ponedjeljak, 13. srpnja 2020.

Ljeto u Gradskoj knjižnici Kaštela i natječaj Ljetni književni izazov


Ljeto u GKK - online kreativne radionice i pričaonice, likovne izložbe i predstavljanja knjiga i autora, Ljetni književni izazov – čitajte i osvojite nagrade!

GKK ove godine po sedmi put organizira program pod naslovom Ljeto u GKK, s tim da će većina programa ove godine biti održana online, putem internet stranice GKK te na Facebook stranici i YouTube kanalu GKK.
U sklopu Ljeta u GKK će tijekom srpnja, kolovoza i rujna biti održane brojne online kreativne radionice i pričaonice, likovne izložbe i predstavljanja knjiga i autora, virtualni sastanci Kaštelanskog književnog kluba za odrasle i Kaštelanka – književnog kluba za djecu i mlade, a najavljujemo i ljetne natječaje: Napiši pismo Miljenku i Dobrili, Natječaj za glendu i batudu ili šaljivu priču iz kaštelanske prošlosti, Tražimo najstariji dokument i fotografiju S moga šufita, Likovni natječaj Kaštila u srcu – Nek’ mi kušin bude knjiga i Fotografski natječaj Kaštila u srcu – Nek’ mi kušin bude knjiga.

Oleg Antonić | Sup i ovca




- Žudno kružim gudurama...
- Nudim se bez viška srama...

- Zavodiš me bespoštedno!
- Tako smjelo! Tako čedno!

- Kako da se k tebi stisnem?
- Da ne ljosnem... zar da svisnem?

- Zašto išta da ti branim
kad se tvojim srcem hranim?

Vladimir Tomaš


Vladimir Tomaš rođen je 1998. godine u Splitu. Student je treće godine preddiplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru.

Piše od osnovne škole i sudjeluje na raznim literarnim I inim natječajima. Dosad je objavljivao u raznim časopisima i mrežnim portalima.

Godine 2019. objavio je debitantsku zbirku pjesama Oprostite mi prešućeno, a 2020. zbirku pjesama i pjesničke proze Ogoljivanje ontogeneze.

Autor je još jedne pjesničke zbirke i jedne drame koje su neobjavljene.

Sudjeluje u organizaciji pjesničkih večeri, član je Književne udruge Ludens i dramske sekcije Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru.


Okupacija

lubanje se izmiču pred ponorima
previjaju izgorene od groma sunca
sablasti jutra
vrijeme preskače zidove
upada u rupe
jame organa
thanatosa vapaj
tenk je zgnječio podove
propucao glave
zemlja podrhtava
ruši se
upozorava
naša tijela izmučena
djeci ranjavaju sadašnjost
prošlost
prestat će vrijeme muke
kada bog rastvori ruke

juda

izdali smo svetost tvoju
a sada bismo presadili
kožu i krvotok
tebe u sebe
tako se lako igrati tebe
bez tebe
s tobom je najlakše biti
po tebi još lakše rušiti
a ti nas trebaš sastavljati
jer si velik
jer si bog
a mi mali
neznani
veći i snažniji od tvojega mača
s tobom zajedno sklopljenog
kasije i brut s judom skoženi
urliču iz zaleđenosti jer su izdali čovjeka


Tanja Uzelac, Dragan Uzelac | John Carpenter: Halloween


    John Howard Carpenter (16. januar 1948.)  kultni je američki filmski reditelj, scenarista, kompozitor, montažer i producent. U istoriji filma, Karpenter će ostati upamćen pre svega po nizu nezaboravnih horor ostvarenja, klasika koji su obeležili zlatne sedamdesete i osamdesete godine 20. veka: Tamna zvezda (1974.), Napad na policijsku stanicu br.13 (1976.), Noć veštica (1978.), Magla (1980.), Stvor (1982.) ili Kristina (1983.)...

    Džon Karpenter rođen je u Njujorku, januara 1948. godine. Završio je Univerzitet Zapadnog Kentakija, a potom studije filmske režije u Los Anđelesu, gde je diplomirao 1972. godine. Kao student snimao je kratke filmove i pisao eseje kao strastveni filmofil. Kao student, svirao je u rock bendu The Coupe de Villes, dok je kao reditelj debitovao igranim filmom ’’Tamna zvezda“ 1974. godine. Vremenom, svojim originalnim i inspirativnim rediteljskim autorskim radom i nizom nezaboravnih, već pomenutih horor klasika, uzdigao se na pijedestal besmrtnih filmskih stvaralaca, umetnika čiji rad je postao sinonim za originalan i provokativan film, pre svega u SF i horror domenu. Njegova originalna filmska muzika samo je upotpunila njegovu jedinstvenu kreativnu magiju i učvrstila mit filmskog klasika... Džon Karpenter je jedan od onih ljudi uz čije filmove sam odrastao i razvio strasnu vezu sa snolikim i inspirativnim svetom filmske umetnosti i autorske imaginacije... Džon Karpenter je, jednostavno rečeno, onaj odabrani, jedan jedini kojeg prepoznajete na prvi pogled – po duhu i rukopisu.

nedjelja, 12. srpnja 2020.

Božica Jelušić | Sabljice



Sabljice su zrasle vrčaku pod plotom
Na žarkem se suncu prelevaju farbe.
One joko plene z kraljevskom lepotom,
Gdi raslinje se je kak hrđave švarbe.
Najde se dišavja, ima grmek kuštrav,
Tam gdi one rastu, krepdešinske frajle.
A gdo ih podiši, ide svetom zmuštran,
Po rosi vu vrčak hodi na sabajle.
Se mu drugo nekak v običnost potone,
Se je kak v štacunu ili na proščenju.
A od čistog Svetla zetkane su one:
Samo takvo cvetje hlepi k zveličenju.
To tak ima biti, bar jemput na leto,
Gda sabljice cvetu, da se čuvstvo zbrusi:
Da se čovek zmisli kak je lepo sveto,
I kak z Božje ruke lepota se strusi.


Sonja Smolec | Dok sanjam more. Afrodita



Dok sanjam more, plave vode,
dok valove kiti srebrna pjena,
šapuće pijesak stopalima mojim
priče što pamte se za sva vremena.
Odaje im svoje ljubavi tajnu,
o biseru i sedefu sjajnom,
o školjci iz koje rodi se
prelijepa žena.

