četvrtak, 31. svibnja 2018.

Darko Balaš | Ratnik s dušom 12.


Pusto polje odjekuje jecajima, dok njime caruju vjetrovi zime, kovitlaju smrznuti snijeg i poput ledene prašine bacaju ga u lice svakog putnika. Noć je, prohladna, vedra; duboko u srcu možeš čuti kako pod mrazom jeca korijenje drveća obližnje šume, možeš čuti prigušeni glas majke koja tješi djete tamo, u obrisima prvih kuća nekog neznanog sela i možeš čuti svoj vlastiti puls kako pokušava protjerati krv kroz smrznuto tijelo. Svaki korak težak je poput bremena novog rađanja, svaki udah reže poput oštrice noža dok ga pokušavaš uvući u pluća bez dodatne boli. Odabrao si put kojim ove noći baš nitko ne bi pošao, krenuo si bjelinom bez staze, razgrnuo svojim čizmama divljinu kojoj nitko niada nije uputio izazov. Teško je kretati se stazama kojima nitko nikada nije prošao, dok nepoznanica zime trne nesigurno srce, gotovo je nemoguće pronaći utočište sigurnosti bez praćenja tragova koje nitko nikada još nije ostavio.

2.internacionalni susret Art- fest Valjevo 31.06 do 3.07. 2018.



GRAD VALJEVO
i
Centar za kulturu, Matična biblioteka “Ljubomir Nenadović”, Muzička skola “Živorad Grbić”, Internacionalni umetnički studio “Radovan Trnavac Mića”, Narodni muzej
pozivaju Vas na

II INTERNACIONALNI ART FEST, Valjevo, 31. V – 3. VI 2018.

PROGRAM

22. Kvirinovi poetski susreti od 1. do 3. lipnja 2018.



Već dvadeset dvije godine Ogranak Matice hrvatske Sisak organizira pjesničku manifestaciju Kvirinove poetske susrete na kojima sudjeluju ugledni hrvatski pjesnici i pisci.

Susreti nose ime po zaštitniku Grada Siska, biskupu i mučeniku sv. Kvirinu, sedmom sisačkom biskupu u vrijeme cara Dioklecijana i progona kršćana.

22. Kvirinovi poetski susreti započet će u petak, 1. lipnja u Matici hrvatskoj Sisak u 20,00 sati dodjelom nagrada laureatima i razgovorima o njihovom pjesničkom stvaralaštvu. Nastavit će se pjesničko glazbenom večeri 21,30 sati u Siscia jaz clubu.

U subotu, 2. lipnja u 11 sati nastavljamo s poezijom u Matici hrvatskoj Sisak, navečer u 19 sati s promocijom nove pjesničke zbirke Siniše Matasovića: Njezin novi dečko.

U nedjelja, 3. lipnja, planiran je obilazak grada i posjeta Blinjskom Kutu gdje je rodna kuća pjesnika Josipa Severa. Sudionici će posjetit njegov grob u Komarevu, kao i grob pjesnikinje Tee Benčić Rimay u Sisku.

Na Susretima se dodjeljuju nagrade: Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, kao najveće priznanje jednom od sudionika za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu.

Više...

Siniša Matasović | Tvoj novi dečko


Promocija zbirke poezije 'Tvoj novi dečko',

održat će se u sklopu 22. Kvirinovih poetskih susreta u Sisku, u prostoru Matice hrvatske, Rimska 9,

u subotu, 2. lipnja 2018., s početkom u 19 sati.

Knjigu ću predstaviti autor Siniša Matasović i suradnici involvirani u njezin nastanak.

U glazbenom dijelu programa nastupit će:

akademski slikar-grafičar i kantautor Ivan Novak te kantautor i klavijaturist Hladnog piva Milko Kiš DedaHP.


Luka Tomić | Ne znam kako to ide




Ne znam kako to ide
zar nisu ljudske oči
odmotane tišine, gdje se svjetovi
trenutno izmišljaju da popune praznine

Ne znam kako to ide
volim tvoje oči jer su put do ljubavi
ne znam kako to ide
vrijeme kao da je otkinuto po tvojoj mjeri
pa kad si mi u zagrljaju, ono se u sjenu seli
tvoji dodiri poput brzaca, do gola skinutih, u pustinji
izazivaju moj zdrav razum da sumnja u sebe

Renato Baretić | Pisci su i dalje na dnu hranidbenog lanca, najmanje ih se cijeni

Razgovor pripremio i vodio: Nikola Šimić Tonin

Renato Baretić (Zagreb, 12. travnja 1963.), hrvatski novinar i književnik, studirao fonetiku i komparativnu književnost. Godine 1983., zapošljava se kao novinar i piše za brojne hrvatske novine i magazine. Surađivao je u TV projektima. Bio koscenarist TV serije Novo doba, te sastavljač pitanja za TV kvizove. Za roman Osmi povjerenik dobio je mnogobrojne književne nagrade.

Posljednjih desetak godina živi i radi u Splitu. Otac je dvoje djece. Zajedno s Ivicom Ivaniševićem, Antom Tomićem, Juricom Pavičićem i Alemom Ćurinom pokreće kulturni časopis Torpedo, klicu iz koje je kasnije izrastao FAK. Od pisanja živi već 33 godine, objavio je tri romana, dvije zbirke poezije, jednu slikovnicu i nekoliko tisuća autorskih kolumni u vodećim hrvatskim glasilima. Od 2007. do 2016. urednik je programa splitskog festivala pričanja "Pričigin", radi još i kao kvizovođa te učitelj kreativnog pisanja.  

srijeda, 30. svibnja 2018.

FEKP - Dodijeljene nagrade na temu 'Nasljeđa'


vrijeme: 29.05.2018.
mjesto: Zagreb

Najboljom kratkom pričom natječaja 17. Festivala europske kratke priče (FEKP) na ovogodišnju temu 'Nasljeđe' proglašena je u utorak u Zagrebu priča 'Šamrlek' autorice Ivane Bahun, koja o nasljeđu pripovijeda kroz priču o obiteljskoj uroti.
 
O nagradama 17. FEKP-a odlučivao je žiri u sastavu Vladimir Arsenić, Stjepan Balent, Ivan Jozić, Korana Serdarević i Andrija Škare. Na natječaj je prijavljeno 265 priča.

'Od izvornika do prijevoda', izložba i okrugli stol


vrijeme: 04.06.2018. - 23.06.2018.
mjesto: Zagreb, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u ponedjeljak 4. lipnja 2018. u 18 sati, priređuje otvorenje 12. izložbe 'Od izvornika do prijevoda' i okrugli stol. 

SAE vs. Zvonimir Balog | Što se sve od vode pravi


Zvonimir Balog: ŠTO SE SVE OD VODE PRAVI

Od VODE se prave trave,
VODEne zatim glave,
VODnici, VODOzemci,
VODENkonjic, VODEnjaci,
VODOvodi, vinoVODI,
doVODI, sproVODI,
zaVODI, vojVODE,
nadvojVODE, VODOmari
još i mnoge druge stvari.
Razumije se,
to nije uvijek samo VODA,
još se VODI nešto doda.
.

Sven Adam Ewin: NITKO NIJE SAVRŠEN

Ankica Kale | Kako je dobro napisati pismo



Kako je dobro napisati pismo,
i čekati dugo iza starih škura,
kad život bičem bijesno zapucketa
sakrit se od mraza, zime i od bura.

I slušati vjetre kako njišu žita
dok oblaci nebom stare čežnje siju
a u duši kradom, k'o pupoljci rani,
neke davne nade u tišini zriju.

Kako je dobro napisati pismo
i čekati dugo dok ne padnu kiše;
pustiti snove da se roje, lete,
dok maglena suton u krošnji se njiše.

