Jutro poezije | Između ljubavi i ničega

 

Seminar Disperzija o fenomenima raspršene pažnje kao uvod u 25 FPS

 

DVA DANA PREDAVANJA I FILMOVA NA SEMINARU DISPEZIJA O FENOMENIMA RASPRŠENE PAŽNJE

Seminar Disperzija uvodi nas u festivalski tjedan u ponedjeljak 21. rujna i utorak 22. rujna u Kulturno informativnom centru. Tijekom dva dana očekuje nas niz predavanja i filmskih programa, uz radionicu, koji se bave 'fenomenima raspršene pažnje' 

Dvodnevni seminar Disperzije: Fenomeni raspršene pažnje zamišljen je kao prostor susreta, razmjene i zajedničkog promišljanja promijenjenih režima gledanja u audiovizualnoj umjetnosti i suvremenoj kulturi. Održava se 21. i 22. rujna u Kulturno informativnom centru (KIC) Zagreb. Ulaz na sve programe je slobodan, a programi se izvode na englekom jeziku.

Prvi dan Disperzija otvara se u 10 sati kratkim uvodom a u 10.30 slijedi predavanje Ante Jerića, Kratka povijest pažnje. Na njemu će Jerić razložiti povijest ljudske pažnje, od čovjekolikih majmuna sve do medijskih algoritama, polazeći od radova Michaela Tomasella, Josepha Henricha, Jonathana Bellera i Yvesa Cittona. Ante Jerić poslijedoktorand je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci koji se u svojim istraživanjima bavi filozofijom uma, estetikom i teorijom pripovijedanja. 

U 11.30 uslijedit će prvo filmsko predavanje – Loopovi digitalne pažnje u selekciji filmologa i umjetničkog ravnatelja međunarodnog festivala kratkog filma Vienna Shorts Maxa Bergmanna. Uz niz primjera različitih filmskih postupaka iz 21. stoljeća, među kojima su računalne tehnologije, pogreške u slici ili narativne prilagodbe nelinearnoj prirodi interneta, predavanje će pokazati kako se film može pozicionirati uslijed nekontroliranih tehnoloških promjena.

U poslijepodnevnom dijelu seminara kazališna i izvedbena umjetnica Barbara Matijević predstavit će svoj dugoročni projekt Laboratorij pažnje, koji pažnji pristupa kao kolektivnoj praksi i činu političkog otpora industriji goleme tehnološke i financijske moći. Umjetnica će u sklopu Disperzija održati jedinstvenu radionicu Vidjeti prije imenovanja koja je zamišljena kao upoznavanje s osnovnim načelima aktivizma pažnje, kroz razgovor, razmjenu i iskustvene vježbe.

Za kraj nas dana, u 16 sati, očekuje filmski program prema izboru Sarajevskog filmskog festivala, Pažnja kao djelovanje. U njemu se prikazuju svi aspekti pažnje kao aktivni kognitivni i perceptivni proces, kako u činu stvaranja značenja, tako i u činu percepcije, zauzimajući oblik osobne pobune, slobode, bijega ali i refleksije na prošlost.

Drugi dan Disperzija otvara u 10 sati pisac i kustos Federico Windhausen, ujedno i član ovogodišnjeg velikog žirija, filmskim predavanjem naslovljenim Stani, gledaj i slušaj. U njemu će istražiti načine na koje audiovizualni mediji usmjeravaju, vode i zadržavaju našu pažnju, obuhvaćajući filmove razigranog, a i didaktičnog karaktera, uz televizijske kvizove, eksperimentalni i underground film, ranu videoumjetnost i nastavne filmove.

Julian Hanich, profesor filmskih studija na Sveučilištu u Groningenu, u 12 sati održat će predavanje Bez ometanja: o obećanju duboke pažnje u kinu. U njemu će zagovarati trajnu važnost kina kao vitalne kulturne prakse i društvene institucije, posebice u doba sve raspršenije pažnje. Pozabavit će se fenomenom koji naziva “zajedničkom dubokom pažnjom”, a koja je specifična za kolektivni čin gledanja u kino-dvoranama.

U 14 sati bit će prikazan filmski program Disperzije prema izboru Festivala 25 FPS. U želji da proučimo što se s našom pažnjom događa kada luta, kada se opire i gubi, prikazat ćemo filmove koji se bave problematikom (ekonomije) pažnje kod suvremenog gledatelja, u obliku monologa, navigacijskih uređaja, prirodnim a opet iluzornim okolišima, putopisima i arhivskim invencijama. Seminar ćemo zaključiti nakon filmskoga programa, u 15.40, uz diskusiju.

Službene stranice festivala: www.25fps.hr

Facebook: www.facebook.com/Festival25FPS

Instagram: www.instagram.com/25fps_festival

Vimeo: www.vimeo.com/festival25fps

Mastodon: www.mastodon.social/@25fpsfestival

Dalibor Jakus

Odnosi s javnošću 

Puno gledalište i pljesak za „Košulju sretnog čovjeka” na obnovljenoj pozornici CeKaTe-a

 

Poštovani,

pred punim gledalištem Centra za kulturu Trešnjevka jučer, 18. rujna 2026., premijerno je izvedena obiteljska predstava „Košulja sretnog čovjeka” Kazališta Prijatelj, prema tekstu Hrvoja Zalara i u režiji Frane Marije Vulić Vranković. Publika je pljeskom ispratila premijeru, koja je ujedno bila prva predstava izvedena na obnovljenoj pozornici CeKaTe-a.

