otvaranje manifestacije bude u Crikvenici 13. listopada 2017. godine u kojoj se od 11. do 13.10. održava Savjetovanje za narodne knjižnice.
Ovogodišnja manifestacija posvećena je enciklopedistici.

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.


Više...

Knjižnice grada Zagreba

Ivica Grgić | Vodarice




Već tihe zore šušte modri skuti
u rosnatu travu utkao se sjaj
preko njiva sunovrat se žuti
obojio polja i usnuli gaj.

DHK Zadar | Tihomil Meštrović: Kroatološki ogledi



Katarina Petrac | Ushit prvog straha



Kad ostane samo miris kože
I otpadne i posljednja latica ruže

Probudi me u noći dok mjesec je mlad
A u treptaju zvijezda tiho sniva grad

Sven Adam Ewin | Kad god mislim o tebi



kad god mislim o tebi
kao da ulazim
u vinski podrum
prepun svježeg mošta
s visokom razinom ugljičnog dioksida

kad god mislim o tebi
misao mi luta
tijelom
i zaustavlja se na jednom mjestu
kao što se pas zaustavlja iznad bijelog tartufa
i markira ga
pada mi tlak
gubim ravnotežu
zajapuren sam
ne znam kako iz podruma
jer ne mogu prestati misliti o tebi
htio bih pozvati pomoć mobitelom
ali ne znam čemu služi

Patrik Weiss | Suočavanje


i crna lica
i bijele ruke
uvijek iste
uvijek
o uvijek iste
pritišću me uza zid
a ja se svaki put iznova
rušim poput beskrajnih domina
postavljenih licem u lice

Mitopeja predstavlja svoju prvu knjigu | Neil Gaiman: "Nordijska mitologija"


U ponedjeljak, 2.10.2017. u 19 sati u Crafter's Lavu, lokalu iznad Kamenitih vrata, onom s balkonom s isklesanim lavom, s Nelsonovim lancima. U možda najljepšem prostoru u Zagrebu za promicanje jedne vrijedne, potrebne, mitopejske knjige a i posebne knjige napravljene umijećem izrade knjiga koje navodno više ne postoji u našem vremenu.

Uz podršku predivnih prijatelja Gorana i Mislava, pretovario sam kompletno luksuzno izdanje "Nordijske mitologije" sebi na čuvanje. I znam što ljudi kažu kad je vide.

Nema tužne priče, ovo je najljepša moguća priča za prijevodnu knjigu na hrvatskom u ovom trenutku.

Zasad je možete kupiti samo u Crafter's Lavu. Ako dođete.


Svima koji su podržali Mitopeju prije no što su znali razinu ozbiljnosti kojom mi tu radimo knjige dostavit ćemo njihov numerirani primjerak ubrzo, sigurno i s povjerenjem, na kućni prag. Kao i svima koji nakon ovoga otkriju Mitopeju.

Možda sam samo umoran, jer proteklih šest mjeseci je bilo ubitačno iskustvo: ali ne lažem kad kažem da ovime potpuno mijenjamo nakladničku paradigmu. Za prijevodnu književnost.

Ne samo u Hrvatskoj, svugdje.

(V.C. Sever)

Vlasta Janton | Skupljena krila


I onda, kada začuješ te tihe
i malene korake, znat ćeš da su moji.
I onda kada osjetiš meke i nježne ruke
oko svog vrata, znat ćeš da su moje.
I kada začuješ grleni smijeh,
znat ćeš da je moj.
I miris cvjetni, opojni,
znat ćeš da je moj.
I kada ti netko često posjećuje misli,
znat ćeš da sam to ja.
I kada osjetiš ljubav, snažnu i moćnu,
kako širi svoje raskošne niti,
znat ćeš da sam to ja.
Ali ako jednom poželiš da odem,
ja tiho ću svoja skupiti krila.
Ti tražit ćeš me svuda...ali mene više neće biti.

četvrtak, 28. rujna 2017.

Dobitnici književne nagrade Drago Gervais Darko Šeparović i Krešimir Stanišić


vrijeme: 27.09.2017.

Dobitnik književne nagrade Grada Rijeke Drago Gervais za 2017. godinu u kategoriji neobjavljenog rukopisa je Darko Šeparović za roman pod nazivom "Krvotok" a u kategoriji objavljenog djela na nekom od idioma čakavice Krešimir Stanišić za zbirku pjesama "Porat uspomenov", objavljeno je na konferenciji za novinstvo održanoj u Rijeci u srijedu.  

Opatija je prva turistička destinacija na svijetu koja postaje Free Reading Zone


vrijeme: 27.09.2017.
mjesto: Opatija

Dobro došli u Opatiju, otvorenu virtualnu knjižnicu — prvi turistički grad u Hrvatskoj i svijetu koji povodom Svjetskog dana turizma postaje Free Reading Zone!

Prošloga prosinca Hrvatska je postala prva zemlja na svijetu kao zona besplatnog čitanja, otvorena virtualna knjižnica dostupna svim ljudima. Ovaj revolucionarni pilot-projekt, vođen grupom vizionara pod pokroviteljstvom organizacije koja lansira Free Reading Zone širom svijeta, No Shelf Required, otvorio je naše umove i srca prema ideji besplatnog čitanja za sve ljude. Današnja objava portala No Shelf Required ukazuje na važnost i potencijal tehnologije da u potpunosti transformira način na koji knjige i znanje dopiru do ljudi izvan institucija i daleko od gradova, velikih gradskih knjižara i urbanih sredina.

Ovoga rujna ispisuje se sljedeće poglavlje u hrvatskoj priči o zonama besplatnog čitanja u gradu Opatiji unutar čijih granica za virtualnu knjižnicu pod nazivom Opatija Reads nije potrebna autorizacija ni potvrda identiteta. Kako se na vrijednost projekta od početka ukazuje iz perspektive ne samo kulture i obrazovanja već i turizma, građani Opatije kao i njezini mnogobrojni turisti u naredna dva tjedna mogu besplatno čitati pregršt knjiga iz cijelog svijeta, na raznim jezicima, uključujući i hrvatski.

