Iznenada je preminuo Božidar Alajbegović

Otišao je jedan od naših najagilnijih i najpropulzivnijih književnih kritičara, autor bloga Knjiški moljac

Božidar Alajbegović, fotoraija preuzeta s Facebooka

U Rijeci je u četvrtak 16. travnja nakon kratke i teške bolesti iznenada preminuo jedan od najagilnijih i najpropulzivnijih hrvatskih književnih kritičara Božidar Alajbegović. Javnost je o smrti obavijestila Alajbegovićeva obitelj statusom na njegovu Facebook profilu.

Božidar Alajbegović rođen je 1972. u Rijeci. Bio je diplomirani ekonomist, a od 1998. godine bavio se se književnom kritikom. Objavio je više od 500 kritika domaće i strane proze, u raznim medijima (Vijenac, Tema, Kolo, emisija Bibliovizor 3. programa Hrvatskog radija, Op.a., Nova Istra, Riječi, Književna Rijeka, Nacional, Kupus, Lupiga...).

Izvor: https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/iznenada-preminuo-bozidar-alajbegovic-otisao-je-jedan-od-nasih-najagilnijih-i-najpropulzivnijih-knjizevnih-kriticara-autor-bloga-knjiski-moljac/10216300/

Noviteti iz Litterisa

Dimitrije Popović: Labirinti sjećanja

"Labirinti sjećanja" je knjiga zapisa i eseja o osobama koje je Dimitrije Popović susreo tijekom života, s kojima je surađivao i prijateljevao, koje su ga nadahnjivale, koje je posebno volio i cijenio.

Ta sjećanja na osobe koje, svaka na svoj način, zauzimaju posebno mjesto u autorovu životu bude u njemu čitav niz asocijacija i razmišljanja o raznim područjima, od filozofije i religije, estetike i metafizike, stvarnosti i imaginacije. Riječ je o vrlo emotivnim i dirljivim zapisima koji su, poput čitave knjige, mješavina dokumentarnog, esejističkog i poetsko-refleksivnog žanra.

Šarmantan začin knjizi daju opisi Popovićevih dogodovština s putovanja i zanimljivih susreta s raznim poznatim i manje poznatim ljudima, a kroz nju se diskretno provlači i priča o ljubavi Dimitrija i Jagode Popović.

Jasminka Domaš: Ako tebe zaboravim
Prilog istraživanju povijesti židovskih obitelji

Knjiga "Ako tebe zaboravim" treća je u trilogiji koju još čine naslovi "Obitelj-Mišpaha" i "Glasovi, sjećanja, život”.

U trilogiji se otkriva ukupno stotinjak životnih priča potomaka židovskih obitelji, koje u biografskim i autobiografskim esejističkim zapisima oživljavaju prošlost i izvještavaju nas o današnjici potomaka tih obitelji. Ove će knjige mnogima pružiti brojna znanja o bujnom židovskom životu do Holokausta i o nenadoknadivom europskom gubitku koji je on izazvao, o bespovratnom urušavanju duhom toliko bogatoga svijeta koji je postojao do Drugoga svjetskog rata.

Ovi tekstovi potomaka nekada sretnih i produktivnih židovskih zajednica pružit će svima i više temelja za izgrađivanje osjećaja sućuti, za empatiju, koju sve većim udaljavanjem od toga doba srećemo sve rjeđe. Namijenjene su svakom čitatelju, podjednako Židovu i nežidovu.

Uz osobito dojmljivu likovnu opremu ovih knjiga, najdragocjenije su brojne raritetne fotografije, koje potječu iz na razne načine spašenih obiteljskih albuma.

Henri Michaux: Pjev u labirintu 

Henri Michaux je kao malo koji pjesnik 20. stoljeća obuhvatio bitne krajnosti i raspone misaone i osjećajne angažiranosti u našem vremenu. Kod njega nalazimo ono što je nevidljivo za nas same, ono što se i sami sebi ne usuđujemo priznati, što bismo najradije sakrili.

