Kolumne

srijeda, 22. studenoga 2017.

1. recital kajkavske poezije “Božo Hlastec”


Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" Ludbreg raspisuje natječaj za 1. recital kajkavske poezije "Božo Hlastec".

Propozicije natječaja:

1. Svaki autor može poslati najviše tri do sada neobjavljene pjesme pisane isključivo na kajkavskom jeziku (u obzir dolaze svi idiomi).

2. Sve prijavljene pjesme se dostavljaju poštom u tri (3) primjerka u računalnom prijepisu, a svaki ih autor označuje/potpisuje svojom (istom) šifrom.

3. U veću omotnicu stavljaju se primjerci pjesama te zatvorena/zalijepljena manja omotnica na kojoj izvana piše samo vaša šifra, a u njoj je papir s podacima o autoru:

- šifra (lozinka, zaporka, kôd)
- naslovi pjesama
- ime i prezime autora
- adresa
- broj telefona i e-mail adresa na koju vam se možemo javiti

Ime i prezime autora ne smije biti napisano niti izvana vidljivo ni na jednoj kuverti. Šaljite tako da je vaše ime i prezime vidljivo tek kad se otvori manja omotnica.

Napomena: Provjerite u pošti, ukoliko šaljete preporučeno, trebate li na poleđini pisati svoju adresu. U nekim poštanskim uredima je pravilo da adresa pošiljatelja nije potrebna ako je kod adrese primatelja naznaka "Za natječaj" Ako to nije slučaj, ne šaljite preporučenu pošiljku, nego običnu.

4. Radovi se šalju do 8. siječnja 2018. na adresu:

Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“
Za natječaj "Božo Hlastec"
Trg Svetog Trojstva 19
42230 Ludbreg

Bit će prihvaćene sve pjesme koje udovoljavaju navedenim uvjetima, ako su poslane najkasnije do 8. siječnja 2018. godine (datum na poštanskom pečatu).

Članovi prosudbenog povjerenstva radove ocjenjuju samostalno. Odluka prosudbenog povjerenstva je konačna. Nagrađujemo najbolju pjesmu. Radove ne vraćamo.

Svi sudionici natječaja bit će pozvani na proglašenje rezultata uz autorsko čitanje odabranih radova koje će se održati na 1. recitalu kajkavske poezije "Božo Hlastec" 26. siječnja 2018. u Ludbregu , u vrijeme održavanja manifestacije Dani Bože Hlasteca, 19. - 26. siječnja 2018. godine.

Ivica Grgić | Kad smrtnik čuva anđela


Znaš li kako smrtnici čuvaju anđele
tako što ih pohrane u svoje grudi
tu, kraj moga srca bilo bi ti lijepo
nikada te ne bi dosegnuli ljudi.

Istaknuta švedska dječja književnica Jujja Wieslander idući tjedan u Zagrebu


vrijeme: 28.11.2017.

Cijenjena švedska dječja književnica Jujja Wieslander gostovat će sljedeći tjedan u Zagrebu, gdje će u sklopu dječjeg književnog projekta "Mala slova" u organizaciji Knjižare Ljevak u utorak 28. studenoga predstaviti novu seriju svojih slikovnica prevedenih na hrvatski jezik. 

Kako se ističe u najavi, u doba velikih izazova za nakladništvo, kada su knjige sve skuplje a čitanje i kupovina knjige postaje luksuz, projekt "Mala slova" osmišljen je kao mjesto susreta najmlađih čitatelja i njihovih omiljenih autora, s ciljem poticanja čitanja najmlađih članova društva.

Prijave za European Press Prize 2018.


vrijeme: 15.11.2017.
prijava: 15.12.2017.

Europska novinarska nagrada dodjeljuje se u četiri kategorije, a svaka iznosi 10.000 eura. Žiri ima mogućnost dodijeliti i posebnu nagradu za iznimno dostignuće. Nominirani radovi bit će objavljeni na internetskim stranicama Europske novinarske nagrade (European Press Prize). 

Kategorije:

• nagrada za istraživačko novinarstvo
• nagrada za izvještavanje
• nagrada za iznošenje stavova
• nagrada za inovacije
• nagrada za iznimno dostignuće

Postupak

Ako vaš rad prođe u užu konkurenciju, European Press Prize će vas kontaktirati za dodatna pitanja.
Tko se može natjecati?
Svi novinari koji rade u Europi, pišu za europske medije ili tu imaju blog. Rad koji se predlaže za nagradu mora biti objavljen u razdoblju od 1. prosinca 2016. do 31. prosinca 2017.

Broj prijavljenih članaka

Nema nikakvog ograničenja u dužini ni broju kandidiranih članaka, no načelno, članak/članci ne bi trebao biti duži od 5000 riječi.

Jezik

Prijavljeni članci se primaju na jeziku na kojem su objavljeni. Procjenjivat će ih odbor za pripremu, a oni koji budu odabrani bit će prevedeni na engleski, radni jezik nagrade. Moguće je, ukoliko neki kandidati to žele, rad dati na prevođenje i prije kandidiranja.

Sažetak

Kandidati moraju dostaviti sažetak (najviše 250 riječi) koji objašnjava članak/članke i njihov utjecaj na javnost. Članci se mogu dostaviti u Word ili PDF formatu te mu se moraju dodati i popratne informacije (slike ili poveznice na odgovarajuće web stranice).

Naziv publikacije

Naziv novina, magazina, web stranice, medijske kuće ili bloga koji je objavio rad.
Više informacija možete dobiti ovdje ili slanjem upita na info@europeanpressprize.com.

https://www.europeanpressprize.com/

(Izvor: HND)

'Tko je Videku napravio košuljicu' – premijera u ZKL-u

vrijeme: 24.11.2017. 19 h
mjesto: Zagreb; Zagrebačko kazalište lutaka, Trg kralja Tomislava 19

Zagrebačko kazalište lutaka najavljuje premijeru predstave 'Tko je Videku napravio košuljicu', nastalu prema djelu slovenskog književnika Frana Levstika, koja će se održati u petak, 24. studenog, u 19 sati.

Nikola Šimić Tonin | Hipnoza jedne ljubavi


Riječ pisca i redatelja Dušana Kovačevića:

„Svake godine u Srbiji nestane jedan manji grad od četrdeset do pedeset hiljada stanovnika. Toliko nas je manje jer odlazimo – napuštamo zemlju, selimo se u neke druge krajeve ili put neba. A godine brzo prolaze i za deset godina nestaće grad od petsto hiljada stanovnika i ako se tako nastavi, Srbi će u Srbiji biti nacionalna manjina za sto godina. Jedina nada je ljubav prema bližnjima i zemlji kojoj dugujemo sve što imamo.“

Igraju: Ljubomir Bandović, Anica Dobra, Nina Janković, Dragan Petrović Pele, Uroš Jakovljević, Ivan Mihailović.

Iz predstave:

„Kako da spavam kad je ovako lijepa noć? Nigde na celom svetu nema ovoliko zvezda kao iznad naše kuće. Bog nas je pogledao kad nas je ovde naselio i ovolikom lepotom darovao. Kad je Dostojevski video nebo sa ovoliko zvezda, rekao je: Samo će lepota spasiti svet.“

Ivica Ušljebrka | Put




trpki su plodovi očekivanja
nikad ne dozriju i gorčinom
po grlu stežu
kad uzgajaš očekivanja
često ubireš razočarenja

zato
ne očekujem ništa
ni od ljudi
ni od sebe
a ipak
očekujem sve

Natali Šarić | Iskup



Što dokuči život, zavezan u mrežu,
kad potroši vode ovozemna dana?
Zavida li lišćem tragove na mreni
ili mu je nemoć podastrta rana?

Sjeti li se da je za trajanje stvoren
dok prinosi sjetno okoštala rebra,
ili, kao šuma, jednostavno znade
što je ostavio u kori od srebra?

Ako mu je bilo suđeno da traži,
k'o prenuto ptiče, san o zavjetrini,
zar se ne bi htio vinuti, bar jednom,
ka iskupu zadnjeg sna u mahovini?

Za života ne znaš odakle se stvori
sve što ti se stavlja na zemljana pleća.
Zato izaberi biti to što jesi
jer godove broji starost svevideća.

Denis Kožljan | Spin




spin i se vrtin,
postelja ni moja
znan,
gledan niko drugo more,
kolori boške prebučeni
u veštite kih ni nideri
za kupiti, njanke u butigi
viti,
ričica jena mića teče,
da Bednja njoj je krsno ime,
ma i vitar puhlja, valje lišče
priškulja,
sama, volin biti jušto sama,
me pježa, Martinja pomalo
migulja, biti če vina i kolačići,
njušiti če sve po teplen kruhu,
spin, ustati ču dokle čujen
peteha u korti dalekega kraja...