Ljubica Rogulj | Pjesma svjetlosti


U dvadeset šest prostorija duše
(Možda i više tko ih broji....)
Možete se useliti i vi
Duša je univerzum nemjerljivi
Kličite pjesmi svjetlosti
Pjesmi sunca
Pjesmi mjeseca
U nebo ne gledajte
Čuda ne očekujte
Zagrlimo sadašnjost
Pijemo vodu bistru
Bacimo sjeme vjere
U zemlju čistu
Ne dajmo vjetru
Da ga raznosi
Dok još je vrijeme
Odvojimo život od smrti
Odvojimo mrak od svjetlosti

Robert Tomšić | Jedan grob


I pukne proljeće.
Javiše se ptice.
I prodiše zemlja,
jer sunce lijepo grije.
I škrope ju kiše.
Miriše trava.
I raste.
Utone mokar humak,
I iskosi se križ od tuge.
Onaj jelov, od jesenas.
I pjeva proljeće.
Moja duša plače.

Robert Janeš | putnik koji je volio juhe





vani puše doktor Živago
pada snijeg zajedno s mrakom
čuju se praporci
tri su zime jake
ja putnik sam
u autobusu sâm
nema opasnosti od obiteljskih priča

utorak, 29. svibnja 2018.

Milko Kiš "Preludiranje" | Gošća Neda Dukarić Kostelac



🔗Vezane objave: Neda Dukarić Kostelac

Neda Dukarić Kostelac


Neda Dukarić Kostelac rođena je 6.10.1971. u Sisku. Osnovnu i srednju školu završila u Petrinji. Diplomirala na edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. Po stuci profesor defektolog.

Do sad objavila četiri samostalne zbirke poezije: Tri u izdanju zagrebačke Kulture snova: „Snovi staklenog cvijeta“ (srpanj 2014.), „Igračka vremena“ (siječanj 2015.) i „Boli me nebo“(travanj 2016.). Četvrta zbirka Čovjeku koji je hranio ptice objavljena u svibnju 2018. u izdanju HKD-a iz Rijeke.

Brojne pjesme izašle u zajedničkim zbirkama  grupa autora: „Stihom ispisujem dušu 1“ (Kultura snova, travanj, 2014. ,Zagreb), „Zborniku suvremene ljubavne poezije“ (Kreativna radionica Balkan, kolovoz 2014., Beograd) „Antologija facebook pjesnika“ 1 i 2, (Kultura snova, rujan 2014.,lipanj 2016., Zagreb), „Svim na Zemlji mir,veselje“ (Kultura snova, prosinac 2014. ,Zagreb) „Tebi pjesmom za Valentinovo“ (Kultura snova, veljača 2015., Zagreb), „Galerija od stiha“ (Novi Sad, travanj 2015.), Digitalni zbornik Društva živih pesnika (travanj 2015.,Beograd), Zbornik poezije „Stopama Alekse Šantića 2015.“ (Beograd, 2015.), Zbornici radova “Pesnički konkurs 2015“ i „Pesnički konkurs 2016.(Novi Sad,2015.,2016.),zajednička zbirka članova Kulture snova „Isprepleteni dušama stiha“ (Zagreb,studeni 2015.), zajednička zbirka „Molitva stihom - Svim na Zemlji mir veselje 2015.“ (Zagreb, prosinac 2015.), Zbornik pjesama s XXIII. Recitala suvremenog hrvatskog pjesništva „Senje i meteori 2015.“ (Varaždinsko književno društvo, Varaždin, 2015.), „Snovi posuti injem“ (Klub umetnika Zvezdani kolodvor, Beograd,prosinac 2015.), „Tebi ljubavi za Valentinovo“ (zajednička zbirka Kulture snova, Zagreb, veljača 2016.),Zbornik „Pjesnici koji dodiruju ljubav 2016.- književna nagrada za najbolju ljubavnu pjesmu o sjeti“ (Klub umjetničkih duša Mrkonjić Grad,veljača 2016.),“More na dlanu u pjeni stihova“ (Kultura snova,Zagreb,2016.), Zbornik poezije Stopama Alekse Šantića 2016. (Beograd,2016.).

Brojne pjesme objavljene u raznim online časopisima. Sudjelovala na Prvom međunarodnom festivalu poezije i glazbe (svibanj 2015., Fužine), na Drugom međunarodnom festivalu poezije i glazbe (Fužine, svibanj 2016.), Prvoj međunarodnoj umetničkoj olimpijadi (Subotica 2016.), Petom Festivalu More na dlanu - u pjeni stihova (Pula, Pazin, Rovinj,2016.) i Poetskoj zori (Beograd, 2016.). Druga nagrada na manifestaciji „Stijeg slobode“ za  domoljubnu pjesmu (Knin, 2016.) i finalistica iste manifestacije 2017. Druga nagrada na Festivalu poezije i glazbe u Fužinama 2018.

Članica Kluba poezije Kultura snova iz Zagreba, Kreativne radionice Balkan iz Beograda, Hrvatskog književnog društva iz Rijeke i Umjetničke udruge Frrik. Surađujem s pjesnicima iz regije.

_________________________

ŽIVOTARENJE

Iza nasmiješenih lica
zgrčena srca na pol' snage
prigušeno kucaju moranjem u kolotečinu.

Neostvarenih htijenja,odbačenih nada
jure u novi besmislen boj.

Rutina ispisala život
jutrenjem u svakodnevnicu
i umornim tonućem u san bez snova.

_________________________

Pet Gavranovih inozemnih premijera u pet zemalja


vrijeme: 31.05.2018. - 28.06.2018.
mjesto: Kuba, Nizozemska, Kosovo, Makedonija, Rumunjska

Predstave suvremenog hrvatskog književnika i dramatičara Mire Gavrana u nepunih mjesec dana imat će čak pet inozemnih premijera u pet različitih zemalja. Prva premijerna izvedba održat će se 31. svibnja u Havani na Kubi, gdje će se održati premijera Gavranove drame 'Lutka' u Kazalištu Buscon.

Za prijevod je zaslužna Željka Lovrenčić, a režiju potpisuje Simon Carlos Martin.

Tomislav Domović | Tvoje oči


Tvoje oči, otvarač su za nebo
Bez njih, ja doskitam samo do krovova kuća,
sve dalje nepoznat je put,
pogled se ruši u zemlju kao zlato u kiselinu
Tvoje oči,
zamišljene kad se ljubav pjeni,
posoljene kad more iz njih osušim

Otvoriš ih, nazirem sebe
Sklopiš li ih, pod kapcima, iz amfora zjena,
isplivaju ribe s kojima si plivala prije nego si naučila disati,
prije nego sam tvoje tijelo izlomio kao prosušen hljeb,
dječji zajutrak, mrve umočene u bijelu kavu,
topli život pod jezikom

Miloš Petronijević | Apetit


                                                               prohtev za jelom, ješnost, žudnja za nečim;
                                                                                  lat. appetitus: prirodna težnja

Sve u meni je harmonija, i slivala sam se niz zemlju i u zemlju, i žuborila preko kamenja ka mirnom toku reke i boravila u beskrajnom prostranstvu okeana, odakle me je sunce vaznosilo u nebo, da bih se ponovo vratila.
   
Rasla sam u zavetrini proplanka i spremala se da otvorim pupoljke, i lepšeg cveta ne beše nadaleko, i pčela je visila u vazduhu, i jagnje se približavalo.
   
Sa sestrom sam trčkarala po ozelenelom pašnjaku, i sisale smo nadolazeće mleko majke, i u toru nas je čekao grumen soli, i sve bilo je čarolija.