Kroz princip kazališta u kazalištu, dvojica glumaca pripremaju se ispričati priču, pritom se i sami pitajući što je zapravo sreća. Hrvoje Zalar utjelovljuje kralja, a Andrej Kopčok kraljevića koji je iznenada postao nesretan. Kada im Braco sa Srebrenog brda otkrije da se lijek za kraljevićevu bol krije u košulji istinski sretnog čovjeka, kralj kreće u potragu kako bi pomogao sinu.

Na tom putu susreće seljaka, Dalmatinca koji ugošćuje turiste, skijaša koji ima svega u izobilju i Andriju koji skuplja boce. Svaki susret donosi drukčiji pogled na zadovoljstvo i životne želje, a potraga vodi prema otkriću da se sreća često krije upravo ondje gdje je najmanje očekujemo.

Poznatu priču predstava približava današnjoj publici kroz prepoznatljive likove i situacije, otvarajući temu podjednako blisku djeci i odraslima. Što nam je potrebno da bismo bili sretni i koliko sreća ovisi o onome što posjedujemo, pitanja su koja publika može ponijeti sa sobom i nakon izlaska iz kazališta.

Uz autora teksta Hrvoja Zalara i redateljicu Franu Mariju Vulić Vranković, autorski tim čine Anja Matišić, zadužena za scenski pokret, Šimun Matišić, autor glazbe, Emilija Šušković Jakopac, kostimografkinja, te Martin Zalar, autor plakata i slikarskih radova.

Program je ostvaren u suradnji Kazališta Prijatelj i Centra za kulturu Trešnjevka.

Treći Ponta Lopud Book Bridge otvoren razgovorom o književnosti nakon sukoba i glasovima suvremene Irske

Dubrovnik, 17. rujna 2026.

Treći Ponta Lopud Book Bridge otvoren razgovorom o književnosti nakon sukoba i glasovima suvremene Irske

Hrvatski i irski autori do subote u Kneževu dvoru na Lopudu razgovaraju o sjećanju, pripadanju i pripovijedanju

Treće izdanje Ponta Lopud Book Bridgea, festivala koji povezuje hrvatsku i irsku književnu scenu, otvoreno je danas u Kneževu dvoru na Lopudu. Pod naslovom Sjećanje, pripadanje, pripovijedanje festival do subote, 19. rujna, okuplja književnike, urednike i prevoditelje u razgovorima, autorskim čitanjima i pripovijedanju uživo. Okupljene goste i sudionike pozdravile su osnivačica Kreativne platforme Ponta Lopud Tilda Grossel Bogdanović i književnica te umjetnička voditeljica festivala Staša Aras, a potom su predstavljeni sudionici ovogodišnjeg izdanja.

„Book Bridge smo zamislili kao mjesto na kojem književnost ima vremena. Lopud nudi mir i sporiji ritam koji otvaraju prostor za razgovore kakvi se rijetko vode na većim festivalima, a upravo iz takvih razgovora nastaju nova prijateljstva, suradnje i ideje. Nakon filma i glazbe, književnošću i ove godine zaokružujemo ljeto na otoku, a posebno nam je drago što treću godinu zaredom ovdje okupljamo autore, urednike i prevoditelje iz Hrvatske i Irske. Ovogodišnja tema, sjećanje, pripadanje i pripovijedanje, podsjeća nas da priče nastaju iz osobnih i zajedničkih iskustava, ali i da nas upravo one povezuju preko jezika i granica”, istaknula je Tilda Grossel Bogdanović.

James Candon, idejni začetnik festivala pritom je istaknuo: „Irska i Hrvatska imaju više zajedničkog nego što se na prvi pogled čini: iskustvo odlaska i povratka, sjećanje na sukobe, snažnu vezu sa zavičajem i obitelji. Zato nam se činilo prirodnim da ove godine upravo te dvije književne scene dovedemo u razgovor. Na Lopudu boravim dugi niz godina i za mene je on oduvijek bio mjesto na kojem se ljudi i ideje susreću na neočekivane načine, a Book Bridge je nastao iz želje da taj osjećaj podijelimo s piscima i čitateljima.”

Prvi razgovor, Književnost nakon sukoba: kako nam priče pomažu živjeti s traumom, okupit će urednika književne rubrike lista The Irish Times Martina Doylea, koji je o sukobu u Sjevernoj Irskoj pisao u knjizi Dirty Linen: The Troubles in My Home Place, uvrštenoj 2023. u uži izbor za nagradu An Post Irish Book Awards u kategoriji publicistike; književnika i urednika nakladničke kuće Fragment Edija Matića te književnika i novinara Faruka Šehića. Razgovor će moderirati James Candon i Staša Aras. Govorit će se o tome kako književnost pomaže pojedincima i zajednicama da se suoče sa sukobima, naslijeđenim sjećanjima, gubitkom i pomirenjem.

U programu Glasovi suvremene Irske ulomke iz svojih djela čitaju tri irske autorice, uz moderaciju Jamesa Candona. Sheila Armstrong, čiji je roman Falling Animals 2025. dobio posebno priznanje žirija Nagrade Europske unije za književnost, Jessamine O'Connor, pjesnikinja koja je ove godine objavila prvi roman Somewhere o ovisnosti, stambenoj krizi i solidarnosti u suvremenoj Irskoj, te Louise Nealon, dobitnica nagrade za debitanticu godine na An Post Irish Book Awards za roman Snowflake, čiji je novi roman Everything That Is Beautiful odmah po izlasku postao irski bestseler. 