______________________________________________

Značenje riječi sa čakavskog na književni

SPIN  - spavam
POSTELJA - krevet
NIKO - neko
KOLORI BOŠKE - boje šume
PREBUČENI - preodjeveni
U VEŠTITE - u odijela
KIH NI NIDERI - kojih nema nigdje
NJANKE - niti
BUTIGI - prodavaoni
VITI - vidjeti, uočiti
RIČICA - rječica
PUHLJA - puše
VALJE - tako da
PRIŠKULJA - probuši
JUŠTO - upravo tako
ME PJEŽA - mi se dopada
MIGULJA - polako dolazi, približava se lijeno
NJUŠITI - mirisati
USTATI - dignuti se iz sna
PETEHA - pijetla
KORTI - dvorištu

utorak, 21. studenoga 2017.

Libricon d.o.o. predstavlja | Serija slikovnica o Pandi Mandi


Poštovani ljubitelji pisane riječi i crteža!

S velikim veseljem pozivamo vas u subotu  25. 11. 2017. u 11 sati u knjižnicu i čitaonicu “Bogdan Ogrizović” u Preradovićevoj 5, na promociju serije slikovnica o  Pandi Mandi!

O slikovnicama “Čajana na Mjesecu”,” Uzbuna u Bambusgaju!” i “Povratak na Zemlju”, koje je objavila nakladnička kuća Libricon d.o.o. iz Zagreba,  govoriti će književnica Silvija Šesto i teatrologinja Sanja Nikčević.

U tih sat vremena autorica izlaže i scenografiju  za Priču iz kofera koju je sama izradila.

Ako bude sreće pojavit će se i mlada ilustratorica Čajane na Mjesecu – Tea Stražičić, a illustrator Uzbune u Bambusgaju! i Povratka na Zemlju – Martin Babić, bit će sigurno prisutan.

Slikovnice ćete moći “prisvojiti” uz promocijski popust i potpis autorice i ilustatora.

Zasladit ćemo se slikovnicama, ali svakako i tortom s Pandom Mandom. Podijelit ćemo i karte za odlazak na Mjesec.

I još nešto, ne kupujte cvijeće  – kupujte slikovnice!

Dobro došli!

90 godina Hrvatskog P.E.N.-a (1927.–2017.)


vrijeme: 24.11.2017. - 25.11.2017.
mjesto: Zagreb

Hrvatski centar P.E.N. prigodnim će programom u Zagrebu, 24. i 25. studenoga o.g., obilježiti devedesetu obljetnicu postojanja. 

Predstavljena knjiga intervjua '50 ljudi otkriva Hrvatsku' Dobroslava Silobrčića


vrijeme: 20.11.2017.

Knjiga intervjua "50 ljudi otkriva Hrvatsku" uglednoga novinara Dobroslava Silobrčića vrijedan je prinos hrvatskoj kulturi iz pera vrsnoga poznavatelja vještine intervjuiranja i štivo koje nas, istaknuto je u ponedjeljak na njezinu predstavljanju, sigurno izvodi iz apatije prema simpatiji za Hrvatsku.   

U Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) okupili su se brojni posjetitelji koji su željeti čuti nešto više o knjizi od njezina autora, ali i nekoliko uglednih osoba iz hrvatskoga kulturnog i javnog života koje je Silobrčić intervjuirao, a našli su se i u ulozi supredstavljača.

Predstavljena knjiga Tihomila Maštrovića 'Kroatološki ogledi'


vrijeme: 20.11.2017.

Knjiga znanstvenog savjetnika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Tihomila Maštrovića "Kroatološki ogledi" predstavljena je u ponedjeljak u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma u Zagrebu. 

23. studeni | Međunarodni dan riječi


I ove godine, 23. studenoga, proslavit ćemo obljetnicu međunarodnog Dana riječi, riječ kao veza s ljudima, što se podudara s datumom otvaranja Muzeja riječi.

Moto Muzeja je: "Riječ premošćuje razlike između kultura i religija."

Već petu godinu za redom, Muzej riječi pod pokroviteljstvom "Zaklade César Egido Serrano"* organizira međunarodni natječaj za kratku priču do najviše 100 riječi.  Zadnji dan kad se možete prijaviti na taj natječaj je 23.11.2017. Više: ovdje


Sonju Smolec, književnicu, imenovao je 2012. godine Muzej riječi, Quero, Toledo, Španjolska, Ambasadorom riječi u RH, kad je svojom pričom "Noćno zavijanje" (Night howl), osvojila prvu mjesto u kategoriji kratkih priča do 100 riječi napisanih na engleskom jeziku.

Povodom međunarodnog Dana riječi, u ime Zaklade César Egido Serrano, časopis za književnost "Kvaka" poziva sve zainteresirane da napišu kratku priču do najviše 100 riječi na temu Mir u svijetu.

Svaki natjecatelj može poslati samo jednu priču. Naslov priče sami odabirete.

Svoju priču, napisanu na hrvatskom jeziku, pošaljite na e-mail casopis.kvaka@gmail.com
Zadnji dan do kada možete slati svoje priče je 30.11.2017.


Tri najbolje priče bit će objavljene u tiskanom izdanju a autori nagrađeni besplatnim primjerkom časopisa za književnost "Kvaka",br. 2.

Pobjednici će biti objavljeni najkasnije do 10.12.2017.

E-mail mora imati naslov: Međunarodni dan riječi

U vezi bilo kakvih nejasnoća, pitanja šaljite na e-mail adresu časopisa.

Natječaj je otvoren samo za Republiku Hrvatsku.

________________________________________________

"Zaklada César Egido Serrano" ne traži niti prima subvencije ili pomoć od bilo koje javne ili privatne ustanove, ona se financira vlastitim sredstvima".

________________________________________________

U natječajima časopisa natjecati se ne mogu članovi Uredničkog odbora, članovi njihovih obitelji i stalni vanjski suradnici časopisa.

Raspisan natječaj za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu „Zvonimir Golob“


Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) raspisala je tradicionalni natječaj za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu „Zvonimir Golob“, u želji da se što više piše  i objavljuje poezija kakvu je godinama s velikim uspjehom stvarao ovaj svestrani književni  umjetnik te da se ne zaboravi njegovo ime i djelo.

Golob je rođen 19. veljače 1927. u Koprivnici, a umro je u Zagrebu 1. lipnja 1997. Autor je brojnih knjiga, uređivao je nekoliko vrhunskih časopisa, sudjelovao u osnivanju grupe studio 64, koja je stvorila i afirmirala Zagrebačku školu šansone (Dedić, Špišić, Percl, Črnko, Hegedušić i dr.). Objavljivao je eseje i prevodio s više jezika. Skladatelj je i autor brojnih pjesama. Bavio se i umjetničkom fotografijom. Pamtimo ga i po njegovim nenadmašnim ljubavnim stihovima, od koje su mnoge uglazbili i otpjevali, pretežno Arsen Dedić, Kemal Monteno, Ibrica Jusić i drugi.

Na književni natječaj svaki autor, do 20. siječnja 2018., može poslati najviše tri svoje neobjavljene pjesme s ljubavnom tematikom, te kratki životopis. Najboljeg će prosudbeni sud nagraditi „Velikom zlatnom plaketom – Zvonimir Golob“. Radovi se šalju na adresu: UHBDR91. 48000 Koprivnica, Dr. Nikole Sertića 15 (za natječaj).

Lani je ovo priznanje pripalo Dragi  Štambuku.

Nagrada će biti dodijeljena 19. veljače u Zagrebu.

Mladen Pavković,

predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)

Srećko Aleksić | Nepoznata strana...


Otišla si nepoznatom stranom
oslikane ulice murala.
Svakoga jutra me ista žena
sa osmehom ispraća.

Ispričao sam majci
svih iznenađujućih reči
da su bile otrovne kao
nasukani brod obale.

Iznenađenje i dalje traje
od sebe dajem, trunku
nežne, nepokorne ljubavi.

Pramcem u sumrak XXX.


NAS DVIJE, DVA KERA I JEDAN ĐUKA

Piše: Jelena Miškić

Sivo nebo, sivi grad, sivi dom. Otkad nam je majka iz zdravstvenih razloga odsutna, pomalo smo se raspustili. Trudimo se, naravno po majčinom popisu koji je iz preventivnih razloga urednim rukopisom sastavila i ostavila s preciznim i jasnim uputama. A dio njega glasi nekako ovako, jer fali nam zadnji dio, jedan od pasa je bacio griz. Ne znamo koji.