Tomislav Domović | Moj pogled


Kako želiš da te gledam?
Negdje, izvan vidokruga kad si
Kad opipom pozivam mjesta na koži da prosviraju,
rasutom mikronezijom tvoje ostavštine na mojemu ljubavnom pamtilištu
Tada te gledam kao nasumično provijanu nježnost, slutnjom zasjenčan poljubac,
neistrošenu pošalicu u nagnućima i čekanjima

Magdalena Vlaho | Najveći dar (El mayor regalo) film o snazi oprosta viđen do sada u 35 zemalja svijeta


Redatelj: Juan Manuel Cotelo
Producent: Infinito +1 (Infinito mas uno)  https://www.infinitomasuno.org/hr/
Zastupnik za Hrvatsku: Magdalena Vlaho hrvatska@infinitomasuno.org
Web stranica filma:  https://www.najvecidar.com/

O redatelju


Juan Manuel Cotelo rođen je 1966. u Madridu. Školovan na Sveučilištu u Navarri i Američkom filmskom institutu na UCLA-i (Los Angeles, USA). Bio je vrlo uspješan televizijski novinar, autor i redatelj brojnih uspješnih TV emisija i serija u kojima je i glumio,  a kasnije i producirao. Zatim je krenuo režirati filmove koji nose poruke do kojih mu je stalo, a prvi je bio 1998. „El sudor de los ruiseñores“ /Znoj slavuja/. 
Godine 2008. pokrenuo je vlastitu produkciju kuću Infinito +1 koja je producirala četiri njegova  dugometražna dokumentarna i igrano-dokumentarna filma: „La ultima cima“ /Posljednji vrh/ 2008.;  „Tierra de María“ /Marijina zemlja/ 2013.; „Footprints“ /Otisci/ 2016.; „El mayor regalo“ /Najveći dar/ 2018.,  a 2011. započinje seriju kratkih dokumentarnih filmova pod naslovom „Te puede pasar a ti“ /Može se dogoditi i tebi/. Objavio je i dvije knjige vlastitih iskustava sa snimanjem filmova drugačijih od glavne filmske struje.
Unatoč tome što se radi o maloj producentskoj kući, njegovi su filmovi dobili brojne nagrade, postigli svjetski uspjeh gledanošću koja se mjeri u milijuna gledatelja iz 35 zemalja, a njihove produkcije zatražio je i Netflix za svoj svjetski katalog.

O filmu Najveći dar

Emilija Dimitrovski | Budi tu


Svi mi imamo pravu ljubav
u pogrešno vreme.
Koja je otišla 
baš kada je najviše trebala. 
Onu koja je bila tu da nas uznemiri,
ali ne i smiri. 

Željko Bilankov | Čista ljubav



Kako dotaći
novu zvijezdu
daleku,
a tako blisku...
možda
poljupcima puštenim,
u vedru,
nebesku noć...
Kako čuti
poruke njene,
što tvore
ljubavnu nisku...
možda
srcem,
jer samo zaljubljen,
ima tu moć...
Zapravo
nisu važni
ni dani ni noći,
jer oni će proći...
važna je samo
ljubav jedna
nježna, topla,
čista i čedna!

Ivana Seletković | Ništa i nešto



Što jest nešto zbog čega o(p)staje razlikovanje zla i dobra i njihovih fetišističkih izvedenica Raja i Pakla?

Ako je nešto povezano sa značenjem i ništa je također. 

Krenimo ovako:

Torinski konj
(Tarr) je priča o preživljavanju u odnosu ništa i nešto, potpuno minimalistički. Ali renesansa minimalizma može se naći i u Sotonskom tangu (Krasznahorkai), prilogu rođenju i stasavanju tihe anarhije. Kakvi su likovi u tom romanu i kako se odnose prema distinkcijama? 
Takvi da postaju svjedočanstva onoga nešto što postade postojeće jer u njemu (p)ostaje opipljiv dualizam. Rasprava o odsustvu počinje ovdje- sada.

Natali Šarić | Glad


Glad je siva i crvena. Zaglavi u vint nad čatrnjom bez kraja i početka. Samo u mjestu stoji i u dno gleda. Tako je živjela i naša majka. U mjestu.

Zaiskrila bi tu i tamo. Najčešće s proljeća jer nas je s proljeća donosila na svijet. Mene najstariju, a poslije još četvero muške nejači, i čekala da momci nadođu.

Naučila ih je da se preko međe ne prelazi prije nego što ih je od sise odbila. Očeva šljiva je među prešla s tek par grana i dva-tri ploda pa mu presudi rođakova puška i nas šestero ostasmo sami.

Kako je nadošla glad, pobježe od nas i rod i pomozbog, i dovijasmo se sami. Kad je braći omekšala kosa, a koža počela sivjeti, posegne majka za crvenom haljinom što joj je onomad otac kupio za igranku. Probdjela je uz nju cijelu noć pa zorom krenula nizbrdo. Bila sam budna i s leđa pratila kamo nestaje.

subota, 11. srpnja 2020.

Zdravka Prnić | Jutarnji cjelov


Kad se Eja budi u praskozorje
izranjajući iz snenog modrila
gole dojke skriva
pod pelerinom od šafrana

Miljenka Koštro | Mirisi i okusi djetinjstva


Pucala je zemlja, od ljetne suše, pod nogama ljudi koji su je obrađivali. Žedni, znojni i umorni, iskapili bi i posljednju kap vode iz staklenog bocuna kojeg bi ponijeli. Djeca bi u tom periodu još  bila na raspustu. Nije im bilo dosadno, jer su bili maštoviti pa bi sve znali pretvoriti u igru i igračku; drvo, kamen, zemlju, vodu, cvijeće... Družila bi se djeca iz cijelog mjesta i igrala se ispred kuća ili na ledini, kada bi se pokosila trava. Ali uz igru, pomagali su i starijima, naravno, prema svojim mogućnostima. Dok bi odrasli držali u rukama motike, kose, srpove, ili neki drugi alat, djeca su bila tu negdje, pa bi, između ostalog, odraslima donosili bocun s vodom, iz hladovine, da se napiju i nazad ga vraćala u hlad.

Gordana Malančuk | Marijana Dragičević: Rock strana bajke


Nakon što sam pročitala odličan roman "Majka distorzija" spisateljice Vlatke Basioli (o kojem ću, također, pisati), željela sam nastaviti u istom duhu. Međutim, iako je riječ o muzici, ove dvije knjige su sasvim različite. Dok je "distorzija" priča o nastajanju rock dive, "bajka" je u potpunosti ljubavna drama s naznakama krim elemenata.

Priča počinje legendom blizanaca, te kako je mjesto nastalo što je važno za povijest grada i lošu kob građana. Nakon početnog uvoda,  selimo se u sadašnjost na sprovod jedne od sestara jednojajčanih blizanaca. Na njemu se pojavljuje muškarac srednjih godina koji se skriva u sjeni jer još nije spreman na upoznavanje sa živom sestrom Adriom zbog osjećaja krivnje što nije sudjelovao u njezinom životu poslije smrti njenog oca s kojim je osnovao, tada slavni rock bend. Na samom početku možemo ustanoviti da ga ne muči samo osjećaj krivice zbog napuštanja, nego i veći osjećaji, poput zaljubljenosti u Adriu, s kojima se bori zbog prevelike razlike u godinama. Adria je, također, čekala dan kada će se Ellak vratiti jer odmalena je zaljubljena u njega i pregledala je sve informacije o njemu do kojih je mogla doći. Čak je pokušala otkriti gdje se trenutno nalazi, ali nije uspjela jer je Ellak lutao po svijetu tražeći mir i spokoj, rješavajući se krivice jedinog preživjelog u prometnoj nesreći gdje su poginula oba njegova prijatelja, Nino i Ian (Adriin otac). No, došlo je vrijeme da se Ellak vrati u rodni grad Mildorf, pomiri sa prošlošću i nastavi dalje živjeti. A hoće li uspjeti prebroditi razliku u godinama i zaboraviti biti očinska figura 23-godišnjoj Adrii?

Ivan Taridan | Samoća


Samoća tvoja boli.
Hladnoćom se skriva,
Tugu prekriva,
Žar zatire,
Glas utišava.
Pogled tvoj ju otkriva.

petak, 10. srpnja 2020.