Otkrivamo naše biće u njegovoj apsolutnoj nagosti, slabosti, ranjivosti, osamljenosti, neprilagođenosti; otkrivamo poniženje, gorčinu, nemoć i čitav niz egzistencijalnih osjećaja i reakcija.

Zato nas i zadivljuje poražavajuća iskrenost Michauxovih tekstova. Oni nas ne odvode ni u ljepotu, ni u spoznaju: oni nas čine spremnijima i hrabrijima da sami sebi pogledamo u oči.

Božidar Alajbegović: Lib(r)ido

U svojoj novoj knjizi književnokritičkih osvrta i prikaza autor je iščitao većinu domaće književne produkcije od 2012. do 2015. godine, pa tako "Lib(r)ido", između ostalih, obuhvaća četrdesetak kritika djela Slavenke Drakulić, Ludwiga Bauera, Branislava Glumca, Ratka Cvetnića, Daše Drndić, Zorana Ferića, Ede Popovića, Miljenka Jergovića, Josipa Mlakića, Damira Karakaša, Kristiana Novaka, Ivane Sajko, Marine Vujčić, Mihaele Gašpar i drugih, dakle generacijski i poetički vrlo raznolikih autora/ica.

Osim kritika, knjiga sadržava i eseje u kojima, također na svoj pitak i jasan način, Božidar Alajbegović problematizira cijeli niz tema vezanih uz hrvatsku književnost i izdavaštvo, poput književnih nagrada, pogubnosti nečitanja, odnosa medija prema književnosti i sl. Ono što fascinira i u ovoj knjizi autorova je predanost književnosti te užitak koji se osjeća u prenošenju vlastitih doživljaja djela čitateljima svojih tekstova.

Knjiga je dobila nagradu "Julije Benešić" za književnu kritiku za 2018. godinu.

Alexandra Laignel-Lavastine: Duhovi Europe

Knjiga "Duhovi Europe", koja je dobila niz europskih nagrada od kojih je najpoznatija Charles Veillon (2005.), želi osvijetliti filozofsku poruku Srednje Europe iz razdoblja prije pada  Berlinskog zida.

Akribičnom analizom djela i djelovanja vodećih disidenata toga doba, Jana Patočke, Czslawa Milosza, Istvana Biboa, Karola Kosika, Thomasa Venclove, Zbigniewa Baumana i drugih ona pokazuje u kojoj je mjeri disidencija neraskidivo povezana s kulturom i idejom Europe, odnosno kritičkim razmišljanjem o modernoj civilizaciji i otuđenju pojedinca sučelice hipertrofiji vlasti. Alexandra Laignel Lavastine nam prenosi vjeru u Europu unatoč svim kritikama, Europu koja za nju predstavlja čudesno jedinstvo u heterogenosti, ukoliko ga imamo snage obnoviti.

Jan Patočka: Heretični eseji o filozofiji povijesti

U svojim "Heretičnim esejima o filozofiji povijesti" jedan od najznačajnijihčeških i europskih mislilaca 20. stoljeća ponajprije se obraća tehničkoj civilizaciji.

Usprkos golemim pretenzijama, i neporecivim uspjesima, ta civilizacija nije riješila velik unutrašnji problem čovjeka - svoj vlastiti glavni problem: kako ne samo živjeti, nego živjeti na ljudski autentičan način u najvećoj mogućoj mjeri, kako nam pokazuje povijest.

Još gore: učinila je rješavanje tog problema težim utoliko što se njezini koncepti izravnavaju,odvikavaju od misli u osnovnom smislu riječi. Proces depersonalizacije koji vodi k anonimnosti vlasti, koji tišti i guta svakoga od nas, taj proces sačinjava jedinstven i univerzalan pokret: on je suštinska dimenzija cijele moderne civilizacije, tvrdi Jan Patočka, nudeći nam na razmišljanje istočnoeuropsko iskustvo koje treba promatrati kao globalnu krizu te iste civilizacije.

Božidar Alajbegović: Paralelni svjetovi

Božidar Alajbegović, "Paralelni svjetovi",

književne kritike

Izdavač je zagrebački Litteris, urednik Dražen Katunarić.