Bio sam slobodan, oduvek. A zima je bila duga, i glad velika, i sišao sam s planine, hramajući, i vrebao oko pašnjaka, i jagnje mi je mirisalo u zubima, i pucanj je odjeknuo.

Računao sam jedno za krsnu slavu da zakoljem a drugo na pijaci da prodam gospodi; a umalo zbog kurjaka da ne bude tako. Ali keruša je cvilela od sabajle i pribijala mi se uz noge, i vezao sam je iza kolibe i popeo se na hrast i čekao. Šunjao se kroz jarugu, i sačekao sam, nanišanio, i pogodio ga u plećku, ispod samog vrata.

Od ambicija i nadmenosti Ega, pisao je Česlav Miloš, nemoguće je odbraniti se praveći se da ih nema, ali možda ih možemo zavarati bačenom koskom, kao što se hrane psi da bi nas ostavili na miru.   

Florian Hajdu | Dođi da beremo poljubce


Dođi da beremo poljubce
voliš
poput
lasta
roda
golubica...

Zoran Hercigonja | Rekvijem nasukanih


Naslov: REKVIJEM NASUKANIH
nakladnik: Fronta Impress, vl. Saša Kušter
za nakladnika: Saša Kušter
autor: Zoran Hercigonja
naslov: REKVIJEM NASUKANIH
mjesto izdavanja: Varaždin
godina izdavanja: 2018.
graf. priprema: Fronta Impress
tisak: Fronta Impress
ISBN 978–953–48051–2–1

Lovro Katana | Slavoluci vjere

Fra Mario Crvenka
(Fotografija objavljena uz dozvolu)


                                       










                                               


                                                            Fra Mariu Crvenki

Ne pjevaju u mojim stablima ptice. -
Južnijim krajevima odaslao njihov sam pjev
te se one tamo sjatile da zbore
o budućemu, kome, svoje plačne,
posvetih stihove.

ponedjeljak, 28. svibnja 2018.

Gostujuće izdanje ''Zalogaja poezije'' u Sarajevu


Zalogaj poezije u Sarajevu, foto - Siniša Vidović

Piše: Siniša Matasović

Članovi i suradnici poetske tribine ''Zalogaj poezije'', okupljeni oko Sisačke udruge za promicanje alternativne i urbane kulture SUPAUK, održali su u subotu 26. svibnja 2018. godine u Sarajevu iznimno uspješan, premijerni inozemni nastup. U opuštenoj atmosferi caffe galerije „The Bar“, ugostili su ih pjesnici iz poznate sarajevske Udruge umjetnika „Planet Poezija“ na čelu s voditeljima Dinom Porovićem i Tamarom Čapelj.

Nastupili su Siščani/ke: Sanja Domenuš, Ana-Marija Borić, Jasna Kapelec, Vesna Rogulja-Mart, Branko Tompić, Milan Bradarić, Denis Vidović, Salih Kulović i Siniša Matasović; Petrinjci/ke: Ines Kosturin, Matea Andrić i Ivan Novak; Zagrepčani/ke: Sanja Horvat, Žarko Jovanovski, Matko Baković, Robert Janeš i Luka Kordić; Bernarda Kermend iz Virovitice te Emanuella Zubović iz Rijeke.

U nastavku večeri svojie su stihove, uz već spomenuti voditeljski duo, govorili i predstavnici sarajevske poetske scene: Mubera Beras, Mubera Isanović, Daniel Schober, Laura Eckman, Šefiko Daupović, Ratko Orozović i Viktor Majić.

Nastup, koji će se zbog svoje posjećenosti i brojnih ovacija još dugo prepričavati u oba prijateljska grada, nastavljen je i neformalnim druženjem u sitne noćne sate. Na kraju su predstavnici obje udruge uz izraze neskrivenog zadovoljstva razmijenili prigodne darove i dogovorili buduću suradnju.

Omer Ć. Ibrahimagić


Omer Ć. Ibrahimagić (Tuzla, 1968.) je ostavio svoje pjesme, priče i putopise u bosanskohercegovačkim i inozemnim časopisima, listovima i portalima: Pulsus, Kratki spoj, Zmaj od Bosne, Život, Večernje novine, Kabes, Svijet, Most, Front slobode, Oblici, Zapis, Album, Godišnjak, Behar, Jutarnje novine, Ostrvo, Pogledi, Bosanska Sumejja, Gradovrh, Slovo Gorčina, Gračanički glasnik, Riječ, Bejahad, Garavi sokak, Lapis Histriae, Poezija, Motrišta, Avlija, Diogen, Glas Naroda, Tuzlarije, Književni kutak, Ljubušaci, Radio Gornji grad, Sent, Bosanska Vila, Musa Ćazim Ćatić, Crna Ovca, Književne vertikale, Hrvatski Glasnik, Izvornik, Diwan, Almanah, Avangrad, Strane, Pulse, Script, Gradina, Fioka, Zvezdani kolodvor, Scriptorium, Afirmator, Književni pregled, Eckermann, Bobovac, Balkanski književni glasnik, Plus i Književna sehara.

Florian Hajdu | Sunce


Sunce je sijalo
na pola puta između Lakia i Nju Orlijansa
mirisom sjajem tvojim
mazila si me vrelim oker braon bojama
svetlošću
tvojim baršunastim prstima toplim mekim
virtualnim zracima

Milodar Tomljenović | Nepodnošljiva dika


Prolaznost – povorka ljepote;
i vrijeme divote gnjilih rana.
Ona, prijatelju neznani, naš je
neumorni putnik što kruži
oko uznemirenih duša.

Anica Lukina | Cvetek



Denes, pud oknem,
cvetek mi se smije!
Pak kak?
Ščera ga tu
bormeš bile nije.

Marina Mađarević | Drugi peron, četvrti kolosijek Mirele Španjol Marković: egzistencijalistički bijeg od „balkanskoga prokletstva“


Jedan od najčešćih motiva modernističkih romana jest povratak. Krležina Filipa Latinovicza na povratak asocira golema hladna kvaka na vratima koja ga vraća u turbulentno djetinjstvo i mladost, Proustovoga pripovjedača u vlastitu prošlost vraćaju kolačići madeleine i šalica lipova čaja. Na isti način funkcionira i pripovjedačica koju nam u svojem romanu prvijencu predstavlja Mirela Španjol Marković.

Naime, povratak je jedno od najvažnijih obilježja romana Drugi peron, četvrti kolosijek. Njezin povratak redovito se povezuje uz jedno prijevozno sredstvo – vlak. Vlakovi su za nju označavali kratkoročne selidbe (osobito onu u nedragi Zagreb čiji je monotoni željeznički kolodvor inspirirao i sam naslov romana), kraća putovanja koja su počesto bila inspirirana razdvajanjem i uništavanjem postojećega stanja, svjesne oproštaje, a u konačnici i pomirbene povratke. Osim povratka, roman objavljen 2018. godine u nakladi izdavačke kuće Beletra donosi i egzistencijalistički bijeg od „balkanskoga prokletstva“. U njega se lako može ubrojiti i niz sveprisutnih društvenih previranja: hrvatska letargija, vječno nezadovoljstvo (vidljivo već na samom početku romana, u riječima nezadovoljnoga poštara koji donosi telegram uz riječi upućene hrvatskoj iseljenici u Ameriku: „…dugo ne živite ovdje… Bolje, spasili ste se…“ i „Blago vama, vi ste bar bili na moru, mi ove godine, bojim se, ništa… Kriza, znate.“), politička problematika naših prostora (što ona iz 1941., što ona iz 1991.), sukob partije i Crkve, alkoholizam, duševne bolesti i depresija, preljubi, hladnoća i nedodirljivost starijih generacija (osobito vidljiva u okrutnosti prema životinjama i ravnodušnosti u njihovom smaknuću), predbacivanje, problemi „miješanih“ brakova i zabranjenih ljubavi, a na kraju i neostvareni snovi o ljubavima, životima, zbornicama u gradu...

nedjelja, 27. svibnja 2018.