V.B.Z-ov pobjednički roman objavljen u Velikoj Britaniji


Roman „Katarina Velika i Mala“ Olje Knežević, prošlogodišnje dobitnice V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, doživio je svoju svjetsku premijeru uz niz odličnih kritika. Roman je na engleskom jeziku objavljen u sklopu biblioteke „Na margini“ pod pokroviteljstvom Europske unije u zajedničkom izdanju V.B.Z.-a i londonske izdavačke kuće Istros Books. Djelo su majstorski prevele Paula Gordon i Ellen Elias-Bursać.

Englesko izdanje knjige objavljeno je pod naslovom „Catherine the Great and the Small“, a irski pisac Rónán Hession knjigu je nedavno uvrstio u svoj izbor najočekivanijih knjiga ovoga ljeta u The Irish Timesu. Scottish Review i The Calvert Journal pohvalili su vješt prijevod i neobično zanimljivu radnju romana koja se odvija u Podgorici, Beogradu i Londonu krajem 20. stoljeća.

„Catherine the Great and the Small“ može se kupiti u cijelom svijetu putem online trgovine, a dostupna je u svim boljim knjižarama u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama. Englesko izdanje romana dostupno je i u hrvatskim knjižarama.
  
Izbor iz kritika:

„Veličanstveni jezik ovoga romana vješto je i živopisno preveden, a radnja je neobično zanimljiva. Dojmljiv je i prikaz likova sa svim njihovim manama i slabostima (a s kojima suosjećamo možda baš zbog njih). Uključivost vizije o likovima i mjestima – bez osude, ne odbijajući ništa – posebna je kvaliteta. Točka je to gledišta našeg najvećeg perceptivnog organa, srca, teritorija koji Olja Knežević dobro poznaje i koji je učinila svojim.“
Morelle Smith, Scottish Review

„Catherine the Great and Small prvi je roman Olje Knežević preveden na engleski jezik. Rođena u Podgorici u Crnoj Gori, Catherine the Great and the Small bavi se krajem komunizma na Balkanu, kada su se javne i privatne nesigurnosti spojile i stvorile kompleksnu sliku identiteta i geografije. Poput naslova romana, i proza Olje Knežević dovitljiva je, izravna i smislena.“
„Objavivši roman Catherine the Great and the Small (koji su prevele Paula Gordon i Ellen Elias-Bursać), londonski Istros Books je anglofonom svijetu darovao još jednu dosad neprevedenu autoricu s tog područja, koja se pridružila književnim velikanima poput Daše Drndić…“
Matt Janney, The Calvert Journal

„Ovo nije roman u kojem svi zauvijek žive sretno, i to ne samo zato što se sretni završetci ne događaju često u stvarnosti. Catherine se bori, pada, suočava se s neuspjehom, ustaje, nastavlja dalje, zbog sebe i onih koje voli i, nekako, ne dolazi do savršene situacije već pronalazi kompromis s onima oko sebe, drži glavu gore i ide dalje. Možemo joj samo poželjeti sreću.“
The Modern Novel


Tomislav Marijan Bilosnić | Devet minuta Georga Floyda


George Floyd kupio je cigarete
s prijateljima sjeo u automobil
i zapušio
Trgovac zove policiju
Floyd je cigarete platio
s novčanicom od dvadeset dolara
Novčanica je bila krivotvorena
i stiže prvo policijsko vozilo

Zdenka Čavić | Sreča


Sreče začetek
spleten vu venček miline
duši je zera tepline.
Spi v stoletnom hrastu,
šumi v listju breze,
plete gnezdo  lasti,
leti pod oblake,
trepče v saki zvezdi,
spi v zorjani brazdi.
Sreča je smeh deteči,
se blago sveta.
Zlati je trag
od nas i k nami
od pamtiveka.


Sonja Smolec & Oleg Antonić | Grom


Slijedi mi još jedan ljetni dan.
Pomalo vruć, pomalo sumoran.

Uz kocku ću leda s vrućinom lako.
No što ću s tamom? Hodam polako;

Blanka Will | Pred počinak


U vrijeme ljetne rasprodaje
tražit ćemo ključ skriven
u udubini nad dovratkom,
i po strništima zvuk tužbalice
onkraj puna mjeseca.

U vrijeme ljetne rasprodaje
pit ćemo obljutavjelu vodu
mulj što ga nije dotaknulo sunce
s klonula krila vilinskog konjica
spremajuć se na otužje.

četvrtak, 9. srpnja 2020.

Moderna vremena pokrenula Top listu najprodavanijih knjiga


vrijeme:
 09.07.2020.

Portal Moderna vremena (mvinfo.hr), naš najdugovječniji portal za knjigu i kulturu čitanja pokrenuo je novi projekt – Top listu najprodavanijih knjiga prema podacima o prodaji u knjižarama. Top lista objedinjuje mjesečne izvještaje o prodaji koji se prikupljaju iz knjižara širom Hrvatske.

Projekt Top lista knjiga pokrenut je s ciljem informiranja šire javnosti o najprodavanijim naslovima u Hrvatskoj, iz područja beletristike, publicistike i knjiga za djecu, ali i ostalih tematskih niša i žanrova. Kroz ove informacije čitalačka publika ima priliku informirati se i o novitetima na tržištu, što Top listu knjiga čini dodatnim alatom u poticaju na čitanje, ali nikako manje važno, na prodaju aktualnih izdanja.

Igor Petrić | dokolica, zagonetka, slagalica


uvijek nešto
naopako, obrnuto, izvrnuto
i ovako i onako
svakako i nikako
baš lijepo, tužno, uzvišeno, jadno

danas nisam postao pionir
ni sutra neću
ne želim mahati zastavama
prepotentnim ljudima u sivim odijelima
ne želim stajati bos na kiši

Jelena Šafarić | On nije...


lažni osmijesi,
buka zaglušuje,
misli zanijeme

vrijeme otkriva ožiljke,
pucanje stakla,
slomljeno ostaje slomljeno

Mate Milas | Ajngelek





Kad me zemla zeme i ne bom više tu
Poživel bum još male u tvojemu snu
Sam bi nekaj štel: da nisem grd ni hudi
Kak ajngel da te čuvam, da mòra te ne zbudi

Jer senek za to i je, da fantažiju činì
Pa se dobrim pravi, kaj takim baš i ni

Ana-Marija Posavec | Miro Morović: Djeca slijepoga kovača


Zakrabuljeno lice pravde

Prvijenac Djeca slijepoga kovača splitskoga književnika Mire Morovića, brojem se stranica predstavlja hrvatskim kriminalističkim proznim gigantom koji je još jednom pobudio znatiželju čitateljske publike 2019. godine. Drugim izdanjem romana pozabavila se novoosnovana splitska Naklada Fragment. Prvo izdanje objavila je Naklada Bošković 2016.

Morovićev roman napisan je kroz prizmu ekstradijegetičkog i heterodijegetičkog pripovjedača, dakle, pripovjedača u trećem licu. Tim postupkom čitatelj je uveden u prostor fikcionalnoga, što će potvrditi i smještanje radnje u fiktivni grad Shallow Lake City. Roman je podijeljen u više fabularnih razgranatih linija koje se u određenim sadržajnim točkama međusobno povezuju. Drugim riječima, imaju isti cilj. U romanu prevladavaju temeljni elementi krimića: enigma zločina, istraga, detektiv/ istražitelj (i njegovi pomoćnici), zločinci (neprijatelji), žrtve i svjedoci. Glavna su okosnica ovoga romana iz pera mladoga autora iznenadni nestanci naizgled nepovezanih osoba, građana Shallow Lake Cityja.

