četvrtak, 30. studenoga 2017.

Premijera "Pokopanog diva" Kazua Ishigura u Zagrebu



Nedjelja, 10. prosinca od 17,00 - 19,00
Crafter's Lav Zagreb
Opatička 2, 10000 Zagreb, Hrvatska

Nakladnička kuća Mitopeja s posebnim ponosom predstavlja svoju drugu knjigu - "Pokopani div" Nobelom ovjenčanog Kazua Ishigura.

Svi zainteresirani imaju priliku doći u posjed ove knjige u isto vrijeme kao i naš dragi nobelovac, Kazuo Ishiguro, svog Nobela - u nedjelju, 10. prosinca 2017. oko 17 sati u predivnom prostoru Crafter's Lava u Opatičkoj 2.
Dođite i obilježite ovaj poseban dan!

Ana Radošević | Jedino što je bitno


Sanja je radila kao volonterka i često putovala svijetom, upoznavala različite kulture. Gledala je ljude kako pate i slušala priče o njihovim životnim teškoćama. Mnogi ratovi su izbijali, a nju su samo premještali s jednog mjesta na drugo. Svaki put kada je vidjela  bolesne i ozlijeđene , a vidjela ih je previše, pitala se što pokreće vlade da ratuju i da drugi ispaštaju zbog toga. Jedino što je bitno u ovom svijetu je mir. Čovjek  mora poštovati život i paziti jedan na drugoga, jer ako nema mira, ova kugla imenom Zemlja neće još dugo postojati.

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Doris Bilokapić | Živimo u svijetu punom ratova


Živimo u svijetu punom ratova, svađa, ogovaranja i drugih stvari koje život predstavljaju ružnim mjestom. Teško je naći iskrenog prijatelja koji želi da uspiješ bez obzira na sve. Ljudi više nemaju svoju privatnost i svoj mir koji bi ih ispunjavao i dao im mogućnost da stvarno žive sretan život.

Pružite ljudima mir kako bi vam oni mogli vratiti istom mjerom jer mir se mirom vraća.


Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Patricija Petrović | Oblikujmo svijet pun mira i ljubavi


Svatko on nas ima različiti pogled na mir. Za mene mir predstavlja   psihički proces koji umiruje tijelo i duh.  Možda  mislimo da ne možemo učiniti mnogo za mir u svijetu jer ne odlučujemo o svjetskom poretku, niti imamo vlast nad važnijim stavkama društva. No, naš položaj u društvu ne umanjuje odgovornost za bolju i ljepšu okolinu. Ako se potrudimo da je nama lijepo i da  živimo u miru, onda ćemo to omogućiti i našim budućim naraštajima. Oblikujmo svijet pun mira i ljubavi prema svim živim bićima. Izbjegavajmo nasilje i  netoleranciju nad ostalima, bili oni nama bliski ili ne.

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Ines Vučemilović | I najljepša za mir


Proteklih su dana završila dva velika natjecanja: Izbor za miss svijeta i Izbor za miss Universe. Na tim velikim natjecanjima, osim ljepote i gracioznosti, uvijek je iznova aktualna i tema mira u svijetu. Čovječanstvo priželjkuje  mir u svijetu, pa i najljepša od najljepših svoju titulu želi posvetiti upravo toj borbi. Također je aktualna i borba protiv terorizma.

Svi žele nekakav mir, ali nitko ništa ne poduzima i ratovi i ubojstva se svejedno nastavljaju. Do mira u svijetu lakše bi došlo kada bi svaki čovjek prvo pronašao mir u sebi.

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Tjedan otvorenih vrata Gradske knjižnice u Zagrebu


vrijeme: 04.12.2017. - 10.12.2017.
mjesto: Zagreb, Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6

U povodu 110. obljetnice zagrebačke Gradske knjižnice, od 4. do 10. prosinca 2017. održat će se Tjedan otvorenih vrata.

Program započinje u ponedjeljak, 4. 12. 2017. u 12 sati svečanim otvaranjem izložbe Ex libris Emilij Laszowski iz Zbirke Rara i predavanjem Milovana Petkovića Gradska knjižnica i Družba „Braće Hrvatskog Zmaja“ od 1907. do 1938. godine.

Objavljen stoti broj časopisa 'Sušačka revija'


vrijeme: 30.11.2017.

Stoti broj časopisa za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara "Sušačka revija" koji izdaje riječka udruga Klub Sušačana, predstavljen je na konferenciji za novinstvo u srijedu u Rijeci. 