Snježana Akrap-Sušac | Ni živ ni mrtav


-Ne, gospodine, ne možete biti živi jer u smrtovnici jasno piše da ste mrtvi!

-Ali…

- Ništa “ali”! Odbijam Vaš zahtjev za poništenjem smrtovnice. Za mene ste mrtvi.Mogli ste se javljati svojoj ženi pa biste danas bili živi. Neretnog su čovjeka gotovo silom izbacili na ulicu i on je danima hodao noseći transparent na kojemu je pisalo :” Ja sam živ!”

Kako je bio siromašan, morao je spavati na ulici. Jednog su ga jutra policajci našli mrtvoga na cesti. Prišli su tijelu I pročitali rečenicu na transparentu. Gotovo u jedan glas rekoše:” Možda je doista živ!”

Robert Janeš | Akhilleus



















Ubijali su me već nekoliko puta.
Natanane. Klali me, rasčetvrtavali,
čupali utrobu na milimetre: crijeva,
želudac, jetru, pluća, srce.
Ubijali me ciglama.
Našli su i Slamnigove prigle
pa pokrili, da se ne vidi.

Aleksa Šantić | Moji putevi


Nikada se nisam puzajući peo
Uz pragove gorde, štono vode skutu
Visokih i moćnih; niti sam na putu
Svome igda čelom prah po tlima meo.

Moja duša nije u taštini grezla,
Nit' je bilo grubog crva da je načne.
Ja sam išô visu gdeno beskonačne
Podižu lepote svoja carska žezla.

Svojim čelom samo pred njihove skute
Padô sam, i cvećem osipô im pute,
I klečô gde njihov svetli oltar stoji.

One su mi dale svoga srca deo,
I zagrljaj njihov i poljubac vreo
Veliki i sjajni ordeni su moji.

Aleksa Šantić | Emina



Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,
Prođoh pokraj bašte staroga imama;
Kad tamo u bašti, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
Stid je ne bi bilo da je kod sultana!
Pa još kada šeće i plećima kreće...
— Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!...

Ja joj nazvah selam. Al', moga mi dina,
Ne šće ni da čuje lijepa Emina,
No u srebren ibrik zahitila vode
Pa po bašti đule zalivati ode;

S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste
Rasplete joj one pletenice guste,
Zamirisa kosa kô zumbuli plavi,
A meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
No meni ne dođe lijepa Emina.
Samo me je jednom pogledala mrko,
Niti haje, alčak, što za njome crko'!...

________________________________________

Aleksa Šantić (Mostar, 27. svibnja 1868. – Mostar, 2. veljače 1924.) bio je bosanskohercegovački pjesnik i akademik srpske nacionalnosti.


Davorka Črnčec | Put žutih cigli



Nekih te dana poželim više od djetinjstva.
Ne mislim tada o razlozima,
godina taman da ne sumnjam u njih,
vremena i strpljenja uvijek premalo.

Božica Jelušić | Glicinija, san u modrokiši



Što će nam dati vrijeme, što će spasiti sate?
Tko će nas zagrljajem stegnuti sve do boli?
Tek kad ovije deblo,modra glicinija cvate,
Ne mareći za milost koju trup zarobljen moli.

Ne haje čovjek za ono, što dobije lagano.
Tek kad rosom prosuzi, miriše cvijet u zoru.
Negdje pod modrom kišom srce je zakopano,
A vriježu otimača nosim na licu k'o boru.

14. svibnja 2018.
Flora Green

Ispovijed jedne čitateljice


O romanu "Gdje ste sad?" Ratka Bjelčića

Piše: Mirjana Mrkela

Srednja škola

   
Do ovoga trenutka nisam ni razmišljala o drugim značenjima riječi srednja. Čak ni onda kad sam osobno kretala u takvu školu – srednju, u sredini između osnovne i fakulteta. Bilo je to u pomalo davnim vremenima, pravila za upis bila su drugačija, ali prije svega, imala sam i malo sreće.

subota, 26. svibnja 2018.

Milodar Tomljenović | Pozlaćeni sag




Padaju ljudi. Padaju. A nisu lišća.
Padaju i kad nije vjetra,
i od opterećenja otpadaju,
dodirujući se bez volje
dok zajednički žute
naočigled, u svijet dolje.

Dario Sorgent | U zoni




Mjesec već čeka
Dat' će nam svjetla
Za ugođaj

Muzika
I Orkestar

Pokreću sjene
Plešu za tebe
Vode te

Luka Rovčanić | Ribolov


O, taj moj dobro izvježbani zamah pogleda
kroz prozor u park. Poput vještog ribara
koji zabacuje najlon u more. Još ako na
svoje oči kao udice stavim malo teže olovo
da mi pogled padne na dno, glatku površinu,
negdje među trave,možda ulovim zamišljenost
leptira ili bubamare,nešto sitno iz sna prirode.
Svašta proleti, prođe pored mamca, moje žudnje,
katkad mi ga neprimjetno odnesu, pa mi sve bude
kao u magli.Tada povlačim pogled k sebi, te tražim
novo mjesto na koje bih mogao zabaciti.
Možda sa malo manje olova, moje glave.

petak, 25. svibnja 2018.

Sven Adam Ewin | Sva je bila


vjetar i ja
stari smo prijatelji
i zamolih ga

čuj stari

mislim da će sada naići
najljupkije stvorenje na svijetu
i bit će u lakoj svilenoj haljinici
i ispod nje neće imati ništa
ti znaš što ti je činiti

auuuu reče vjetar
i namigne mi prostački

sakrili smo se
iza grma jasmina
i naišla je lijepa kao anđeo
i rekao sam vjetru: sad!!!

i vjetar joj je podigao haljinu iznad glave
i sva je bila
gola svila

i sva je bila
bože
i sva je bila

Natali Šarić | Vjeruj
























Napoji prsa, tu uginulu pticu,
opstalim listom
da može snijeti nadu pod plavetnilo.

Kad čuvstvo postane put,
zar korak ne zatomi strah
od htjeti, moći, znati, biti, probati, stati?
Prigrli krošnju
(jednom će biti sjena)
i položi nadu u neznanje.
Ne mora to biti hladno uzglavlje.

Budi prva kost koja vjeruje u nemoguće
i zaurlaj da si birao!

22. Kvirinovi poetski susreti od 1. do 3. lipnja 2018.




PROGRAM

Robert Janeš | Novi izbori


Prošle sam godine bio na izborima
vijesti su tog dana bile tople
kao dva sljubljena gola tijela
kao zrak ispod pokrivača
kao netom skuhana kava
a najviše kao vjerovanje
meko kao njen osmijeh prije poljupca.

Milica Lesjak | Cigana bartola kći



















Na Đurđevdan se rodila,
na isti dan se krstila
na Đurđevdan je ljubav spoznala,
slomljena srca u svijet pobjegla.