Marica Žanetić Malenica | Nemoć


More  –
uzburkano je, i silno i bijesno,
svaki val k nebu diže glas,
u duši mojoj sve mrzlo je i pusto,
more zove mene,
a ja tražim spas.

Nebo  –
olovno je, i sivo i tusto,
oblaci teški pritišću stijenje,
u srcu mom sve nijemo je i mrtvo,
nemoćna sam, trebam
žilavo korijenje.



Iz zbirke „Žena svojih godina“

srijeda, 8. srpnja 2020.

Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade/klub prvih pisaca s ponosom raspisuje 7. natječaj za književnu nagradu Zvonko


1. Nagrada se dodjeljuje za najbolji prozni rukopis za djecu i mlade do 70 kartica.

2. Rukopis treba poslati na adresu:

info@hdkdm-klubprvihpisaca.hr

3. Tročlani žiri hrvatskih pisaca za djecu i mlade izabrat će najbolji rukopis, a njegov će autor biti obdaren medaljom Zvonko i tiskanjem rukopisa, te će dobiti sto (100) autorskih primjeraka djela.

4. Natječaj se raspisuje sedmi put na dan 9. srpnja 2020. Rukopise je moguće slati do 29. kolovoza 2020.

5. Rezultat natječaja bit će objavljen 29. rujna 2020. na stranicama društva www.hdkdm-klubprvihpisaca.hr.

Književni susret s Veljkom Đorđevićem u Koprivnici


vrijeme: 13.07.2020. 18 h
mjesto: Koprivnica; Knjižnica i čitaonica Fran Galović, Zrinski trg 6


U ponedjeljak, 13. srpnja, u 18 sati, u dvorištu Knjižnice i čitaonice 'Fran Galović' Koprivnica održat će se književni susret s dr. sc. Veljkom Đorđevićem, prof.

Objavljena knjiga Mihe Monaldija 'Rime'


vrijeme:
 08.07.2020.

Prvo cjelovito izdanje knjige hrvatskoga pjesnika Mihe Monaldija 'Rime', koju je priredio i s talijanskoga na hrvatski jezik prepjevao Tonko Maroević, objavila je u svojoj knjižnici Iktus Matica hrvatska.

Nakladnik napominje kako je Monaldijev kanconijer pod nazivom "Rime" objavio, po­slije pjesnikove smrti, njegov nećak Marin Battitorre u Ve­neciji 1599., zajedno s njegovim filozofskim spisima "Irena ili o ljepoti", "Dijalog o imovini" i "Rasprava o metafizici".

Premda su povjesničari književnosti Monaldijevo pjesništvo uglavnom ocjenjivali u kategorijama imitacije i dosljedno­ga poštivanja petrarkističkoga modela, Maroević smatra da je njegovo odmjeravanje s normom petrarkizma značilo "kulturnu legitimaciju" te da su njegove pjesme izvor brojnih infor­macija o kulturnom životu renesansnoga Dubrovnika, pri čemu splet ljubavnoga kanconijera pokazuje visoku razinu pjesničkoga umijeća.

Predstavljanje knjige 'Gladijadori' u Muzeju Slavonije


vrijeme: 09.07.2020.
mjesto: Osijek, Muzej Slavonije


U četvrtak, 9. srpnja, u 19 sati, u Muzeju Slavonije bit će predstavljena knjiga "Gladijadori: povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj s pokojom turističkom preporukom" autora Luke Jakopčića i suradnika.
 
Osim o ovom djelu, govorit će se i o nedavno objavljenoj monografiji istog autora, "Baranja: život na rubu" te o povezivanju povijesti i održivog (post)korona-turizma.

Uz autora, sudjeluju i Mislav Matišić (TZ Osječko-baranjske županije), dr. sc. Dinko Župan (Hrvatski institut za povijest) te Jasmina Krkić Poznić (pansion Maksimilian Osijek).

„Gladijadori: povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj s pokojom turističkom preporukom“ interaktivna je knjiga koja na popularno-znanstveni način opisuje svakodnevicu naših starih od Prevlake do Dunava, od cipela starih Vučedolaca do visokih peta suvremenih šopingholičara...

'Hobit' dobio novo ruho u izdanju Lumena


vrijeme: 08.07.2020.

Nakladnička kuća Lumen objavila je novi prijevod 'Hobita' J.R.R. Tolkiena u kojemu su, u skladu s uputama koje je pisac slavne trilogije 'Gospodar prstenova' napisao za prevoditelje svojih djela, sva osobna i zemljopisna imena prevedena na hrvatski.

Prevođenje Tolkienovih djela iznimno je složen i osjetljiv posao budući da je riječ o autoru koji je, kao vrhunski filolog i poliglot, bio toliko opčinjen riječima i jezicima da je izmišljao nove i rekonstruirao izumrle jezike, ističu iz Lumena.

Novi prijevod Tolkienova "Hobita", koji potpisuje Marko Maras, a gdje su sva imena i prezimena junaka te sva zemljopisna imena prevedena na hrvatski, nije prevoditeljski hir, već je riječ o jedinom pravom hrvatskom prijevodu "Hobita" u kojemu je prevoditelj vjerno slijedio želje autora, napominju.

Naime, poučen lošim iskustvima s prvim prijevodima "Gospodara prstenova" na nizozemski i švedski jezik šezdesetih godina prošlog stoljeća, u kojima su slobodno mijenjana imena likova i mjesta, Tolkien je za prevoditelje iz cijeloga svijeta sastavio opsežan leksikon imena s objašnjenjima i prijedlozima.

U jezicima sačuvati bogatstvo i svijet koji je stvorio

Od prevoditelja je zatražio da se imena prevode tako da osnova bude prijevodni jezik umjesto engleskoga, moleći ih da u svojim jezicima sačuvaju jezično bogatstvo i svijet koji je stvorio.

Tolkienov je leksikon imena često zakučast, ali počiva na jednome jednostavnom pravilu: glavni jezik Međuzemlja, "opći jezik", onaj kojim govore hobiti i većina drugih stanovnika, u izvorniku je engleski. Osnovno pravilo koje je Tolkien ostavio za svoje prevoditelje je, da se sva imena koja nešto znače na suvremenom engleskome moraju prema smislu prevesti na onaj jezik koji u prijevodu postaje "opći jezik".

Tako se u hrvatskom prijevodu "Hobita" glavni junak ne preziva Baggins, nego Torbar; ne živi u Shireu, negou Kotaru, a i stotine su drugih imena prevedene na hrvatski jezik.

Hrvatski književnici i svijet | Bilosnić u Španjolskoj, Kubi i Brazilu


Uz pjesme objavljene na Kubi i Brazilu, zadarskom književniku Tomislavu Marijanu Bilosniću 2. srpnja 2020. objavljene su pjesme i na književnom portalu  Crear en Salamanca, u Španjolskoj.