Prvi dan zaokružit će večer pripovijedanja Pričigin – Bridge, u kojoj hrvatski i irski gosti uživo pričaju osobne, neočekivane i duhovite priče. Sudjelovat će glumica i pjesnikinja Jelena Miholjević, Louise Nealon, Danijela Crljen, Marinko Koščec i James Candon, a večer vodi književna prevoditeljica Patricija Horvat, umjetnička direktorica splitskog festivala pričanja priča Pričigin.

Sutra će se program u 10 sati nastaviti razgovorom Različita mjesta, različite priče: nova irska proza i proza na „našim” jezicima. U njemu će Sheila Armstrong, Louise Nealon, Jessamine O'Connor, Faruk Šehić i Marinko Koščec s moderatorima Aidanom O'Malleyjem i Stašom Aras govoriti o tome kako promjene prostora, zajednica i načina života oblikuju suvremenu prozu. Potom će uslijediti predstavljanje dvaju novih hrvatskih romana, Stotina godina Darija Harjačeka (2025.) i Preko mosta Marinka Koščeca (2026.), uz moderaciju Patricije Horvat i Staše Aras. Večernji program u 18 sati donijet će autorska čitanja Martina Doylea, Faruka Šehića, Jessamine O'Connor i Jelene Miholjević.

U subotu, 19. rujna, posljednji festivalski dan otvorit će razgovor Obiteljske priče: sjećanje, mjesto i nasljeđe, u kojem Ivana Lovrić Jović, autorica romana Devet receptora za gorko, i Danijela Crljen sa Stašom Aras govore o tome kako obiteljsko pamćenje i zavičaj oblikuju književne priče. Slijedi razgovor Dom, egzil i pripadanje s Oonom Frawley, Shaneom Tivenanom, Claire-Lise Kieffer i Farukom Šehićem. Jelena Miholjević i Dario Harjaček zatim će govoriti o dijalogu književnosti i kazališta, a razgovor Od rukopisa do publikacije s novinarom, urednikom i prevoditeljem Sašom Drachom bavit će se mogućnostima objavljivanja tekstova sudionika festivala. Završni program u 18 sati donosi autorska čitanja Darija Harjačeka, Marinka Koščeca, Staše Aras, Louise Nealon i Oone Frawley te razgovor Zašto su priče važne?, u kojem sudjeluju Martin Doyle, Oona Frawley, Marinko Koščec i Dario Harjaček.

Ulaz je besplatan za sve ljubitelje pisane riječi, a detaljan raspored dostupan je na pontalopud.hr i na društvenim mrežama Kreativne platforme Ponta Lopud.

Kreativna platforma Ponta Lopud predstavlja tri ljetna kulturna programa 2026. te okuplja zaljubljenike u umjetnost, ponajprije film, glazbu i književnost. Ponta Lopud Film Festival prvi je od triju događanja i održan je od 25. do 28. lipnja. Drugi je program Ponta Lopud Jazz Festival, koji je od 27. do 29. kolovoza na otok privukao ljubitelje glazbe, dok će Ponta Lopud Book Bridge od 17. do 19. rujna otok pretvoriti u književno utočište i time zaokružiti ljetni festivalski ciklus.

Dodjela nagrada sudionicima natjecanja "Ljetni čitateljski izazov Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu

 

Dodjela nagrada sudionicima natjecanja Ljetni književni/čitateljski izazov Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu održat će se u četvrtak 17. rujna s početkom u 18.00 sati u Parku u Kaštel Sućurcu.

Sponzor glavnih nagrada je Naklada Ljevak, koja će najuspješnije ljetne čitače u kategorijama „predškolci – dječji vrtić, niži i viši razredi osnovne škole te tri najzanimljivije napisana osvrta na pročitanu knjigu“ nagraditi vrijednim knjigama, dok će Gradska knjižnica Kaštela svima koji su pročitali deset i više knjiga uručiti diplome.

U programu će sudjelovati Dramska skupina Gradske knjižnice Kaštela čiji će mladi članovi izvesti kratki recital na temu Kaštela Kaštelanski znamen autorice Renate Dobrić.

GKK je ove godine po trinaesti put tijekom ljeta organizirala program poticanja čitanja za djecu i mlade pod naslovom Ljetni književni izazov Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu, a što je, u vrijeme kada ga je GKK pokrenula, 2014. godine, bio inovativan i jedinstven projekt poticanja čitanja tijekom ljeta, i ujedno prvi projekt ovakve vrste u Hrvatskoj.

U Ljetni književni izazov GKK se svake godine uključuje sve veći broj djece., a od 2014. godine pa do danas, tijekom proteklih trinaest ljeta, u natjecanju je sudjelovalo oko 2100 mladih čitatelja, koji su postali vjerni članovi Gradske knjižnice Kaštela, strastveni čitači i zaljubljenici u knjigu i književnost.

Osnovni cilj natječaja Ljetni književni izazov Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu jest poticanje djece na čitanje iz užitka tijekom ljeta.

Više informacija: 021 230 172 i 021 226 001.