Sve što korisnici trebaju napraviti je skinuti aplikaciju Opatija Reads za Android, iOS, ili Windows pametne telefone i tablete. Knjižnici se unutar zone može pristupiti i putem stranice https://opatijareads.odilotk.es.




Izvor:Culturnet.hr

Dani Mirka Kovača 2017.


vrijeme: 05.10.2017. - 08.10.2017.
mjesto: Rovinj

Četvrti Dani Mirka Kovača, koji započinju u Rovinju 5. listopada, obuhvatit će razgovore s dobitnicima Nagrade Mirko Kovač za 2016., dva okrugla stola i svečanu dodjelu Nagrada.

Dobitnici Nagrade Mirko Kovač za 2016. su:
Damir Ovčina, Ivan Čolović, Mirjana Karanović i Hana Jušić.

Program

četvrtak 05. 10.
MMC
18 sati
svečano otvaranje
razgovor s Damirom Ovčinom dobitnikom nagrade Mirko Kovač za roman, vode Seid Serdarević i Slobodan Šnajder

Kino Gandusio
20 sati
projekcija filma Ne gledaj mi u pjat, razgovor s Hanom Jušić, dobitnicom nagrade Mirko Kovač za mladoga autora, vodi Bruno Kragić

petak 06.10.
MMC
12 sati
okrugli stol Od književnog djela do scenarija
sudjeluju: Vladislava Gordić Petković, Veljko Bulajić, Miljenko Jergović, Ante Tomić, Borka Pavičević, vodi Nikica Gilić

17 sati
razgovor s Ivanom Čolovićem, dobitnikom nagrade Mirko Kovač za esej, vodi Tomislav Brlek

Kino Gandusio
20 sati
projekcija filma Dobra žena, film dobitnika i razgovor s Mirjanom Karanović, dobitnicom nagrade za scenarij, vodi Borka Pavičević

subota 07.10.
MMC
12 sati
okrugli stol Mirko Kovač kao scenarist
sudjeluju: Lordan Zafranović, Filip David, Branko Ivanda, Vlaho Bogišić i Andro Martinović, vodi Bruno Kragić

Kino Gandusio
19 sati
svečana dodjela nagrade
vode Vlaho Bogišić i Vojo Šiljak

http://www.pour.hr/events/1571-cetvrti-dani-mirka-kovaca
https://www.facebook.com/Mirko-Kovač-196630077863/


Izvor:Culturnet.hr

HENA COM | Suzana Matić: "Ne naginji se unutra"


Izdavačka kuća HENA COM poziva vas u srijedu, 4. listopada 2017., u 19:00 sati u caffe bar/club Botaničar, Trg Marka Marulića 6, Zagreb

na predstavljanje knjige Suzane Matić, "Ne naginji se unutra"


Sudjeluju:
Jadranka Pintarić, promotorica
Marina Vujčić, urednica
Jelena Miholjević, glumica
Suzana Matić, autorica

Priče Suzane Matić nalik su na jedan od onih složenih osjetljivih mehanizama kojima se sa strepnjom i nadom izlažemo kad nešto u nama ne radi kako treba: savršena klopka za valove, titraje, sve nevidljivo od čega smo sastavljeni.

Ne naginji se unutra – kada bi ova knjiga bila prostor, za mene bi bila čekaonica laboratorija ili bolnice, klizište, mjesto na kojemu nas dostiže poruka koju smo čekali cijeli život; kada bi bila vrijeme, bila bi vrijeme između, kratki spoj nade i straha, neplanirani trenutak malog ili velikog svođenja računa. Tajni život tijela, modrice i lomovi duha, nevidljive niti koje povezuju jezik i put, matematiku i roditeljstvo, ljubav i udarce…

U pričama Suzane Matić sve ama baš sve povezano je, a onaj središnji čvor (strahu i naslovu knjige usprkos) valja tražiti unutra, u dubini. A ondje je, ondje najviše, i zadovoljstvo čitanja.


Roman Simić

Pavol Janik | U plavom


INTO THE BLUE


From morning we tirelessly squander ourselves into the blue,
which falls short of the border between water and sky.
Into the blue in which the swimming routes of fish cross
with the flight lines of birds.

Robert Tomšić | Moj Anto


Imam prijatelja
koji je bio u logoru.
Ne pričamo o tome.

Igor Petrić | NaRoDnA (trenutak vREMmena)


Iščupaj mi srce i pojedi ga pred svima. Neka vide koliko te volim. Neka osjete onu finu slatkoću krvi, koja će kap po kap kapati s tvojih malih, koščatih prstiju, sve do prašnjave majčice zemlje. Zemlja ko zemlja, siva i crna, crvena i smeđa istovremeno, raspada se pod prstima. Suha kora raspucala, iz koje jedino još crveni makovi rastu i hrane se crvenim kapima života. Tako nježni i mirisni i ima ih svuda.

-Voliš li makove? – urlaju anđeli.

-Vidiš li ljude? – samo stoje i gledaju bez veze.

srijeda, 27. rujna 2017.

Besplatne elektroničke knjige: Objavljen 'ženski prozni blok'


vrijeme: 27.09.2017.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige tri prozna naslova nagrađivanih i prevođenih hrvatskih autorica koje se bave sudbinama pojedinaca i generacija u ratnim i tranzicijskim vremenima.

To su "Doppelgänger" Daše Drndić, "Sloboština Barbie" Maše Kolanović i "Birali ste broj koji se ne koristi" Antonije Novaković, izvijestilo je Društvo za promicanje književnosti na novim medijima.  

Ispovijed jedne čitateljice XVIII.


O romanu "Halo, Zemlja zove Snježanu" Sonje Smolec

Piše: Mirjana Mrkela

Ilustracije
   
Piscima su knjige kao djeca. Tako se ponekad kaže. A kad se to događa, ne pomažu doktori, nego urednici. Šalju mailove, telefoniraju.
   
S jednom urednicom razgovarala sam o ilustracijama svojih priča. Ako je knjiga dijete, ilustracije su mu odjeća.