Hrvatski pjesnici, zahvaljujući hispanistici dr. sc. Želji Lovrenčić, sve su češće zastupljeni u svjetskim časopisima, revijama i portalima. Tako je nakon objavljivanja panorame suvremene hrvatske književnosti u Crnoj Gori naslovljene Razlog za pjesmu, ove dane u Hrvatsku stigao i najnoviji broj vodećega časopisa za književnost i umjetnost "Unión"  (94/2019.)  kojega izdaje Kubansko udruženje književnika i umjetnika (UNEAC). 

Ivan Katić | Jutrenje s Nikom


Idemo?

Idemo!

Mi se brzo dogovorimo kad treba ići na ribe, lakše nego za školu.

Malo prije sedam čekam ga ispred kuće. Izjuri iz portuna, oči na vrh glave, maše mi. Ranac na leđima, kesa sa štapom i udicama u jednoj ruci, u drugoj osti.

- Opet sam se probudio prije mame, samo nisam smio ustati dok ona ne dođe.

- Gdje ćemo?

- Na naše mjesto.

Sandra Bogdan | Post scriptum


Draga moja
ne mogu te utješiti
i najslađa jabuka ima srce od cijanida
snove koje sanjaš zimi
ostvarit će se tek u proljeće
nema tu prema zaslugama
snovi bogatih jači su od snova siromaha
jedan ormar pretijesan je za jedan iznošen život
a varljiva nada posna je večera
Mi koji ljubimo
bez barikada na srcu
sačinjeni od vatre koja se ne dimi
I pišemo pjesme na ničijoj zemlji
uzdajući se u milost božju
da bit ćemo nešto više
od kostiju koje trunu
i guraju se u utrobi zemlje

Sven Adam Ewin | Ja domovinu imam


Gle, starom prugom klopara teretni vlak.
Svi bježe s njega. U njemu nema ništa.
Mjesto korisnog tereta vozi mrak.
Vozi nasumce. On nema odredišta.

Na lokomotivi stoji luđački znak.
Skočim u vagon. Pitam: - Kamo ćeš, vlače?
Prugom kojom voziš tek cvate mak.
On se zakašlje. I pusti paru jače.

Prolaze sela. U njima nikog nema.
Groblja se pune. I utučenost vlada.
Odlaze ptice. Na klupi starac drijema.

Dok chemtrail crta križeve iznad grada,
Jedan umusan dječak skočit se sprema.
Pitam ga kako se zove. On kaže: - Nada.

Božica Jelušić | U slavu čokolade



Noćna oluja rublje s terase nam krade;
Kite se susjedove voćke našom bjelinom.
Dan propuhom ispunjen vapi za otkupninom,
A zatim kuću preplavi slatki ton čokolade.

utorak, 7. srpnja 2020.

Ljetna online radionica kreativnog pisanja


vrijeme: 20.07.2020. - 01.09.2020.
prijava: 15.07.2020.


Kreativni studio Zvrk kreće s novom, Ljetnom online radionicom kreativnog pisanja, koja će se održati od 20. srpnja do 1. rujna 2020., a namijenjena je djeci i mladima od 9 do 17 godina.

U sklopu programa "Vrelo zavičaja" i u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Jastrebarskom i Kazalištem Škrabe, prva online radionica kreativnog pisanja održavala se od travnja do lipnja 2020, a na njoj je sudjelovalo tridesetak mladih spisateljica i spisatelja. Radionice se odvijaju online zbog situacije s pandemijom virusa, a zbog toga su dobile i nacionalni karakter. Na prvoj radionici, naime, sudjelovala su djeca i mladi od 9 do 17 godina iz mnogih dijelova Hrvatske te Bosne i Hercegovine.


Ljetna online radionica kreativnog pisanja

6. festival Prvi prozak na vrh jezika


vrijeme: 08.07.2020. - 10.07.2020.
mjesto: Zagreb; Booksa u parku

Ovogodišnji Festival književnosti Prvi prozak na vrh jezika, koji okuplja mlade a već nagrađene autore, održat će se od 8. do 10. srpnja. U parku ispred Bookse tijekom tri dana premijerno će biti predstavljene barem tri sasvim nove knjige i puno više autora.

Program festivala:

V.B.Z. | Marina Horkić: Dobre zvijezde mliječne staze



U svojem novom romanu Marina Horkić zadire u jedno od najosjetljivijih razdoblja naših prostora, pedesetak burnih godina tijekom kojih su se smjenjivali sustavi, ideologije, uniforme i zastave, nametali i zabranjivali jezici. Dobre zvijezde Mliječne staze roman je satkan od mediteranskih boja, zvukova, slika i sjećanja. Razbijajući strogi kronološki poredak, Marina Horkić napisala je kompleksan i intrigantan roman o sudbini jedne obitelji na čijim se leđima prelama teret tuđih zločina, podrijetla i odabira. Roman je to o ljubavi i ratu, te pokušaju da, na čiju god stranu uteg povijesti prevagnuo, pojedinac ostane vjeran sebi.

Zdenka Čavić | Beli oblak


Tak malo je treba sreči.
oblak beli, crlena čerešnja,
jasmin precveli,
falačeci v kojemi
sreča zreli.

Andreja Kešić | Makovi


Hajdemo saditi cvijeće.
Ja ću ti odgristi obraz, ti usadi mladicu hortenzije. Tako da znam kada si malodušan, latice će joj biti zelene. Ljubav kada ti prostruji krvotokom, zažarit ćeš se ružičasto. Kada budeš žalostan, modrina će se izliti u njih.

Sonja Smolec | Toplina, ljetna


Kroz prozor curka toplina,
ljetna, nježno agresivna
poput ranojutarnjeg mirisa
svježega kruha, poput želje       
da bezobrazno i bez pitanja
odgrizem hrskavu koricu           
uživajući zatvorenih očiju
taj trenutak vječnosti


Iz zbirke Pričam ti...

Božica Jelušić | Čekajući Godota uz mogući gramofon i vinilke


U svom strijelačkom "dvostrukom izgaranju", vrlo često ne primjećujem koliko sam se premorila, urušila, izgubila osmijeh i smisao za detalje, što držim svojom glavnom kreativnom i životnom prednošću. Dakle, samo idem, samo guram Sizifov kamen, samo jauknem kad me nitko ne čuje, šakom udarim u srčanu čakru, pa nastavljam dalje. Znam da to nije dobro, dapače, da može biti i pogibeljno. Uvijek se začudim kad netko iz moje generacije iznenada premine, jer ne mislim o starosti, niti teretu koji godine neminovno nose.

O, da, pročitala sam ja mnogo knjiga, išla na treninge i radionice, slušala tibetanske lame i indijanske mudrace, pa i ponekog relativno mudrog Europejca, pa znam da je STRES "tihi ubojica", "metapatološko stanje", "uzrok svih bolesti" i još desetak efektnih definicija. No, živimo on i ja ruku pod ruku, sjetim ga se kad se ujutro doslovce "tresem" od neispavanosti i zabrinutosti, pa onda mislim kako ću ga se već danas riješiti, pozitivnim stavom, lijepim mislima, glazbom, bicikliranjem, pisanjem u moje tekice ili jednostavno, nekim telefonskim pozivom na dragu adresu.I kako ću izbjeći vulgarnosti, kiču, nepismenosti i aroganciji, koja vreba iz ništavnih medija i hara društvenim mrežama, u okrilju kampanje za izbore još žešće nego inače.