Predsjednica Kluba Sušačana Tamara Morić kazala je da je ovaj časopis počeo izlaziti 1993. godine kao glasilo Kluba a već od početka je otvorio prostor za objavu tekstova o povijesti Rijeke i šire okolice, znamenitim osobama, arhitekturi, urbanizmu, te drugim važnim i zanimljivim temama. Prvi glavni urednik bio je Danko Pavešić, naslijedio ga je Mladen Urem a od 1996. godine na mjestu glavnog urednika je Alen Čemeljić. Morić je izrazila ponos što je udruga uspjeva izdavati ovaj časopis do danas, unatoč nepovoljnim okolnostima za izdavaštvo i časopise.

Vedrana Mart | Ratovoljnost


Trenutno na svijetu zauzimam mjesto jedne jedinke čime priječim da ono pripadne komu ratobornom. Moj je utjecaj samo u tome.

Mediji uvjeravaju kako se ratuje zbog različitosti i nagovaraju nas, prema modi i potrebi, da je primimo dobrohotno ili neprijateljski.

Ja pak ustrajno čuvam svoju predodžbu o nepotrebnosti toga pojma jer nikada nisam vidjela biće od sebe nerazličito niti bića među kojima nije drukčijost.

Neprebrojivu množinu elemenata naše neistosti ignoriramo i biramo je utvrđivati tek po nekoliko svojstava.

Zašto baš, i s kojim posljedicama, po njima? Ratovoljnosti ni jedan izgovor nije dovoljno loš.
Ostalima nijedan dovoljno dobar za naoružavanje.


Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi





Jasminka Mesarić | Kad bih ptica bila


Kad bih mogla promijeniti nešto i kad bih imala krila, ja bih tada ptica bila. Preletjela bih preko svijeta sa maslinovom granom da pokažem ljudima onu njihovu dobru stranu.
Zaustavila bih ratove, pomaknula bih satove u neko sretnije vrijeme kad se nije širilo otrovno sjeme, kada nisu usne bile nijeme. Vratila bih ponos i vjeru u ljude, da brat brata poštuje, a ne da se sude. Podsjetila bih na ljubav, jer to nas sve veže, u boli i patnji... kad nam je najteže.
I da mogu preletjeti planetu, zaustavila bih rat za mir u svijetu.

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi


Bozidar Cokarić | Nebom su poletjeli golubovi


Golub u preletu olakšao se na moju majicu: Na desno rame: Pomislio sam: To je dobar znak: Nisam skidao majicu sve do kuće: Zatim sam kakicu bacio u kantu: Došli su smećari i odvezli kante sa kamionom: Istovarili su smeće na gomilu: Bilo je tu brdo smeća: Od danas recikliramo: Rekao je direktor: Sve ćemo samljeti i kompostirati:  Tu će izrasti šuma: Disati ćemo svježi zrak: Piti ćemo čistu vodu: Čiji su to zrak i voda: Naši ili njihovi: Tko je u pravu, a tko laže: Netko je zapucao: Nebom su poletjeti golubovi.

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Tomislav Domović | Razbojnici pokajnici


Dočekao sam te, ispred crkve si stajala leđima okrenuta,
crkvi, meni, pilićima iz tvojih prodisaja izlegnutim na pločniku,
ljuske jaja krckale su pod mojim đonovima
Škripalo je srce, odalo me
Pogledala si moja napeta jedra, zategnuta na katarkama vida,
tvoj osmijeh u mojoj utrobi odvalio je kamen s Ali Babine spilje,
izjahali su svi moji razbojnici, pali ničice pred tvoje noge
Izvukla si oštru zraku iz oka, dotakla njihova ramena,
razbojnike proglasila vitezovima, razularenu rulju želja sastavila u jednu:
da ti budem ognjište, crijep, cigla
Građa za zidanje kuće bez zidova


Srećko Aleksić | Vetar moj znak...



Odavno ljubav ne znači ništa
priljubljen obraz zavarava mrak
davno je bilo da osvojeni zrak
donosi sreću uplakanom licu.

Tino Prusac | Šutnja


Šutnja
izgubljena u svjetlu
šutnja
koju mogu kušati svojim očima
diže se u dimu
čuvajući svjetlost kako bi ga predala oku
izgubljena u mom umu
u par koraka kroz istu pjesmu.

