četvrtak, 24. rujna 2020.

Objavljena knjiga Josipa Lisca 'Šibenske i druge kroatističke teme'

 vrijeme: 24.09.2020.


Knjigu hrvatskoga jezikoslovca Josipa Lisca 'Šibenske i druge kroatističke teme', u kojoj obrađuje dijalektološke i jezičnopovijesne teme svega hrvatskog prostora, objavili su Gradska knjižnica 'Juraj Šužgorić' iz Šibenika i Ogranak Matice hrvatske u Zadru.

Lisac u proslovu ističe kako knjiga obrađuje razna filološka pitanja šibenskoga, zadarskog i drugih hrvatskih područja.
 
Riječ je o dijalektološkim, jezičnopovijesnim i drugim pitanjima svega hrvatskog prostora, napomenuo je dodavši kako je knjiga nastala  u suradnji sa šibenskim ustanovama, osobito s Gradskom knjižnicom i sa Samostanom sestara franjevki od Bezgrješne.

Andrija Škare: 'Dva prsta iznad gležnja'

vrijeme: 25.09.2020. 18 h
mjesto: Koprivnica


U petak, 25. rujna, u 18 sati, u Stručno-znanstvenom odjelu Knjižnice i čitaonice 'Fran Galović' Koprivnica svoju će najnoviju knjigu 'Dva prsta iznad gležnja' predstaviti Andrija Škare. S autorom će razgovarati Darko Pernjak.

Božica Jelušić | Dogorijevanje, bestrag



Tu se još žari ugljen lomače bivše u noći,
Pucketa, pišti, paluca, ali snaga mu jenja.
Iz pepela se grana vratiti neće moći,
To vatra logorska nije, već oganj uništenja.

Pohlepni su jezičci svemu izbrisali svrhu:
Lovac u prašumi gustoj oblači vatrene čizme.
U nosnice ulazi pepeo, paperjast prhut,
Srce tvrdo i pusto u nemuštost proklizne.

Što li sve netko zapali u pokretu, u hipu,
Kakve sve divne trenutke u nepovrat otpravi?
Prizivam kobilu žutu*, Sokrata i Ksantipu,
No zbilja, što bijes učini, to nebo ne popravi!

Prolazim kraj kanala, u moru klonule trave,
Pa brižnim okom gledam rub vrta, snopić slame.
Neoprezni su ljudi, što vatru tako ostave.
I zašto sada misliš da na te podsjeća me?
________________________________________________

*Žuta kobila-prijevod imena Ksantipe, zle i svadljive žene


Fotografija: Internet

Florian Hajdu | Pruži mi ruku...


Fotografija: Florian Hajdu
Ako pođem
poći će ljubav
teža njena
 
Ostadoh
na pola puta

Moram
da krenem
povedem Barnia
sve što imam

Skromno
tavorim u blatu

Siva reka plače
do praga je došla...
pruži ruku
smrti!

Igor Petrić | Hrana za pse II


Koje vrijeme? Koji ljudi?
Uvijek nešto…
Petljaju se gdje im stvarno nije mjesto.
Sve ih zanima,
po svemu prčkaju iako pojma uglavnom nemaju
i samo prepotentno pametuju.

Što i kako?
Znaju sve
i sigurno bi učinili drugačije, ali se ne usude.
Samo laju jedni na druge.
To ih frustrira,
strašno frustrira i nepotrebno živcira.
Ljute se na sve i svakoga
iako ni sami više ne znaju
zašto ni na koga.

Svi događaji, svi ljudi oko njih
ili su se dogodili ili će se tek dogoditi,
a oni jadni to neće prepoznati.
Neće čuti ni vidjeti.
Užas. Što im je činiti?
Čuli su da Svijet će opet nestati.
Katastrofe, ratovi,
zarazne bolesti i lažni proroci.

Ankica Kale | Dati koliko se može, ostaviti bar mali trag dobrote na ovom svijetu, najveći je blagoslov koji pojedinac može ostvariti

Razgovor pripremila: Sandra Pocrnić Mlakar

Ankica Kale Morinjka rođena 1947 g. u Šibeniku, odrasla u prigradskom naselju Ražine, završila medicinu u Zagrebu, radila kao liječnik obiteljske medicine u Zadru. Kao dijete vrlo je rado čitala i željela biti spisateljica, ali su je životne okolnosti odvele na drugi put. Počela je pisati tek u kasnijim godinama i do sada izdala 9 knjiga.
Prvu knjigu „Bonaca“ objavila je 2010. god.  Izdavač je bila Matica Hrvatska u Zadru.
„Put do kuće“ tiskana  je 2011. god. u Zadru u vlastitoj nakladi.
Treća knjiga „Bura s Umca“ izišla je 2014. god. u vlastitoj nakladi.
Četvrta knjiga „Žena s dječjim kolicima“ tiskana je 2016. god. u vlastitoj nakladi.
Peta knjiga „Kako su prošli izbori u našem mistu“ objavljena je 2017. god. u Nakladi „Bošković“.
„Na pojilu“ je njezina jedina zbirka poezije tiskana 2014. god.
"Figurice od terakote", objavila je 2018. u vlastitoj nakladi.
"Uhvati vjevericu", objavila je 2019. u vlastitoj nakladi.
Zadnja knjiga koja je izašla iz tiska ove godine je „Priča o Đuli“. 

srijeda, 23. rujna 2020.