CeKaTe | Japan izvan uobičajenih ruta: Mija Dropuljić u Putničkoj klasi IP

Poštovani,

kako izgleda Japan kada se iz velikih gradova uputimo prema drevnim hodočasničkim stazama, planinskim selima i budističkim hramovima? Upravo taj, manje poznati Japan otkriva Mija Dropuljić, gošća Putničke klase IP, koja će se održati u četvrtak, 24. rujna 2026. u 19 sati, u Centru za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1. Urednik i voditelj programa je Ivica Prtenjača, a ulaz je slobodan.

Predavanje „Stazama starog Japana: hodočašće, samuraji i život između tradicije i suvremenosti” publiku vodi povijesnom rutom Nakasendo, hodočasničkim putem Kumano Kodo i svetom planinom Koyasan. Kroz fotografije, osobna iskustva i praktične savjete Mija će približiti putovanje na kojem je gotovo polovicu vremena posvetila planinskim krajevima i životu izvan velikih urbanih središta.

Noćenje u budističkom hramu, jutarnje molitve redovnika, boravak u tradicionalnim gostionicama i opuštanje u onsenima, japanskim termalnim kupalištima, samo su dio iskustava o kojima će govoriti. Susreti s lokalnim stanovništvom i hodanje stoljetnim stazama otkrivaju svakodnevicu u kojoj se tradicija i suvremeni život neprestano isprepliću.

Posebnu pozornost posvetit će poluotoku Kii i njegovim malim zajednicama. Uz prirodne ljepote i kulturnu baštinu, bit će riječi i o izazovima života izvan velikih gradova, odlasku mladih, depopulaciji i očuvanju običaja.

Mija Dropuljić novinarka je, putopiskinja te osnivačica i glavna urednica putničkog portala Under Dreamskies. Pisanjem se bavi gotovo dva desetljeća, a posljednjih godina najveći dio rada posvećuje putovanjima, planinarenju i aktivnom istraživanju destinacija. Posebno je zanimaju održivi turizam i mjesta koja se najbolje upoznaju hodanjem, razgovorima i sporijim tempom putovanja.

Ljubazno vas molimo za najavu programa u vašem mediju te vas pozivamo da nam se pridružite na ovom putovanju stazama starog Japana.

Program Putnička klasa IP organizira Centar za kulturu Trešnjevka uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo. Medijski pokrovitelji su H-Alter, Pun kufer, Metafora, Časopis Kvaka, Zagreb Online i Promise.

Za dodatne informacije stojim vam na raspolaganju.

Srdačan pozdrav,

--

KONTAKT ZA INTERVJU: 

Mija Dropuljić: 099/5313769, mija.dropuljic@gmail.com

--

Lovorka Mihanović

Stručna suradnica za marketing i komunikacije s javnošću

Centar za kulturu Trešnjevka

Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

T: 01/3027-411

M: 091/3027-422

E: marketing@cekate.hr

cekate.marketing@gmail.com

www.cekate.hr

Facebook Instagram Twitter YouTube 

Društvo za promicanje kulture „Kvaka“, a time i časopis „Kvaka“, nakon skoro dvanaest godina uspješnog rada prestaju sa svojim djelovanjem

 

Poštovane autorice i autori, dragi čitatelji i pratitelji,

S velikim žaljenjem, ali i s iznimnim ponosom na sve što smo zajedno postigli, obavještavamo vas da Društvo za promicanje kulture „Kvaka“, a time i časopis „Kvaka“, nakon skoro dvanaest godina uspješnog rada prestaju sa svojim djelovanjem.

Tijekom proteklog desetljeća naš je rad bio vođen isključivo ljubavlju prema pisanoj riječi, kulturi i očuvanju baštine. Kroz stranice „Kvake“ prošlo je i objavljeno skoro 22.000 radova, od poezije, eseja i kratkih priča, do crtica i najava kulturnih događanja. Bili smo ponosni prostor koji je spajao i brisao granice, pružajući priliku svima: od potpunih početnika koji su kod nas napravili svoje prve književne korake, do eminentnih autora iz Hrvatske, regije i inozemstva.

Osim samog časopisa, Društvo je ostavilo i golem izdavački trag. U razdoblju od samo šest godina objavili smo čak 100 knjiga.

Posebno smo ponosni što smo, kao jedinstven pothvat u našoj suvremenoj kulturi, prvi objavili i desetak knjiga na glagoljici, dajući time trajan doprinos povijesti književnosti.

Naš rad je od samog početka bio prvenstveno volonterski. Nažalost, zbog nedovoljnog interesa i izostanka podrške gradskih te ostalih društvenih organizacija vezanih za kulturu, s vremenom smo bili primorani donositi teške odluke.

Najprije smo prekinuli izdavanje našeg tiskanog godišnjaka, a sada smo došli do trenutka kada rad časopisa i Društva više nije održiv.

Važne informacije o dostupnosti naših sadržaja i zadnjem roku za slanje radova:

Zadnji rok za prijavu radova: Svi radovi koji prispiju do 20. rujna 2026. godine, a koji svojom kvalitetom budu zadovoljili kriterije uredništva, bit će uredno objavljeni prije gašenja.

Internetska stranica (web): Svi postojeći online tekstovi i radovi ostat će dostupni za čitanje na našoj web stranici do veljače 2027. godine. Svi objavljeni radovi su, prema zakonu o online naladništvu, pohranjeni u arhivi NSK.

Facebook stranica: Službena Facebook stranica časopisa „Kvaka“ s vremenom će se ugasiti.

Facebook grupa: Naša Facebook grupa ostaje i dalje aktivna. Ona postaje naš zajednički prostor u kojem ste i dalje slobodni te dobrodošli sami dijeliti i objavljivati svoje radove.