Aleksandar Horvat | Potraga za izvorom 2 - vrelo Kupe


Počeo sam pisati putopis o šetnji do izvora Kupe. Nakon stranice i pol mi je književni živac proradio, tik na oku. Kuda, kamo, kroz koje selo… poput izvješća na putnom nalogu ili pripreme za neki prospekt. Izlet na izvor kupe zaslužuje više od suhoparnih i općepoznatih statističkih podataka. On osvaja prirodnjaka poput mene. Osvojio bi me čak da sam i u brzom prolazu, a kako ne bi kad imam sve vrijeme svijeta, u društvu s najdražom, neopterećen rokovima, slobodan…

ponedjeljak, 6. srpnja 2020.

Dodjela Nagrade 'Vladimir Nazor' za 2019.


vrijeme: 07.07.2020.

Svečana dodjela Nagrade „Vladimir Nazor“ za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj održat će se u utorak, 7. srpnja 2020. godine, u 21 sat, na Hrvatskoj radioteleviziji, Prisavlje 3, Zagreb. Dodjelu će izravno prenositi HRT na Prvom programu.

Nagradu će dobitnicima uručiti ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i predsjednik Odbora Nagrade „Vladimir Nazor“ akademik Zvonko Kusić.

Odbor Nagrade „Vladimir Nazor“ pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića na sjednici održanoj 8. lipnja 2020. godine donio je odluke o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu u području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.
 
Dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2019. godinu

Drago Štambuk ovogodišnji laureat nagrade DHK 'Tin Ujević'


vrijeme: 05.07.2020.
mjesto: Vrgorac
url: http://www.dhk.hr

Nagradu Društva hrvatskih književnika (DHK) 'Tin Ujević' za najbolju zbirku pjesama objavljenu u razdoblju od svibnja 2019. do svibnja 2020. dobio je Drago Štambuk za pjesničku zbirku 'Angjeo s bakljom, Atahualpa'.

Na natječaj DHK pristiglo je čak 76 novih knjiga poezije, a Štambuk je ovogodišnji Tinov laureat jednoglasnom odlukom prosudbenog povjerenstva DHK za Nagradu „Tin Ujević“.

Nakladnik zbirke pjesama "Angjeo s bakljom, Atahualpa" je Nakladnička kuća Tonimir iz Varaždinskih Toplica.

Tjedan književnih događanja u Knjižari Fraktura


vrijeme: 06.07.2020. - 10.07.2020.
mjesto: Zagreb; Knjižara Fraktura, Ulica kneza Mislava 17

U novootvorenoj zagrebačkoj Knjižari Fraktura će se ovog tjedna održati nekoliko događanja na kojima će svoja književna djela predstaviti Marko Pogačar, Damir Zlatar Frey, Dušan Šarotar i Neven Vulić, uz razgovor s prevoditeljima 'Translator's corner'.

Open call - Art u Park - F12 platforma



F12 platforma poziva sve zainteresirane autore i kreativce da se sa svojim donacijama, odnosno autorskim radovima, uključe u novi izložbene postave projekta “Art u park” koji će biti realiziran u kolovozu i listopadu u Urbanom parku Hrvatskog doma. 

Za potrebe izložbenog postava, radove je potrebno slati u digitalnom obliku na platformaf12@gmail.com s predmetom “Art u park”.

Oleg Antonić | Dijagnoza – Prelijevanje - Usmjerenost





Dijagnoza


Umirujuće je
znati na čemu si
uprkos neizvjesnosti

tako je i sa mnom našlo mi
nedavno i prisnažilo
GELAT–QRCR-19 (Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum remotae)
terminalnog
stadija

ja požutio
ja pred pragom
ja skvrčen u ladicu
porubljen dijagnozom

Nataša Hrupec | Vrijeme...


Vrijeme postaje kvaliteta kad nam dosada upada u život poput neodgojenog susjeda koji u vrijeme sieste dođe po malo šećera. Sati od toga jednostavno poplave, postanu nebo, val i kotač, mirišu na prejako osunčanu tanku kožu, na ribe, ulje i paprike, vrijeme je jedno s oblacima koji padaju u obliku bijele fete po grčkoj salati, po haljini, suncobranu, posvuda amorfni komadi neba.

Pramcem u sumrak



Vrijeme dudova

Piše: Jelena Miškić 


Povezali smo i posljednji kolac razbucane rajčice i sjeli u iste takve stolice za razvlačenje. Mirišu na Dunav. Na Adu. Vječito ih vučemo na kupanje kao mačka mačiće, ne može čovjek non - stop ležati na tom pijesku. Nema ljepše nego biti na Adi do mraka, sjediti u našim prastarim ligeštulima, posljednji kupači bacaju zadnje gnjuranje, većina ih se suši sad već u poodmakli sumrak dok mnoštvo čamaca jedan po jedan isplovljavaju po redu, utisnuti u Dunav poput dudova u mom dlanu, uskoro će mrak.

Branka Novak Blažinčić | Želja


Željela bih ti biti
lijepa i mlada,
kao što sam bila nekome
davno,
koji se nikada nije vratio,
a ja sam čekala,
ne shvaćajući da je to
konačno.

A ti mi dolaziš
raširenih ruku i otvorena srca,
govoreći mi baš "da sam ti lijepa i mlada".
I znamo oboje
da je to nešto sasvim drugo,
ali... samo...
NAŠE.

Dragan Uzelac, Tanja Uzelac | Woody Allen: Ljubav i smrt

    
 Legendarni američki filmski reditelj - Woody Allen, pre svega komediograf čiji apsurdni, nadrealni, sofisticirani, otkačeni humor decenijama ruši sve barijere, ne osvrće se na logiku i zabavlja sve nadrealiste i čudake širom sveta, našao se sredinom sedamdesetih na pragu svoje najkreativnije faze. Nakon urnebesnih parodija i brutalnih ironija u filmovima : Banane, Sve što ste oduvek želeli da znate o seksu, ali niste smeli da pitate i Spavač, Woody snima urnebesni klasik Ljubav i smrt (1975) (koji je na neki način i kruna njegove početne, humoristične faze filmskog stvaralaštva sa osnovom u satiri koja se kao tanana nit provlači kroz sva pređašnja dela i secira teme na urnebesno humorističan način) parodiju koja ismeva filozofiju, dubokoumičnost, liriku i uzvišenost ruskih romana i filmova, u kojem se potpisuje kao scenarista, reditelj i tumač glavnog lika( Boris) uz partnerku, legendarnu Diane Keaton.

nedjelja, 5. srpnja 2020.

Željko Bilankov | Meko „L“


(tridesetsedma kratka priča pisana pretežno šoltanskim dijalektom)

„A možeš li ti izgovoriti meko slovo „L“?, upitala me mala smišna Zagrepčanka, dok su njezine lipe vesele okice, grijale moje. Naravski da san pokuša, ali niko ne bi moga to boje reć nego ona. Ma, njezino „L“, baš je zvučalo meko, sla'ko, da bi ga čovik moga pojist. Hahhaha, bi je to zapravo hit slogan teplih litnjih večeri sredine sedandesetih godin u Rogaču, točnije u Banjan, di san zna povirit koji put. Mejuto, slovo o komen je rič i baš mekano, uskoro me itekako emocionalno vezalo.

