subota, 22. veljače 2020.

Davor Krivski | Predaleko nam je ljubav





Daleko smo za Ljubav jutros,
ko i ovih noći,
ko i ovih dana...

Ljubav ko da nam je strano tijelo,
neželjeno dijete,
napušteno od Nas ko siroče
u toj rupi snova
na putu među Nama
sama.

Ostavljena u tragovima,
pred pragovima naših Duša
da je zbrinemo
u neka druga vremena
ali opet -
ostavljena samo Nama.

Predaleko smo za Ljubav jutros
opet,
kao svih već ovih naših noći,
ovih naših dana...

Predaleko smo Nama
već godinama.

Darija Žilić | Bojim te se


Bojim te se, ali ne zbog straha
Da ćeš nešto ružno izgovoriti,
Niti da ćeš me dotaći grubo.
Bojim se tog dima zapravo
Koji klizi među prstima, koji
Je pretvorio život u varku,
Ostavio te nasred polja ko
Pticu, suhu travu s ožiljcima.
I svaka riječ ima oznaku rane,
Nekog davnog razočaranja,
Prekinutih niti, usamljenih dana,
Kavana u kojima kao da je srce
Dato psima. Bojim se te sjete
Zbog koje se povučeš u odsutnost
Neku, u popodnevni san kad te
Nije briga kakav život je psina,

Damir Bešlija | Praška vrata



Od svih stanova u kojima sam te volio
Najljepše sam te želio pred onim
Preko puta jerusalimske sinagoge
Memljivim i hladnim
Sa plavim
Drveno-staklenim vratima

Kroz stakla plavih praških vrata sam ti
Vidio dušu
Nagu
Kao tvoje tijelo

Pred plavim praškim vratima smo se voljeli
Poput dvoje mladih Jevreja 39'
Sami, vrući
Naspram hladnog, maglovitog Praga
Ta su plava praška vrata bila najljepše zametena snijegom

U memljivom plavom Pragu smo manjina
I opet snijeg zagrnut pred svim vratima
Topi samo od naše ljubavi

Od vrata svih stanova u kojima sam te volio
Pod pritiskom tvog mokrog tijela
Najmanje su škripala
Plava, stakleno-drvena praška vrata

Samo bi odavala siluetu
Golog bijelog tijela
Jedne praške
Manjinske djevojke
Najveće većine mog života

Boris Jovanović Kastel | Bezimenost moreplovaca



Nijesu gledali unatraške
niti osjećali kajanje
prema đedovini
ostavljenoj na milost truljenju i ratu;
nijesu krštenice, herbarijum za med
i skice putovanja ponijeli, moreplovci;
riječi zbogom, doviđenja i očenaš
bile su tek žljebovi na pragovima
od udavljenih barki.

Mate Milas vs. Oleg Antonić | Život drugih / Nijeme poruke - Spokoj oko mene




Mate Milas: ŽIVOT DRUGIH

Nemoj biti ljuta, takvih puno ima,
Pipcima praznine tuđe mane traže,
Pa u tami, krišom, rašire to svima,
Ne znajuć da samo niskost svoju snaže.

Ne trebaš se, dijete, obazirati na to,
I za takve uvijek imaj osmijeh drag.
Pa na praznu podlost, nastoj ko u inat
Blistave vedrine ostaviti trag.


Oleg Antonić: SPOKOJ OKO MENE

Uspjela sam što si meni svjetovao,
ustrajala kad je zloća rasla bijesna,
iznijela prazninu sebi dok je tijesna;
zahvalna za spokoj koji si mi dao!

Ponijela me slika svijeta što se smije,
lakoću sam tvoju podijelila drugom;
plativši samoćom, ponirući krugom;
što ću sada, mili, jadnija no prije?


Mate Milas: NIJEME PORUKE

Opor ti je osmijeh, ugasla vedrina,
Vjeru u ljude zagrizla je zloća,
Zacijelila nije ranjena nutrina,
Utjeha je duhu spokojna samoća.