Želimo se od srca zahvaliti svima vama koji ste na bilo koji način bili dio ove priče. Hvala autorima koji su nam povjerili svoje tekstove, hvala suradnicima koji su godinama nesebično darovali svoje vrijeme i znanje, te hvala vjernim čitateljima. Zahvaljujući svima vama, „Kvaka“ je bila i ostala prepoznata kao važno i prijeko potrebno mjesto na kulturnoj sceni.

Iako Društvo i časopis prestaju s radom, ponosni smo na neizbrisiv i bogat trag koji smo zajedno ostavili u hrvatskoj kulturi.

Uredništvo časopisa „Kvaka“

CeKaTe | Zagreb kroz četiri desetljeća: izložba Vladimira Gudca u galeriji Modulor

 

Poštovani,

u utorak, 22. rujna 2026. u 19 sati, u galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka otvara se izložba Vladimira Gudca „Čovjek i prostor: ‘Z’ kao Zagreb, 1965. – 2006.“ Kustosica izložbe je Stephanie Peršić, a izložba ostaje otvorena do 9. listopada 2026. Ulaz je slobodan.

Kroz osobnu i umjetničku povijest Vladimira Gudca izložba otkriva Zagreb tijekom četiri desetljeća – njegove kulturne prostore, umjetničke inicijative, susrete i promjene. Prateći razdoblje od umjetnikova dolaska u grad 1965. do odlaska 2006. godine, povezuje njegov život i stvaralaštvo s kulturnom, urbanističkom i arhitektonskom slikom Zagreba.

Gudčevi radovi i ciklusi, suradnje s umjetnicima, kustosima i kritičarima te povezanost s ustanovama koje su u međuvremenu prestale djelovati ili promijenile lokaciju oživljavaju kulturnu klimu grada od vremena nastanka konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj. Izložba pritom otvara i pitanje gradskog pamćenja: kako čuvamo tragove ljudi, prostora i inicijativa koji su oblikovali Zagreb, a čija je prisutnost danas manje vidljiva ili zaboravljena?

Kako u tekstu uz izložbu ističe kustosica Stephanie Peršić, „Z kao Zagreb može se čitati kao kronologija jednog umjetnika u jednom razdoblju“. Postav u galeriji Modulor tako ponovno povezuje Gudčevu zagrebačku fazu i Zagreb njegova vremena.

Vladimir Gudac jedan je od značajnih hrvatskih interdisciplinarnih umjetnika, aktivan od ranih sedamdesetih godina. U radu koristi fotografiju, video, instalacije i performans, a suvremenu umjetničku scenu oblikovao je i kao kustos, pedagog te autor brojnih interdisciplinarnih projekata. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Poziv na premijeru predstave “Ma, to nisu istine“ – 19. 9. 2026. u 19:00 h

Pozivamo vas na premijeru nove predstave Ma, to nisu istine u produkciji Kazališta Mala scena, a namijenjena je učenicima srednje škole i odraslima.

 Premijera: 19. rujna 2026. u 19:00 h

Ma, to nisu istine predstava je o istini, laži i perspektivi – o tome kako nastaje naša slika svijeta i koliko se ona može razlikovati od onoga što drugi vide, znaju ili pamte.

Radnja se odvija na dvije razine: kroz obitelj koja dokumentarnim audiozapisima prati oca na ratištu u Vukovaru za vrijeme domovinskog rata i kroz život dva stara pauka koji se ispod stola bore s glađu i prijevarama.

U predstavi se koriste i dokumentarne audiosnimke, koje stvarnim glasovima i svjedočanstvima dodatno otvaraju pitanje odnosa između osobnog iskustva, sjećanja i onoga što nazivamo istinom.

Uz predstavu dolazi i pedagoški paket s prijedlozima aktivnosti za rad s učenicima nakon izvedbe, prilagođen korištenju tijekom nastave hrvatskog jezika i književnosti, etike ili sata razredne nastave.

Više o predstavi možete saznati putem ovog linka.

 Rezervacija sjedala

Ulaznice za premijeru za Vas su besplatne, a potrebno ih je rezervirati do 17. rujna u 12 h putem e-maila:

ured@mala-scena.hr

Veselimo se vašem dolasku i prilici da zajedno pogledamo predstavu koja otvara važna pitanja o svijetu u kojem živimo – i onome što u njemu prihvaćamo kao istinu.

Vaša,

Mala scena 

Žiri predstavlja na 22. festivalu 25 FPS 2026.

 

NASLIKANI FILMOVI, KOROGRAFIJE i TRAGOVIMA KOLEKTIVA

Za nadolazeći Festival 25 FPS članovi Velikoga žirija – filmska autorica i umjetnica Alia Syed, filmologinja Gloria Vilches te filmski povjesničar Federico Windhausen – pripremili su posebne filmske programe za sekciju Žiri predstavlja, kojima će se predstaviti zagrebačkoj publici. U svojim programima žirijevci preispituju tradicionalne strukture i konvencije u području filma putem “slikanog filma” i “snimljene slike”, tzv. “korografija”, te u međuigri različitih glasova i pristupa žudnje i gubitka.