Ususret Danu ambasadora udruge Mlada pera


Uz 12.07. kad je rođendan Udruge Mlada pera odredili smo još jedan važan datum, a to je 28.09. - Dan ambasadora udruge Mlada pera.

Nakon prve godine postojanja Udruga Mlada pera odlučila je svake godine na neki način nagraditi/pohvaliti/istaknuti pojedince i škole koji su dali poseban doprinos razvoju i promociji udruge te literarnom stvaranju mladih. Naravno da nam je draga svaka suradnja i cijenimo svaki literarni rad no uvijek netko na neki način odskače pa dobivanje titule Ambasadora/ice Udruge Mlada pera ili Izvora literarnog izražavanja mladih može samo biti pozitivan motiv.

Izvorom literarnog izražavanja mladih za 2020. godinu proglašava se PŠ Veliki Poganac. Očito je da učenici vole literarno stvaralaštvo, vrlo su vješti u njemu i to uz zalaganje i podršku svojih nastavnika/ca, posebno učiteljice Marine Levak.

Do sada su za Izvor literarnog izražavanja mladih proglašene OŠ Šijana iz Pule, međimurska OŠ Gornji Mihaljevec i PŠ Jablan.

Vedrana Đurđević | Dođe tako... novi život



Dođe tako...iz vedra neba, netko. 
I sve što je bilo prije više nije važno, 
Od tog trenutka postoji samo to i sada.
I sve stane u jedan sramežljiv pogled i čvrst stisak ruke.
Tog trenutka se uvjeriš da nije laž kad kažu, 
svoju osobu po očima prepoznaš. 
Uvjeriš se i da se duše tako slučajno, a savršeno uklope, 
Jer sada znam da naše jesu. 

„Naranče Federica Garcíe Lorca“ - 143 tiskano izdanje književnika Tomislava Bilosnića


BILOSNIĆEVO LIRSKO PUTOVANJE ŠPANJOLSKOM

U izdanju zadarskog izdavača 3000 godina Za dar iz tiska je izišla najnovija zbirka pjesama Tomislava Marijana Bilosnića, Naslovljena „Naranče Federica Garcíe Lorce“ zbirka je nastala kao lirska šetnja baštinom Mediterana – od hrvatskih obala Jadrana do mitske Andaluzije u Španjolskoj. Ovo je, inače, 143 tiskano izdanje književnika Tomislava Marijana Bilosnića.

Zbirka pjesama „Naranče Federica Garcíe Lorce“ obima 192 stranice podijeljena je na poglavlja: „U besanoj toj Granadi“, U lijepom gradu na Guadalquiviru“, „Crni bik iz Seville“, „U Malagi šetao sam tigra“, „Crveni konj, naranča i gitara“, „Toledo vez“, „El Cafe de la Reina“, „Prolazeći Alcalom de Henares“, „Bijela Božica u Salamanci“, „Jedan dan u Ávili“, „Andaluzijski leptiri“, „Fontiveros kuća poezije“, „Pjevanje svetom Ivanu od Križa“.

Recenzenti zbirke su dr. sc. Davor Šalat i izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević. Šalat između ostaloga piše:

Željko Bajza | Zemlja zagorska


Iznad nejednakosti čička što nikad nije orezan
letjeli su golubovi, a njihov let je bio neravan
puteljci nadesno, prečaci nalijevo.
Kad nam je listopad odjednom iskoristio stabla
pa bolje recite kako sačuvati srce
i što dugujemo roditeljima i Bogu.
I nek je obećanje, obećanjem a ne taštinom
gdje je poginula nada.

Sven Adam Ewin | Kaplja boje


S kapljom crvene boje na vrhu kista,
Pođem oslikat krilo maloga žúće
(Dok je mirno sjedio na vrhu lista):
- Nek bude, - rekoh, - lijep ko danje paunče!

Kada mu kaplja boje pade na krilo,
Odleti moje malo slikarsko platno!
No, ne daleko. A zašto? Što se zbilo?
Preteška kaplja boje na krilu zlatnom!

Htio je sletjet na lati crvenom maku,
Al' je letio čudno… Kao u transu!
Sve amo-tamo… Pa onda u cik-caku.
Uglavnom s jednim krilom u disbalansu.

Na kraju sleti na dršku mojem kistu:
- Na drugo krilo kapni mi kaplju istu!

8. Festival književnosti i kulture KaLibar bestiVal

 
vrijeme: 24.09.2020. - 26.09.2020.

mjesto: Varaždin; Centar za mlade Varaždin, P4, Petra Preradovića 4

Festival književnosti i kulture KaLibar bestiVal održavat će se od 24. do 26. rujna 2020. u Centru za mlade P4 u Varaždinu. Riječ je o osmom izdanju festivala koji se dosad održavao u Zadru, a u Varaždinu će se održati drugi put.

utorak, 22. rujna 2020.

13. vRIsak – uspješan, inovativan i drukčiji


Organizirati festival u pandemijskoj godini nije nimalo lako. Riječki festival Vrisak morao je odustati od svog uobičajenog svibanjskog termina i održati programe u rujnu, a izazov je predstavilo i dovođenje stranih gostiju s obzirom na sve restrikcije i mjere opreza. Unatoč tome, 13. Vrisak se nije dao i uspješno je održan uz niz zanimljivih sadržaja i promocija. A kao bonus za sve gledatelje, čak i one koji nisu mogli biti u zgradi Exportdrva – cijeli je Festival dostupan putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia.
13. Vrisak započeo je u nedjelju, 13. rujna, u Guvernerovoj palači gdje je održana i svečana dodjela VBZ nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagradu je dobio pjesnik i prozaik Žarko Jovanovski za roman ceste „Pizzeria Europa“, a Vrisak se nakon toga preselio na novu lokaciju – halu Exportdrva. Exportdrvo je zamišljeno kao novo kulturno okupljalište riječke publike, a Vrisak ga je i više nego uspješno uspio „testirati“.