Stihovnica Siska 30.9.2017. | Gost Zlatko Majsec


Iduća Stihovnica Siska na rasporedu je u subotu 30. rujna s početkom u 19 sati. Kao glavni gost večeri nastupit će Zlatko Majsec, pjesnik, prozaik i glazbenik iz Velike Gorice. Ovom prilikom predstavit ćemo njegovu novu knjigu ''Frik iz kvarta'', koja je dobila naziv po istoimenoj kolumni koju Zlatko zadnje dvije godine piše na web portalu Kronike VG. Knjiga je u 2017. godini objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Ovime proširujemo ionako već uspješnu suradnju između naša dva ogranka. Dođite i provjerite zašto je Zlatko po svojoj kolumni i knjizi odnedavno postao podjednako prepoznatljiv kao i po svom glazbenom stvaralaštvu. Očekujemo Vas na poznatoj adresi: Ogranak MH Sisak, Rimska 9.

Izdvajamo iz životopisa Zlatka Majseca:

Rođen je 20. prosinca 1979. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Velikoj Gorici. Diplomirao je filozofiju i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi u V.Gorici.
Aktivan je više od deset godina na hrvatskoj slam poetskoj sceni. Pjesme i priče objavljivao je u relevantnim književnim časopisima i na web portalima, a kao glazbenik, pjesnik i prozaik bilježi i brojne klupske nastupe te gostovanja na raznim radio postajama. Za neovisnu etiketu ''Bratstvo duša'' 2015. godine izdaje svoju prvu poetsku zbirku: ''Sve filozofije završe u narodnim poslovicama''. S bendom Mel Camino, u kojemu je kantautor i pjevač, dosad je izdao tri studijska albuma.

Siniša Matasović,
moderator Stihovnice

Sven Adam Ewin | Nosferaton četvrti



Turist si… Lutaš s kamerom i blicom
Za tajnom Sunca što u meni kuca!
Ne traži slijepo. Posluži se skicom.
Zavaraj njome Vrhovnoga suca.

Pa priđi mojem sarkofagu s Pticom,
Gdje strašni Horus jezikom paluca
I nježno takni svojom jagodicom
To tajno mjesto: lijevo ispod srca!

Kada mi tijelo zamiriše smirnom,
To bozi moje uskrsnuće slute,
Anubis kada udari zvekírom

I crne ptice označe mi pute,
Ti se ne plaši, već sačekaj s mirom:
Da damar moga srca uđe u te.

Ivan Gaćina | Nosi me u srcu



U predvorju mašte dišeš pored mene,
al' u mračnoj zbilji odavno te nema,
kroz procjepe boli bride uspomene
dok napuklo srce nemirno drijema.

Ivica Grgić | Lijepa moja Iris



Znam da negdje srebrne kose tuguješ u suton
i pitaš se jesmo li mogli bolje tih godina
kada se molila krunica više nego ikad
ljubav zahvaćena ratom postala je sužanj
nekih viših ciljeva kojima nismo odoljeli.

Robert Tomšić | Pred zoru


Pred zoru,
sanjao sam
prošlost.
Možda sam
mogao bolje,
ili više,
Možda jače,
ili iskrenije.
Možda.
Bio je to san.
Probuđen.
Znao sam!
Danas moram
bolje, više,
jače, iskreno.

utorak, 26. rujna 2017.

Naklada Bošković predstavlja 28.rujna 2017. | Luko Paljetak: E. ali si čovjek, ali si ljud?



Naklada Bošković predstavlja 27.9.2017. | Luko Paljetak: Ružičasti kontejner



38. ZKR: Hrvatska književnost u europskom kontekstu


vrijeme: 05.10.2017. - 08.10.2017.
mjesto: Zagreb

Od 5. do 8. listopada 2017. godine Zagreb će biti domaćin 38. Zagrebačkih književnih razgovora na temu 'Hrvatska književnost u europskom kontekstu', koji se održavaju u organizaciji Društva hrvatskih književnika.  

U okviru središnje teme „Hrvatska književnost u europskom kontekstu“ razmotrit će se neki od sljedećih aspekata: dijakronijski i kontekstualni aspekti formiranja i procvata hrvatske književnosti od srednjega vijeka naovamo; hrvatski jezik i hrvatske knjige na europskim školama, učilištima, u bibliotekama i nakladama nekoć i danas; prepoznavanje istaknutih autora i kritička recepcija djelā te tematskih i oblikovno-stilskih posebnosti hrvatske umjetničke književnosti tijekom 20. i na početku 21. stoljeća.

Ružica Cindori gošća na tribini Jutra poezije, 30.09.2017.


Ružica Cindori gošća na tribini JUTRA POEZIJE, 30.09.2017. Adresa: „Pod starim krovovima“, Basaričekova 9, Zagreb Vrijeme: 12,00 sati Voditelji i moderator: Robert Roklicer. A povodom: „ RUJAN - MJESECA PJESNIKINJA (DAME PRVE BIRAJU)“

O gošći:

Ružica Cindori rođena je u Ludbregu 1961. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju, a potom pohađala poslijediplomski studij informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo. Tajnica je Društva hrvatskih književnika. Živi u Zagrebu. Objavila je zbirke pjesama Lomače zelenila (1984.), Rez, nezacijeljen (1989.), Krugovi. Udaljenost. (1997.), Ludbreški listopad (2002.), Strpljivost (2006.), Grad, šuma, otok (2006., nagrada Dobriša Cesarić), Pamučno zvono (2010.), Kasno (2011.), Странникът от Итака (Stranac na Itaci, 2011., izbor, na bugarskome jeziku), Zaboravište (2013.), Некој пред мене бил во оваа шума (Netko je prije mene bio u ovoj šumi, 2016., izbor, na makedonskome jeziku), Lenta od vjetra (2017.).

U Bugarskoj je nagrađena nagradama „Dimčo Debeljanov“ i  „Srebrno leteće pero“. Pjesme su joj uvrštene u više izbora i antologija te prevedene na desetak stranih jezika. Prevodi poeziju sa slavenskih jezika.

Rikon 2017 program



20. konvencija fantastike Rikon održava se od 6. do 8. listopada 2017. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Počasna gošća Rikona je Emma Newman, višestruko nagrađivana britanska  spisateljica spekulativne fikcije te nagrađivana podcasterica. Na konvenciji će održati predavanja o podcastima i o naraciji audioknjiga, sudjelovati na tribini o LARP-u te održati književnu radionicu.