Denis Kožljan | Zvono Svetega Martina


uve dane, kilometre daleko
od hiže svojega življenja,
čujen zvono, drugašlje tuče,
ćuda puti, pitan ča bi reč, nidan ne zna,
pak gren leč, a ono jopet klempesa,
brojin, više od sto puti, si pensan da
forši ima kakovu potribu da nan zliči
rane, dopre našu šunjavu pamet,
sklopin oči, glava na kušinu, spin kako
u bumbaku, kad zvono se lavalo, din
i don, jušto pak od kraja, gledan na uru,
još je do dana, a kamo li do podne i
užance od ručenja...
činila san đireto i pošla drito do vrati,
starica ka je klečala u banki mi je veramente
rekla da je to Zvono Svetega Martina, ko je
tuklo i zvonilo od svita i vika i još če ko Bog da...

______________________________________

hiže - kuće
drugašlje - drukčije
čuda - puno
ča bi reč - zašto
gren - idem
klempesa - simo tamo udara bez reda
zliči - izliječi
šunjavu - glup
bumbaku - pamuku, vati
lavalo - krenulo
đireto - šetnja
banki - klupe
veramente - točno, uistinu

Božidar Alajbegović: Paralelni svjetovi


Božidar Alajbegović, "Paralelni svjetovi",
književne kritike

Izdavač je zagrebački Litteris, urednik Dražen Katunarić.

Tvrdi i meki uvez, 327 stranica,
Cijena = 215 kuna tvrdi uvez, 125 kuna meki uvez

Knjiga sadrži 70-ak kritika proznih knjiga stranih autora u nas objavljenih od 2012.do 2016. Tekstovi su izvorno objavljeni u kulturnom dvotjedniku Matice hrvatske "Vijenac".

Tekst urednika Dražena Katunarića s korica knjige:

Ambicija Božidara Alajbegovića kao književnog kritičara je da svoj zanos i strast čitanja tuđih romana, pripovjedaka, eseja prenese na čitatelja, kako bi ih potaknuo na čitanje obrađenih djela.

srijeda, 29. studenoga 2017.

Promocija knjige pjesama Natali Šarić | “Godovlje“- kolektivno sjećanje pjesničkih duša


Natali Šarić - Autor fotografije: Duška Mušić
Piše: Božica Rataić

Sinoć je u KIC-u održana promocija prve knjige pjesama, Natali Šarić, originalnog naslova „Godovlje“. Nije to bila jedna od onih „sterilnih“ promocija u kojima protokol proguta autora i djelo, već jedna od onih pjesničkih večeri kakve se danas rijetko dogode, na kojima se osjeća toliko žuđena ljudska toplina, vedrina duše i razumijevanje koje se danas sve rjeđe sreće.  Sve je teklo tako prirodno i lako, kao što teku Nataline riječi u pjesmama, a njihov ritam je takav, da prodire u dubinu vaše duše i vi se, ako to želite priznati, ako ste si to spremni priznati, prepoznajete u njima.

Hanna Klapka - Autor fotografije: Duška Mušić
Natali Šarić nije mogla svojoj knjizi poezije izabrati bolji naslov. Kratko, jednostavno, a s toliko simbolike. Na jednak način obilježeni su i drugi dijelovi knjige. Autorica ne počinje od samog početka, od sjemenke, simbola djetinjstva, već od kalema, kako naziva prvi dio zbirke. Dakle od vremena kada se metaforički pup priključuje grani ili stablu, kada se odrezano, odvojeno od svega poznatog , svojim nježnim bićem mora prilagoditi i nastaviti rasti u novoj okolini, na novoj matici, istaknula je autorica pogovora, književnica Sonja Smolec, dodajući kako to mudro korištenje pojmova vezanih za stablo i za tlo govori o kolektivnom sjećanju pjesničkih duša koje su svojim bićem vezane za prirodu, uspoređujući stvaralaštvo Natali Šarić sa zbirkom „Vlati trave“ Walta Whitmana. No, isto tako napominje da možemo naslutiti i duh Williama Blakea, koji svojim tamnim stihovima iskrenosti ubija. Zbirka se sastoji od tri cjeline:

Kalem
koju najavljuju stihovi: 

„Što ću sad s tim drvetom  
ugniježđen u bezvremeni zagrljaj?
Nije moja duša za ovozemaljska voljenja.


Zatim slijedi Srčika

„Srčiku kada razdužim časno
kada sve se vrati i sve se zbroji,
 mirna ću leći u tvoje drvo
jer s one strane duge ne postoji.“

I na kraju Crnica:

„Da klijem, progledam, dišem,
crnice, sunca i neba ištem
Nemoćna,
pokoru stišćem.
Teško ću izmoliti tu brojanicu“

Zbrika je izvrsna, nije od onih što se čitaju u jednom dahu, jer prodire duboku i sve pora vašeg bića, i budi neke davno „pospremljene“ teme i rastače neke dileme. Potiče na razmišljanje o životu, ljubavi, a prije svega sebi….