Sven Adam Ewin | Jesenje ravnovjesje




Danas je ekvinocij. To javlja štampa.
Mjesto radnje, naravno, Sjeverna Soba.
Trguju Ljeto i Jesen. Čista trampa.
Pred Ljetom slatko voće. Sve prima roba!
Svoje godine Ljeto ne može skriti.
Ono je poguren starac. Nalik Jobu.
Prilazi Jesen. Rastu joj apetiti.
- Reci mi, starče, što tražiš za tu robu?
Ne traži puno. Par toplih dana hoće.
Jesen mu nudi više, ali on ne bi.
(- Par toplih dana za ovo zlatno voće?
Priglupi starac!) - reče Jesen u sebi.

Lorena Vojtić | Prolazost


I sve je prolazno. Odlazi. Onako neuhvatljivo, bezvremenski. Boli. Jedino uspomene ostaju, one se ne gube u zaboravu, neće iščeznuti. Vrijeme nemilosrdno uništava. Kao trunka prašine - nošena vjetrom, kao lahor prošlih vremena, ljudi, događaja. Netremice promatrajući život, koji svejedno plovi i lebdi. Teret u srcu ostaje. Tiho poput lahora, nježno kao sjena, neprimjetno kao misli. Nestaje. I rađa se nada u neku bolju budućnost. Jednom, možda...

Ivan Grahovec | Leto je minulo



Leto je minulo, pomali odhoja,
zlotna jesen z meglami dohoja.
Soda ga čuda i grozdja za vino,
si smo joj radi pak se veselimo.

Jaboke so več zdovja počeli brati,
a zrelo grozdje naveliko prešati.
Krompera  berejo, vozijo dimo,
podirajo drva kaj bodo za zimo.

Dnevi so počeli se krajši biti,
listje na drevjo se počelo sušiti.
Na senokoši trova prestala rasti,
krave so f štali, nebrejo se pasti.

Megla i zima je saki den se bole,
si so doma, nišči več ne na pole.
Zima je dobra, bor si saki počine
od teškoga dela i letne vručine.

Ivana Seletković | Temperament čovječnosti i(li) drugo lice iskupljenja



Film Šaulov sin (L. Nemes) reprezentativno pokazuje ne samo preživljavanje nego i antigonsku borbu vraćanja dostojanstva onome kome je ono već oduzeto. Osjetila glavnog lika su oguglala, nestala je borba za opstanak vlastitog bića jer ambijent bivanja je uništavajuće sirov.

Je li moguće mrtvog čovjeka stavljati ispred sebe živućeg kad je kazna tako očekivana?

Sonderkommando možda ne želi sebi smiriti savjest jer on ne čini ništa u čemu njegov glas ima funkciju, on je tihi radnik abnormalne mehaničke fizičke pripravnosti ali uništenog duha, njegovo jastvo je izgubljeno do onoga trenutka kada uočava da nekoga može dostojno pokopati, ali i to je samo zabluda. Međutim, ono što je najvrijednije u čitavom procesu apsurdne bezizlazne situacije je dostojantvo mrtvog dječaka. Barem jednoga u nizu onih koji su bez traga nestali. Taj dječak je najprije postojao živuć, podsjećajući da se u nehumanim i zato očekivanim okolnostima može ipak dogoditi nešto nepredviđeno. Ali njegov život je kratko trajao. Ta kratkoća je ipak othrvavanje od očekivanog.
Šaul želi spasiti to tijelo.

Zašto je došlo do prijenosa oduzetog dostojanstva živućeg, onome mrtvome? Je li to savijest; onaj posljednji glas koji se grčevito bori u jednom apsurdu življenja koje tek čeka da bude prekinuto? Zašto je taj čin toliko značajan? 

Maja Šatalić | Jesen





Šušti.
Odmahuje ljetu tjerajući ga u zaborav.
Dovikuje svijetu korak prav
I bojama pršti.

Neugodnu briše vrućinu,
Mirisnu hladnoću šalje.
Baca lišće u visinu,
Pokretima pleše dalje.

Vijori cestom, puše, kiši,
U oblaku se vidi jasnom.
Šibljem šušti ushićena,
Pjevajući pjesmom glasnom.

Raskošna je, al' i sjetna,
Mislilaca česta tema.
Dječja lica gleda sretna, 
Kroz školska ih vrata sprema.

Pa polako vjetrom kruži
I po hrastu i po ruži,
I sve jače, i sve jače,
Huči, tuče, urla, plače.

Oblak otvoren je rukom njenom,
Kist sad nebom sivim piše,
Trag povuče crnom sjenom,
Začuju se tihe kiše.

Misaona, tiša, sama,
Dok miriše gdjekoji kesten,
Grli ljude kao dama,

Predivna nam došla - jesen. 

ponedjeljak, 21. rujna 2020.