Tvrdi i meki uvez, 327 stranica,

Cijena = 215 kuna tvrdi uvez, 125 kuna meki uvez

Knjiga sadrži 70-ak kritika proznih knjiga stranih autora u nas objavljenih od 2012.do 2016. Tekstovi su izvorno objavljeni u kulturnom dvotjedniku Matice hrvatske "Vijenac".

Tekst urednika Dražena Katunarića s korica knjige:

Ambicija Božidara Alajbegovića kao književnog kritičara je da svoj zanos i strast čitanja tuđih romana, pripovjedaka, eseja prenese na čitatelja, kako bi ih potaknuo na čitanje obrađenih djela.

Božidar Alajbegović | Zoran Lisjak: Savršeni ustroj

U istome danu, u Londonu, desila se provala u stan i premlaćivanje studentice Mile Horvatić, podrijetlom iz Dubrovnika, i otmica dviju znanstvenica koje se bave genetskim inženjeringom.

Jesu li ti slučajevi povezani i tko stoji iza tih zločina?

Odgovore na ta pitanja traže policijski istražitelji Sten i Paula, u napetom trileru „Savršeni ustroj“ pisanome u maniri Dana Browna. Čakovečki pisac Zoran Lisjak kriminalističku priču punu akcije, uzbuđenja, iznenađenja i neočekivanih obrata garnira ljubavnim podzapletom, ali i mnoštvom intrigantnih podataka iz fizike i biologije. U podtekstu svoje napete krimi-priče Lisjak propituje veze i suodnose između znanosti i religije, donoseći mnogo zanimljivih, neortodoksnih i inovativnih znanstvenih uvida i teza, ali i biblijskih referencija.

„Savršeni ustroj“ sadržajno je i uzbudljivo štivo koje u okviru napetog, nepredvidljivog krimi-zapleta propituje neke od dosad neupitnih znanstvenih postavki, upozoravajući pritom na korupciju u institucionalnim (sveučilišnim, znanstvenim, policijskim) krugovima, kao i na kriminalne tendencije u pohlepom vođenim multinacionalnim kompanijama.

Božidar Alajbegović | Kulture dijaloga ne može ni biti u društvu u kojemu se premalo čita

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

Dugoročno mahnitanje književne hiperprodukcije i marginaliziranje kritike stvorilo je na našoj književnoj sceni kaos u kojem se malo tko snalazi. Izdavači koji su ubrzavali kotač proizvodnje su posrnuli, a prevelki uvoz i jagma za brzom zaradom nije popularizirala čitanje, već sasvim suprotno. Ionako malobrojni čitatelji zatvaraju se u krugove istomišljenika i umjesto da održavaju zdravu znatiželju i iščekivanje novih naslova, umorili su se od bliceva senzacionalnih najava knjiga prolazne vrijednosti. O uzrocima i posljedicama, statusu književne kritike danas, utjecaju medija na književnu scenu i kriterijima Ministarstva kulture razgovaramo s Božidarom Alajbegovićem, jednim od najuglednijih i najdugovječnijih književnih kritičara hrvatske književne scene. Knjiški moljac i Knjigoljub, bloger i pisac Božidar Alajbegović književnom kritikom bavi se od kraja devedesetih godina, a već desetljeće i pol vodi kultni blog Knjiški moljac na kojem objavljuje vijesti iz književnosti i književne kritike. U intervjuima naglašava da svjesno pristaje biti neomiljen i usamljen, individualac čije se mišljenje nekima možda neće svidjeti, ali morat će ga poštivati. Dosad je objavio četiri knjige književnih kritika, uskoro izlazi peta pod naslovom „Paralelni svjetovi“.

Alajbegović piše s izraženom sviješću da je područje književnosti i kulture prostran teren za raspravu i izražavanje vlastitog doživljaja umjetničkog djela, a da književna kritika ne služi nametanju kritičarskog stava, već treba otvoriti raspravu, razviti znatiželju i poslužiti kao orijentir koji će čitatelju pomoći da formira vlastito mišljenje.