31. Lovrakovi dani kulture | Program




UTORAK, 5. lipnja 2018. - IGRE DRUŽBE PERE KVRŽICE
9,00 - SVEČANO OTVARANJE 31. LOVRAKOVIH DANA KULTURE
- POSTROJAVANJE EKIPA
- MIMOHOD
- KULTURNI PROGRAM I PODIZANJE ZASTAVE
10,00 - IGRE - PROGLAŠENJE POBJEDNIKA, DODJELA MEDALJA, PRIZNANJA I NAGRADA

SRIJEDA, 6. lipnja 2018. - KAZALIŠNE PREDSTAVE
10,00 - KAZALIŠNA PREDSTAVA ZA DJECU PRIČA O GRIZELDI I SREĆKU, BJELOVARSKO KAZALIŠTE 21,00
- KAZALIŠNA PREDSTAVA “ŠKRIPI ĐERAM, 'KO JE NA BUNARU?”, LAK DANJGUBE

ČETVRTAK, 7. lipnja 2018. - SREDIŠNJA MANIFESTACIJA 31. LDK
10,00 - DOČEK NAGRAĐENIH UČENIKA I VODITELJA
10,30 - OKRUGLI STOL
– NAGRAĐENI UČENICI I VODITELJI
11,30 - OKUPLJANJE SUDIONIKA I UZVANIKA - POLAGNJE VIJENCA NA GROB MATE LOVRAKA
12,00 - DODJELA NAGRADE MATO LOVRAK ZA NAJBOLJI DJEČJI ROMAN
- KULTURNI PROGRAM
- PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA DAROVI DJETINJSTVA
- DODJELA NAGRADA NAGRAĐENIM UČENICIMA, MENTORIMA I ŠKOLAMA ZA NAJBOLJE LITERARNE, NOVINARSKE I LIKOVNE OSTVARAJE
14,00 - DOMJENAK

PETAK, 8. lipnja 2018. – STRUČNI SKUP
16,00 - STRUČNI SKUP ZA UČITELJE I STRUČNE SURADNIKE TEMA: ČITANJE ZA UČENJE

SUBOTA, 9. lipnja 2018. - SAJAM KREATIVNOSTI I SUSRET POŠTOVATELJA MATE LOVRAKA
10,00 - OTVARANJE SAJMA KREATIVNOSTI
- KULTURNI PROGRAM
- IZLOŽBA SUVENIRA I RUKOTVORINA
- IZLOŽBA PROIZVODA SEOSKIH DOMAĆINSTAVA
21,00 - SUSRET POŠTOVATELJA MATE LOVRAKA
- KULTURNI PROGRAM
- PREDSTAVLJANJE 20. BROJA ČASOPISA MLINOVI


Preuzmite dokument:

PROGRAM-31.LDK.pdf (395.89 KB)

Igor Petrić | Pitanja o životu, ljubavi, smrti i sreći


Razumiješ li?
Neki ljudi jednostavno su životinje,
neke životinje ljudi, njihovi potomci životinje,
a ima i ljudi koji su samo ljudi.
Ne razumiješ!
Danas je ponedjeljak.

četvrtak, 24. svibnja 2018.

Dobitnici 'Nagrade Vladimir Nazor' za 2017.


vrijeme: 24.05.2018.

Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusića na sjednici održanoj 22. svibnja 2018. donio je odluke o dobitnicima 'Nagrade Vladimir Nazor' za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.

Dobitnici su:

Zaboravljeni zagrebački knjižari i knjižare


vrijeme: 25.05.2018.
mjesto: Zagreb, Ilica 87

U sklopu festivala Ilica Q'ART - udruga Knjižni blok organizira niz zanimljivih događanja vezanih uz knjigu i čitanje pod nazivom: Knjige u potrazi za izlozima i izgubljenim čitateljima. Sedmodnevni program završit će predavanjem i razgovorom  na temu: Zaboravljeni zagrebački knjižari i knjižare. Hartman, Kugli i Ćelap.

Proglašenje pobjednika natječaja 'Knjiga nije hrana, ali je poslastica'


vrijeme: 25.05.2018.
mjesto: Zagreb, Centar za kulturu Trešnjevka

Proglašenje pobjednika natječaja 'Knjiga nije hrana, ali je poslastica' koji je organiziran u sklopu 11. Festivala dječje knjige održat će se u petak, 25. svibnja u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka, s početkom u 11 sati.  

Od gotovo tristo pristiglih radova raznolikih „žanrova i poetika“ stručno povjerenstvo u sastavu / Želimir Hercigonja, Enes Kišević, Ksenija Kušec, Dubravka Težak i Sonja Zubović proglasit će pobjednike i dodijeliti nagrade najboljima.

Uz proglašenje pobjednika dio programa je rezerviran i za kratke nastupe škola, književnih sekcija, igrokaza, recitacija i drugih sličnih zabavno-edukativnih sadržaja.

http://www.cekate.hr/

Izvor:Culturnet.hr

Darko Balaš | Ratnik s dušom 11.


Srušili su svijet jednim udarcem mača, neki sumorni ljudi bez duše, neki izgubljeni putnici što su odlučili izliti sav svoj bijes rođen u samoći, na sve ono što je ljubav. Jeziva tišina odzvanjala je ruševinama nekada velebnog grada punog svjetlosti i razdraganog, dječjeg smijeha što se miješao s užurbanim koracima ljudi i odjekom teškog čekića kovača koji nikada nije mogao zadovoljiti sve potrebe progresa. Nestale su kule od bijelog kamena što su se kupale na suncu i bacale svjetlo na nasmiješena i ponosna lica građana koji su dubinom srca voljeli svoj grad. I voljeli slobodu.

Mala scena i Teatar Tirena predstavili projekt za veću socijalnu uključenost mladih



Na današnjoj konferenciji za medije Mala scena i Teatar Tirena predstavili su projekt Glumim, dakle jesam! u sklopu natječaja Umjetnost i kultura za mlade.

Voditeljice projekta, Tena Bosek i Jelena Vignjević iz Male scene, predstavile su provedbu projekta kroz četiri faze u vremenskom razdoblju od 14 mjeseci te su naglasile kako će zahvaljujući bespovratnim sredstvima, mladi iz Daruvara i Pakraca, razvijati socijalne i kreativne vještine te jačati samopouzdanje kroz umjetničko-kreativne radionice u svrhu prevencije antisocijalnog ponašanja.

Više..

Osvoji 3 knjige za svoju školsku knjižnicu i jednu za sebe


I zadnjih potrebnih 80 primjeraka knjige Različitost je najzanimljivija boja života za mlade literate osnovnih škola je u tisku i bit će poslani na adrese škola najkasnije u utorak 29. svibnja 2018. godine. Tako će biti podijeljeno 252 zbornika radova svim mladim autorima koji su poslali radove na natječaj Različitost udruge Mlada pera iz Čakovca i njihovim školskim knjižnicama.

Iz povratnih informacija koje udruga dobiva svi su zadovoljni i pohvaljuju zbornik, a ima i učenika kojima je žao što nisu poslali i svoj rad. No svi oni, odnosno svi vi, osnovnoškolci cijele RH, imate priliku osvojiti jedan primjerak zbornika za sebe i 3 primjerka za svoju školsku knjižnicu. Sve što trebate napraviti je poslati bilo koji svoj literarni rad (ili više njih!), uz suglasnost škole i roditelja, za objavu na portalu Top generacija. Tri osnovne škole iz kojih pristigne najviše radova dobit će po tri primjerka zbornika, a po jedan primjerak dobivaju autori tri najbolja rada pristigla u periodu 25.05. – 25.06.2018. Radovi mogu biti na bilo koju temu, poezija ili proza, pa i oni iz starih školskih zadaćnica! Radove možete popratiti vlastitom fotografijom ili ilustracijom!

Ne zaboravite da je u tijeku i natječaj Nikad ne bi pogodio! Radovi poslani na ovaj natječaj ne ulaze u broj radova za gornje navedene nagrade, ali vam može donijeti ljetni džeparac ili kao autoru ili kao komentatoru!

Srdačno,
Gorkić Taradi
predsjednik udruge Mlada pera

Darko Balaš | Život...



Proleti - taj kratki dah što vječnost znači;
Poput latice krhak, a od sudbine jači!
Samo suza u jednoj kapi nebeske kiše,
Zasja u treptaju svemira...i nema ga više.