Dakle, popis:

Miroslav Pelikan | Caracas



Zatječem se u rajskom vrtu, preplavljen snoviđenjem, sporo udišući vreli zrak, otirući znoj sa čela i tijela
Stojim i osluškujem sasvim nepoznate zvukove, mada mi se povremeno čine prepoznatljivima i čudim se, s vremena na vrijeme, kako sam se ja baš tu zatekao, ovdje ispod razgranatog drveća
Ne nalazim odgovora, pa ni onda kada se razbuktaju zvuci neugode i neke daleke, još uvijek nejasne opasnosti
Osuđen sam na čekanje zadnjeg zvuka roga a mogao sam biti u Caracasu, s ponešto zlata u džepu i bez mnogo promišljanja što donosi sutrašnji dan
Da, mogao sam biti tamo i živjeti život drugog čovjeka, čovjeka iz Caracasa
No, ostao sam, uljuljkan lažnim mirom rajskog vrta i sada, evo iščekujem teški zvuk roga koji će odvesti i udaljiti od sjena ispod bogatih krošnji, koje ću istina, brzo zaboraviti, no vrijeme neću, ne mogu   
Jesam li protratio cjelokupno pripadajuće mi vrijeme, lamentirajući o Južnom moru i mnogim plovidbama bez dosizanja željene obale ?
Da, jesam
Smiješim se kada pomislim na Caracas u kojemu nikada nisam bio, niti u mislima a mogao sam

Valentina Vukman Zelić | Nesan


Dok čekam mrak
u goloj usamljenosti
molim te, pomozi mi;
ugasiti strepnju,
usidriti misao,
spustiti horizont,
zatvoriti jedra noći,
pobrati zvijezde,
zaustaviti vrijeme,
presuditi kraju.

Da se po bijelom satenu
rasprše snovi,
što na livadama
u mokrim otkosima venu.


ponedjeljak, 20. studenoga 2017.

Pavol Janik | Stakleni san

A DREAM FROM THE GLASS


In the fading lustre
of the hotel Alcron, Prague
I watch
as you sleep at the bottom of a mirror.
a jasmine breeze
disseminates your visions,
it hums your mute desires.

Zvonko – književna nagrada za najbolji neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade: Kako je Flegmarin postao kapetan


Odajući počast prerano preminulom kolegi Zvonku Todorovskom, nagrađivanom autoru knjiga za djecu i mlade, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM) ljetos je raspisalo 4. natječaj Zvonko za najbolji neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade.

Četveročlani je žiri u sastavu Snježana Babić-Višnjić, spisateljica i urednica, Silvija Šesto, spisateljica, urednica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Mladen Kopjar, spisatelj i član Društva, te Vlasta Golub, prošlogodišnja pobjednica Zvonka, nakon pomna iščitavanja čak 38 prispjelih rukopisa koji su odgovarali propozicijama natječaja odlučio da je pobjednica četvrtog natječaja Zvonko Magdalena Mrčela i njezin roman „Kako je Flegmarin postao kapetan“.

Riječ je o duhovitoj obiteljskoj priči s ozbiljnom temom – dolazak prinove u obitelj Balić koja remeti dotadašnju obiteljsku dinamiku. Radnja romana postavljena je na nekoliko pripovjednih platformi, točnije svaki član obitelji dobiva prostor za svoje predstavljanje u prvom licu, pri čemu oni postaju više od književnih likova – postaju uvjerljivi i punokrvni junaci naše svakodnevice, nalik na naše susjede, rođake, prijatelje.

Tekst ilustrirao Marijan Lončar.

Nagrađenoj autorici dodijelit će se medalja, 1000 kuna i tiskati knjiga, te će dobiti 100 autorskih primjeraka nagrađena djela. Svečana dodjela nagrade zbit će se u subotu, 9. prosinca 2017. u 11 sati u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića na Cvjetnom placu, Preradovićeva 5.

Dani Marije Jurić Zagorke 2017. | Feminizam i kultura straha


60. godina od smrti Marije Jurić Zagorke

DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE 2017: FEMINIZAM I KULTURA STRAHA

Manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke održava se po 11. put, u godini u kojoj se obilježava 60. godina od smrti najčitanije hrvatske autorice i prve političke novinarke.

Uz simbolično polaganje vijenca na Mirogoju na njezinome grobu, u utorak  21.11. u 18:00 dodijelit će se Nagrade za najbolje studentske radove na temu ženske i rodne problematike smatrajući obrazovanje vezano uz ženske i rodne teme važnim dijelom novih, kritičkih znanja unutar obrazovanja na svim razinama, a posebice u visokoškolskom obrazovanju: prvu nagradu Magdaleni Mariji Meašić, studentici muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, za rad „Žensko“ i „protestno“ u stvaralaštvu Pussy Riot; mentorica doc. dr. sc. Mojca Piškor, drugu nagradu Petri Župan, studentici pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad Stavovi studenata pedagogije o feminističkoj koncepciji majčinstva; mentorica doc. dr. sc. Barbara Kušević, dok treću nagradu dijele Rea Jozić i Darija Željko, studentice prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za rad  „Možete poljubiti   mladu“ –  statusna prava žena kroz prizmu karakterističnih kultura; mentor doc. dr. sc. Vanja-Ivan Savić i Tena Novak, studentica portugalskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad Mozambička književnost i rodna politika; mentorica doc. dr. sc. Maša Grdešić i dr. sc. Majda Bojić.

U 19:00 sati predstavljamo autorski projekt Jasne Jasne Žmak Priče na čudnim mjestima u sklopu kojega je napisala niz kratkih priča koje su postavljene u javnim prostorima na području Zagreba. U suradnji sa nizom dizajnera, priče su tako od literanih postale i vizualni elementi koji su interpolirani na mjestima koja inače nisu "predviđena" za takvu vrstu čitateljske interakcije. Nakon dva zagrebačka lifta, jedne naslovnice časopisa, dvije oglasne ploče i jednog WC-a, Žmak je napisala kratku priču za prostor Centra za ženske studije, uzimajući kao njenu osnovnu temu lik i djelo Marije Jurić Zagorke. Slijedeći karakteristični, intimistički ton svojeg proznog rada, autorica je u suradnji s Mašom Poljanec koja potpisuje postav i dizajn priče, u bivšem Zagorkinom stanu otvorila prostor za kratkotrajni, poetski susret s autoricom koja je često prešućivana u narativima o povijesti domaće književnosti. Prethodno objavljene priče mogu se čitati na: cudnamjesta.tumblr.com.

U četvrtak, 23.11. otvaramo vrata Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke u vremenu od 11-16 sati, kada omogućujemo, u suradnji s ExitGames escape room Zagreb, građanima/kama od 13-77 godina tajanstvenu potragu za ubojicom! ⃰

U 18:00 sati pozivamo vas na predstavljanje knjige Coprnički ceh urednika Mladena Houške, ravnatelja Muzeja i Romane Mačković, više kustosice, u suradnji s Muzejom Sveti Ivan Zelina, te će uslijediti predavanje/razgovor s autorima/cama Hrvojem Gračaninom, Martinom Findrik i Anom Zbiljski.

U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu u petak i subotu 24. i 25. studenog 2017. održava se znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Feminizam i kultura straha. O strahu se govori kao o jednoj od primarnih i evolucijski korisnih emocija. Možda se zato na njega može tako plodno i učinkovito računati kada se želi evocirati snažan emocionalni odgovor pojedinaca, grupa ili cijeloga društva koji bi ukidao njihovu kritičku procjenu situacije i omogućio da se njima manipulira. Sigurnost jest osnovna potreba i važan zahtjev, no rasprava o politici straha želi se ovdje proširiti na ukupni vrijednosni i normativni okvir, na diskurzivne i društvene uvjete koji je omogućuju, na politiku identiteta, spregu znanja i moći – nameće se potreba da se promisli kultura straha. S ciljem izgradnje novog okvira za analizu politike i kulture straha kao onih koje stvaraju nove društvene podjele među nacijama, rodovima, tijelima raspravljat će se kako se u širem ili užem smislu u strahu utemeljeni diskursi, žanrovi, slike, tekstovi, politike, prakse izvode i čine te kako se njima manipulira u formalnim i svakodnevnim kontekstima, i to s dalekosežnim posljedicama.