Napomena: Zadržavamo pravo naknadne izmjene vremena i mjesta održavanja programa uslijed nepredviđenih okolnosti.

više...

Avanturistički SF triler PETA DIMENZIJA osvojio je ovogodišnju nagradu publike Artefakt 2017.


Tomislav Beronić: PETA DIMENZIJA
vrijeme: subota 7.10.2017.  u 17:00 sati
mjesto: Filozofski fakultet u Rijeci – Konvencija fantastike RIKON
Program predstavljanja (klik na link)


Stotinu godina nakon misteriozne smrti Nikole Tesle znanstvenici nastavljaju njegova istraživanja. Mlada znanstvenica otkriva pojavu nepoznatu suvremenoj znanosti.

Peta dimenzija je duhovni dio svemira ispunjen sjećanjima i zaštićen razornom silom u kojem borave oni koji su zaslužili vječnost.

Tragajući za odgovorima naša junakinja obilazi lokacije širom svijeta. Ljubav i razumijevanje nalazi gdje najmanje očekuje, a susreti za značajnim osobama iz znanosti i duhovnosti u proteklih dvije tisuće godina usmjeravaju je u misiju koju tek treba otkriti.

Avanturistički SF triler PETA DIMENZIJA osvojio je ovogodišnju nagradu publike Artefakt 2017. Svečano uručenje nagrada bit će istoga dana na istom mjestu u 19:30 sati.

Više o romanu saznajte na

http://petadimenzija.ured.hr/

Damir D. Ocvirk | Snig nad Šokadijom



Imao je plug, njivu, tri svinje,
starog konja, livadu uz voćnjak,
imao je žita i kolinje;
dida Mata, šokački samotnjak.

Tomislav Domović | Noć u kojoj nismo


Noć u kojoj nismo
Tvojim kosama maše
Svilom paučine
Ti, ljubavi
Okružena si samoća

Moje srce bubri kao šutnja zaljubljenika
Njegov ritam sjaćeni su čvorci
U jug lete, u tvoje neobrane vinograde
Grozdove zoblju
Pustoše
Beračima ništa ne ostavljaju
U noći u kojoj nismo


Snježana Akrap-Sušac | Skoro očajna


Došlo je to iznenada. Jednog sam se jutra probudila - sredovječna! Bez ikakvih znakova upozorenja u zrcalu ugledah ocvalu ženu nalik meni. Dugo smo se gledale. Uvjeravala me da smo mi jedno. Smijala sam joj se sve dok se smijeh nije pretvorio u suze. Mi smo doista jedno. Gledam te umorne oči, tijelo bez struka… osjećam težinu u nogama, u glavi pomutnja. Moj mi se odraz nije nimalo svidio. Skuhala sam kavu i zabrinuto gledala u šalicu, kao da će mi ona pomoći. “Jebiga”, rekoh glasno, došla su nova vremena. Dotjerala sam se i skoro očajna uputila prema zrcalu. Začuh vesele glasove. Bile su to moja sestra i prijateljica - prekrasne, malo ocvale žene. Svojim smijehom  otjeraše očaj s moga lica. Veselo ih pozdravih i nas tri sredovječne žene krenusmo radosno u grad na kavu. Život je lijep - pomislih. I zaboravih da sam prije par minuta bila skoro očajna.

Senka Lovrić | (Ne)vidljivi








Nedjeljna jutra postaju nalik svim ostalim jutrima. Svi ti nepoznati glasovi sjate se pod prozore pa poput gladnih golubova kljucaju buđenja, bez imalo milosti. Trebalo bi znati sačuvati svoje tišine u ovim godinama. Jutros popuštaju brane. Mekane su i krhke. Svjetlo se probija kroz krošnje preostalih drvoreda. Tješim se brojnim pticama i njihovim neumornim pjevom nad bezglavim tijelima. A nekoć sam voljela beskraj velikih gradova

Misli se ubrzano gomilaju i isto tako gube u buci crkvenih zvona. U zvučnom kaosu opstaje samo vapaj za vremenom u kojem je živjela melodija. Ovdje čovjek lako zaboravi smisao i izgubi razum.

Zamišljam malene, zdepaste i nasmijane časne sestre u visokim zvonicima. Gore sigurno zaborave na vrijeme povlačeći debele konope dok zvona ne postanu dovoljno glasna da prepolove nebo i naprave prolaz kroz koji se (možda) spuštaju anđeli da spase ovdje što se spasiti da. Poželim biti jedna od njih u tom visokom zvoniku i zaboraviti svoje (ne)vrijeme, držati konop u rukama i preskočiti red zvonjave. No,bi li znao ovaj svijet ,što s tolikom tišinom?

ponedjeljak, 25. rujna 2017.

Imena pobjednika natječaja „KAJ 2017“


Nakon otvaranja malih, zatvorenih koverti obilježenih samo šifrom, otkrili smo imena autora:

Prvo mjesto dijele četiri pjesme, svaka s ukupno 26 bodova

ZVIRANJEK - Naslov pjesme: Večer v gradu.
Autor: Aleksandar Horvat, Ludbreg

NANA - Naslov pjesme: Ne edlausku
Autorica: Snježana Tišljarić, Ždala

PETAR - Naslov pjesme: Na vrhoču... angeli
Autor: Tibor Martan, Novi Marof

USPAVANA LJEPOTICA - Naslov pjesme: Hiža me matere
Autorica: Jasminka Mesarić, Čučerje

Drugo mjesto također dijele četiri pjesme, svaka s ukupno 25 bodova

Anno Domini - Naslov pjesme: Foringaš strplenja
Autorica: Zdenka Čavić, Koprivnica

2202 - Naslov pjesme: Oblok
Autor: Antonio Karlović, Kupljenovo

TRTANA - Naslov pjesme: Ringišpil
Autorica: Anica Lukina, Donja Stubica

ZIBAČA - Naslov pjesme: Dežđek curi
Autorica: Slava Rosandić, Zagreb

Treće mjesto dijele dvije pjesme, svaka s ukupno 23 boda

511959 - Naslov pjesme: Zagorska mesečina
Autorica: Irena Štefanec Perović, Zagreb

21. listopada 1936. - Naslov pjesme: Bojim se
Autorica: Blanka Cujzek, Zabok

Vezane objave

Rezultati natječaja KAJ 2017. časopisa za književnost Kvaka
1. Natječaj kajkavske poezije – časopisa Kvaka „KAJ 2017“

Rezultati natječaja KAJ 2017. časopisa za književnost Kvaka


Na natječaj je stiglo 27 radova iz gotovo svih krajeva Hrvatske gdje se govori i piše na nekom od kajkavskih narječja. Svi radovi prijavljeni su prema propisima natječaja.