Prođe u pjesmi što tugu i radost nosi,
Poput traga vjetra u raspuštenoj kosi;
Čarolija stvaranja u besmislu praznine,
Iskra svjetlosti, što se zapali i mine.

Dođi, jedino ćemo ljubavlju ostaviti priču!
Dođi, jedino zaljubljeni vjerom planine miču!
Raduj se, prepusti, igraj se do kraja...
Začas, svjetlost zgasne i nestane sjaja.

Ne brini za druge, samo me drži za ruku,
Pretvorimo naš kratki dah u sigurnu luku!


Posveta ocu

Mirjana Radman | Ja sam Eva treća


Je li ljepota kazna il' blagoslov? O, Bože moj!
Ako si me njom podario, zašto je nisi blagoslovio?
Da uživam u blagodatima njenim i hranim se plodom ljubavi,
a ne da lutam izgubljena
po krvavim šumskim stazama.

I dok mi trnje bolno probada tijelo
ja se još uvijek proplanku nadam,
da mi cvjetovi rosni zaliječe rane
na ovoj Zemlji uvelih snova.
Duša mi je još živa. O, Bože moj!

Aleksandar Horvat | Mračnjačka




Evo ga, ide još jeden smak sveta,
Kak zgleda, prazno vu glavi ne peče,
Črno pod noftom čoveku ne smeta,
Če mu se črno pod pamet zavleče.

srijeda, 23. svibnja 2018.

Nagrada Anto Gardaš Meliti Rundek za 'Letače srebrnih krila'


vrijeme: 22.05.2018.
Zagrebačkoj spisateljici Meliti Rundek dodijeljena je u utorak u Osijeku za roman 'Letači srebrnih krila' književna Nagrada Anto Gardaš za najbolji roman ili knjigu pripovjedaka za djecu i mladež.

"Moja knjiga promiče književnost, čitanje i dobrotu, i drago mi je da je to prepoznato u obliku ove nagrade. Riječ je o romanu koji govori o obitelji knjiških moljaca koja ima problema, i knjiga o tome govori na zabavan i dramatičan način", rekla je dobitnica nagrade Melita Rundek.

Izložba 'Skriveni svijet starih knjiga' sa skupom i radionicama


vrijeme: 28.05.2018. - 30.05.2018.
mjesto: Zagreb, NSK

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu želi skrenuti pozornost na knjižnu baštinu, kao i ulogu u njezinu očuvanju, organizacijom interaktivne izložbe s popratnim radionicama pod nazivom 'Skriveni svijet starih knjiga' od 28. do 30. svibnja 2018. godine. 

Pavol Janik | New York


NEW YORK (English)

In a horizontal mirror
of the straightened bay
the points of an angular city
stabbing directly into the starry sky.

In the glittering sea of lamps
flirtatious flitting boats
tremble marvelously
on your agitated legs
swimming in the lower deck
of a brocade evening dress.

SAE vs. Tomislav Domović | Ima li smisla voljeti pjesnika




Tomislav Domović: IMA LI SMISLA VOLJETI PJESNIKA

Zaljubiti se u pjesnika i nije bogzna što
Misliš
njegova je krv zagasitija,
njegov dodir je pjesma, njegov treptaj napjev je odabranih,
on u oblacima ostavlja tragove mekih mokasina,
nebeske školjke u kojima ti ćeš snatriti
Misliš
I pjesnikovo tijelo je pjesma,
njegove usne čista su navlaka za tvoje rasparane jastuke,
njegove kosti su od gume,
mišići vinska radost, srce hvataljke za zaljubljeni dah
I sve što misliš možda i postoji
A možda i ne
I ako već neki vrag te tjera da iskusiš to zlo
Zaljubiti se u pjesnika
Potrudi se da to i bude Pjesnik
Onaj koji će znati u stihovima prati tvoja jutra, tvoje oči
.

Sven Adam Ewin: HTJELA BI DA TE PJESNIK VOLI

Htjela bi da te Pjesnik voli;
Je li pravi?... Rado bi znala.
Pogrešan izbor zna da boli;
Pošla si k meni… Pa zastala.

Pjesnik sam. Hajde, priđi, draga.
I s tijela moga veo skini.
Pa me poljubi tako naga,
Na ovoj plavoj mjesečini.

No kamo s pjesmom? Mojim velom?
U svoje srce ti je stavi.
Onda me sprži svojim tijelom;
Na pjesmu posve zaboravi.

Ko ruža neka tamo spava
I procvjeta... Ako je prava.
.
Tomislav Domović. hrvatski pjesnik

Naklada Bošković predstavlja | Vlatka Planina: Okno



Predavanje doc.dr.sc. Jelena Vignjević | Učenje čitanja po najstarijima hrvatskim početnicama



Dario Sorgent | Omen


što to skrivaš
ispod hladne kože
od koga bježiš, dijete
i kamo te nose
strahovi, sumnje i pametne noge
dok žena tamne puti
čita ruke tvoje
kaže
čuvaj se
i ponekad
zadrži za sebe
a ljubav koju imaš
zakopaj pod stijene
pa obuci ponos
i principe glupe
pokaži kako režu riječi
kako oči šute

Luka Rovčanić | Početak proljeća





Djeca će uvijek zaželjeti ljuljanje,
vrtnju, klackanje, sve što bi odraslima
moglo stvoriti mučninu.Možda su njihove
glave poput kuća kojima su prozori sa svih
strana otvoreni za protok prirode, a nekada
njihove glave nalikuju na ptičje, jer s njima
kao i sa pticama ne znaš kuda će krenuti.
Kretnja njihovih ruku i nogu je kao da žele
u isto vrijeme sebe dohvatiti i sustići.
Takva je muzika tek probuđenog proljeća.

utorak, 22. svibnja 2018.

Jedanaest polufinalista za književnu nagradu tportala


vrijeme: 22.05.2018.

Žiri književne nagrade tportala odabrao je jedanaest romana koji ostaju u širem izboru za književnu nagradu tportala, za koju su ove godine prijavljena 64 naslova.
 
U širi izbor ušli su romani "Šoferi" Ludwiga Bauera (Fraktura d.o.o.), "Smiješak Padra Pija" Dražena Katunarića (Hena com), "Me'med, crvena bandana i pahuljica" Semezdina Mehmedinovića (Fraktura d.o.o.), "Crvena voda" Jurice Pavičića (Profil), "Tiho rušenje" Ivice Prtenjače (V.B.Z.), "Minus sapiens" Zorana Roška (Naklada OceanMore), "Glava lava; Dom u Dubrovniku" Ivana Salečića (Vuković & Runjić), "Eksperiment Irene Tot" Korane Serdarević (Fraktura d.o.o.), "Igrač" (V.B.Z.) Marine Šur Puhlovski, "Maksimum jata" Tee Tulić (Sandorf) i "Lisica" Dubravke Ugrešić (Fraktura d.o.o.), priopćeno je iz tportala.
Žiri, u kojemu su kazališni redatelj Ivica Buljan (predsjednik), književna prevoditeljica Ursula Burger, kazališna kritičarka Katarina Luketić te urednici i pisci Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović, od jedanaest naslova odabrat će pet finalista, a dobitnik nagrade bit će poznat na dodjeli 15. lipnja.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske | Poziv na iskaz mišljenja - novi model potpore izdavanju knjiga


U okviru Poziva za financiranje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske svake se godine otvara mogućnost dodjele namjenskih sredstava za potporu izdavanju knjiga. Kako bi se kroz ovaj oblik potpore što učinkovitije pomoglo književno-nakladničku djelatnost u Hrvatskoj, ali i ostalo u okvirima državne potpore za koju vrijedi odobrenje Europske komisije, Ministarstvo kulture predlaže novi model dodjele namjenskih proračunskih sredstava za potporu izdavanju knjiga. 