Nek liječi gorčinu samotan smiraj,
Čežnju za bližnjim raspirit će vrijeme,
Opreznije, dijete, suputnike biraj,
Slušaj mjesto riječi poruke nijeme.

petak, 21. veljače 2020.

Katarina Zadrija | Zviezda veljika



I kej ti zviezda jena na nebu veljika
Kej z zlatnem pienzljinem po svietu slika?
Kakof si ti to čarobnjak
Il morti same domači si coprnjak?

Nie te bile, nekam si se skril,
Fanj dani megle si nas prepustil.
Stkala je ona vilinu vatu
I vljekla se sekud
I po nezamotanomu vratu.

A sigurne si ti starec truden bil,
Znaš, saki si tak je mislil.
A morti si same male si odriemal,
Da z starcem te potvaraju poujma niesi imal.

Su nekoji rekli da su te zaprašili
Z kemiju splašili, stra ti f kosti naterali.
A ja sem same čekala, em sem znala
Kak sakomu i tebe je urlab trieba
Da još ljepse bi sjal z plavoga neba.

Zabil niesi za grbavu skleroznu vrbu.
Z srebrnen si je roupcem okitil grbu.
Za briezu vilu visoku
Zotkal si zlatnu kiklju sam z svoju rouku.

Bajeru svilu pomalu sad faldaš
Pak karaš labuda kej nie pravi pajdaš.
Falde ti kvari, vodu po svoji kroji
Zimu priziva, za ljete ti ove zanje dane broji.

Kastelova knjiga „Bumerang valova“ objavljena u Hrvatskoj





Nakon knjige Testament u školjkama, objavljene 2018. godine, u Hrvatskoj je ovih dana objavljena nova knjiga poezije crnogorskog, južnoslavenskog i mediteranskog pjesnika Borisa Jovanovića Kastela Bumerang valova u izdanju kuće Shura publikacije iz Opatije, specijalizirane za objavljivanje europskih autora. 

Povodom objavljivanja Kastelove knjige Bumerang valova u ediciji Poentes, knjiga 14, izdavač je, između ostalog, naveo - Kastel slovi za jedinstvenog pjesnika mediteranskog senzibiliteta, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje naše živote i naše viđenje svijeta. Poezija koja premošćuje stoljeća i spaja obale, kulture i zemlje, kruh i sol je one memorije nužne za budućnost, za našu ukotvljenost u vremenu i prostoru. Ako sjećanja biramo, onda je ovo poezija koju treba birati. Recenzent i autor pogovora, poznati bosanskohercegovački i južnoslovenski književnik i profesor Nedžad Ibrahimović, o Kastelovoj poeziji, između ostalog, zapisuje – “Ispod ”kože” njegova pjesničkog jezika otkrit ćete sjaj metafora i mrežu metonimija koji grade jedan svijet sazdan od nepotrošive simbolike Mediterana (i Mediteranaca). (...). Ove su pjesme ”živi“ arheološki ostaci, takoreći, ovo su plutajuće amfore sa jednog strasnog pjesničkog istraživanja i putovanja korpusima mediteranske simbolike, mediteranskog duha i njegova tijela. (...). Na ovom mjestu Kastelov jezik iznosi rudimentarno bogatstvo mediteranske povijesti i pokazuje granice jezika koje se uvijek pojave u susretu sa nepojamnim i koje, tek tada, te granice, o tome nepojamnom najbolje govore.” Dakle, Kastelova poezija i poetika jedinstvenih mediteranskih navigacija i solarnih biljega čine ga jedinstvenim pjesnikom na našim prostorima. 

Citirane su i riječi velikog europskog intelektualca, spisatelja i mediteraniste Predraga Matvejevića, Kastelu u čast - Da sam prije imao u ruci tvoje knjige, neke bi stranice moga „Brevijara“ bile drukčije, bolje. Rado te čitam već otprije i mislim – evo prvaka onih koji će poslije mene, bolje od mene, reći sve što treba o Jadranu i Mediteranu.