U NSK predstavljanje grafičko-pjesničke mape "Između sati"


Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve zaljubljenike u likovnu umjetnost i poeziju na predstavljanje grafičko-pjesničke mape Između sati akademske slikarice i grafičarke Đurđe Merle te književnice i prevoditeljice Sanje Lovrenčić koje će se održati u predvorju NSK u utorak 22.rujna 2020. godine u 12 sati.  

Grafičko-pjesničku mapu Između sati predstavit će povjesničar umjetnosti Željko Marciuš, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tamara Ilić Olujić i autorice Đurđa Merle i Sanja Lovrenčić. Okupljene uzvanike prigodnim obraćanjem pozdravit će i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević 

Mapa nastala suradnjom dviju istaknutih hrvatskih umjetnica sastoji se od 12 grafika otisnutih tehnikama suhe igle, rezervaža, linoreza, akvatinte i bakropisa te 12 pjesama književnice Sanje Lovrenčić. Izdavač mape je nakladnička kuća Mala zvona.  

Hrvatska akademska slikarica, grafičarka, ilustratorica, scenografkinja i restauratorica Đurđa Merle na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je slikarstvo u klasi profesora Šime Perića. Bavi se grafičkim dizajnom, a kao suradnik Hrvatskog restauratorskog zavoda i konzervatorsko-restauratorskim radovima na spomenicima kulture diljem Hrvatske. Osim slikarstva bavi se mozaicima i vitrajima. Surađuje s kazalištima kao kostimografkinja, pa je tako kao kostimografkinja sudjelovala na opernom spektaklu Aida koji je postavljen u Pekingu 2003. godine. Svoja djela izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. 

Hrvatska književnica i prevoditeljica Sanja Lovrenčić objavljuje pjesme, zbirke kratkih priča, romane, kazališne tekstove, radijske emisije te prevodi s engleskog, francuskog i njemačkog jezika. Objavila je biografiju Ivane Brlić Mažuranić U potrazi za Ivanom za koju je dobila Nagradu Ksaver Šandor Gjalski. Piše i za djecu, a za priče Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić iz 2001. je dobila nagradu Grigor Vitez. Djela su joj prevođena na njemački, poljski, ruski, slovenski, švedski, danski jezik. 

 

Zadarski pjesnik u svijetu





Objava zbirke pjesama „Afrika“ Tomislava Marijana Bilosnića na španjolskom jeziku, u prijevodu dr. sc, Željke Lovrenčić, koju na ovim stranama zovu gospa od prijevoda, izazvala je veliku pozornost u domovini i inozemstvu. Knjiga je, kao što se zna, tiskana u izdanju nakladnika Trilce u Salamanki, a s predgovorom i u redakciji Alfreda Péreza Alerncarta.

Vijest o izlasku Bilosnićeve zbirke „Afrika“ na španjolskom jeziku donijelo je više novina i portala u Španjolskoj.  „El Norte de Castilla“, novine s tradicijom izlaženja od 166 godina, prve su pisale o „Africi“, donoseći predgovor Alfreda Péreza Alencarta. S tekstom o „Africi“  javio se i nacionalni španjolski list „La Razón“, dnevna novina s vodećom tiražom u Španjolskoj, a sa sjedištem u  Madridu. Novina i portal „Salamanca al dia“ uz tekst o „Africi“ čak je donijela i kritiku Alfreda Péreza Alencarta u prijevodu na hrvatski jezik. Prijevod je načinila Željka Lovrenčić.

Blanka Will | Arabeske


U mom vrtu ima puno ptica
ti kućo u zemlji divljih gusaka,
labudova, jelena i trske
u zemlji vina, u brdu zlatnom.

Tamo iz bunara napuknute lađe
razgrću slani pijesak
plove bojom rubina
i milozvučjem žubora vode.

Nisu ih pozobale ptice,
to sunčeva paučina
na razboju podlaktice
tka arabeske sjećanja i sna.

Dragan Uzelac | Blues history: Fleetwood mac (1967.-1970.)



... Bili su predvodnici britanskog blues booma druge polovine šezdesetih godina dvadesetog veka, bili su, i ostali, najbolji beli blues bend, suva esencija jednostavnog muzičkog izraza i lirske prefinjenosti...

... Kada je legendarni američki blues gitarista, pevač i kompozitor BB King čuo kako zvuči gitara lidera benda Fleetwood mac, Petera Greena, u pesmi Need your love so bad, oduševljen, u svom lirskom maniru i nadahnuću izjavio je da nešto tako prijatno nikad ranije nije čuo...

... Kada je daleke 1966. godine britanski gitaristički (blues) heroj Eric Clapton snimio kultni blues album Bluesbreakers - John Mayall(with EC) sa jednim od očeva britanskog bluesa – Johnom Mayallom, a potom hirovito napustio njegov sastav( radi osnivanja supergrupe Cream), kao njegova zamena pojavio se impresivni blues gitarista Peter Green. Uz malu pomoć bas gitariste Johna McViea i bubnjara Ansley Dunbara stvoreno je kratkotrajno moćno blues jezgro jedne od mnogih Mayallovih suštinskih postava druge polovine šezdesetih, kroz koje će proći mnogi vrhunski muzičari i talenti... 