Španjolska filmologinja Gloria Vilches koordinatorica je programa eksperimentalnog filma Xcèntric pri CCCB-u. Na Festival 25 FPS donosi selekciju filmova na razmeđu slikarstva i filma, uz naslov Naslikani filmovi i snimljene slike. Odabrala je manje kanonske umjetnike i umjetnice, slikare koji snimaju i filmske autore koji slikaju, kako bi “ukazala na čimbenik vremena kao ključan za razvoj tih vrsta intermedijskih radova koji proširuju mogućnosti slikarstva” i, naravno, filma. Vilches će program predstaviti u srijedu 23. rujna u 16 sati.

Federico Windhausen je argentinsko-američki filmski povjesničar i kustos, ujedno i urednik knjige A Companion to Experimental Cinema, koja će izaći u prijevodu tijekom festivala. Njegova selekcija okuplja novije radove iz Latinske Amerike, uz niz spekulativnih “korografija”, odnosno filmova koji donose alternativne geografije u vizualizacijama urbanih i ruralnih krajolika. Kako najavljuje Windhausen, uključeni filmovi “poniru u sličnosti i sjecišta između ljudskog i neljudskog, organskog i sintetičkog, žive i nežive tvari. Neki podsjećaju na kozmovizije, drugi na hipotetske kronike, a svaki pokušava uvesti novu prostornu slikovnost na područje slike u pokretu”. Windhausen će filmove predstaviti u četvrtak 24. rujna u 16 sati.

Alia Syed je britanska filmska autorica i umjetnica čiji se eksperimentalni filmovi bave složenim istraživanjima migracija i kolonijalizma, sjećanja i fragmentarne prirode identiteta dijaspore. Njezina selekcija, naslova Pod kupolom ozlijeđenog neba, uključuje niz naslova u kojima se stvara “međuigra glasa, teksta i slike”, angažirajući svakoga gledatelja drugačije. Oni na različite načine prikrivaju rodno i rasno određena tijela, negdje između hiperseksualizacije i deseksualizacije, između žudnje i gubitka. Syed će filmove prikazati u petak 25. rujna u 16 sati.

Sve o filmskim programima i događanjima, uz cjelokupni raspored dostupno je na mrežnim stranicama a ulaz na sve projekcije i programe festivala je slobodan.

Službene stranice festivala: www.25fps.hr

Facebook: www.facebook.com/Festival25FPS

Instagram: www.instagram.com/25fps_festival

Vimeo: www.vimeo.com/festival25fps

Mastodon: www.mastodon.social/@25fpsfestival

CeKaTe | Vrbani slave svoj dan: subotnje prijepodne uz predstavu, radionice i kvartovski buvljak

 

Besplatan program 19. rujna donosi sadržaje za djecu, roditelje, bake i djedove – od izrade lutaka i gradova budućnosti do urbanog vrtlarstva i popravaka bicikala.

Kako izgleda kvart kada se njegovi stanovnici okupe da zajedno stvaraju, uče i druže se? Odgovor donosi Dan kvARTa na Vrbanima, koji će se održati u subotu, 19. rujna 2026., od 10 do 13 sati, na trgu u Palinovečkoj ulici kod Osnovne škole Alojzija Stepinca na Vrbanima III. Tradicionalno obilježavanje Dana Mjesnog odbora Vrbani i ove godine okuplja lokalne vrtiće, škole, udruge i umjetnike, uz program otvoren svim generacijama. Ulaz je slobodan.

Prijepodne na pozornici otvorit će ritmička grupa Čarobna šuma, a nastupit će i djeca Folklornog ansambla „Zagreb-Markovac” te „Zrele Trešnje”, koje donose plesove Međimurja i vokalno-folklorni program. U 10:30 na rasporedu je dječja predstava „Basnoslovka” Hane Lukas Midžić, dok će članovi Taekwondo kluba Čigra u 11:45 pokazati svoje vještine kroz demonstraciju snage, discipline i preciznosti.

Poseban dio programa posvećen je učenju kroz igru i stvaranje. Djeca će graditi konstrukcije od čačkalica i smokića te provjeravati njihovu otpornost na „potres”, zamišljati pametne i održive gradove, izrađivati planete od plastelina i vlastite lutke. Očekuju ih i matematičke mozgalice, logičke igre, kreativna elektronika, robotika i programiranje, kao i oslikavanje lica.

Radionice pripremaju Superznalac i KreativCo, Kreativum, IPMA Hrvatska, Hrvatski ured za kreativnost i inovacije, Dječji vrtić Kustošija, Robokacija i Čarobna šuma. Radionički program počinje u 10 sati, a pojedine aktivnosti imaju zasebne termine.

Svoje mjesto u programu imaju i bake i djedovi. Zeleni klik Zagreb priprema četiri radionice za treću dob: razmnožavanje biljaka reznicama, kreativnu prenamjenu tkanine, upoznavanje začinskog bilja te eko mozgalice za bolje pamćenje.

Na štandovima će se moći razgledati učenički i dječji radovi, upoznati rad lokalnih umjetnika i aktivnosti udruga, a Knjižnica Staglišće posjetiteljima donosi program „Knjiga na dar – uzmi knjigu”.

Dio susjedskog druženja bit će i buvljak, prilika da odjeća, knjige, igračke i drugi sačuvani predmeti pronađu nove vlasnike. 

Posjetitelji su pozvani doći i na dva kotača: u sklopu Tjedna mobilnosti, pod porukom „U kvART na biciklu”, organiziraju se popravci bicikala i radionica na kojoj se može naučiti kako popraviti bicikl.