„Godovlje“ je zbirka koju bih preporučila svima, baš svima, kako onima koji žele još malo „prebirati“ po svojoj prošlosti, tako i onima kojima je cilj pročistiti prošle događaje i oslobođeni krenuti u budućnost….

Autorica „Godovlja“,  Natali Šarić je rođena 1971. u Sinju, školovala se u Splitu, Sarajevu i Beogradu. Trinaest je godina radila kao profesor razredne nastave, a posljednjih osam radi kao edukator rehabilitator. Piše udžbenike za mlađi školski uzrast, priručnike, poeziju, kratku prozu i igrokaze za djecu. Izrađuje didaktičke igre, dizajnira i uređuje dječje i književne časopise.

Stalni je grafički urednik časopisa za časopisa za književnost „Kvaka“.

Radovi su joj zastupljeni na mrežnim stranicama, u knjigama i školskim časopisima, magazinima i zbornicima, a pjesme i ilustracije u čitankama, početnicama i udžbenicima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Promociji su između ostalih prisustvovali: Sonja Smolec, moderator, Hanna Klapka kao interpretator i Boris Simeoni, recenzent zbirke poezije za djecu Mmmmm.

Nataša Hrupec | A spremala se oluja


photo: Alex Howitt “Rainy Day”




















istočno od poljske a zapadno od ukrajine
bog je gledao krvavu makljažu
istočno od ukrajine
general aleksej brusilov kreće u žestoku ofenzivu
srazili se u tom paklu austrougarski i ruski

i skoro svi su izginuli
a neki su ipak došli doma
bez ljubavi naravski natrag
i moj pradjed je bio među njima
i naravski je onda oženio prabaku

Ivan Šoltić | Mir u svijetu naspram svjetskog mira


MIR U SVIJETU se od uvijek nalazi u svojevrsnoj krizi identiteta. Naspram njega stoji ZAKON SVJETSKOG MIRA koji se nameće silom društvenih sustava od kojih većina govori o ljudskim pravima koja se svakodnevno krše na različitim razinama. MIR U SVIJETU počinje MIROM U NAMA. MIR I NEMIR započinju sa svakom našom gestom, riječi, djelima, mislima pa čak i propustima. Zakon svjetskog mira nužno mora  postojati da nam ukaže na dostojanstvo ljudske osobe bez obzira na rasu, vjersku opredijeljenost, dob, spol, političko opredjeljenje itd. Zakon ukazuje na put prema miru.
MIR ovisi o NAMA! 

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Suzana Matić | Egzekutor

umro joj je monitor nekidan.
novi…
sam od sebe.
najednom više nije gorjela plava lampica
na njenom ganz novom monitoru
kojeg je dobila na poklon od brata jer je onaj stari
neobjašnjivo umro dva tjedna prije toga
i sada si je isfurala da njen komp. šalje neke iskre
koje ubijaju monitore
po jedan monitor svaka dva tjedna…

Skup u povodu 70. obljetnice rođenja Tahira Mujičića


vrijeme:
30.11.2017.
mjesto: Zagreb, Vila Arko

Prigodni skup u povodu 70. obljetnice rođenja dramskog pisca, pjesnika, scenarista, redatelja, scenografa, kostimografa, lutkara, kazališnog i filmskog djelatnika i člana HDP-a Tahira Mujičića održat će se u četvrtak, 30. 11. 2017. u 10 sati, u Vili Arko u Zagrebu.
 

Sudjeluju:

Lada Čale Feldman
Tonko Maroević
Zvonimir Mrkonjić
Boris Senker
Enver Kazaz
Ivo Žanić
Zdravko Zima
Joško Božanić

http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/

9. susret hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva 'Stjepan Kranjčić'


vrijeme: 02.12.2017.
mjesto: Križevci

U Križevcima će u subotu 2. prosinca 2017. biti održana završna svečanost 9. Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva 'Stjepan Kranjčić'.

Obilježavanje 100. godišnjice rođenja Krune Quiena


vrijeme: 30.11.2017.
mjesto: Zagreb, DHK, Trg bana Jelačića

darovana brončana bista s likom Krune Quiena
fotografija: M. Maljković
Muzej grada Trogira
Stota godišnjica rođenja pjesnika Krune Quiena obilježit će se u prostorijama DHK-a u Zagrebu, u četvrtak, 30. studenoga 2017. od 11 sati.

Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, poziva na obilježavanje 100. godišnjice rođenja KRUNE QUIENA (1917-1990-2017) i predstavljanje autorove nove knjige izabranih stihova - Pjesme (Mala knjižnica DHK, 2017).

O autorovu životu i djelu govorit će

Zvonimir Mrkonjić
Tonko Maroević
Ivica Matičević
Antun Pavešković

Izabrane stihove kazivat će dramski umjetnik Darko Milas.

Izvor:Culturnet.hr

Uspješno održano jubilarno 5. Natjecanje u čitanju naglas!


U organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, 23. i 24. studenoga 2017. godine, održano je jubilarno 5. nacionalno Natjecanje u čitanju naglas pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Sisačko-moslavačke županije, Grada Siska i Hrvatskog knjižničarskog društva – Komisije za knjižnične službe i usluge za djecu i mladež.




Natjecanje je svečano otvoreno u Domu kulture Kristalna kocka vedrine nastupom Plesnog i baletnog studija Doma kulture pod nazivom „Metloboj“, nakon čega su sve prisutne pozdravili: Maja Zrnčić, koordnatorica strategije za poticanje čitanja pri Ministarstvu kulture; Ivana Krčelić, predsjednica Gradskog vijeća; Goran Grgurač, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo Grada Siska i Dubravka Šurlan, ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak.

Tema je ovogodišnjega Natjecanja bio čarobnjački svijet Harryja Pottera čime je obilježena 20. obljetnica od izlaska prve svjetski poznate knjige britanske književnice J. K. Rowling „Harry Potter i kamen mudraca“. Cjelokupni su program vodili Harry Potter, Hermiona Granger i Ron Weasley (Marko Hergešić, Dunja Petrović i Dominik Karaula), a „pratila“ ih je maštovito izrađena scenografija kao i izložba „20 godina magije“ u Galeriji Sv. Kvirin u kojoj su mogli uživati svi posjetitelji.

Kroz dva se dana natjecalo čak 30 natjecatelja iz 15 županija Lijepe naše, od Vukovarsko-srijemske do Dubrovačko-neretvanske. Učenici su to osnovnih škola od 3. do 8. razreda koji su svojim kreativnim nastupima i lijepim čitanjem poticali vršnjake na čitanje njima dragih naslova. Dokaz da je natjecanje uspješno prošlo otkriva činjenica da su uspostavljena nova prijateljstva među djecom cijele Hrvatske koja dijele zajedničke interese – ljubav prema knjizi i čitanju!

U mlađoj su kategoriji (učenici 3., 4. i 5. raz.) pobijedili:

1. mjesto: Nika Obranović (Sisačko-moslavačka županija) – mentorica: Marija Potočki
2. mjesto: Eleonora Lenić (Istarska županija) – mentorica: Branka Mamula
3. mjesto: Noa Crnić (Primorsko-goranska županija) – mentorica: Marina Vranković

Nagrada publike: Nika Obranović (Sisačko-moslavačka županija) – mentorica: Marija Potočki.

U starijoj su kategoriji (6.,7. i 8. raz.) pobijedili:
1. mjesto: Joško Željeznjak (Karlovačka županija) – mentorica: Marijana Žunac Ribičić
2. mjesto: Alek Blečić (Primorsko-goranska županija) – mentorica: Tatjana Krpan Mofardin
3. mjesto: Nika Širanović (Zagrebačka županija) – mentorica: Diana Blažić

Nagrada publike: Eva Kruhak (Krapinsko-zagorska županija) – mentorica: Melita Petriš Banovec.

O samome su nastupu odlučivali članovi Prosudbenih komisija. U mlađoj su kategoriji to bili Snježana Babić Višnjić, Hela Čičko, Marijana Barišić i Ana Marija Savić, a u starijoj Božica Vuić, Snježana Berak, Dubravka Granulić i Marija Ljubica Nosić.

Prvi je dan natjecanja završen predstavom iznenađenja za sve natjecatelje i mentore Gradskog kazališta Sisak „Tko nema u vugla, googla“, a cijela je priča zaokružena upoznavanjem prirodnih i povijesnih ljepota i znamenitosti grada Siska.