Knjiga, kao i portret ovog izuzetnog autora, biti će, kako je planirano, promovirani u gradskoj vijećnici Korčule u okviru Dana Petra Kanavelića u organizaciji Hrvatskog književnog društva i izdavačke kuće  Shura Publikacije u svibnju ove godine.

Shura Publikacije
Opatija
www.shuraedit.com

Podsjećamo na natječaj Recital kajkavske poezije u Vrbovcu pod nazivom "Stara lipa"




Darko Dautović | Prašina


Rekla mi je da nije žena za mene. Da je ostavim.

Tražila je da na badnju večer učinim ono u što sama nije željela vjerovati da sam u stanju učiniti. Jer me, kao i ja nju, voljela više nego što je željela voljeti. Više nego je, kao i ja, zaboravila voljeti. Bit će da ju je, kao i mene, iznenadio nemogući dodir na ramenu, nalik blagoslovu, obzoru što se dani, rastvara pred nama, gdje svaki dan u kojem se srećemo postaje začetak puta u kojem će svako novo raskrižje pred kojim ćemo neminovno morati stati prestati biti prepreka, već postati staza kojom više nećemo morati prolaziti ustrašeni i sami, gdje ćemo jedno drugome biti svjetlo u dvojbama i gdje će svaki korak biti i nejak i prepun ushita poput prvog: obećanje putovanja i jamstvo sigurnoga pada.

Pasti je nezgoda. Ustati je odluka.

Željko Bilankov | Od upale gjanduli do mortadele


(dvadesetšesta kratka priča pisana pretežno šoltanskim dijalektom)

Jema san samo šest godin, kad su me odveli u bolnicu na operaciju gjanduli, ka i mnogu dicu u to vrime. Onako malešan, okružen stalnon pažnjon medicinskih sestar i naravski mojin najbližima, nisan zapravo ni s'vaća di san i ča me čeka. A smistili su me, sa još nikoliko mularije, u puno smišnu sobu s pogledon na procvitali Vidovićev park. Kroz našu velu, često otvorenu ponistru, ulizali su lipi vonji prolića, dok je radosni cvrkut tic drugova s nan, gotovo cili dan. Zna bi se uspet na prste da pogledan prima parku, oli na trotoar ispod i mahat nepoznaton svitu, a sve u žeji da vidin nikoga svoga.

Davorka Črnčec | Bambusova splav


Ležeći na zreloj svili,
pjesmama daješ latinska imena,
uplićeš u njih kondenzaciju,
sile astrofizike, zakone očuvanja.
Ponekad i botaniku. Kažeš: ozbiljne su.
Pojašnjavam kako trebaju naslove
modre kao blues,
kao oceani i mora
da mogu pustolovima pružiti
izazov i mjesto za vez.
Luku. Ruku.

četvrtak, 20. veljače 2020.

Dejan Ivanović | Prožimanja



Upoznavši pitao sam u razgovoru
profesora umetnosti,
kako da napišem pesmu;
kako se uopšte pišu kvalitetne pesme?
Koju muziku voliš da slušaš?
Odgovorio sam, volim da slušam džez ...
Onda piši kao da sviraš džez.
Improvizuj eksperimentiši izmišljaj
nemoj se držati strogih formi 
krutih melodijskih linija harmonija
pravilnog ritma ...
Ali budi virtuozan; Pisao sam poeziju.
Jednom sam ga pitao
profesore, kako se oblikuju skulpture?
Rekao mi je, zamisli da je skulptura
poezija.

Raspisan natječaj za književnu nagradu Antun Branko Šimić


prijava: 01.04.2020.
mjesto: Bosna i Hercegovina; Mostar

Raspisan je natječaj za godišnju nagradu Antun Branko Šimić koja se dodjeljuje za književno djelo bilo koje vrste ili za književno-znanstveno djelo objavljeno od 1. travnja 2019. do 1. travnja 2020. godine.