Radovima su se dodjeljivale ocjene od 1 do 10.

Na osnovu nezavisne procjene radova pristiglih na natječaj, tročlani prosudbeni odbor:

Jelena Hrvoj
Maja Cvek i
Slavica Sarkotić

izabrao je radove prijavljene pod slijedećim šiframa:

Prvo mjesto dijele četiri pjesme, svaka s ukupno 26 bodova

ZVIRANJEK
NANA
PETAR
USPAVANA LJEPOTICA

Drugo mjesto također dijele četiri pjesme, svaka s ukupno 25 bodova

Anno Domini
2202
TRTANA
ZIBAČA

Treće mjesto dijele dvije pjesme, svaka s ukupno 23 boda

511959
21. listopada 1936.

Molimo autore na nam najkasnije do 15.10.2017. e-mailom dostave originale svojih pjesama kako iste ne bi morali prepisivati. Na taj način izbjeći ćemo moguće pogreške.

Hvala svim natjecateljima. Čestitamo pobjednicima!(V.S.)

Vezane objave

1. Natječaj kajkavske poezije – časopisa Kvaka „KAJ 2017“


Lukša Peko: 'Marin Držić'


vrijeme: 26.09.2017.
mjesto: Dubrovnik

Grafičko-pjesnička mapa Lukše Peka 'Marin Držić' predstavit će se u Domu Marina Držića u utorak, 26. rujna 2017. u 20 sati.  

Mapu će predstaviti Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića i urednik mape, povjesničar umjetnosti Marin Ivanović, autor predgovora,  i akademik Luko Paljetak, autor predgovora.

Ova grafičko-pjesnička mapa sadrži ukupno 33 lista papira formata 32 x 30 cm, od čega je na 12 listova papira tehnikom ofseta otisnuto 12 pjesama Marina Držića, a na 12 listova papira tehnikom bakropisa i suhe igle 12 grafika Lukše Peka. Na po dva lista u tehnici ofseta otisnuti su predgovori Marina Ivanovića i Luka Paljetka, na dva su lista otisnuti životopisi Marina Držića i Lukše Peka a na posebnom listu otisnuta je naslovna stranica, predgovor Marina Držića i impresum.

Nakladništvo mađarskih Hrvata na 47. Varaždinskim baroknim večerima


vrijeme: 27.09.2017. - 28.09.2017.
mjesto: Varaždin

Nakladništvo mađarskih Hrvata s izvrsnim autorskim osobnostima bit će predstavljeno u popratnim programima na 47. Varaždinskim baroknim večerima u Varaždinu dana 27. i 28. rujna 2017.

Odabrana nakladnička djelatnost mađarskih Hrvata predstavit će se u okviru popratnih programa Varaždinskih baroknih večeri, kojima je ove godine Mađarska zemlja partner.

Moguća misija: Učiniti što više književnosti dostupne na engleskom

Razgovor s Terrom Chapek o prevođenju malih književnosti na engleski i još ponekoj tajni američkog i hrvatskog izdavaštva iz prve ruke

Razgovarao: Milan Zagorac
Terra Chapek i ja vodimo ovaj razgovor već nekoliko mjeseci, s manjim prekidima pa ponovnim uspostavljanjima veze na daljinu, gotovo kao „ground control to major Tom“… No to je posve uobičajeno u virtualnom svijetu, uz onaj nezaobilazni „hej, pa mi se ionako znamo“ kada se nekom prilikom negdje na svijetu zaista i sretnemo. I na kraju smo se sreli „pored žute crkve“, ovoga ljeta, u Lovranu, nakon što smo se tjednima mimoilazili po Srednjoj Europi: preko Beča, Praga, Budimpešte, do Zagreba i Rijeke, gotovo kao u filmu „Before Sunrise“, samo manje melodramatično: ovdje smo Terra i ja tek mijenjali uloge urednika, vodiča, putopisaca i imaginarnih kartografa…  

No, pustimo sada na stranu impresije koje prate profesionalne razgovore – na kraju intervju nismo „odradili“ na toj ljetnoj lovranskoj kavi, već opet u virtualnom prostoru, odakle se Portland i Rijeka čine kao neposredno susjedstvo, osim što nas dijeli 9 vremenskih zona i, naravno, dva posve različita svijeta, onaj američkog sjeverozapada i ovaj naš, Srednje Europe na rubu Zapada.

Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“


Temeljem članka 36. Statuta Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, KLASA:
012-03/14-01/01,URBROJ:2176/05-20-14-4 od 29. travnja 2014. godine, koji je izmijenjen Odlukom o izmjenama Statuta Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, KLASA:012-03/16-01/01, URBROJ:2176/05-20-02-16-4 od 30. studenog 2016. godine i Statuta Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak–pročišćeni tekst, KLASA:012-03/17-01/01,URBROJ:2176/05-20-02-17-1 od 18. siječnja 2017. godine, ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, Dubravka Šurlan, objavljuje