U slučaju kiše program će se održati u prostorima Osnovne škole Alojzija Stepinca. Program se provodi uz financijsku podršku Plana potreba VMO Vrbani, u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka.

Marin Buovac osvojio prvo mjesto na prestižnom književnom natječaju „Vinum et poeta“ u Požegi

PODGORJE – U vinskoj klijeti Vinum Academicum u Podgorju, u sklopu prostorija Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, održano je osmo izdanje manifestacije „Vinum et poeta – Večer poezije i vina“, kulturnog susreta koji već osam godina na jednom mjestu okuplja pjesnike iz različitih krajeva Hrvatske i inozemstva, vinare, ljubitelje poezije i sve one koji prepoznaju posebnu povezanost riječi, vina, glazbe i tradicije.

Manifestaciju su zajednički organizirali požeški Ogranak Matice hrvatske i Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, uz pokroviteljstvo Požeško-slavonske županije, Grada Požege i Općine Kaptol. Tijekom osam godina manifestacija je rasla i razvijala se, postajući jedna od prepoznatljivijih kulturnih manifestacija Požeštine i važan prostor susreta književnika različitih generacija i poetika.

Brojne posjetitelje, koji su ispunili prostor vinske klijeti, u ime organizatora pozdravili su predsjednica požeškog Ogranka Matice hrvatske i ravnateljica požeške gimnazije prof. Anita Katić te prodekan za razvoj i poslovanje Fakulteta turizma i ruralnog razvoja doc. dr. sc. Berislav Andrlić. U ime Grada Požege nazočnima se obratila zamjenica gradonačelnika Irena Martinek, dok je u ime Požeško-slavonske županije potporu manifestaciji iskazao predsjednik Županijske skupštine Ferdinand Troha. Poseban gost večeri bio je Vladimir Lončarević, književni tajnik Središnjice Matice hrvatske u Zagrebu, čiji je dolazak dodatno potvrdio povezanost požeškog Ogranka sa središnjicom Matice hrvatske te važnost ovakvih susreta za hrvatski kulturni i književni život.

Posebna pozornost bila je posvećena članovima ovogodišnjeg prosudbenog povjerenstva koje je odlučivalo o najboljoj neobjavljenoj pjesmi nadahnutoj vinom ili vinogradom. Povjerenstvo su činile književnica, prevoditeljica, urednica i znanstvenica Željka Lovrenčić, makedonska književnica Julijana Veličkovska iz Sjeverne Makedonije te požeška pjesnikinja Lana Derkač. Članice povjerenstva predstavile su svoje književno stvaralaštvo, a publici su približile svoj rad i čitanjem nekoliko vlastitih pjesama. Kao poseban gost u programu je sudjelovao i Davor Šalat, prevoditelj, književni kritičar, novinar i urednik, koji je također predstavio dio svojega stvaralaštva.

Središnji dio manifestacije bio je književni natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu inspiriranu vinom ili vinogradom. Ove je godine na natječaj pristiglo 49 prijavljenih pjesnika s 80-tak pjesama, a nakon rada prosudbenog povjerenstva u uži je izbor ušlo 12 pjesnika i pjesnikinja. Oni koji su bili nazočni proglašenju pobjednika imali su priliku publici predstaviti svoje pjesme i tako dodatno obogatiti književni dio večeri. Nakon pjesničkih nastupa uslijedilo je iščekivano proglašenje pobjednika. Prvo mjesto osvojio je Marin Buovac iz Zadra, a prosudbeno povjerenstvo odlučilo je da pobjednički naslov nosi njegova pjesma „Sjećanje što zrije u tišini bačve“. Odluku povjerenstva objavila je njegova predsjednica Željka Lovrenčić, uz stručno obrazloženje.

Iako je široj javnosti ponajprije poznat po znanstvenom i stručnom radu na području povijesti, arheologije i kulturne baštine, Marin Buovac posljednjih se godina sve snažnije afirmira i kao književni autor. Takav razvoj njegova stvaralaštva ne čudi s obzirom na interdisciplinarnu naobrazbu – diplomirani je arheolog i kustos te profesor njemačkog jezika i književnosti. Upravo spoj arheologije, povijesti, književnosti i širih područja humanistike predstavlja čvrstu podlogu njegova autorskog izraza, a ostvareni rezultati na brojnim književnim natječajima potvrđuju da je riječ o autoru koji se sve prepoznatljivije pozicionira i na hrvatskoj književnoj sceni.

Autori pohvaljeni na 8. natječaju recitala kajkavske poezije "Stara lipa", 2026.

Pohvalnica

Lidija Šustek, Vrbovec

Megle meglene

Megle meglene

kak joči su snene

pak se ne vidi

el su vrbe

el su breze 

el su lasi raspletene?

Megle meglene

Kapljice su rose tkale

na paukovu mrežu stale

prav čovek ne vidi

el su vile, el su žene?

Megle meglene

mesecu su srebra krale

breze posrebrile

vrbama su plašta dale. 

Megle meglene

sad su vile - sad su žene.

Megle meglene

međ granama se rasplesale

rujnim zrakama meknule.

Megle meglene

sad su vile, sad su žene!

Megle meglene.

__________________________________

(govor Vrbovca i okolice)

megle meglene – magle maglovite;  joči – oči; meknule – maknule; el – il, ili  ***

Ružica Marušuć Vasilić, Varaždin

I mi smo bili deca cvietja

I mi smo bili deca cvietja, A da to niesme nit znali. Prepovedalo se da tam daleko,

Prek bare, tam gde sonce zahoja,

Dogaja se niekvi Woodystock,

Urlaju gitare, Jimi Hendriks

do neba razapija žice.