Kroz novi model nastojalo bi se projektno podržati cjelogodišnji rad pojedinog nakladnika, uzimajući u obzir i kvalitetu dosadašnje produkcije te udio proračunskog sufinanciranja objavljenih knjiga. Novi model predviđa i veću slobodu nakladnika/korisnika u određivanju vlastitih prioriteta i dinamike izvršavanja obaveza, a poseban se naglasak stavlja na plan distribucije, promidžbe i prodaje sufinanciranih i objavljenih knjiga.

Novi model potpore izdavanju knjiga opisan je Uputama za prijavitelje i pripadajućim obrascima, a radi njegove što veće uspješnosti i funkcionalnosti ovim putem pozivamo sve potencijalne prijavitelje na dostavu mišljenja i prijedloga za unaprjeđenje navedenog modela.


Sva mišljenja i prijedloge molimo dostaviti na e-mail potpora.knjizi@min-kulture.hr najkasnije do 3. lipnja 2018. godine.


• Upute za prijavitelje za potporu za izdavanje knjiga u 2019.
• Obrasci potpora (1. Obrazac proračuna za objavljivanje knjiga, 2. Prijavljeni naslovi za konverziju u e-pub format, 3. Obrazac za izradu izvješća o korištenju sredstava za potporu izdavanju knjiga)


www.min-kulture.hr

Raspisan je treći godišnji natječaj za nagradu post scriptum za književnost na društvenim mrežama!


SADRŽAJ I SVRHA NAGRADE POST SCRIPTUM:

Udruga Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Nagrada se dodjeljuje na KaLibar bestivalu u Zadru, a sastoji se od nastupa na bestivalu, priznanja i objave knjige kod uglednog izdavača sa svim pripadajućim autorskim pravima, te eventualno od sponzorskih financijskih i robnih donacija. Natjecati se za nagradu svojim autorskim Facebook profilima ili stranicama mogu svi državljani RH prijavljeni na Facebook stranicu Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Prijaviti se mogu autori/ce osobno, može ih prijaviti treća osoba ili žiri nagrade koji čine: Kruno Lokotar, Stanislava Nikolić Aras, Želimir Periš i Adrijana Vidić. Svrha nagrade je poticanje i popularizacija književnosti na društvenim mrežama i u društvu.

Zdravka Prnić | Prije svitanja


Odlučila sam, više te ne volim. U prezentu.
Postoji ionako samo ovo ovdje i sada.
Sve drugo su priče. Izvukla sam svoj crveni kofer.

Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika | Kod Marula 2018.


U organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika održat će se 7. po redu susret mladih pisaca u Puli “Kod Marula” 2018.,  i to 24. i 25. svibnja na Sveučilištu Jurja Dobrile, u Gimnaziji Pula, Shipyard pabu i u Parku kralja Zvonimira, uokolo spomenika Marku Maruliću akad. kiparice Marije Ujević.

Ove godine gostuju mladi zadarski autori: Hrvoje Bazina, Marta Džaja, Lara Mandli i Vladimir Tomaš.

Dio književnog programa koji će se održati u četvrtak 24. 5. 2018. u Shopyard pubu (ul. Sv. Teodora 1, na Rivi) s početkom u 20 sati, namijenjen je široj javnosti i svi su dobrodošli!

Igor Petrič | Gravitacija



Sama
na vjetru,
kiši.
Oblak sivi sunce zaklanja
i cijedi svoje kapi prema dolje.

Dragana Novaković | Navikla sam da ne postojiš


(za Dušana)

Ima jedna kist
umočen u tirkiznu pastelnu boju.
On ne dotiče papir ni vodu,
njegova gusta masa
sliva niz zglobove i kaplje po nogama
praveći nasumično obrise
Tvoga lica.

ponedjeljak, 21. svibnja 2018.

Slavenka Drakulić dobitnica Nagrade BOOKtiga


vrijeme: 22.05.2018. 19 h
mjesto: Poreč; Gradska knjižnica Poreč, Trg Marafor 3

Knjiga 'Milena Einstein i teorija tuge' Slavenke Drakulić najčitanija je knjiga među istarskim čitateljima te će joj za taj roman 22. svibnja, u 19 sati, u Gradskoj knjižnici Poreč biti dodijeljena Nagrada BOOKtiga, godišnje priznanje koje se pod pokroviteljstvom Istarske županije dodjeljuje najčitanijem hrvatskom autoru u istarskim narodnim knjižnicama.

Robert Janeš | E? A? Poet? Sonet? – e.a.po@so.net


Jednom će stati kazaljke sata,
preciznog onog, što okreće svod,
zaborav zastrt kojote rata
u magli će stablo tražiti plod.

I stat će čovjek, tipa oldtimer,
hrđave kore gulit tanane;
Igla će strugat – opus Alzheimer ,
buka izbacit hihot sa strane.

Žrtva i jad danas su običaj,
ljubav je otrov Amor-sulice,
a grleni poj – mač za izričaj.

Tko još sonete uopće piše?! –
bradati luđak urla s ulice.
Bez imena, sad! I ništa više.

Sven Adam Ewin | Vrijeme je makova


Nobl dame nisu ti sklone,
Ne ističeš im ženske draži.
Nisi ni ukras za balkone;
Najviše voliš polje raži.

Nisi za buket. Ni za kitu.
Dlakav ko kakva muška ruka;
Sav si uz prugu. Sav u žitu;
Prastara ljubav prostog puka.

Na tvome mjestu ne bih prašto
Tu karmin boju ljudskih zala.
Nevini cvijetu, ne znam zašto,
Sva krv je svijeta na te pala?

A ti, kao memento, dalje,
Nosiš svoje krvave halje.

Prevoditeljski brod ipak sigurno plovi


O prijevodima i prevođenju nikada dosta govora i razgovora, pogotovo u zemljama i jezicima s relativno malim brojem govornika, tzv. „malim jezicima“. Kako naša zemlja i jezik potpadaju pod tu klasifikaciju, tribina Književnog petka posvećena ovogodišnjim laureatima najvažnije prevoditeljske nagrade - Nagrade Iso Velikanović, itekako pogađa temu. Tako je voditeljica i urednica tribine Petra Mrduljaš imala priliku predstaviti ovogodišnje dobitnike: Doru Maček za životno djelo i Dubravka Torjanca za prijevod godine.

Književni petak | Rasprodano!


Petak, 25. svibnja s početkom u 20 sati - KGZ - Galerija Kupola, 3. kat

Književni petak - arhiva

Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka

Prije nekoliko mjeseci Duško Ljuština, javni djelatnik, intendant i menadžer u kulturi, otišao je u mirovinu, što se poklopilo s izlaskom njegove knjige Rasprodano u izdanju VBZ-a.

Povodom Ljuštininog umirovljenja književnik Ante Tomić objavio je tekst u svojoj kolumni u Jutarnjem listu komentirajući njihovu suradnju i iz nje proizašlo prijateljstvo. Ali prije i poslije ičega drugoga, naglasio je Ante iskreno i toplo, meni je važno reći kako je on zbilja dobra, možda najbolja osoba koju poznajem.

Tomićevo povjerenje nije lako steći, ali njihovo je prijateljstvo jako i kao takvo opisano u nesvakidašnje toploj kolumni koja je, kao i Ljuštinina knjiga, neposredan povod za ovaj razgovor – razgovor o prijateljstvu, profesionalnoj korektnosti, životu u teatru, humoru, ljudskoj toplini i uzajamnosti, kojih danas itekako nedostaje.

Gosti su Ante Tomić i Duško Ljuština, dok je urednik i voditelj tribine Nikola Petković.