NATJEČAJ
za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“

1.    Natječaj raspisuje Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
2.    Nagrada „Tea Benčić Rimay“ dodjeljuje se u svrhu poticanja književnog stvaralaštva te kao doprinos potpori i vrednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi
3.    Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji pišu hrvatskim književnim jezikom
4.    Na natječaj se šalje rukopis neobjavljene zbirke pjesama u prozi
5.    Natječaj je otvoren od 25. rujna 2017. godine do 27. listopada 2017. godine.
Rukopise koji zadovoljavaju uvjete natječaja ocijenit će Prosudbeno povjerenstvo do 30. studenog 2017. godine
6.    Natječaj je anoniman stoga sve rukopise treba poslati u 3 primjerka i na CD-u, označene šifrom
7.    Rješenje šifre i podatke o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail i kratki životopis) treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj koverti
8.    Rukopisi poslani na natječaj se ne vraćaju
9.    Nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenog rukopisa i novčanog iznosa od 3.000 kn
10.    Rezultati natječaja bit će objavljeni 1. prosinca 2017. godine na mrežnoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (www.nkc-sisak.hr)
11.    Dodjela književne nagrade „Tea Benčić Rimay“ bit će upriličena na svečanosti dana 8. prosinca 2017. godine
12.    Rukopise dostaviti na adresu:

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
(Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“)
Rimska ulica 27
44 000 Sisak

Sven Adam Ewin | Bosutska pastorala



Potopljen čun… Lopoč na vodi.
Val je digla usnula riba.
Kopnica surfa… Val joj godi;
On biba, biba, biba, biba.

U mulju šaran travu pase;
Bizamski štakor šašom šuška;
Apscisom vode uvija se
Sinusoidna bjelouška.

Ja puštam maloj uholaži
Neka mi plazi preko lica,
Dok moju krvnu plazmu traži
U vodi crna pijavica.

Medena rosa s vrbe kaplje,
Nebo razdiru krici čaplje.

Tino Prusac | Isključeni svijet


U toplini moga sna
postoji zelena zvijezda
neobično i nadnaravno zelena
što obitava u najtamnijim
najdubljim prostorima
noseći melodije svjetla
u svom hladnom sjaju.

Daria Lisenko | Narav umjetnika



I opet si sam u istom lokalu,
Gdje misliš da znaš svakome lice,
Naručiš kave šalicu malu,
I gledaš kroz prozor u aute i ptice.

Zamotaš si duhan kroz dosadu čistu,
Lice napraviš asketsko, sjetno,
Kao da razmišljaš o Isusu Kristu,
Ili o smislu života kompletno.

Jelena Miškić | Hokej utakmica kod Radničkog


Neki dan prolazim gradom i zaustavi me gospodin, pruža ruku, predstavi se, kaže da se upoznamo, vi ste Kicetova mala, vaš otac je davno bio moj profesor tjelesnog. Smijem se, kažem kako se nadam da nije bio prestrog. Nastavlja Vukovarac, ma kakvi bio nam je odličan profesor. I nastavi, kaže, ma moram vam ispričati to je bilo prije pedesetak godina kada vam je otac bio mlad i u naponu snage, a zima je bila snažna i ledena, kada je sa svojom ekipom sportaša krenuo nalijevati dunavsku vodu iza Radničkog gdje je nekada bila ledina, danima kako bi se sve dobro smrznulo. Malo njih je vjerovalo u taj ludi pothvat. Tri dana poslije lijepo su ogradili teren koji se pošteno zaledio, zavarili golove u nečijoj garaži i sastavili dvije ekipe. Naravno da to nije bilo pravedno, jer u ekipi kaže, vašeg oca su bili njegovi vrsni klizači i vukovarski sportaši, kaže, razbili su nas totalka.

Nije nama bilo jako krivo, jer je to bilo nešto, evo što ću pamtiti do kraja života, i danas se toga rado sjećam. Hoću vam reći kako je to bila, govori čovjek kao da je jučer bilo, prva i jedina hokej utakmica u Vukovaru i želim da znate da ju je vaš otac organizirao. Kada se pročulo o hokej utakmici, lavina ljudi je krenula put središta grada. Cijeli grad se sjatio, nama je bilo najviše zbog cura, bilo je tu smijeha do suza od kotrljanja i padanja po tom ledu, velikog sportskog žara, a kasnije su kako kaže svi završili kako i priliči bez obzira na dobitnike ili gubitnike na nekoj žurki.

Nemam dovoljno godina, ali imam svog pera. Iako se čini kako je ovo priča o mom ocu, ovo je priča o jednoj generaciji Vukovara, lavljim sportskim srcima i velikoj istini da se sve može, kad se hoće.

Tomislav Domović | Prvi poljubac



Ostao sam u tvojem poljupcu
I ovo što u mojem obličju šeta karlovačkim stazama
i nad rijekama što izvija se poput visećih vrtova, to moja je tjelesina, predznak smrti

Ostao sam u tvojem poljupcu, sad opet sam dječak
Koji je sanjao da s pjesmom postat će bolji čovjek

nedjelja, 24. rujna 2017.

Božica Jelušić | J. Prevert: Uvelo lišće / Les feuilles morte


Fotografija: Ivan Nivan

O, kako želim da ti duša pamti
dane prijateljstva, naše sretne čase.
Kad je život bio sve ono što plamti
od sunčanih zraka, koje se ne gase.

Ulice su žutim lišćem prekrivene,
sjećanja i žalost u njihovu sjaju.
K zaboravu nosi vjetar sve što vene,
premda tvoje riječi u pjesmama traju.

Prijateljstvo nađoh u predivnoj ženi.
Žaliti se neću na to, što potone.
Samo pjesme koje pjevala si meni,
još su ovdje žive i u meni zvone.

Pjesme ispjevane za mene i za te,
ti ljubljena, kojoj bijah tako mio.
Zajedno smo dane dijelili i sate,
ljubio sam tebe i ljubljen sam bio.

Razdvojit će život što ljubav napusti,
bezbolno ponekad, bez previše vike.
A more će zbrisat, kada žal opusti,
korake što pamte bivše ljubavnike.

Prepjev s francuskog: Božica Jelušić


Silvija Šesto | kad sam bila mala ti si bila velika




















posvećeno J.K. na koju nabasah neki dan

kad sam bila mala ti si bila velika
gostovala sam u tvojoj emisiji na radiju i dobila četvrtkov uskličnik
bila sam odlična učenica, sportašica i pisala sam pjesme
to je bilo dovoljno da dođem na radio i hvalim se na sav glas.
uskličnik je imao pribadaču i ja sam ga s ponosom nosila na reveru
neko vrijeme.
onda sam ja postala velika, a ti još veća.
nitko se više nije sjećao četvrtkovog uskličnika, svi dani su bili tvoji uključujući i četvrtak, sve emisije, radijske, televizijske.
onda sam ja nekako ostala velika, no malo starija, a ti si opet postala mala, bez one kolone ljudi u crnom doimala si se kao da si iskočila iz jednog običnog četvrtka.
gledala sam te ispod teške televizijske šminke i tražila broš
na tebi.
nisi ga imala, nisi imala nikakav broš.
možda si dala meni posljednji broš, taj četvrtak.