U nedjelju 26.11. u 11:00 sati, kod spomenika banu Josipu Jelačiću, Slavica Jakobović Fribec okuplja građane/ke i vodi ih u Šetnju Zagorkinim tragom koja završava u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8, gdje od 11-16 sati u okviru Otvorenih vrata možete preuzeti letak i/ili ostaviti svoje podatke i sudjelovati u izvlačenju za tajanstvenu nagradu.

Dobrodošli/e!

⃰ Pravila igre:
U četvrtak i nedjelju preuzmite letak Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke (Dolac 8) koji ćete zamijeniti za 20% popusta za sudjelovanje u kreativnoj i edukativnoj detektivskoj avanturi Grofica iz Petrinjske ulice nastalu po Zagorkinom romanu Kneginja iz Petrinjske ulice u ExitGames escape roomu Zagreb (Petrinjska 7). Svaki/a donositelj/ica letka ExitGames escape rooma Zagreb u Memorijalni stan ima mogućnost osvajanja bogatog iznenađenja, uz ostavljanje e-maila na jednoj od dvije adrese donosi. Sretnog dobitnika/cu objavljujemo na dan Zagorkine smrti 30.11.


Opširnije


www.zenstud.hr

Književni petak | Čitanja Biblije:

književnost, povijest, žensko pitanje
Neprijeporna je činjenica da je Biblija temeljno djelo u milenijskoj kulturnoj povijesti Zapadne civilizacije. Tome u prilog govori i statistička činjenica da je Biblija najčitanija, najprodavanija, najizdavanija i najpopularnija knjiga u cjelokupnoj povijesti čovječanstva, bez obzira na religijske ili kulturne konotacije. Ipak, u tom “naj” kontekstu, činjenica je i to da je najčešće bila tumačena upravo u religijskom, tj. teološkom ključu, što, htjeli mi to ili ne, uvelike reducira sve ostale slojeve iščitavanja.
U novije vrijeme kao da oživljava, do sada potisnut, interes i za eventualne svjetovne aspekte tog grandioznog djela. U tom smislu Bibliju se može čitati kao vrelo povijesnih, filozofskih, socioloških, psiholoških, medicinskih i mnogih drugih podataka, kao što je ona, do danas, bila izravna inspiracija svim postojećim umjetničkim rodovima i vrstama, kako klasičnim, tako i modernističkim, pa i avangardnim. To samo znači da je Biblija višeznačno, polisemantičko djelo, otvoreno različitim tumačenjima, ne dovodeći u pitanje moguće izvornu, religijsku inspiraciju Biblije kao aktivnoga djela “Božje riječi”. (S. N.)
Urednik i voditelj je izv. prof. dr. sc. Dean Slavić, koji će govoriti o Bibliji u kontekstu književnosti. Gosti - docentica dr. sc. Slavica Dodig i docent dr. sc. Mladen Tomorad, osvrnut će se na Bibliju i ženski svijet te vezu Biblije s egipatskom poviješću.
Tribina će se održati 24. studenog u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Mjesečni raspored Male scene za prosinac 2017.


.https://3.bp.blogspot.com/-C7mX5bt6Z10/WHNJfb7bwrI/AAAAAAAAC48/UxZy3biU2Sgu5Swzx7X5pTgybcbyScOjgCPcB/s320/Program%2BMala%2Bscena%2Bcopy.png

Petak, 1.12
U 16 sati
Silvija Šesto: Debela, redateljica: Snježana Banović, igraju: Lukrecija Tudor, Maja Katić, Luka Juričić, Kruno Bakota. Predstava je namijenjena djeci i mladima uzrasta 9+.

Subota, 2.12.
U 10, 12 i 17 sati
Kristina Gavran: Priča o velikom i malom i SVETI NIKOLA, redateljica Svetlana Patafta, igra: Svetlana Patafta. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. ADVENT U MALOJ SCENI
U 20 sati
Roger Rueff: Velika Zvjerka, redateljica: Slavica Knežević, igraju: Slavko Juraga, Marko Torjanac i Luka Dragić. Predstava kazališta Planet Art namijenjena je mladima i odraslima (14+).

Nedjelja, 3.12.
U 10 i 17 sati
Dina Vukelić i Nina Horvat: pazi.mazi.voli. i SVETI NIKOLA, redateljica: Nora Krstulović, igraju: Vanja Ćirić, Aleksandra Demše i Davor Kovač. Predstava je namijenjena cijeloj obitelji (5+). ADVENT U MALOJ SCENI

Ponedjeljak, 4.12.
U 11:30 sati
Nina Horvat: D(n)o dna, redateljica: Tina Hofman, igraju: Goran Guksić, Paola Slavica i Veno Parašilovac. Predstava Teatra Tirena namijenjena je mladima 6 – 8. razreda osnovne te 1. i 2. razreda srednje škole. PROJEKT ZMAJEVO GNIJEZDO

Utorak, 5.12.
U 12 sati
Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina, redatelj: Ivica Šimić, igraju: Silvio Mumelaš, Mirel Huskić, Paško Vukasović i Dubravka Lelas. Predstava je namijenjena djeci i mladima (10+).

Srijeda, 6.12.
u 10 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Goran Guksić, Lucija Barišić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci od 5 godina naviše i cijeloj obitelji.
U 18 sati
Kristina Gavran: Priča o velikom i malom i SVETI NIKOLA, redateljica Svetlana Patafta, igra: Svetlana Patafta. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. ADVENT U MALOJ SCENI

Petak, 8.12.
U 16 sati
Silvija Šesto: Debela, redateljica: Snježana Banović, igraju: Lukrecija Tudor, Maja Katić, Luka Juričić, Kruno Bakota. Predstava je namijenjena djeci i mladima uzrasta 9+.
U 20 sati
Raymond Queneau: Stilske vježbe, redatelj: Tomislav Radić, igraju: Pero Kvrgić i Lela Margitić. Predstava kazališta Planet Art namijenjena je mladima i odraslima.

Subota, 9.12.
U 10 sati
Nina Horvat i Ines Škuflić-Horvat: Božićne nevolje, redateljica: Ines Škuflić-Horvat, igraju: Aleksandra Demše, Ines Matić i Ena Beč. Predstava Teatra Tirena namijenjena je djeci od 2 do 12 godina. PROJEKT ZMAJEVO GNIJEZDO
U 17 sati
Nina Horvat i Ines Škuflić-Horvat: Zaigrani Božić, redateljica: Ines Škuflić-Horvat, igraju: Vid Ćosić, Veno Parašilovac i Lara Janić. Predstava Teatra Tirena namijenjena je djeci od 2 do 12 godina. PROJEKT ZMAJEVO GNIJEZDO
U 20 sati
Willy Russell: Ritina škola, redatelj: Marko Torjanac, igraju: Marko Torjanac i Nataša Janjić. Predstava kazališta Planet Art namijenjena je mladima i odraslima.

Nedjelja, 10.12.
U 10, 12 i 17 sati
Kristina Gavran: Priča o velikom i malom i DJED MRAZ, redateljica Svetlana Patafta, igra: Svetlana Patafta. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. ADVENT U MALOJ SCENI
u 20 sati
Mark St. Germain: Posljednja Freudova seansa, redatelj: Marko Torjanac, igraju: Marko Torjanac i Franjo Dijak. Predstava kazališta Planet Art namijenjena je mladima i odraslima (14+).

Ponedjeljak, 11.12.
U 10 i 13 sati
Nina Horvat: #generacija, redateljica: Tina Hofman, igraju: Nikolina Ljuboja i Ivan Bošnjak,. Predstava Teatra Tirena namijenjena je djeci i mladima od 13 do 16 godina. PROJEKT ZMAJEVO GNIJEZDO

Utorak, 12.12.
u 10  i 11:15 sati
Silvija Šesto: Debela, redateljica: Snježana Banović, igraju: Lukrecija Tudor, Maja Katić, Luka Juričić, Kruno Bakota. Predstava je namijenjena djeci i mladima uzrasta 9+.

Četvrtak, 14.12.
U 9 i 10 sati
Jelena Vukmirica Makovičić i Marko Makovičić: Priča o vodi, redateljica: Jelena Vukmirica Makovičić, igra: Marko Makovičić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.
U 10 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Goran Guksić, Lucija Barišić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci od 5 godina naviše i cijeloj obitelji.

Petak, 15.12.
U 9:30 sati
Jelena Vukmirica Makovičić i Marko Makovičić: Priča o vodi, redateljica: Jelena Vukmirica Makovičić, igra: Marko Makovičić. Predstava je namijenjena djeci od 1,5 do 5 godina. Gostovanje u dječjem vrtiću.