Ivan Taridan | Pogled u suton


Polagano sunce zapada
Gasi se dan
Posljednje zrake šalje u san.
Sonatu o tebi tiho sklada.

Marica Žanetić Malenica | Živa sam


Nȉza od godina tkana
steže me oko vrata
dok u snovima bježim
od otvorenih rajskih vrata
k'o i od ognjena pakla.

A onda se zorom budim –
sretna.
Tanatosova ruka
noćas me nije takla.

Tomislav Marijan Bilosnić | Ručak u Colegio Fonesca De La Universidad


Jacqueline i Alfredo Pérez Alencart

Tigar i ocelot s obiteljima
za stolom Colegio Fonesca de la Universidad Salamanca.
Dobivaju sve a ne traže ništa.

Srpanj otkriva sjene putova s kojih dolaze.
Ne oklijevaju ih prijeći sa štitom knjiga
kao zaljubljeni parovi doviknuti:
Nismo napravili posao
ako ga ne otvorimo ljubavi.

Nečujnim korakom u razgovor ulazi sv. Ivan od Križa
kao sunce koje se saginje preko luka trijema.
Ne znam što nam se bolje može dogoditi
od razgovora na jeziku poezije
dok pijemo crno vino boje noći u Salamanci.

Naš kruh je kao papir
samo nam je naučiti umijesiti riječ
po uzoru njegove bjeline.
Stolnjak boje ljiljana
krila su anđela koji prate
sve što činimo i govorimo.

Vjetrovi Anda i Velebita naši su glasovi
ptičja cika u tišinama
kada za tren nestanu
jave se sunčane trube
iz  tajnih podruma svemira.

Još uvijek tigar i ocelot ne napuštaju
zaboravljeni raj.



Emilija Dimitrovski | Moja mirna luka


Ušetao si u moj život
sitnim
sigurnim koracima,
baš ti za koga sam mislila da nećeš.
Ti, milo moje,
moja mirna luko,
moje pristanište,
sve moje neprospavane noći,
znao si mapu mojih mladeža
od usana do stopala.
Znao si koliko mrzim
svoje obraze,
a ipak si me večito ubeđivao
da su potaman.

subota, 4. srpnja 2020.

Komediografski tekst „Vozel“ Aleksandra Horvata iz Ludbrega pobjednik „Kajkavskih dana u Ludbregu - Kešnerijada 2020“


4.7.2020.

Tradicionalno održavanje „Kešnerijade“ u spomen na našeg sugrađanina Mladena Kerstnera, ujedno i obilježavanje njegovih 92. godine od rođenja, nije izostalo ni ove godine. Iako pod drugačijim uvjetima koje nam je „nametnula“ situacija s pandemijom COVID19, skromno, ali ne i manje vrijedno, ljubitelji njegovih djela i humora odazvali su se na ovu svečanost.

Spomenimo najprije, da je Knjižnica, koja nosi njegovo ime, objavila natječaj za humorističnu kazališnu priču. Odazvalo se sedamnaest autora s 23 djela. Oformljena je prosudbena komisija u sastavu: Lidija Novosel, prof., Jasminka Vugrinec i Ljudmila Kladić koja je odabrala tri najbolja rada.

Igor Petrić | Prazne ulice


Razumijem kad kažeš
„nema me“,
iako te vidim iza zavjese,
iako znam da ponekad iza vrata sjediš
sklupčana u grču vlastitog vriska,
vlastite boli
i kad ništa ne boli te.

Razumijem kad kažeš
„briga me“
i kad želiš vikati,
ti vičeš u sebi najglasnije,
samo da drugi ne čuju,
ne vide.

Mate Milas | Dođe vrime



Lakonogo lane moje,
Čuješ li noć?
Ti se spremi, brzo-brzo,
Odma moraš poć.

Branka Novak Blažinčić | Dodir


Samo sam htjela
dlanove svoje
staviti u tvoje,
u očima vidjeti ljubav.

Blanka Will | Pjesma biber crijepu


Još uvijek vjerujem u doslovnosti
zaokružene s donje strane
u nizu dvostrukog prekrivanja

u toj vjeri prislanjam obraz
uz površinu dabrova repa,
šaru krova osluškujem
tabulaturom višeglasja

majstora pjevača
što uporno odolijevaju vremenu
plitkom od nehaja.

______________________________________

*njem. Biber=dabar
*biber crijep izumljen je u 14. st. u Nürnbergu.

petak, 3. srpnja 2020.

Svečana dodjela književne Nagrade 'Tin Ujević'


vrijeme: 05.07.2020. 21 h
mjesto: Vrgorac; Rodna kula Tina Ujevića

U nedjelju, 5. srpnja, s početkom u 21 sat, u Rodnoj kuli Tina Ujevića u Vrgorcu, održat će se svečana dodjela Nagrade 'Tin Ujević'.

Ove godine na natječaj za Nagradu „Tin Ujević“ pristiglo je 76 knjiga.
Prosudbeno povjerenstvo za Nagradu „Tin Ujević“ u uži izbor izabralo je sljedeće knjige:

Tribina o južnoameričkoj poeziji



vrijeme: 07.07.2020. 18 h
mjesto: Zagreb; Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

U utorak, 7. srpnja, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u 18 sati, u sklopu tribine Hrvatskog PEN-a i Hrvatsko-hispanskog društva o južnoameričkoj poeziji, bit će predstavljene dvije nove knjige.

‘Moje svjetlo i druge pjesme’, Mario Angel Quintero, sa španjolskog i engleskog prevela Željka Somun.

‘Poezija Brazil, Pjesnici s brda Začeća u Rio de Janeiru’, s portugalskog preveli Tomica Bajsić i Dean Trdak.


Ilustracije i naslovnice: Mara Bajsić.   

Izvor: Culturnet.hr

Objavljen novi roman Davida Grossmana 'Kad je Nina znala'


vrijeme: 03.07.2020.
url: https://fraktura.hr/

Nova knjiga izraelskog književnika Davida Grossmana 'Kad je Nina znala', o životu istaknute židovske aktivistice Eve Panić Nahir, od Čakovca u osvit Drugog svjetskog rata do kibuca u Izraelu i natrag, objavljena je na hrvatskom u izdanju nakladnika Frakture.

Izložba 'Dijalozi - Josip Vaništa / Miroslav Krleža'


rijeme: 06.07.2020. - 06.07.2020.
mjesto: Zagreb, Moderna galerija

U sklopu 9. festivala Miroslav Krleža (2. - 7. srpnja), u Modernoj galeriji u Zagrebu, u ponedjeljak, 6. srpnja 2020., u 19 sati, održava se jednodnevna izložba Dijalozi - Josip Vaništa / Miroslav Krleža, u autorskoj koncepciji akademika Tonka Maroevića.

Slobodanka Grljušić | Kada i kako se rodila ravnica


Kada se i kako rodila ravnica?
Odgovor se krije u neodgovoru.
Rođena je s raširenim rukama
i tako ostala za sva vremena.
Ona je otvoren zagrljaj
u koji baš sve stane.
Široka prsa zariva u oko sunca
dok stojim na njenom dlanu
pitajući se kako je nebo
visoko i nisko u istom trenu.

Daniela Bobinski | Točka


Život raste u meni,
kroza me,
iz mene.
Bez njega meni je smrt,
bez mene, njemu je isto.
On je oduvijek i zauvijek.
Tek sam suputnik u njegovu trajanju.