Natali Šarić | Sedefna ptica


Na koju stranu pogleda pjesnik
kada ga život u nebo pusti
i kamo prhnu sanjiva jata
kad grlo zadnju pticu izusti?

Tomislav Domović | Smisao



Jesam li ti sexy dušo dok mi cigareta na donjoj usni miruje
Dok izgara papir, duhan i pogled
Dok dogorijevaju čuda i nemiri dok kutre
Jesam li ti koračnica ili elegija
Drvored ili trn

Josip Horvat Macado | Put



Odlučih se na ovu prijetvorbu
što vraća krila,
što povezuje
vjetar s mora,
vjetar s mora bez umora.

Sven Adam Ewin | Susret na aerodromu


na susret s tobom
na taj presudan susret
u kofer sam spremio gomilu probranih riječi
kojima sam želio na te ostaviti najdublji dojam

Zdravka Prnić | O(čaj)avanje


           On me je naučio piti čaj, zgroženo otkrivši kako pijem samo šipkov i to kad imam temperaturu najmanje trideset i devet. Tako sam otkrila kako to što mi zovemo čajem (iz filter vrećice) uopće nije čaj, dapače za čajopije to je pravo svetogrđe.
         
Zakoračivši prvi put u njegovu mansardu otkrila sam u kuhinji svu silu kutijica raznih oblika i boja.

- Jesi li znala da Put čaja podrazumijeva harmoniju? - upitao me je čim je počeo pripravljati čaj. Stajala sam pomalo zatečeno, oslonjena na barsku stolicu i promatrala ga. Pažljivo je rukovao priborom kao da će se svakog časa polomiti.

Senka Lovrić | Jebo vas rat!


Ne volim Prljavo Kazalište.
Mama ih sluša glasno.Uvijek nakon sirene.
Iz skloništa se ide odmah kući.
Tata gasi Prljavce i sluša vijesti.Mama je tvrdoglava.
...
Uginuo je Duje.Drugi po redu.
Mama je krletku pretvorila u lampu.
Sirene su učestale i glasne.
Ptice imaju mekano srce.

Snježana Akrap-Sušac | Sanjao si da sam vila



Žena sam posve obična
A sanjao si da sam vila

Probuđen iz sna
Bio si ljut na bajke

Dječaće, dragi, možda negdje ima vila
Možda je sretneš ploveći morima

Žena sam posve obična

subota, 23. rujna 2017.

Nada Vukašinović | Sin


Vidio sam danas svoga sina u tramvaju. Ušao je bučno na Držićevoj s nekoliko svojih vršnjaka. Bili su  veseli i glasni s onim polupraznim platnenim ruksacima na leđima. Iz poda, ispod krova, sa sjedala, iz svakog kuta se poput zvučnog vala širila njihova glazba i zauzimala tramvaj.

Zorica Antulov | U jesen




















 
U jesen kad laste
odlaze na jug
i kad srebrn mjesec
bljedunjavo sja
i kad miris
tvoje seoske kužine
pronese se zrakom
do mog predgrađa…

Daria Lisenko | Ne osuđujem nikog


Ljudi su bića puna čudesa,
Život njihov – pun tajni, intriga,
Ljubavi, mržnje, mekih tjelesa,
Teškoga rada, zanimljivih knjiga.

Dnevnik (ne)obične djevojke


Razgovor s Hrvojem

Piše: Božana Ćosić

Protekli dani bili su mi skoro najgori u životu. Opako su se primaknuli danima kada sam gledala svađe roditelja, a potom i mučnu rastavu. Sve što mi se izdogađalo spada u kategoriju „vjerovali ili ne“ i nekako, kao da je Glamur ljepak za nevolje. Od trenutka kada smo ga otvorili ništa nije bilo kako treba. Neprestano su se događale mahom loše stvari i vjerujem da bi svatko na mom mjestu pomislio da tu nešto ne štima. U jednom sam trenutku čak pomislila da je lokal sagrađen na nekom ukletom mjestu gdje su se i prije, možda petsto godina, događale užasne stvari. Možda je na nekom groblju...

petak, 22. rujna 2017.

14. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama


vrijeme: 06.10.2017.
prijava: 03.10.2017.
mjesto: Zagreb

14. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama održat će se 6. listopada 2017. u Zagrebu, Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6/1. Tema okruglog stola: Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom 'I ja želim čitati!': postignuća i izazovi.

Zagreb Reads Europe: Llŷr Gwyn Lewis i Asja Bakić


vrijeme: 24.09.2017. 19,00
mjesto: Zagreb; Booksa, Martićeva 17d

U nedjelju, 24. rujna, u 19 sati, u klubu Booksa, sklopu programa 'Zagreb Reads Europe' gostuje velški autor Llŷr Gwyn Lewis i spisateljica, pjesnikinja, prevoditeljica i blogerica Asja Bakić.