Kroz ključanicu | Snježana Gabelić


Razgovor pripemila i vodila: Jelena Hrvoj

Snježana Gabelić,
rođena kao Snježana Slavica u Splitu, završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu Zagrebu, te završava poslijediplomski studij Znanost o književnosti na istom fakultetu.  Radila je u rubrici kulture i TV-spektakla u Slobodnoj Dalmaciji. Nakon  zamjena u osnovnim školama i rada u privatnoj gimnaziji Benedikt Kotruljević, zapošljava se u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji.

Autorica je gramatičkog udžbenika za drugi razred gimnazije, kao i autorica Vodiča za lektiru za osnovnu školu, Sys printa.

Danas je profesor mentor i radi na pripremama za maturu u Trinomu. Dugogodišnja je suradnica udruge Djeca susreću umjetnost i su-autorica u programu  filmske pismenosti „Sedmi kontinent“, autorica je filmskih radionica i voditeljica radionica, suradnica na programu Film u bolnici i u programu „Ruksak pun kulture“, Ministarstva kulture.

Oleg Antonić | Rijetki svati



Ginkgo i Pršljenka Frrroja
od prvih ljubuju dana.
Koloplet njihovih grana
putenog javno je kroja.

Smaragdno njemu je tijelo
samo dok nije mu zima.
Njezina bujna se plima
vazda prevaljuje smjelo.

Svakom tko lizne mu kožu
protokom nabreknu žile.
Kad kroz nju se prsti razmile
blaženu zateknu ložu.

Jedno se drugim sladi
u podnožju skritog brijega.
Djecu mu štiti od snijega,
lepezama njenu on hladi.

nedjelja, 20. rujna 2020.

Vedrana Đurđević | Odavno, kao ludi


Odavno smo zaboravili maštati nedjeljom,
Ne mrziti ponedjeljak,
Sebe i druge.
Odavno su nestale mile i tople riječi,
Beskrajni zagrljaji utopljeni u otkucaje srca.
Odavno nas je obuzela hladnoća.
Odavno smo izgubili putokaze,
Pa lutamo prošlim životima koji nas plaše i vuku u sunovrat.
Odavno trošimo vrijeme na mjestima gdje nas nema,
Pa nas je sve manje na mjestima gdje treba da nas bude.
Odavno je sve nestalo.

Matija Brcković | Ulice našeg djetinjstva


Postoje mjesta koja u nama ne bude uspomene. One u njima zapravo vječno kolaju i prkose. Takvo je mjesto ulica mog djetinjstva. Iako pomalo zabačena i ne pretjerano duga, bila je sasvim dovoljna da se u njoj oblikuje zaseban svijet, i moj i tuđi. Nije to samo nakupina kuća s brojevima koje umiruje dotrajala cesta i nadopunjava bliski pejzaž. To su tisuće pripitomljenih prizora, moja najintimnija panorama i epicentar mnogih, meni znanih života. Moje prvo i najdraže utočište.


Njoj dugujem prvi osmjeh i suze, gorka razočarenja i dječja nadanja.

Oleg Antonić | Prevrši stoljeće




Eru nam ponora magli spektakl.
Pod krinkom proljeća ringlšpil stada.
Vjerom nas podvori hrđav monokl.
Prevrši stoljeće temeljnog pada.
Nužnim se prikaže potpun debakl.
Kužna je strujnica ćoravog slada!
Stroj pluži po ćaru. Smrt? Fin de siècle?
Pučina gnojnice zaton jest jada.

_____________________________________

Vezane objave: Oleg Antonić | Orient Express

Mate Milas | Početci



Kad uroniše se knezi u zdenac na oltaru
Koji slabe prima da ih prosvijetljene vrati
Izniknuše klice na antičkom ugaru
Prve tada riječi uklesaše Hrvati

U rezama i crtama usnuli su žreci
Zavuko se Veles u podzemni dom
Zasjali su nebom neki drugi svetci
U olujnome plaču Perun preda grom

Pomaljahu se slova krsnoga zavjeta
U troprutu vézu jezika i pisma
I narodna riječ zàjēča iz šćaveta

Pisahu nam znamen u kamen i pergamen
Oko jezika se drevna Hrvata svio stog
I da iže to porèče neka klni ga Bog

___________________________________

*drugi stih je zapis s Višeslavove krstionice

*ugar - odmor tla da mu se obnovi plodnost, izraz da je hrvatska kultura nikla "na ugaru antičkoga tla" jest od Radoslava Katičića

*reze i crte - u zapisu iz 9. st. Črnorizac Hrabar kaže da su Slaveni, dok su još bili pogani, gatali i brojili rezama i crtama

*žreci - svećenici poganskih vjerovanja

*šćavet - lekcionar, liturgijska knjiga

*zadnji stih je s Bašćanske ploče (I da tko to porekne, neka prokune ga Bog)

Marica Žanetić Malenica | Vrelo života





Antei

Moje dijete rađa svoje dijete,
a ja joj toplu ruku pružam,
majčinskom je ljubavlju krijepim
i dok gledam lijepo joj lice
kako se znojno u muci grči,
nad dvama životima strepim.

subota, 19. rujna 2020.

Stihovi su ispunili prostor Zavičajnog muzeja Biograda na Moru


Piše: Nikola Šimić Tonin

15. 09. 2020., 20 : 00., h, u prostorijama (otvoreni prostor) Zavičajnoga muzeja Biograd na Moru, uz poštivanje svih pravila „Stožera…“ predstavljena je treća knjiga pjesama pjesnikinje iz Biograda n / M., Jasenke Medvedec: BITI.

Nakladnik Hrvatsko književno društvo Ogranak Zadar.
Biblioteka Donat.