Subota, 16.12.
U 10 i 17 sati
Dina Vukelić i Nina Horvat: pazi.mazi.voli. i DJED MRAZ, redateljica: Nora Krstulović, igraju: Vanja Ćirić, Aleksandra Demše i Davor Kovač. Predstava je namijenjena cijeloj obitelji (5+). ADVENT U MALOJ SCENI

Nedjelja, 17.12.
U 10 i 17 sati
Renato Baretić, Davor Šunk i Bruno Margetić: Muka malog vuka i DJED MRAZ, redateljica: Morana Dolenc, igraju: Goran Guksić, Lucija Barišić i Šiško Horvat Majcan. Predstava je namijenjena djeci od 5 godina naviše i cijeloj obitelji.
U 20 sati
Raymond Queneau: Stilske vježbe, redatelj: Tomislav Radić, igraju: Pero Kvrgić i Lela Margitić. Predstava kazališta Planet Art namijenjena je mladima i odraslima.

Nedjelja, 23.12.
U 20 sati
Slawomir Mrožek: Emigranti, redatelj: Željko Vukmirica, igraju: Adnan Prohić i Paško Vukasović. Predstava kazališta Erato namijenjena je odraslima.

Sven Adam Ewin | Čiope u grlu





















(Terezi, uz 60. obljetnicu pjevanja)

Na žalu… od sna i od jave,
U udubini moje stope,
Od zvijezda i od morske trave,
Gnijezdo su splele dv'je čiope.

I sunce im se s neba smije;
I cvrkutu im nema kraja;
I gnijezdo na dnu već im krije
Sedam malih, pirgavih jaja.

No more nešto protiv ima;
I ljubomorni val se prope;
I ustremi se morska plima
Na gnijezdo, jaja i čiope.

A meni bilo žao... Vrlo.
I što sam mogla to uradih:
- Brzo, brzo, u moje grlo!
Sad već imaju sedam mladih.

A one otad, ko da znaju,
U grlu pjevat ne prestaju.

Suzana Matić | Kad si to najednom postao tako velik Davide















Kad si to najednom postao tako velik Davide
I koliko puta do sada
Povukao si na tatinu stranu visokih ljudi
Ali stopalo ti je već dugo dulje od njegovog
Gledam navečer u te cipele broj 46
Ostavljene na hodniku
I mislim kako sam tvoja malena stopala stavljala
Na svoje kapke
Poput obloga pred spavanje, davno
A dok je sva priroda spavala, zimus
Tvoje su noge začahurene u nogavicama Mustang traperica
(na koje si se jedva dao nagovoriti)
Postale – muške
Vidjela sam ih neki dan, dlakave
Virile su iz prošlogodišnjih bermuda koje si prerasao
Pravila sam se da su mi poznate
Ponašala sam se kao da to nisu dva nova stanara u kući
Na koja se sad moram naviknuti
Onako kao što se navikavam i na tvoj novi glas
Zbog kojeg mi je žao da češće ne pjevaš uz gitaru
Dok sviraš iza vrata svoje sobe
I pritišćeš žice dugim prstima visokih ljudi
Povukao si na tatinu stranu, kažem
A onda opet, tako si mršav
I tvoja je konstitucija nažalost ipak moja
Nismo trebali odustati od plivanja, ali što kad si ti više volio nogomet
Znao si uvijek što hoćeš
Pa po tome zapravo i nisi moj, ti si oduvijek svoj
Ali svejedno, reci mi, kada si postao ovako velik Davide
Preko noći, jasno je, ali koje točno
Vjerojatno jedne od ovih kad sam zaspala prije tebe
Jer me svladao umor
A ti si još dugo bio budan
Ili je to ipak bilo po danu
Onaj dan recimo kad sam shvatila da te moram prestati odgajati
I da od sada nadalje mogu jedino razgovarati s tobom
Ili onaj, nedavno, kad si me posljednji put posramio
Onim što si rekao
I ostavio me bez teksta
Jer si itekako ti bio u pravu
Da, vrlo vjerojatno je to taj
Taj ili onaj još nedavniji – kad sam shvatila da sam zapravo ja mala
Pa bolno strepila hoćeš li me moći vidjeti
Iako – ja u sebi ipak navijam za onaj kada si me prvi put podignuo s poda
Umjesto pozdrava
Kao da sam ja tvoje dijete
Ili vrlo sličan, u kojem si me prvi put cmoknuo s visine
Nakon što me, baš jako dugo, nisi cmoknuo
A pogotovo ne u javnosti
Možda si postao velik negdje vani na ulici
U to bih se skoro pa kladila, neki dan te nisam prepoznala dok si mi išao u susret
Ili posve suprotno – sam u kupaonici, kada si se prvi put zaključao u njoj
Ako rasteš pod ključem i mlazom tuša – nemam niti jednog dokaza za to
Kao ni za bilo što drugo
Jer ti se izmičeš mom fotoaparatu otkako više nisi mali
Najmlađa tvoja slika skoro je tri godine stara
A ako te nekako i ulovim u kadar, ti je poslije obrišeš
A ja ti onda govorim koliko je to djetinjasto
Nisi fer Davide
Dok šutiš i ostavljaš me
Da razvijam svoje teorije s druge strane sobe u kojoj dugo gori svjetlo
Kupaonice
S ove strane izlaznih vrata u svijet
Ili još gore – da rješavam tu teoriju ljubavne zavjere – uz tebe
Naslonjena na tvoje špičasto rame, dok gledamo neki film koji nam se oboma sviđa
Ili te vozim, a ti sjediš na mjestu suvozača, u koje si se jedva ugurao
Presavijajući se opasno po pregibima zglobova
Koljena su ti do brade dok tako sjediš, izgledaš gotovo smiješno
Mijenjaš glazbu i škrto mi odgovaraš što je bilo u školi
A onda mi prodaš neku "foru" zbog koje si zavidim na tebi
Nije fora Davide, ne budi škrt, reci mi, kad
Večeras, ja sam uvjerena da je to bilo danas
Ti mirno spavaš i nemaš pojma da sam te ulovila u savršenoj slici
Zauvijek
Nisam je uspjela snimiti
Ali na njoj se dobro vidi i to da ti opet moramo kupiti nove traperice

Marica Žanetić Malenica | Pitam se



















Bježim od drugih
da budem s tobom,
napuštam javu
da o tebi snivam.

I pitam se:
Činiš li me slobodnom,
il' novoga gospodara
svojih misli dobivam?

Julijana Plenča | Prosinačke niti















Čudesne prosinačke niti
virkaju kroz zavjese,
i razlijevaju adventstku
čaroliju u domove.
Cijela zemlja osjeća kako
korača bajkoviti mjesec.
Bliješte gradske lampice,
svjetlucaju izlozi i balkoni,
okreću se zlatni lampioni,
raduju se ptice i barčice,
i more drugačije zapljuskuje,
čarobno šušte šume,
jutro drugačije miriše,
i zvonar radosnije zvoni.
Prosinac i njegova košarica
prepuna poklončića i dragosti,
radosno kucka na sva vrata,
otvara sve prozore,
uvlači toplinu u ljudska srca,
sprema darove i svjetlost iščekuje.
Smješkaju se jelkice,
i strpljivo čekaju Badnju večer,
kada će uz čaroliju iz davnina,
uz sebe privući i baku i majku
i iz daljine sina.

nedjelja, 19. studenoga 2017.

Zdravka Prnić | Opsjene morskog vuka



Hodala je bosa na vrhovima prstiju
i zakleo bih se da sam otiske tih stopala
već vidio negdje
Mjesec se šuljao u punom krugu
još uvijek bljedunjav
čekajući tminu

Nataša Hrupec | Nisi imao kud



kaže mi moj već veliki sin jučer:
znam biti jako romantičan
a ja se sjetim onih godina kad je plakao zbog svega
pa i zato jer je sunce zašlo
ili:
imam puno dana kada ni o čemu drugome ne razmišljam
osim o glazbi, ili o njoj mislim ili čitam
ili sviram
i
još doda:
znaš, nema glazbe bez duhovnosti
i zato nisam više
onakav ateist kakav sam bio u djetinjstvu

Nada Vukašinović | Kako sam došla u tvoj grad


Povećavaju se plave pukotine iznad nas. Nebo se rasvjetljava i polako ulazimo u stanicu Vinkovci. Vlak kasni u dolasku. Pruga se popravlja i dio puta nas voze autobusima, a onda opet u vlak. Zapamtila sam san kako silazim s vlaka baš na ovom kolodvoru. Prepoznajem dijelove, osvijetljenu čekaonicu, bijele klupe, nekoliko ljudi pred blagajnom, široki izlazi na perone.