Janis  Joplin plačnim glasom                                                                                           

razvloči svoj blues rock.

Hipyji bosi i puni sna

Popevaju pesmu o slobodi.

Oni su bili naši vršjaki,

Ali iz bogati familiji.

Lefko se jim bilo

Po ciele dneieve zležavati

Slobodni se ljubavi podavati,

Vu drogi užitke iskati.

Ali so oni digli svoj glas

Protiv rata - za pravu stvar!

„ Make love , no war!“

A mi jihovi vršjoki

De smo bili mi,

Kaj smo bili mi?

Mi niesmo meli bogate stareše

Pa smo morali delati,

Poslušni biti i vu semu 

Jim pomagati.

Puce so si dečke iskale

Kaj bi čem prej otišle vu zamuš,

Dečki so delali vu fabrikaj

I na železnici kaj bi čim prej

Došli do svojih penez.

Ak si je koji koražneši dečker 

Pustil doge lasi,

Začas je kod stareši došel

Na veliki špot i hudi glas.

Ali i mi smo bili deca cvietja,

Dišali smo ga i brali

Na našim senokošama.

Od tratinčic i ivančic

Pleli smo si venčeke za deti

Okoli vrata ili na glavu.

Al mi nigdar nesmo bili hypiji

Makar smo svoju  mladost

Živeli vu isto vrieme ____________________________________

prepovedati-pričati; stareši-roditelji, stariji ljudi: puce-djevojke; čem-čim; zamuš-udaja: iskati-tražiti; koražneši-hrabriji; špot-osuda,sramota; jim-njima; vršjoki-vršnjaci; dišati-mirisati; venčeki-vjenčići

***

Slavica Sarkotić, Vukojevac,  (posvećeno Dubravki)

GASTARBAJTERSKA NOVA

Jutro je

Sunčece rasiple koloplet farbi

Po živica i po stezami

Na rosnemi travami riše akvarele

Ona hodi

Za sobum vleče svoje šezdesetpet let

I kufer ogulen od nošenja

Svoje je na poslu odgulila

Ali ne bilo dost

Žuti cvetek vuz stezu ju zove

Vrni se, ostani

Primekne mu nos

I malo žutoga peluda ponese f tuđinu

Misli na starca teri je ostal doma

S škrinjum punum zmržnjene obrokof

Cug več fučka, se je bliže

I gda vu njega sedne i otpuhne švicna

Jen fakin bu drugomu rekel

Viš kak ova baba ima žuti nos

I smejali se buju

Ona se bu napravila da ne čuje

I čez obluk bu gledela

A tam v Italijami i Austrijami

Čakale buju gospe Gerde i Hilde

Blizu devedeset let stare

Omotane z dekami od kašmira

i v majica od angore

Nemočne čakale buju

Da dojdu Dubravke i Marice

Čiji su nukeki ostali v domaje i čakaju

Da je negdo drugi otpela do škole. __________________________________

Govor Vukojevca, Turopolje

obrokof-obroka; obluk-prozor; cug-vlak; švicna-znojna; nukeki – unuci; otpela – odvede 

***

Stipković Franko, Zagreb

Mertvi

Vrnul sem se

z putnom taškom v ruki

idem ulicama detinjstva.

Srečem nepoznate žene i muže,

nepoznate puce i dečke.

Si oni mi veliju "Dober dan!",

ne znaju ni gdo sam.

Ja sem same jeden od onih,

šteri su negda,

mladi i živi,

išli ovim istim ulicama.

Ostale su iste ulice,

iste hiže, ista vrata i obloki,

samo nas nije više tu.

_____________________________
Lepoglavski idiom

Šteri - koji; oblok - prozor

***

Stjepan Zlodi, Šiljakovina

Licomerec

Licê méri vsako rêdom,

licomerec, vsê bu zmeril,

vsakem jâjcu glaku nâjdê,

vsaku škrijnu on prevrnê.

Sêbê ne gledi,

himbenik, vsê bu zmeril,

vsê kaj drugemi zaméra

sâm jê napravil prék na prék.

Jâlnost nêga tira,

licê méri, vsê bu zmeril,

taj skazlivec, blâznik, prilizavec,

potmajnik i prêtvorica.

Vsaki kamen, drévo bu pomeknul,

svojê prstê vsêkam teknul,

prevnul i sokril taj prevrntâš,

črvê, gliste, kukcê i pavukê.

Drêkokopec licê méri,

z očijami, vsê bu zmeril,

z gnojem sê nahitâva,

nigdo nêsmê čist ostati.

Zestali sê drêkokopci, zatrdili nosnicê,

grabežlivi, vsê su zatackali,

v gizdave vojne stojiju,

preštimâno smrdiju i v nêbo glediju.

Sêbê nêju merili.

__________________________________

dijalekt: vukomerički

licomerec - prijetvoran, licemjeran čovjek, licemjer; himbenik - obmanitelj, licemjer, zlobnik; skazlivec/potmajnik/pretvorica - onaj koji se pretvara, prikazuje drugčijim neto što jest, licemjer, himbenik, pretvorica; blaznik - onaj koji psuje, kleveće, laže; prilizavec - onaj koji se ulaguje, dodvorava; prevrntaš - onaj koji prevrće; preštimano - ugledno, časno