Zahvaljujemo se svim natjecateljima, mentorima i pratiteljima na sudjelovanju, a partnerima (Dom kulture Kristalna kocka vedrine i Gradski muzej Sisak), pokroviteljima, sponzorima i donatorima na pomoći u organizaciji i realizaciji ovoga projekta jer Čitanje je zakon!

Milan Mačešić | Sven Adam Ewin: Poeme


Ovo je druga pjesnička knjiga Svena Adama Ewinog, tajanstvenog pjesnika  koji od 2011. objavljuje svoju čudesnu poeziju uglavnom na fejsboku dok tek tu i tamo u nekim papirnatim medijima. Fejsbuk prašuma je medij u kojemu napisano može biti istodobno i objavljeno, bez recenzije, bahatosti urednika i odugovlačenja. Štoviše, tamo je autor sam sebi urednik i kritičar. Isto tako povratna informacija je trenutačna; u vidu površnog lajka ili pak ozbiljnog komentara, uživo ili putem inboxa. A kako doznajemo i upijamo kroz autorov neumorni rad radi se o nesvakidašnjem potezu  beskrajno talentiranog  autora i erudite koji je, odlučivši zakačiti se s poezijom do posljednjeg stiha-daha i pripadajućoj joj taštini izveo svojevrstan, ne salto mortale, prije bangee jump oduzimajući nam svima dah. Ponukani sonetima o sonetima (svojedobno čak o jednoj nastambi životinjske farme i jednoj "djevi bajnoj", svađom i adorancijom s poznatim i manje poznatim stihotvorcima u formi  vs. Mnogi stadoše tragati za „građanskim identitetom“ i… ostadoše kratkih rukava.

Dakle, SAE piše o svemu i svima, o fizici, antropologiji, manje o filozofiji jer, kad se filozofija (koja je, prema Zweigu), ludnica za pjesnike i poezija skobe na istom poetskom balu, filozofiju obavezno gubi. Jer, jezik je logika, logos, enharte en ho logos…

Miroslav Pelikan | Generalova kuća


Bukovac, Petar Bukovac posve se neprimjetno vratio u uspavani grad ispod nevisoke zelene gore. Naime, takva je situacija i bila posve primjerena jer Bukovac je za građane bio tek jedan od onih koji se vraćaju nakon nekoliko desetljeća izbivanja i o njima se gotovo ništa ne zna osim onih neprijepornih činjenica kao i u njegovom slučaju, o rođenju u skromnoj obitelji iz Strme ulice te nešto manje od dvadeset godina skrovita boravka u ovome gradu i manje-više neuspješno školovanje i reklo bi se naglog i neočekivanog nestanka.

Davorka Črnčec | Zahvaljujući internetskim portalima sa kojima smo povezani, sanjari i ljubitelji lijepe riječi, čitanje je dostupnije no ikad


Foto:Roberta Radović, Vedran Vugrinec
Razgovor pripremila i vodila Gordana Malančuk

Davorka Črnčec rođena je 1975. godine u Čakovcu. Inženjer je tekstilne kemije, a radi kao voditelj laboratorija u talijanskoj tvrtki Calzedonia u Varaždinu. Piše dugo, ali tek zadnjih godina objavljuje po književnim portalima u regiji, pretežno ljubavnu i refleksivnu poeziju. Pjesme su joj dosad tiskane u desetak zajedničkih zbirki, a prvu samostalnu zbirku "Boja meda", čiju naslovnicu potpisuje njezin 17-godišnji sin Adrijan, izdaje ove godine. Pripada pjesnicima okupljenima u Varaždinskom književnom društvu i član je Impuls poezije koja djeluje u Varaždinu (osnivači: Ljubica Ribić i Milan Novak). Njezina druga ljubav je  ples.



Julijana Plenča | Kada bih te umjela zaboraviti


kada bih te umjela zaboraviti,
netko drugi bi dušu ispunio toplinom,
umirio one njene najfinije nemire,
netko drugi bi osjetio tanane drhtaje,
netko drugi prišapnuo bi moru tajnu neku
i uvjerio kamičak na žalu
da je najposebniji od svih.

utorak, 28. studenoga 2017.

Igor Zenzerović | Tata više ne pije


Na nebu je zasjao plameni obruč i svi na planeti su ga mogli vidjeti i svugdje je bio dan. Tada nismo znali ako bi se trebali bojati ili ne ali mama me nikada nije zagrlila kao što je taj dan. Tata je prestao vikati i bacio je nož. Govorili su da se tako nešto neće nikada dogoditi. Slabo se sjećam tog dana, to je bilo ono vrijeme kada su još postojale Velike Svađe i ja sam bila mala. Sada nisam mala i sad sam velika. Sad smo svi veliki i više se ne bojimo i više se ne svađamo.


Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

'Ježeva kuća' osvojila 24. nagradu


Na Međunarodnom filmskom festivalu Etiuda & Anima, koji je održan u poljskom Krakovu od 21. do 26. studenog, filmu Eve Cvijanović dodijeljena je Srebrna Hudodrakija u kategoriji ANIMA.

Festivalski žiri u ovoj je sekciji birao između 69 filmova od čak 1.400 prijavljenih. Ježevoj kući pripala je druga nagrada uz obrazloženje kako se radi o 'tehnički izvanrednoj i hrabroj interpretaciji bezvremene priče.' Glavna nagrada, Zlatna Hudodrakija, dodijeljena je filmu Oh, Mother Pauline Ziółkowske, dok je Brončana Hudodrakija otišla u ruke Dennisa Tupicoffa, autora trećeplasiranog naslova A Photo of Me.

Inače, ovo je već 24. priznanje za hrvatsku manjinsku koprodukciju Ježeva kuća (hrvatski koproducent je Bonobostudio), a zanimljivo je da ime nagrade potječe iz 'lude' pjesme Lewisa Carolla koja se nalazi u njegovom poznatom romanu 'Alisa s one strane ogledala'.

Hudodrakije se dodijeljuju od 1994. godine, kada je utemeljen Međunarodni filmski festival Etiuda & Anima, ujedno i  najstariji filmski festival u Poljskoj. Svake godine na njemu se okupljaju animatori iz cijeloga svijeta, a osim brojnih projekcija u Krakovu se organizira i cijeli niz popratnih događanja za profesionalce i posjetitelje.

Više o nagrađenim filmovima i o Međunarodnom filmskom festivalu Etiuda & Anima možete pronaći na službenim stranicama.

Izvor: HAVC


Tribina 'Richterova igra' - predstavljanje stripa Dunje Janković


vrijeme: 02.12.2017. 17 h
mjesto: Zagreb; MSU, Avenija Dubrovnik 17

Ove subote, 2. prosinca, u 17 sati, u Muzeju za suvremenu umjetnost održat će se tribina nazvana 'Richterova igra' koju zajednički organiziraju MSU i udruga Kulturtreger/ klub Booksa, a na kojoj će se predstaviti istoimeni strip Dunje Janković.

Sudjelovanje nakladnika, Hrvatskog centra ITI na 18. Međunarodnom salonu kazališnih knjiga u Madridu


vrijeme: 02.12.2017.
mjesto: Španjolska; Madrid

Hrvatski centar ITI, u suradnji sa španjolskom Udrugom dramatičarki i dramatičara i nakladnikom Ediciones Antigona objavljuje dvije knjige drama: 'Suvremena španjolska drama na hrvatskom' i 'Suvremena hrvatska drama na španjolskom'. Knjige će biti predstavljene na Salonu kazališnih knjiga u Madridu 2. prosinca. Hrvatskim čitateljima knjige će biti predstavljene u Zagrebu u ožujku 2018. godine.

Prevoditeljica obje knjige je Nikolina Židek, a urednica Željka Turčinović.

Autori hrvatskih drama su Lada Kaštelan, Vedrana Klepica, Ivor Martinić, Mate Matišić, Nina Mitrović i Tomislav Zajec, a španjolskih Jose Luis Alonso Desantos, Ignacio Amestoy, Juan Mayorga, Ignacio del Moral, Jerónimo Lopez i Juan Carlos Rubio.

Više o programu


Izvor:Culturnet.hr



Hrvatska lijepa knjiga - natječaj


vrijeme: 28.11.2017.
prijava: 08.12.2017.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i ove godine organizira natječaj Hrvatska lijepa knjiga i poziva nakladnike da se prijave do 8. prosinca.  

Natječaj se organizira radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, koji će se održati za vrijeme trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International, koja se održava u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu.

Kategorije za prijavu su: književnost, znanost, monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije, knjige za djecu i mladež, školske knjige, bibliofilska i reprint izdanja i katalozi. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2017. godine.

Na natječaju i izložbi se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera te tiskarskog umijeća, a natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst. Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Book and Type Museum, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Više informacija o natječaju i načinu prijave potražite na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i na poveznici Hrvatska lijepa knjiga.