Vraća mi se iz sna osjećaj izgubljenosti u nepoznatom prostoru. Kolodvor je ogroman, osvijetljen blještavim svjetlima. S lijeve i desne strane stepenice vode do perona, a sa svakog perona brojni kolosijeci.

Blještavilo guta boje, proždire stvari, kao da sam upala u more mlijeka, u bijeli mrak. Svjetlost se pretvara u buku koja dolazi s kolosijeka. Okrećem se. Gdje koji putnik žuri prema peronu. Nitko poznat.

Miro Maraš | Pomrčina Duše


Kad bi barem mogla kroz oči gledati,
Predivna osobo što stojiš ispred mene.
Vidjela bi bol što mi oči vide,
Vidjela bi tugu koja me proždire:

subota, 18. studenoga 2017.

25. Dodjela nagrada hrvatskoga glumišta


Navršilo se sto pedeset i sedam godina otkada je Vilim Lesić, 24. studenoga 1860., na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkom jeziku, na nagovor Dimitrija Demetra rekao: "Od danas će se na zagr ebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku." Ove će se godine u petak 24. studenoga 2017. godine, s početkom u 20 sati, uz izravan prijenos na 2. programu Hrvatske radiotelevizije, na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu održati jubilarna 25. dodjela Nagrade hrvatskoga glumišta pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, te pod redovitim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore.

Na svečanosti će glumici Zdenki Heršak i profesoru emeritusu, maestru Vladimiru Kranjčeviću biti dodijeljena Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje. Nagradu za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dobit će Umjetnička udruga djelovanja u kulturi Arterarij. Bit će dodijeljeno i 26 nagrada za najbolja ostvarenja iz područja dramske, operne, baletne te radijske i televizijske umjetnosti.  Redateljica i scenaristica svečanosti je profesorica emerita Ivica Boban, a u programu, među inim, sudjeluju Jasna Bilušić, Ozren Grabarić, Marija Sekelez, Urša Raukar, Doris Šarić Kukuljica, Amar Bukvić, Filip Juričić, Borko Perić, Mia Anočić Valentić, Dajana Čuljak, Zoran Pribičević, Petra Svrtan, Maro Martinović, Jure Radnić, Mia Biondić i Ana Marija Vrdoljak.

Najava: peti gornjogradski književni festival 24. i 25.studenI 2017.


Događaj koji organiziraju pisci za pisce

Petak 24. 11. u 18.00
Otvorenje festivala HDP, vila Arko, Basaričekova 24.

Petak 24. 11. u 20.00
Književna večer, Cinkuš, Mletačka 9

Subota 25. 11. u 12.00
Prozno prijepodne KuK, Jurišićeva 5.

Subota 25. 11. u 14.00 Dodjela Književne nagrade Zvonimir Milčec. Ovogodišnji laureat Borivoj Radaković.

Uredništvo festivala: Dražen Katunarić, Dalibor Blažina, Nera Karolina Barbarić, Ana Milčec, Marijan Grakalić

Nosioci Projekta: Radio Gornji Grad, Udruga 24. lipanj (u osnivanju), Viva Verbum, Zagreb.

Partneri: Hrvatsko društvo pisaca, Svratište Cinkuš, Konoba Didov san, Kuk Milčec.

Danijela Deković | Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava


Razgovor pripremila i vodila Gordana Malančuk

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Već početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje latinica. Postojale su raznorazne teze tko je pravi autor ovoga pisma. Povijest je zapisala Svetu braću Ćirila i Metoda, no najveći poznavatelj glagoljice u Hrvata, fra Marko Japundžić, bio je pristaša teorije da je glagoljica starija od vremena Svete braće. Njegovu tezu pobio je Franjo Rački 1861. djelom "Pismo slovjensko" u kojem navodi da je Sveti Jeronim živio u 4. stoljeću, i kada bi on bio tvoritelj glagoljice, teško da bi pismo ušlo u uporabu tek 800 godina nakon njegove smrti. Danas malo tko dvoji tko je tvoritelj glagoljice.

Naziv "glagoljica", nastao je na hrvatskom prostoru u 16. st. kada su glagoljicom pisali još samo Hrvati. Pismo tzv. "azbuka" sastoji od 38 grafema ili znakova, a ukoliko je znak sadržavao točku sa svake strane ili ligaturu iznad, označavao je broj.



Glagoljicom piše sav slavenski svijet, no u 13. st. nastaje drugi tip glagoljice tzv. "uglata glagoljica" kojom pišu samo Hrvati dok se ostali narodi počinju služiti ćirilicom u 12. st., te latinicom početkom 14. st.

Vremenu nastanka oble glagoljice, svjedoči najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik "Baščanska ploča" nastao 1100. godine,a pronađen je 15. rujna 1851. godine u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku zahvaljujući kleriku Petru Dorčiću. Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Antun Branko Šimić | Ljubav


Zgasnuli smo žutu lampu,
Plavi plašt je pao oko tvoga tijela.
Vani šume oblaci i stabla,
vani lete teska bijela krila.
Moje tijelo ispruženo podno tvojih nogu.
Moje ruke svijaju se, žude, mole.
Draga, neka tvoje teške kose
Kroz noć zavijore, zavijore
kroz noć
Kose moje drage duboko šumore
kao more.

Antun Branko Šimić | Mi smo se sreli



Mi smo se sreli na ovoj zvijezdi što se zove Zemlja.
Naš put kroz vrijeme u ovaj čas (čas svijetli kao cilj)
stoji za nama dalek, gotovo beskrajan,
da smo već zaboravili naš početak odakle smo pošli.
Sada stoji ruka u ruci, pogled u pogledu.
Kroz naše ruke, i kroz naše poglede zagrlile su se naše duše.
O kada se opet rastanemo i pođemo na naše
tajne puteve kroz beskraj,
na kojoj ćemo se opet sresti zvijezdi?
I hoće li pri novom susretu opet naše duše zadrhtati
u tamnom sjećanju da bijasmo nekada ljudi
koji su se nekada ljubili na nekoj zvijezdi
što se zove Zemlja?

________________________________________________

Antun Branko Šimić (Drinovci kod Gruda, 18. studenoga 1898. - Zagreb, 2. svibnja 1925.), bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.

Jelena Miškić | Vrijeme suza, tišine i bola


Najbolje je naći mjesto s kojeg se skloniti u područje bez signala. Bez signala sjećanja, uspomena. Mjesto u kojem tih dana svatko pije kavu u svom kutu bez previše razgovora, uljudno pozdravljajući hodajuće holograme. Najbolje je ne ogrnuti se odlukama prema postavkama svrstavanja u prošlo, među sve ono zavedeno kao potrošeno.

Ne posezati tamo gdje svaka sitnica kad se pogleda priča stravu ispod preostale kože, samo gledati te teške ladice prepune subjekta i predikata i biti prolaznost s drugima.

Ne disati. Čekati da prođe.

Dnevnik (ne)obične djevojke


Suočavanje

Piše: Božana Ćosić

Stigao je dan suđenja Antoniju i naravno, Hrvoje je pozvan kao jedan od svjedoka. Nije imao mnogo toga za reći jer uistinu nije znao što se događa i samo je mogao ispričati svoju stranu priče, ono što je doživio. Po savjetu odvjetnika rekao je istinu, odnosno, da mu je Antonijo smjestio. I iako Hrvojev iskaz nije ni po čemu bio presudan, bilo je dovoljno čvrstih dokaza i svjedoka pa je završio u zatvoru. Doduše još uvijek nije izrečena kazna, ali sve govori da neće tako brzo van iz zatvora. A to je mnogo toga promijenilo. Prvo, Hrvoje je izgubio najboljeg prijatelja i poslovnog partnera što znači da je u jako teškom razdoblju života.

Ivica Ušljebrka | Crvene sandalice


ljetno podne žegom naleglo na grad
s prozora, staklenih pročelja, s automobila
oštrice svjetla prosijecaju omarinu što
leluja ulicama
crvene sandalice broje sitne korake
vrelinom nogostupa
kosa uvojcima pada niz bjelinu haljinice
kao zlatan slap
što izvire pod svilenom vrpcom
okrugao osmijeh i krupne dječje oči:
„Sreća nosi lice djeteta.“
na štapiću srcolika lizalica k'o staklo Murana
ljeska se na suncu

Daniela Bobinski | Jesenji sjaj


Kroz prozor vidjeh vrh jablana zlatnih kako se njišu.
Nad njima,
nebo se modri čisto i plavo.
Vjetar ih povija pa kao da plešu i iz visine govore:
Zdravo!