Književnik Nikola Šimić Tonin imao je više uloga te izuzetne pjesničke večeri. Kao nakladnik, urednik, rescezent, i predstavljač.

Stihove pjesnikinje Jasenke govorile su pjesnikinje: Mirjana Majić, Marija Ivoš. Glazbenu pratnju na gitari John Drago Jelic, koji je i otpjevao par pjesama uz podršku posjetitelja pjesničke večeri.

Nadahnuto, na iznenađenje nazočnih par makedonskih pjesama otpjevala je zadarska Makedonka pjesnikinja Mirjana Majić.


 Pjesnikinja Jasenka Medvedec u svojoj zahvali istaknula je:


 - Hvala svim dragim ljudima koji su Coroni pokazali zube i došli na promociju, bilo je lijepo, toplo, zapjevalo se, stihovi su ispunili prostor Zavičajnog muzeja Biograda na Moru i radost, radost druženja.
Veliko hvala svima. Prijateljima: predstavljaču, recitatoricama, glazbeniku: Nikola Šimić-Tonin, Marija Ivoš, Mirjana Majić, John Drago Jelic, koji su predstavili moju knjigu "Biti", mi smo bili, danas, ovdje, živjeli, uživali. 

Hvala svima do drugog susreta.


Duško Babić | Primus inter pares


Ne tiče se Boga
ovaj svijet
koliko bi mi to htjeli
već nas On pušta
kao roditelj
svoju punoljetnu djecu
da slobodno lutamo
patimo
pamtimo
zaboravljamo
bolujemo
krvarimo
mremo
da se bratimimo
i razbratimljujemo
što i nije
tako težak udes
kad ionako ne razumiješ
svoje ovozemno biće
a gdje ćeš tek ono
ononebno
raspršeno u bezbroj
izgubljenih ljubavi.

13. VRISAK završava programom posvećenom Bekimu!



Grand finale 13. Vriska započet će bosanskohercegovački pjesnik i prozaik Almin Kaplan koji će u hali Exportdrva predstaviti svoju novu zbirku "Dubravske priče". 

Zadnja večer Festivala posvećena je romantiku i buntovniku Bekimu - Drago Glamuzina, Zoran Ferić i Nikica Petković razgovarat će o Sabranim djelima Bekima Sejranovića, a zatim slijedi projekcija kratkog filma "Miss Misery na otoku Susku".

Večer će završiti u book caffeu Dnevni boravak gdje će se prikazati video intervjui s tri poznate europske strip umjetnice: Anom Penyas, Magnhild Winsnes i Barbarom Yelin.

Vrisak pratite i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia, Facebook stranici Vriska i portalu 24sata!

Nikola Šimić Tonin | Bila sam Eliotova misao

Metempsihoze Irene Savić



 

Sve moje tuge: Molim te, prekini! / Prekini, i ne čini to više. / Htjela sam da odem, / ali zbog tebe nisam mogla! / Previše te volim, i ti to znaš. / Koristiš to da me zadržiš / za sebe, na ovome svijetu. / Molim te, prekini! / Pusti me da odem / i učinim svijetu uslugu. / Pusti me da odem / da ne patim druge, i sebe. / Pusti me da odem / da sagledam svoje grijehe. / Htjela sam da odem / ali okovao si me sobom samim. / Pogledom svojim. / Pusti me da odem. / uskrati mi muke. / Svjestan si sebe i toga što činiš, / koristiš to da me zadržiš. / Pusti me da odem / i učinim svijetu uslugu.

Sven Adam Ewin | Kasne reminiscencije


Stižu godine… Ja ne znam koja teče.
Sam sam. I nujan. Sjedim u mraku sobe.
Odnekud javlja se Šantić. (Nekakvo veče.)
Ko na molitvu - ja sklapam ruke obe.

Suton je… Vrijeme da vratim davne slike.
Ponekom nježnom budem bolno potresen
(A sve na rubu staračke romantike).
I uvijek bude tako u ranu jesen.

Kraj tople zidane peći već zriče zričak.
Ja palim lampu davnom djetinjstvu svome.
Prozorski vjetar gasi drhtav plamičak,
Al on i dalje gori. U srcu mome.

Dok Vjetar Tame ne puhne, poslije svega,
I u taj plamen… Pa ugasi i njega.

Ivana Seletković | Ljubav je biće



Ljubav je biće 
Čemu onda trošiti 
Bespotrebno riječi 
Ljubav ima ruke 
Čemu onda moliti 
Da dođe 
Približi joj se 
I pruži svoje 
Ljubav ima oči 
Zato ti ne plači 
Za onima kojih nema 
Pogledaj je svojima 
One će utisnuti 
Žig vlastitog postojanja 
Neka živi averzija 
Prema dehumaniziranoj 
Viziji uzvišenoga 
Ne 
To nije blasfemija 
To je ljubav bližnjega.