Patrik Weiss | Redoslijed nije bitan, uzroka nema, a uvijek je tu



Bio sam mlad
Prepušten strastima
Jurcao ivicama života
I žeravim predjelima svijeta
Bio sam mlad
Nagao i pakostan
Pošlo mi je za rukom
Čak i da ubijem -
Ubijem u cik zore
Promrzlu pticu
Nesvjesnu sebe
Ali još uvijek plačuć za mamom

Udruga Mlada pera raspisala je natječaj za najkreativniji i najoriginalniji literarni rad na temu „Različitost“




PRAVILA NATJEČAJA ZA PROJEKT „RAZLIČITOST“
  1. Organizator projekta „Različitost“ je udruga Mlada pera. Unutar projekta raspisuje se natječaj za najkreativniji literarni rad na temu „Različitost“. Ne ocjenjuje se duljina rada, niti radovi o različitosti, ocjenjuje se kreativan pristup na temu različitost.
  2. U natječaju mogu sudjelovati svi osnovnoškolci Republike Hrvatske i polaznici hrvatske nastave u inozemstvu.
  3. Svi pristigli radovi bit će objavljeni u zajedničkoj knjizi, koju će dobiti pobjednici natječaja i knjižnice svih škola iz kojih su pristigli radovi.
  4. Žiri čine članovi udruge Mlada pera, jer su oni i osnovali udrugu s namjerom širenja i objavljivanja dječjih literarnih radova. Kako je zapravo nemoguće objektivno ocijeniti koji je rad najbolji, najboljim radovima proglasit će se oni koji ostave najbolji subjektivni dojam na članove žirija, odabir teme i originalnost obrade teme, sukladno uzrastu autora.
  5. Radovi se mogu poslati poštom ili emailom u doc. ili docx. formatu. Uz radove obavezno priložiti potpisanu Suglasnost roditelja za objavu dječjeg literarnog uratka. Suglasnost isprintati na http://www.mlada-pera.medjimurje.info/projekti-i-financiranje/projekt-razlicitost/ i potpisanu od strane roditelja zajedno s radom poslati poštom na

ili  potpisanu skenirati i zajedno s radom poslati na udruga@mlada-pera.medjimurje.info .
Radovi će biti objavljeni sa imenom i prezimenom autora/ice, razredom i školom.
  1. Nagrade osiguravaju donatori i sponzori, a bit će uručene dobitnicima na svečanoj podjeli. Dodjela će se izvršiti nakon što knjiga bude tiskana.
  2. Rok za slanje radova od 1. listopada do 31. prosinca 2017. godine u ponoć.
  3. Organizator zadržava pravo u bilo kojem trenutku diskvalificirati sudionike za vrijeme trajanja natječaja, u sljedećim slučajevima:
– ako sudionik prekrši ova pravila,
– ako tekst sudionika nije u skladu s temom Natječaja,
– ako je ponašanje i rad sudionika uvredljivog ili vulgarnog sadržaja.
SUGLASNOST RODITELJA ZA OBJAVU DJEČJEG LITERARNOG URATKA – molimo isprintati suglasnost i potpisanu poslati poštom ili potpisanu skenirati i poslati na email
Svi detalji o projektu i natječaju mogu se naći na http://www.mlada-pera.medjimurje.info/projekti-i-financiranje/projekt-razlicitost/ .
Naravno, portal Top generacija je i dalje svakodnevno otvoren za objavu svih dječjih i učeničkih literarnih radova, bez obzira na temu.

9. Matičin književni natječaj 2017. za kratku priču


www.matica-gorica.hr
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Turopoljska poculica
9. MATIČIN KNJIŽEVNI NATJEČAJ  2017.
za kratku priču

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici raspisuje književni natječaj za proznu formu -kratka priča- pisanu kajkavskim jezikom ili hrvatskim standardnim  jezikom.
Natječaj traje od 1. listopada 2017. do 25. prosinca 2017. godine.
U natječaju mogu sudjelovati sve odrasle osobe s područja Republike  Hrvatske sa svojim dosad neobjavljenim radom.
Kratka priča mora sadržavati najviše četiri kartice  teksta.

Rad treba poslati i u pisanom obliku poštom i elektroničkom poštom.
Kratku priču potrebno je umnožiti u tri istovjetna primjerka i na svakom  naznačiti zaporku. Uz rad treba priložiti podatke koji sadrže: ime i prezime autora, adresu, broj telefona, e-adresu i zaporku kojom je označen.
Rukopisi se ne vraćaju autorima.
Natjecatelji moraju dostaviti svoj rad do 25. prosinca 2017. na adrese:
1)    Poštom:
Matica hrvatska, Ogranak Velika Gorica,
Antuna Grahovara 10,   10408 Velika Mlaka
(s naznakom za Matičin književni natječaj),
2)    Elektroničkom poštom:
Prosudbeno povjerenstvo odabrat će po jedan najbolji rad na kajkavskom odnosno standardnom jeziku.
Rezultati natječaja bit će objavljeni  na internetskoj stranici Ogranka i Grada Velike Gorice i internetskih portala vg.danas i cityportal.hr.
Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni u srijedu, 28. ožujka 2018. godine u Muzeju Turopolja u 19.00 sati u Velikoj Gorici te objavljeni u časopisu Luč i lokalnim glasilima.

U Velikoj Gorici 20. rujna 2017.                
Predsjednik Ogranka
Stjepan Rendulić

Boris Kvaternik | Od diplomirnog kroatiste do grobara


Boris Kvaternik rođen je u Zagrebu 1987. godine. Diplomirao je kroatistiku i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2014. godine. Do sad je radio kao grobar, radnik u tvornici kućanskih aparata i u tvornici sladoleda, postavljač optičkih kablova u gradske šahtove, pomoćni radnik u tiskari, demonstrator u knjižnici, uredski radnik i koordinator projekata u udruzi za zaštitu životinja i novinar na web portalu.

U slobodno se vrijeme bavi spisateljskim radom. Piše uglavnom poeziju i kratke priče, no trenutno radi i na romanu.

Boris Kvaternik | Pejzaž na jeziku





More je duboko                                 ko odjek oratorija
Što gromko grmi                      u mrkloj noći, odzvanja

Bura udara,                                 jedra valu propuhala,
Huji i šumi                          humom gluhog, suhog žala

Pučina prostranstvom                tad omata promatrača,
Na ramenu mu                        beskraj azurnog ogrtača

Čujem dalek pjev                          lepetavih galebova -
Bježe od nevere                       preko jezika pjesnikova

Sitna kišica                                 tihano, igličasto sipi -
Sinjom širinom                               tišina iskričava kipi

Hana Konsa | Okrenuo se život


Okrenuo se život
A nije me pitao
Zaplakale Zaigrale Zanijele
Se oči
Krijesnice nebeske
Spustile se
Na me
čudnovate sirene nemorske
s vilama nešumskim
Preko moje
Duše
Rubine sakrile
Šiblje ostavile