Snježana Akrap-Sušac | Kiseli krastavac


Dugo je to trajalo. Bila je ozbiljno bolesna, ali još uvijek vedra i vesela. Upravo je to nerviralo ljude. Kako jedna bolesna žena može biti tako razdragana?, pitali su se mnogi. Nešto s njom sigurno nije u redu. Oni su i dalje išli svijetom namrgođeni i ozbiljni, kako jednom odraslom čovjeku i pristaje. Bolesna se radovala prvom proljetnom cvijeću, igrala se s djecom, njezin bi smijeh ispunio svaku prostoriju u kojoj bi se našla. Ljudi su se sve više zgražali. Odlučili su nešto poduzeti. Počeli su Bolesnu dobronamjerno savjetovati da ne smije biti sretna ni zadovoljna, da je to neprimjereno njenim godinama, da ih sramoti svojim ponašanjem…

petak, 17. studenoga 2017.

Nikola Šimić Tonin | Hommage Sarajevu


Pod motom “Grad u teatru, teatar u gradu”, od 16. do 24. studenog u Brčkom će se održati 34. susreti kazališta na kojim će, u natjecateljskome dijelu, biti izvedeno osam predstava iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Festival je 16. studenog otvorila predstava “Sve se nekako preživi, osim smrti”, redatelja Dine Mustafića, u izvedbi Narodnog pozorišta Sarajevo. Selektor ovogodišnjih susreta Almir Bašović u Izvještaju selektora, između ostalog, naveo je: “’Sve se nekako preživi, osim smrti’ jeste jedna vrsta hommagea gradu Sarajevu. Porodica kao egzistencijalni osnov u ovoj se predstavi tretira upravo preko različitih vremenskih perspektiva likova koje se upisuju u sliku grada, a dramska napetost se suptilno gradi na odnosu među generacijama, ali i na odnosu ‘Sarajevo nekada – Sarajevo sada’”.

„Priče iz Vukovara“ Pere Eranovića potresle i oduševile brojnu kaštelansku publiku


Emotivnom izvedbom jednosatne monodrame “Priče iz Vukovara”, mladi splitski glumac Pere Eranović je u četvrtak navečer u Kino dvorani „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu brojnu publiku, i to najviše onu mlađu – učenike Osnovne škole kneza Mislava – uspio uključiti u aktivno sudjelovanje u predstavi i pritom ih „prikovati“ za sjedala.




Eranović je kaštelanskoj publici vjerno dočarao strašne događaje koji su se zbivali u studenom 1991. g. u Vukovaru, postavši na sat vremena Siniša Glavašević, vukovarski ratni izvjestitelj, koji je iz podruma slao izvješća o razaranju grada, o ranjenima i poginulima, hrabrosti hrvatskih branitelja, o nemoći i razmišljanju ljudi koji su se našli u središtu rata, pritom sve protkavši autorskim pjesmama (Eranovićevim) i Glavaševićevim razmišljanjima – kratkim pričama o djetinjstvu, životu, igri, prijateljstvu i ljubavi.

Mala scena otvara „Noć kazališta“ u Zagrebu


Povodom najiščekivanije manifestacije u svijetu kazališta diljem Europe, prvi hrvatski kazališni klaster Zmajevo gnijezdo i ove je godine pripremio bogat i raznovrsan sadržaj za različite uzraste - uz povoljnije cijene.

Mala scena će subotnju „Noć kazališta“ (25. studenog) otvoriti prva u Zagrebu i to u 10 i 11:30 sati naslovom „Priča o svjetlu“ koji će najmlađima, od 1,5 do 5 godina, pružiti nezaboravan vizualni užitak prave čarolije. Broj gledatelja za obje je izvedbe ograničen, dok cijena ulaznice iznosi 30 kuna.

Lutkarski studio Kvak rasplesat će djecu od 3 godine naviše uz predstavu „Tri praščice“ o trima glazbeno talentiranim Tikvićima i jednom sasvim običnom vuku. Ovu priču ispunjenu prijateljstvom publika će moći pogledati u 17 sati po cijeni od 30 kuna.

U napetoj, duhovitoj i vrlo zapletenoj crnoj komediji mladi i odrasli moći će uživati istoga dana u 21 sat. „Do posljednje kapi krvi“ izvest će članovi Dramskog studija Teatra Tirena, dok je za ulaznicu potrebno izdvojiti 10 kuna.

Uvjerite se u stvarnu moć kazališta i rezervirajte mjesta za naslov po Vašoj mjeri telefonski na 01/4683352 ili to učinite online putem internetskih stranica Male scene, a sve informacije možete pratiti i na društvenim mrežama.




Silvija Šesto | Broji mi se


broji mi se
pa zbrajam umjesto da spavam
brojim očice na vesti koju sam upravo skinula
i ribice koje mi vise na kalendaru koji pomalo istječe
i letvice na parketima
i kvadratiće na šalici namijenjene popodnevnoj kavici
brojim knjige koje ću možda pročitati i one koje sigurno neću
brojim, zbrajam, zdvajam oduzeta
u brodski dnevnik upisujem podignuće sidra
nikad dovoljno dugo ostavljenog da postane nečija kuća.



Krunoslav Mrkoci | Diskretan miris snobizma


Diskretan je miris snobizma, vrlo diskretan, ali ga se ponekad otkrije, kad iznenada, zamiriše u prostoru. I jasno je prisutan, kao da se iznenada stvorio ovdje, ničim izazvan; ispuni prostor svim svojim intenzivitetom preljeva. I to baš onda, kada smo mislili kako ga u našem društvu (zbog evoluirane razine svijesti prosvijećenih građana) zapravo, više i nema.

Međutim, eto, spletom okolnosti i mojih dosadašnjih životnih iskustava, dogodilo se nekako da upravo njega (snobizam) mogu nanjušiti već izdaleka. No, što je to snobizam, i u čemu ga se prepoznaje? Neću vam sada ovdje naširoko objašnjavati što je snobizam, no progovorit ću nešto o uzrocima snobizma i o uvjetima u kojima on najčešće cvate. Snobizam je najprije, i prije svega, mentalni stav; stanje duha u koje je netko sam sebe doveo. To ne znači da je određena osoba baš tražila da, eto, on ili ona postane i bude snob. Snobizam je više poput zamke u koju se upada i iz koje se teško, vrlo teško, izvući.

Svatko od nas ima potrebu da u nečemu, i po nečemu, u svom životu da bude dobar, jedinstven, kvalitetan, poseban. U svakom slučaju: biti malo bolji, malo uspješniji od drugih. To si svi priželjkujemo. To je pitanje vlastite autorealizacije i izgradnje slike o samome sebi.

U današnje vrijeme ljudi se najčešće ostvaruju i traže ostvarenje kroz posao i karijeru.

DHK predstavlja | Božica Brkan: "Umrežena" i "Život večni"



Božica Jelušić | Umijeće oštrenja pera


(Prema holandskom platnu)

Tko oštri moje pero, oruđe oštroumlja,
Kakvoj dubini je pjesma, još nerođena, sklona?
U kaplji meda Sunce izlazi iza humlja,
Otvorit će se ceste do ruba nebosklona.

Iz Roga obilja meni pero u krilo padne,
Od tame zaborava da mi ime otkupi.
Da iz umorne ruke ni na tren ne ispadne,
I da mu podna daska nikad vrh ne otupi.



16. stud. 2017.

Flora Green

Mira Jungić | A vjetra nema



Treperim k'o lišće breze na vjetru.
A vjetra nema.
Zbog tebe sve je.
Zamotaj moju dušu u zagrljaj
i strepnju među dlanove stavi.
Ugrij tu pticu bez krila
toplim dahom svoje ljubavi.
Svaki stih moj, riječ
i svako slovo, u sebi istinu nosi.
A ja sanjam...

Maja Šiprak | Ladica budućnosti



Kiša izvana
ugasila je plam uljanice u mojim očima
i isprala tuge iza kapaka
poderani kišobran nije poslužio svrsi

Tino Prusac | Sjene u mraku


Hodam ulicom
praćen sjenama u mraku
suočavam se s dodirima hladnoće
oči gore poput zvijezda
a zvijezde kapaju
to je jedini način na koji moje oči govore
to je ono što mi oči razmišljaju
i to je ono što je neizrecivo
ali istinito.
Život se sam nastavlja
poput glazbe ustaljene u mislima
i slijedi vjetar
koji leti iznad noći u glasu
poput svjetlosti iznad oblaka.
Vidio sam trulež sebičnih želja
svu tu ispraznost koja je zarazila ljudsku rasu
pijance koji žive bez ikakvog drugog života

Izvješće CISAC-a: Globalni iznosi autorskih naknada premašili 9 milijardi eura





Globalni iznosi autorskih naknada kreativaca širom svijeta premašili su iznos od 9 milijardi eura tijekom 2016.! Rezultati su to Globalnog izvješća Međunarodne konferederacija društava autora i skladatelja CISAC, čiji je član, naravno, i HDS ZAMP.