Pramcem u sumrak


Vidikovac

Piše: Jelena Miškić

Posljednjih dana neumorno uređujem svoj balkon. Vrijeme je divno blagonaklono, vrućine su primjerene za bablje ljeto, sve dozrijeva, najljepši dio godine. Maštam o lijepo uređenom balkonu sa zanimljivim balkonskim namještajem, malo zelenila, malo kiča, otvoren bar.. Šala. Međutim, smrdljivih Martina kao u priči ovih dana, stoga sam se prisjetila starog babinog recepta s jabučni octom koji kaže - namazati rubove prostora i neće dolaziti. Mala se smrtno boji buba i bubica, žao mi djeteta. Ja ih lovim rukama, iako kasnije smrde, ne ljutim se, pokušavam ih vratiti prirodi. Žgadija napravi krug i eto ih natrag! I tako Jelka iznijela sve s balkona i udari šmirglat jabučnim octom po pločicama, baba je uvijek bila boginja čistoće. Kud me vrag tjerao da podignem pogled! Tako mi svih bubnjeva Darkwooda... Novi susjed na njegovom balkonu gol golcat kao od majke rođen! Veša veš!

Ok, rujan je nešto topliji od prosjeka, ali..

Bome isklesan... 

petak, 18. rujna 2020.

Božica Jelušić | Fenomen Leonardo


Usprkos svemu-izložba LEONARDO u Muzeju grada Đurđevca,na pravom mjestu, gdje ove sprave i čuda pripadaju! Jer očekivano, to nisu slike, crteži, rukopisi, već maleni modeli po zamislima genija renesanse, koje je stanoviti majstor-drvodjelja na totalno umjetnički način izradio. I vidi se ponovo: cijela renesansa bila je u Leonardovu umu, kao svijet ljepote, raskoši, razigranih potencijala i uzdignuća ljudskog duha u svim zamislivim sferama.

Snovi o visini, o letu, o kretanju na kotaču, o ronjenju u dubine, o mehanici i kibernetici, u Leonardu su bujali kao gljive oko raskošna panja. Vidio je visoko, duboko i daleko,te ne možemo gotovo ni zamisliti s čim je sve bio u dosluhu.

Manuela Bareta Buličić | Sjedila sam...





Sjedila sam priljepljena
Obrazom uz okno prozora
I srcem – izvan njega
Jer odlutalo je
Izvan okvira
Mojih nadanja

Željko Bajza | Ljudska svijest



Ljudska svijest je dio božanske inteligencije koja upravlja svemirom. Bog je stvorio čovjeka da promatra njegova djela. Epiktet kaže: “Ali da ne bude samo promatrač nego i tumač.” Koliko vrsta života možda postoji u beskrajnom svemiru? Moderni fizičari nam možda mogu reći kako smo nastali, ali ne i zašto smo ovdje. Moderna fizika zasniva se na tvrdnji da se na svijetu ništa ne događa bez razloga. Sve se može protumačiti racionalno. Svaki događaj ima svoj uzrok, razlog postojanja, a uloga znanosti je da to otkrije. Moderna znanost se bavi time kako da nadvlada i kontrolira zemlju. Znanost nije pasivno promatranje nego aktivnost uma. Postoje tri načina za spasenje života ili za njegovo žrtvovanje u ime višeg cilja: revolucija, domovina i znanost. A kad ne možemo naći odgovor u pomoć nam priskače filozofija. Bez filozofije se ne može razumjeti svijet u kojem živimo. U filozofiji se krije odgovor kako pobijediti strahove. Epikur kaže “da je filozofija lijek za dušu,” a Montaigne je rekao “da filozofirati znači naučiti kako umrijeti.” Umovanje o onome što jest je teorija, žudnja za pravdom je etika, a potraga za spasenjem je mudrost. Danas je filozofija, filozofija znanstvenika, prava, jezika, politike, umjetnosti, morala. Fizika, matematika, biologija otkrivaju strukturu univerzuma.

Židovska Nova godina | Roš Hašana 5781.


piše: Narcisa Potežica, mr.sc.

Židovi u  cijelom svijetu 19. rujna 2020.  obilježavaju 5781. Novu godinu - Roš Hašanu (početak godine), za koju se veže židovsko vjerovanje da je na taj dan stvoren svijet, pa se
slavi  tijekom prvih dvaju dana mjeseca tišrija, na tradicijsku obljetnicu Božjeg stvaranja svijeta. Novogodišnji dani se nazivaju i danima trubljenja, jer se obredno puše u šofar, rog obredno čiste životinje (obično ovnujski), čiji arhaični zvuk opominje vjernike na pokajanje u neposrednoj Božjoj nazočnosti.

četvrtak, 17. rujna 2020.

Ljiljana Leona Zovko | Gdje si nestala Lara?


Ovaj mir jede nenapisana slova, Lara.
Ovaj mir je ulična svjetiljka
na kojoj se spaljuju pjesme kao krila leptira.
Ovaj mir je zlokobna ljepota proljetne noći.
Ne volim ovu tišinu između sljepoočnica, Lara.
Dave me riječi 
iz kojih nikada više neće izrasti pjesma.

Gdje si nestala, Lara?
Fale mi čak i tvoje dosadne suze. 
Bar da napišem patetičnu priču o ljubavi
koje si bila gladna,
kao zemlja željna kiše,
kao njegove usne tvojih grudi i vrata.

Zoran Stamenić | Jutarnji ples


zaplesala palma zelenim granama
slučaj me donio da svjedočim
jutarnjem plesu na terasi
palme koja je krasi
vjetar kao vjetar puše
ja kao ja uz kavu pušim
palma kao palma svjedok je jutra
vjetra što nama sada kao slučajno puše

Znanstveno-književni skup 'Rizici i resursi: rod i politika raspodjele' - poziv

 vrijeme: 20.11.2020. - 21.11.2020.

prijava: 01.10.2020.
mjesto: Zagreb

Centar za ženske studije Zagreb, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objavljuje poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem 'Rizici i resursi: rod i politika raspodjele' koji će se održati u sklopu 14. Dana Marije Jurić Zagorke, 20. i 21. studenog u Zagrebu.