Miljenka Koštro | Ja, u prolazu




Ovdje sam u prolazu, sakupljam spoznaje i njima
Punim vreće. Već ih je previše punih, a prazne čekaju sadržaj
Svijet je postao malen, a moj svijet vrvi u meni i pjeva
Mekoći jutra što izranja iz mirnoće vječnosti
U prolazu
Upoznah čari proljeća i zima
Mirisala sam cvjetove, osjetila slast lubenice i meda
Gorčinu pelina i kiselost limuna
Trešnje boje krvi i dozrelo klasje dijelim s pticama

Aleksandar Horvat | Potraga za izvorom


Uvijek nam je u životu važno naći se u nekoj egzotičnoj okolini za koju zna cijeli svijet. Tada bih bez promišljanja prihvatio opjevanu slavu takvog mjesta. Moja mantra bi postala: I ja sam bio tamo. No moj znatiželjni živac me ponekad iznenadi avanturom tamo gdje je najmanje očekujem.

Iz Delnica smo krenuli na sjever, prema Brodu na Kupi, svratili tamo u Vilinski gaj gdje u Kupu utječe Kupica (čije ime nas Podravce neodoljivo podsjeća na važan stakleni predmet svakog vinskog podruma), te prešli u susjednu Sloveniju usmjereni prema Osilnici. I dok smo zavijali serpentinama po “zavičaju Petra Klepca”, hrabrog diva čija djela jednako štuju s obje strane Kupe, moja draga gleda desno, ja gledam lijevo i tu mi se za oko zakvači visoka stijena prošarana zapjenjenim trakama planinske vode, među drvećem, tik uz samu cestu.

- U, jesi vidjela kako je lijepo?
- Što?
- Čekaj, okrenut ću se, baš je lijep mali slapić.

Katarina Zadrija | Mrlja na košulji


Ustajem s drugog kraja kreveta. On još spava. Čekala sam ga sinoć pored prozora. Duša mi je plakala, ali suza iz oka nije izašla. Suze sam isplakala davno, oči su presušile. Samo boli, duša boli. Da li duša može fizički boljeti? Prsa pritišće obruč, guši. Lakše je bilo dok su oči suzile. Manje je boljelo. 

Ona nada, prokleta nada, naivna. Vjera da će biti drugačije, da će biti bolje. Podgrijavao ju je uvijek prije nego je učinio nešto još gore. I tako uz dana u dan. Brojala sam aute, gledajući farove. Hoće li skrenuti? Tako bih mu se bacila oko vrata, dala bih mu da mi se napije krvi samo da bude onakav kakvog sam ga upoznala.

A on, on je bahato banuo na vrata, pijan s crvenim ružem na košulji. Nisam se usudila spomenuti mu ruž. Samo sam upitala : "Gdje si bio?"

"Kaj te briga? Bi možda tebe doma gledal? Daj se pogledaj kak zgledaš! Makni se od mene.“ 

Natječaj za kratku priču Knjižnice i čitaonice 'Fran Galović' Koprivnica 2020.


prijava: 31.08.2020.
mjesto: Koprivnica
url: http://www.knjiznica-koprivnica.hr

'Ljubav u Koprivnici u vrijeme korone' kreativni je natječaj za najbolju kratku priču s temom ljubavi u kriznim uvjetima čija je radnja smještena u grad Koprivnicu, na koprivničke ulice i u koprivničke kvartove. Kreativni natječaj trajat će do 31. kolovoza 2020.!

četvrtak, 2. srpnja 2020.

Božica Jelušić | O njegovanju iluzija


Dakle, svi naši idealni, odzemljeni i elevirajući odnosi, počivaju na njegovanju iluzija. To su one "osobite oči", onaj zacakljeni pogled, ona silina zaslijepljenosti, koja nam ne da disati, pri pomisli na obožavani "predmet žudnje", o kojemu kontempliramo cijelo vrijeme, koje upijevamo sami od sebe ukrasti. Mi se žarimo iznutra poput žice od volframa, iluzija je naša snaga i nada, naše nadahnuće, nebeska prana kojom se hranimo u pustinji običnosti i labirintima banalne svakodnevnice. Ne daj Bože, da nam netko "prisjedne" na iluziju, pokušavajući nam skinuti mrenu s očiju.Branit ćemo sebe i sveto biće argumentacijom, rječitošću i strašću, na kakvoj bi nam i Ciceron pozavidio!

Svjetska premijera glazbene slikovnice Dana Browna Divlja simfonija na jesen u Zagrebu


Dan Brown, autor Da Vincijeva koda i najuspješniji pisac s liste bestselera New York Timesa svom je jedinstvenom umjetničkom životopisu dodao još jedno postignuće kao skladatelj orkestralne glazbe za Divlju simfoniju, svoju novu dječju slikovnicu koja će u originalnom izdanju biti objavljena 1. rujna 2020. u ediciji Rodale Kids izdavačke kuće Random House Children’s Books, a na hrvatskom jeziku u izdanju V.B.Z.-a, hrvatskog izdavača Dana Browna. Koncerti su zakazani u više od dvadeset zemalja širom svijeta, a svjetska praizvedba bit će održana u Zagrebu, gdje je nastala snimka Divlje simfonije. Za mjesto održavanja američke premijere svoje nove simfonijske suite Brown je odabrao Music Hall u Portshmouthu. Koncert u Zagrebu bit će održan 10. listopada 2020. u dvorani Vatroslava Lisinskog uz sudjelovanje orkestra Zagrebačke filharmonije.

Svjetski klasik 'Rebecca' objavljen na hrvatskom


vrijeme: 02.07.2020.

Svjetski klasik 'Rebecca', gotički roman Daphne du Maurier iz 1938., po kojemu je Alfred Hitchcock snimio slavni psihološki triler s Laurencem Olivierom i Joan Fontaine u glavnim ulogama, objavljen je na hrvatskom u izdanju Mozaika knjiga.

Daphne du Maurier rođena je u Londonu, kao kći poznatoga glumca i menadžera sir Geralda du Mauriera i unuka Georgea du Mauriera, pisca i umjetnika. Kao strastvena čitateljica, odmalena je bila očarana imaginarnim svjetovima te si je čak stvorila muški alter ego. Nakon obrazovanja kod kuće i u Parizu, 1928. počela je pisati kratke priče, drame, biografije i članke, a njezin prvi roman "Duh ljubavi" objavljen je 1931. godine.

Slavko Jendričko | Suptilno nasilje


Svako malo sustigne me vrijeme
u kojem ni za sunčanih dana

ne izlazim bez kaljača navučenih
na cipele ne da bih sačuvao

od trošenja njihove potplate
lakiranu kožu nego kako ne bih

tragovima nasilja dodao sva
svoja suptilno počinjena nad tobom

iza blindiranih vrata odupirući se
zakašnjelom neefikasnom grizodušju.

Ivana – od uha do srca | online audio projekt Gradske knjižnice Kaštela


AUDIO PRIČE IZ DAVNINE

Gradska knjižnica Kaštela predstavlja online projekt za velike i male pod naslovom Ivana – od uha do srca koji je pokrenut s ciljem približavanja djeci manje poznatih priča najčitanije i u svijetu najpoznatije hrvatske spisateljice Ivane Brlić Mažuranić.