Robert Tomšić | Gledam Kupu


Sjedim u travi,
daleko od ljudi.
Ne slušam ptice,
ne grijem lice.
Tupo zurim u zelenu vodu.
Ne pokušavam uobličiti
niti jednu misao.
Valjda prolaze sati
jer već se mrači.
Ne trebam ništa.
Dok gledam Kupu.

Nataša Jalšovečki | Crkva zbunjenog pileta

Privukao vas naslov, jelda? Rekoše mi da se to zove guerilla marketing. Zašto crkva zbunjenog pileta? Negdje u bespućima interneta nabasala sam na fotografiju crkvenog tornja koji zbog nezgodnog odabira i smještaja prozora i nadstrešnice fakat izgleda kao zbunjeno pile. Eto.

A zapravo sve ovo nema veze ni s pilićima ni sa crkvom. Ali ima veze sa bizarnim frazama i rečenicama. Toga viđam jako puno u zadnje vrijeme. Od ljudi od kojih bi se to najmanje očekivalo. Ne ja, ja očekujem jer ih znam, ali obzirom na njihovo…hm…ne bih išla tako daleko pa rekla zanimanje, jer bi to bila prevelika uvreda za one čije to zaista jeste zanimanje ( Ima li ova rečenica smisla? Možda i ne baš… Ali besmisao je tema pa da i ja dam svoj doprinos), ne bi se baš toliko često trebalo događati. No zanimljivo kako se u zadnje vrijeme često potvrđuje ona tvrdnja kako ljudi sa nižim intelektom imaju iluziju da su superiorniji, a ljudi sa višim intelektom više sumnjaju u sebe. Kako se u zadnje vrijeme krećem više-manje isključivo u književnim (ili da bolje kažem “književnim”) vodama, to me dovodi do nepobitnog zaključka da su neki, koji sebe nazivaju piscima ili, sačuvajbože, književnicima….. jeste mislili da ću sada reći glupi, intelektualno zakinuti, inferiorni? Ok, možda sam i htjela, ali neću se spuštati na tu razinu. Ali postoji zabrinjavajuća količina “pisaca” koji ne znaju sastaviti smislenu rečenicu.  Bez šale sada. Znači pročitate rečenicu i glavom vam prođe ona vrlo prikladna engleska fraza : “What the actual f*uck?!”. E ta fraza je nažalost vrlo učestala u mojoj glavi u zadnje vrijeme. I sramim se. Sramim se uopće i reći da pišem, ni slučajno da sam pisac (što nisam) jer to uz današnji trend skoro pa postaje uvreda – biti hrvatski pisac. Jer tko čita domaće? I zašto bi kad se u moru samoprozvanih “talentiranih pisaca” zagube svi oni zaista talentirani mladi ljudi. Oni koji svoje knjige smatraju svojom dječicom, koji ih maze i pažljivo prate, ispravljaju svaku nelogičnost i grešku, preispituju sebe jesu li u njihovom stvaranju dobro postupili, jesu li što izostavili, jesu li dali sebe u potpunosti… Oni koji sumnjaju u svoj talenat, iako ga imaju itekako. Oni koje izdavači odbijaju i bez čitanja jer ne vide profit, oni koji nemaju novaca potplatiti kritičare i tko zna koga sve ne i koji nemaju veze na pravim mjestima. Oni koji se bore svim snagama da ih se čuje, čita. Jer im je to smisao postojanja. Ne slava i novac. Ne dijeljenje autograma. Ne tapšanje po ramenu i lažni komplimenti. Nego pisanje. I užitak u spoznaji da ljudi čitaju to napisano. Takvi se ni ne reklamiraju pretjerano. Za njih ćete čuti sasvim slučajno, od nekoga tko je isto tako slučajno nabasao na to njihovo malo remek djelo i zapitao se kako? Kako za OVO nismo čuli, a čuli smo za hrpetinu u najboljem slučaju osrednjih uradaka egoističnih narcisoidnih i većinom vrlo nepismenih… khm… “pisaca”.

I onda nedavno pročitam jedan komentar. Osoba je, vjerujem smatrajući to čak komplimentom, rekla kako je knjiga jednog našeg domaćeg autora “svjetska”. A on je – gle čuda – iz Hrvatske.  Nije li to žalosno? Kao da nije dovoljno što kultura sama po sebi u ovoj državi izumire, sad ih još i mi moramo ismijavati i iščuđavati se kako njihove knjige zaista mogu biti i dobre.

Znate li uopće nekoga iz novije generacije hrvatskih autora? Znate li koliko kvalitetnih mladih pisaca ima, koji se svim snagama probijaju kroz birokraciju i kriminalno skupu proceduru tiskanja knjiga? Znate li da oni na tim svojim, ali zaista fantastičnim, knjigama ne zarađuju skoro ništa? Zašto ih izdaju, pitate? Zato, dragi moji, jer je pisanje srž njihove duše, jer im je pretakanje riječi na papir poput disanja i spavanja – neophodno. Oni svoja djela žive, za njih su ti likovi stvarni, iznjedreni iz njihove nutrine. I onda im netko kaže kako su im romani skoro pa – svjetski. U razini “svjetskog” šunda za 15 kuna, označenog crvenom naljepnicom na kojoj piše “bestseller” sa hrpom uskličnika, kojim nas bombardiraju i zatupljuju. Pa genijalno.

I još jedna interesantna pojava. Stvaraju se grupe, skoro pa sekte, pojedini “pisci” oko sebe okupljaju svoje “obožavatelje”, ne bi li im ovi dizali ego i branili ih od zločestih i zlobnih ljudi koji samo iz puke ljubomore kažu kako im se knjiga dotičnog superheroja nije svidjela. A najbolja je u povijesti svih knjiga ikada napisanih. Kakav Dostojevski, Proust, Krleža, Andrić? Pa to su amateri za ovu kvalitetu i rječitost, o dubini sadržaja i stilu pisanja da ni ne govorimo. Takvim vrhunskim (evo muka mi je skoro pišući) piscima ne treba ničija pomoć, niti moraju poraditi na sebi. Oni su bili spremni za književne nagrade onog momenta kada su u školi zaključili da su hrvatska gramatika i pravopis ipak malo komplicirani, te da oni tako talentirani mogu napraviti bolju verziju toga. Pristupačniju običnom puku. Jer razumjet će ljudi što oni žele reći. Ako ne – uvijek se mogu izvući na svoj intelekt i reći da je to predubokoumno za nas obične ljude. Ipak su oni, jelte, “pisci”.

I tako… Pitam se često gdje smo krivo skrenuli i što se dogodilo? Kada je na književnoj sceni postalo bitno tko si i čiji si, i imaš li novaca? Kada smo prestali cijeniti talent? Kada je počela vladati zavist i ljubomora i kada su se pojavili “mi i oni”? Gdje je nestala kolegijalnost i podrška? Imate ju? Jeste li sigurni? Podrška nisu ljudi koji vam se uvlače u – bit ću pristojna – stražnjicu i govore kako ste sve savršeno napravili i hvale vas na sva usta. Najveća i najbolja podrška su oni koji vam se ne ustručavaju reći :”frende, ovo je totalno sranje”. A sad se vi zapitajte koliko takvih imate oko sebe i zašto ih nemate? Mislite li da ste odličan pisac? Talenat izbija iz vas? Ideje samo frcaju? Pa bravo. A sad si utuvite u glavu da niste. Da ima tisuće boljih i talentiranijih. Okrenite se oko sebe i nađite bar jednog takvog. I saslušajte ga. Učite. Radite na sebi. I onda, možda jednog dana postanete – pisac.

I s razlogom budete ponosni na sebe, poput ove koke. Koja je fakat talentiranija od nekih…



Izvor: Blogodakanje