Izvor: Culturnet.hr



Dan GKK uz predstavljanje knjige „Sinovi sv. Josipa“ Tomislava Bašića


U povodu Dana Gradske knjižnice Kaštela, 1165. obljetnice Trpimirove povelje i 170. obljetnice proglašenja hrvatskog jezika službenim, a u sklopu projekta "Kaštelanska kulturno-povijesna baština" Gradska knjižnica Kaštela u ponedjeljak, 4. 12. 2017. u 19 sati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću organizira predavanje “Hrvatska od kneza Trpimira do Domovinskog rata” uz predstavljanje knjige Tomislava Bašića "Sinovi sv. Josipa".

Uz osvrt na 1165. obljetnicu Trpimirove povelje i 170. obljetnicu proglašenja hrvatskog jezika službenim, knjigu „Sinovi sv. Josipa“ će, uz autora Tomislava Bašića - profesora povijesti i dragovoljca Domovinskog rata, predstaviti: doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata; Mate Rupić, viši arhivist i voditelj Odjela za arhivsko gradivo HMDC-a; Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela i Zoran Bošković iz Naklade Bošković.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Nedo Kovačev.

O romanu "Sinovi sv. Josipa"

Sven Adam Ewin | Nikada neću dočekati


znam znam
nikada neću dočekati
da mi kažeš nešto nježno

razlog je jednostavan:
ne voliš me

zato sam odlučio
da ti sagradim kuću
bez zidova

Tonći Mimica | Maslinova grančica


   Od pamtivijeka čovjek vapi za mirom.
   Skupljajući plodove divljih maslina u Neolitiku tražio je unutarnji mir i razmicao grane ne bi li ga podijelio i promicao Svijetom.
   Otada se mir Svemirom širi.
   Golubica kao znak Božjeg pomirenja vratila se na Noinu arku s grančicom masline u kljunu.
   U Jeruzalemu pučani dočekaše Isusa i pozdraviše ga s grančicom masline u ruci.
   Pa gdje je Isus poslije Posljednje večere proveo posljednje sate nego u masliniku, u miru molitve.
   Maslina je u tajanstvu mira besmrtna jer je simbol Božje providnosti.
   Podarite grančicu masline jedni drugima.

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Marko Muić | Radujte se u ljubavi


Svi živimo u jednom svijetu, ali naši unutarnji svjetovi se razilaze. Razilazimo se sami sa sobom. Lišće otpada sa stabla, ali izraste novo. A mi, mi samo propadamo ne zaliječivši rane. Svi priželjkuju bolje dane, ali ptica ubojica oštrog oka raširila je krila nad nama i vodi ovaj svijet putevima strmim, po klisurama s kojih se strovaljujemo u dubine morske. Braća i sestre ratuju među sobom zavedeni demonom koji se skriva i koji je zaslijepio oči čovjeku da vidi samo ono što on želi. Radujte se u ljubavi vođeni Kristom. Kad živite ljubav zlo ne može pobijediti.

Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Marika Marušić | Mir


"Mama, ne volim ribu. Ne bih to.". 
"Ali, zlato, mnogo djece je gladno.Bili bi sretni kad bi imali bar malo kruha".
U malome mjestu gdje je prekrasno prozirno more i svi živimo u kućama suncem obasjanim, mislimo na svu djecu svijeta. Neka su u ratnom vihoru i sa roditeljima sele tamo gdje je jedino važno da vlada mir. Ako svi mislimo na gladne, bolesne i ratom opustošene, razorene domove bilo gdje na svijetu, onda možemo pomoći potaknuti svijest svih da mir svugdje stvara i nasu budućnost.


Vezane objave: 
23. studeni | Međunarodni dan riječi

Ivica Ušljebrka | Zvonce
























na ulazu u stoljetni stan
uz drvena i visoka vrata u bijelo obučena
živjelo je zvonce od talijanske mjedi
godine mu friže urezale i zelene podarile pjege
bdjelo je budno k'o pas čuvar uz dvorišna vrata
od jutra do mraka jecalo je, pjevalo, galamilo ...
ovisno o ruci koja bi lanac izvana povukla
vrata, vitka i visoka, bila uvijek otključana, nerijetko i otvorena
-Nek' znaju da smo doma.-

Luka Tomić | Teško je ponekad


Teško je ponekad
podići zrak jutarnji
kad se svom silinom na tebe nakalemi
jer se trebaš dogoditi danu
a ti se nikako ne događaš

Milica Lesjak | Sve moje


















U daljine pogled bacam,
u visine ruke pružam,
uskomešane misli
u vjetrove gnijezdim.
tebe tražim
odlutalo moje.