Natječaj je otvoren do 1. travnja, a autori trebaju dostaviti po tri primjerka knjige na adresu DHK HB, Trg hrvatskih velikana bb, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, 88 000 Mostar.
 
Djelo prijavljeno na natječaj mora biti objavljeno na hrvatskom jeziku i iznimne umjetničke vrijednosti, navodi se u natječaju na koji se mogu prijaviti svi članovi DHK HB i DHK.
 
Nagrada Antun Branko Šimić autoru se može dodijeliti samo jedanput u životu i dodjeljuje se za točno određeno književno djelo. Iznimno može biti dodijeljena i za životno djelo.
 
U priopćenju DHK HB stoji da se nagrada sastoji od plakete i novčanog iznosa, a uručuje se na Šimićevim susretima u svibnju.

Izvor: Culturnet.hr

V.B.Z. predstavlja biblioteku "Na margini"


NA MARGINI

„Prepoznaj sebe u njemu i njoj koji nisu poput tebe i mene.“ Carlos Fuentes

Biblioteka “Na margini” jedinstveni je trogodišnji projekt pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske Unije koji se fokusira na objavljivanje vrhunskih djela europske književnosti i to uglavnom manje zastupljenih književnih vrsta (poezija, grafički romani, dječje knjige, kratke priče).
Jedan od naglasaka projekta je i prijevod hrvatskih autora na strane jezike.

Djela uvrštena u projekt otvaraju teme o problemima s kojima s suočavaju manjinske i marginalizirane društvene skupine.

Tijekom prve godine projekta V.B.Z. će objaviti 10 književnih djela različitih književnih vrsta i žanrova koja govore o različitim imigrantskim iskustvima. Tema druge godine projekta bit će ženski glasovi, a treće godine manjinski izvještaj – glasovi seksualnih, dobnih i religijskih manjina i ljudi s invaliditetom.

Vjerujemo da ova biblioteka može pridonijeti podizanju svijesti o problemima s kojima se suočavaju imigranti i druge manjinske društvene grupe i učiniti ih vidljivijima i prihvaćenijima u hrvatskome društvu.

Više o biblioteci saznajte na https://namargini.vbz.hr/



https://namargini.vbz.hr/la-superba/

https://ci4.googleusercontent.com/proxy/Y4sU9tEoWm5SF-zxpN03BpqbVS3Cp20mpuIu5zP_vzWb1YrzUlkA91HhKGzz_eLyM_v7lO0AmEqcYqVv534R9iOPSwkdkwy9LrRx6LPMh7pguwPd3BS72u99_LrtTl1b-KlGj5tqM__iZTJBp-pjwo7NnPwSRxQQjSOP0o2plG_5VfEINST1PCzEyHu74FLWb8zZ1eoR_cG7E7btfmS4_q5GK9fOSn5Eg2D5aQGI3WEuPb7IwhyATJ6z8bGNK7nbGkuWxjZ-fLiO0m2ZKM8YpkycFpVuQOb6PzYK8Nbd2wYkkhmbFKTFMY40RGnF4ghgXrLzag3RmUrb1iF_vLZRVyAHC7vJcq7Fc5rM51NmjjlNfxlYxMJzA-0cYHcyyebtdaSUbk2IPSd0CXXRaG9UkVhoBRWLOO4maVw3op9vZNRvhVSpYRYmKLQvRTI=s0-d-e1-ft#http://img.vbz.com.hr/im/1903230/9a35e1e7a5370ca9953a53e8d95f467f5e9ba97ee42088383601c12569f6b2cc.jpg?e=huLtmpV_7lV300PeN8UuR6XPnbYgKHlynalB5REGMuAD_yV5hDq-AlDVCtUPDONrzpx6OfKUMJ_Kw5em-AdYD0paEslmL-X1KItBkXRijdwaHrQb2xEDsc-P5os93t5gE-umTUPLFXNr8Vcwku8jJgDjCsDqosz_Zj5ONKrEi95WqAQF164NrS_GzeLEWQ4CpysCwNMQLbMZwfO4