Iznos od 9,2 milijarde eura ostvaren u 2016. za 6% je veći nego godinu dana ranije, a raste već treću godinu zaredom. Najveći rast od čak 51% bilježi se s digitalnih izvora zahvaljujući ponajprije pretplatničkim streaming servisima.

"Kreativnost je izrazito važna za gospodarstvo. CISAC-ove članice širom svijeta brinu se da kreativci mogu živjeti od svog rada i tako doprinositi razvoju društva, gospodarstva i novim poslovima. Ipak, sve oči uprte su u zemlje EU-a i njihove vladajuće koji moraju riješiti gorući problem prijenosa vrijednosti", upozorio je Jean-Michel Jarre, predsjednik CISAC-a.

"Streaming pomaže rastu kreativne industrije, pogotovo glazbenom segmentu. To se, međutim, ne odražava na autorske naknade i njihove prihode. Neophodna nam je zakonska reforma kojom bi se ispravila ta tržišna nepravda, pogotovo u Europi", izjavio je glavni direktor CISAC-a, Gadi Oron.

Iako su ove brojke razlog za optimizam, pred kreativcima je i dalje izazov tzv. prijenosa vrijednosti odnosno neadekvatno obeštećenje autora sadržaja od strane pružatelja internetskih usluga. Više o ovome bit će riječi na nadolazećoj MAKK konferenciji, 23. i 24. studenog u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Kompletno izvješće CISAC-a pročitajte na linku.

Izvor: HDS ZAMP

četvrtak, 16. studenoga 2017.

AKF Zagreb raspisuje godišnju nagradu za promicanje suvremene austrijske književnosti "Albert Goldstein"


Austrijski kulturni forum Zagreb raspisuje godišnju nagradu za promicanje suvremene austrijske književnosti ALBERT GOLDSTEIN

kao jednokratnu i direktnu potporu za promicanje nakladništva, u iznosu od 2.500,-- Eura za objavljivanje jednog suvremenog austrijskog naslova (proza ili poezija) u 2018. godini.

Nominacije, koje uključuju prijedlog jednog naslova, kratki opis projekta, bibliografiju austrijskog autora / autorice kao i financijski plan i imenovanje prevoditelja / prevoditeljice predaju se najkasnije do 15. siječnja 2018. Austrijskom kulturnom forumu, Gundulićeva 3, HR-10000 Zagreb, e-mail: zvjezdana.karlovic@bmeia.gv.at te u kopiji putem pošte.

Odajući počast i u sjećanje na 2007. godine preminulog hrvatskog izdavača, urednika, pisca i prevoditelja Alberta Goldsteina nagrada je 2008. g. po prvi puta dodijeljena izdavačkoj kući A.G.M za objavljivanje hrvatskog prijevoda romana „Svijetli predjeli“, 2010. godine Frakturi za hrvatsko izdanje knjige „Europljani u izumiranju“, 2011. V.B.Z.-u za dnevničko-feljtonske zapise „Bravo Hotel“, 2012. Modo Fac-u za zbirku kratkih priča „U snu“ Antonia Fiana, 2013. OceanMoru za roman „Rascijepljenost“ Julye Rabinowich, 2014. Frakturi za roman „F“ Daniela Kehlmanna, 2015. HENA COMU-u za roman Kassiopeia Bettine Baláke, 2016. godine Leykamu International Zagreb za roman „Atlas bojažljiva čovjeka“ Christopha Ransmayra te 2017. po prvi puta dvjema izdavačkim kućama za romane Roberta Seethalera: HENA COM-u za roman Trafikant i OceanMoru za roman Čitav jedan život. Knjige se u nazočnosti autora i izdavača predstavljaju u Puli u okviru međunarodnog sajma knjiga „Sa(n)jam knjige“.

Odluka o dodijeli novčane potpore bit će objavljena u veljači 2018. g. Rok predaje rukopisa je 1. svibnja 2018. g., a naslov mora biti objavljen do kraja studenog 2018. g. te svakako do početka Sajma knjige u Puli. Novčana se potpora isplaćuje nakon predočenja rukopisa.

Austrijski kulturni forum dodatno će financirati i zajedno sa nakladnikom organizirati austrijskom autoru ili autorici nagrađenog djela predstavljanje u Hrvatskoj.

Informacije
Zvjezdana Karlović
tel.: 01/4881 253
e-mail: zvjezdana.karlovic@bmeia.gv.at

Čitaj! (Čitam da bih pisao, pišem da bih čitao)


vrijeme: 21.11.2017.
mjesto: Zagreb, HDP, Basaričekova 24

Književni susret pod nazivom Čitaj! (Čitam da bih pisao, pišem da bih čitao) održat će se u utorak, 21. studenoga 2017. od 18 do 20 sati, u u Hrvatskom društvu pisaca u Zagrebu.

Program poticanja čitanja Čitaj! sa srednjoškolcima provodi se od 2012. godine, a prvi put će biti gost tribine HDP-a, pa će u čitanju i razgovoru o ponuđenim tekstovima moći sudjelovati i publika.

U programu sudjeluju i čitaju Zoran Ferić i Miroslav Mićanović.

Izvor:Culturnet.hr

Pjesničkom riječju 'Stop nasilju nad ženama'


vrijeme: 21.11.2017.
mjesto: Zagreb, Narodno sveučilište Dubrava, Cerska 1

U utorak, 21. studenoga 2017. godine u 18 sati, u Narodnom sveučilištu „Dubrava“, Cerska 1 u Zagrebu, održat će se program pod nazivom Pjesničkom riječju 'STOP NASILJU NAD ŽENAMA'.

Sven Adam Ewin | Bitter lemon



Mladi pjesniče, ne piši ništa!
Preskoči svoje rane faze.
Kad izađeš iz obdaništa
Spali svoje djetinje fraze.

Preskoči svoje faze dječje,
Već izorano to je polje!
Te dječje fraze tvoje već je
Netko rekao puno bolje.

Ništa osobno! A ti biraj.
No ti bi odmah sve! (I sada!)
Spavaj! Napij se! Nadrogiraj!
Da se ne stidiš sebe mlada.

I tebi jednom bit će znano:
Sve tvoje već je napisano.

Božica Jelušić | Nek mi vele...



Nek mi veli nešče drugi,
Da bu zutra malo bolje.
Posmekne se vlak po prugi,
Dok mraz zništi celo polje.

Fraktura | Dobroslav Silobrčić: 50 ljudi otkriva Hrvatsku









Kuća Šenoa organizira | Dani Augusta Šenoe














Udruga Svi naši Šenoe i muzej Kuća Šenoa pozivaju vas na manifestaciju Dani Augusta Šenoe koji će se održati u Kući Šenoa od 14.11. do 13.12.2017.

Središnji dio ovogodišnje manifestacije je - Izložba originalnih Augustovih rukopisa koji su se brižno čuvali u obitelji više od 130 godina. Zavirite u život jednog od najvećih hrvatskih književnika kroz originalne rukopise kojima je August Šenoa stvarao neka od svojih najpoznatijih književnih ostvarenja.

Tijekom manifestacije Dani Augusta Šenoe pripremili smo mnogo zanimljivih događanja kojima ćemo obilježiti period od Augustova rođendana - 14. studenog do njegova smrtnog dana - 13. prosinca.

Vidimo se na Danima Augusta Šenoe !

PROGRAM:

Suzana Matić | Ja sam ista kao i prije


Samo su sada možda neka druga vremena
Noću te stavljam na uho, kao školjku
Ne volim kad šutiš, a nisam sigurna sanjaš li
Danju sam onda jednako nedospavana, baš posve jednako
Snena
Probudi se!, mislim u mrak
Ruka je tvoja moja slamka spasa
Doturi mi je sunce u zoru
A ja sam onda, tom zrakom, u tom danu
Spašena
Za stolom nam režem voće

Marica Žanetić Malenica | Neću ti reći


Neću ti reći
ja, koja vladam riječima,
neću ti reći
da te volim.

Neću ti reći
ja, koja biram riječi,
neću ti reći
da te želim.

Neću ti reći
ja, koja osjećam riječi,
neću ti ništa reći
o ljubavi i o sreći.
Jer,
ti sve to znaš.