Željko Bilankov | Deveti osmog



Pred puno dugih godina
bila je to večer pijana
od vina,
terasa jedna i žamor ljudi,
a srce je htjelo iskočit
iz grudi.

srijeda, 16. rujna 2020.

Oleg Antonić | Orient Express





Mirujem točkom sa svom prtljagom.
Orient Express pred obzorom pišti.
Hoću li nekim krenuti tragom?
Alpski mi glečer Vinkovce tišti.

Želim li k Svenu na put niz Bosut?
Ili uz Mare spinom po Sunce?
Uopće; gdje bih; prahom već posut?
Nevolja ova loži mi trnce...

možda spiralom kroz Mliječnu stazu?
Ne bih baš Praskom još dalje od Srca;
nisam ni leptir za slučajnu fazu...
premda...   u meni Putnik već grca...

nemir me trga... valja mi trkom!
Hercule Poirot, gle, migne nam brkom...

________________________________________

* Tekst duguje postojanje pjesmama „Quo vadis, mi munde?“ Marice Žanetić Malenica i „Ljetno popodne na kolodvoru u Vinkovcima“ Svena Adama Ewina (Kvaka; 16. rujna 2020.).

Igor Petrić | Broj dva

Koliko ljudi!

Koliko glava,
razbarušenih misli i polupanih nosova.

Svi nešto govore. 
Mrmljaju istovremeno na glas.
Nitko nikoga ne razumije, ne sluša.

Nerazumljivo stenju potrošene riječi
pod pritiskom značenja, 
kao kurve odzvanjaju tupo dok plaze
podzemljem grada.

Sven Adam Ewin | Ljetno popodne na kolodvoru u Vinkovcima


Javlja se razglas. Kako čujem,
Vlak za Atenu opet kasni.
Ja u tom pravcu ne putujem.
Ja, znate, putujem… u "krasni".

11. festival Zagreb, grad poezije - Znakovi za Vladu Gotovca

 



11. festival Zagreb, grad poezije - Znakovi za Vladu Gotovca održati će se od 18. do 20. rujna 2020. godine u organizaciji Teatra poezije. 

FEKP | Luka različitosti 4. – 9. listopada 2020. Rijeka * Zagreb


Elif Shafak, Hanif Kureishi, Aleksandar Hemon, Yann Martel, Irvine Welsh… samo su neke od književnih zvijezda koje će od 4. do 9. listopada gostovati na riječkim i zagrebačkim pozornicama Festivala europske kratke priče. Pitanja koja nam postavlja svijet pogođen pandemijom obilježit će događanja festivala, koji pod temom Luka različitosti okuplja pisce i umjetnike koji se u svojim djelima bave razlikama i različitima. Bilo da tematiziraju rasnu, klasnu ili vjersku, rodnu ili političku različitost, ili pak njeguju umjetničke prakse koje se opiru očekivanim i uobičajenim formatima, bilo da se bave pričama „drugih“ – poput izbjeglica i migranata – ili nam donese „drukčije“ priče, domaći i inozemni sudionici ovogodišnjeg FEKP-a pokazuju svu složenost svijeta i vremena u kojima živimo.

Promocija haiku knjige Siniše Matasovića 'Noću za šankom'


Sisačka udruga za promicanje alternativne i urbane kulture, u okviru svoje redovite tribine 'Zalogaj poezije', organizira u petak 18. rujna 2020. godine promociju haiku zbirke Siniše Matasovića 'Noću za šankom'.

Promocija će se održati u Sisku s početkom u 19:30 sati.

Siscia Jazz Club, terasa.

Sudjeluju:

Siniša Matasović, autor knjige

Žarko Jovanovski, urednik knjige

dr. sc. Dariya Pavlešen, Katedra za ukrajinski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Voditelj 'Zalogaja poezije' je Salih Kulović

Marica Žanetić Malenica | Quo vadis, mi munde?


Putujem oko Sunca
bez novčića u džepu i prtljage.
Treba mi godina jedna
za obići ga,
u oči pohraniti vizure nove,
zagrliti ljude drage.

utorak, 15. rujna 2020.

Grad Zagreb najavio natječaj za potrebe ustanova u kulturi i novu kulturnu sezonu

 

vrijeme: 15.09.2020.

Grad Zagreb najavio je u utorak raspisivanje natječaja za financiranje programa javnih potreba u kulturi u 2021. čiji će naglasak, kako je rekla pročelnica Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić, biti na programima prilagođenima epidemiološkoj situaciji.

Na konferenciji za novinare održanoj u Muzeju suvremene umjetnosti, Vuković Runjić najavila je raspisivanje Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2021. Javni poziv bit će otvoren mjesec dana, a konačni iznos koji će biti izdvojen za prihvaćene prijedloge znat će se nakon donošenja gradskog proračuna u prosincu.
 
"Poziv će biti raspisan od 18. rujna do 19. listopada, a on ove godine, uzimajući u obzir pandemiju koronavirusa, ima neke novosti", rekla je Vuković Runjić. Tako se, kako je napomenula, svi prijavitelji upućuju da predlože programe za koje su sigurni da će ih moći realizirati uz primjenu epidemioloških preporuka.