Kolumne

srijeda, 31. svibnja 2023.

10. međunarodna umjetnička kolonija „Muk na lazaretu 23.“



U ponedjeljak 29. svibnja 2023. godine na otoku Ošljaku svečano je otvorena 10. Međunarodna umjetnička kolonija „MUK na Lazaretu 23.“, a koju organizira Udruga Kreativa – Lazaret i Udruga mladih Kumbul Ošljak, dok se kao suorganizatori javljaju Narodni muzej Zadar i Gradska galerija Bihać.

Na ovogodišnjoj likovnoj koloniji sudjeluju akademski slikari i kipari: Adnan Dupnović, profesor na Umjetničkoj školi u Bihaću i Ervin Kadić, djelatnik Gradske Galerije Bihać, te Milan Mihajović (Beograd), predavač na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu, Amir Omerović (Bremenu), gostujući profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Berlinu, Hrvoje Mitrov (Karlovac) predavač na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru, Alem Korkut, autor spomenika palim braniteljima Domovinskog rata u Šibeniku i  Igor Čabraja, predavač na Umjetničkoj akademiji Osijek.


Organizatore i sudionike jubilarne Međunarodne umjetničke kolonije pozdravili su načelnik Općine Preko gospodin Jure Brižić i župan Zadarske županije gospodin Božidar Longin, dok je prigodnim govorom umjetničku koloniju otvorio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić. U programu je sudjelovala i gospođa Branka Valčić koja je govorila poeziju čakavskog pjesnika A. T. Valčića.

Umjetničku koloniju, inicirala je i vodi Vesna Sabolić, sociolog i organizator kulturnih djelatnosti, a ovogodišnji umjetnički voditelj je Nermin Delić, povjesničar umjetnoti i direktor Gradske galerije Biha.

Pokrovitelji ove manifestacije su Zadarska županija i Općina Preko, a rad udruge potpomažu i TZ Općine Preko, Art&Dizajn Bihać, kao i restoran „Lazaret“, koji je svečano i otvorio svoja vrata uz organiziranje ovogodišnje Međunarodne umjetničke kolonije „Muk na Lazaretu 23.“ 

Književni kompas SMŽ: Glina 2. lipnja 2023.

 

Sljedeće izdanje ''Književnog kompasa Sisačko-moslavačke županije'' održat će se u petak 2. lipnja 2023. u Glini, u Knjižnici i čitaonici Glina (Ul. S. i A. Radića 10) s početkom u 18 sati.

Nastupit će nagrađivani zagrebački pjesnik i prozaik Žarko Jovanovski, nagrađivana sisačka pjesnikinja Sanja Domenuš, rođeni Glinjani Ivan Šantek i Željko Maljevac, a očekujemo i nastupe ostalih zainteresiranih književnika.

U glazbenom dijelu programa nastupit će sisački kantautor Danko Tomanić.

Ovaj projekt Društva hrvatskih književnika se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Sisačko-moslavačke županije.

Siniša Matasović,

predsjednik Ogranka DHK SMŽ

O knjizi Mire Furlan „Totalna rasprodaja”

 

Piše: Mr.sc. Narcisa Potežica 

Poslije autobiografske knjige Mire Furlan „Voli me više od svega na svijetu” koja je prevedena s engleskog a tiskana kod nas u izdanju „Frakture” već krajem 2021. (u godini kada je Mira Furlan umrla) i ponovo u srpnju 2022. a već potkraj iste godine izašla je kod istog izdavača knjiga kolumni Mire Furlan „Totalna rasprodaja”. 

Naime početkom stoljeća poznata glumica koja je živjela u Americi pisala je za Feral Tribune svaki tjedan kolumnu pod nazivom Pisma iz Amerike. Izbor tih tekstova prvi put objavljen je kao knjiga u Beogradu 2009. godine pod naslovom „Totalna rasprodaja” a na kraju hrvatskog izdanja objavljen je i predgovor koji je sama Mira Furlan napisala za izdanje 2010.godine. 

Mira Furlan koje se mnogi sjećaju kao najpopularnije, najljepše i najseksepilnije jugoslavenske kazališne i filmske glumice 1991. godine sa suprugom redateljem Goranom Gajićem odselila u SAD.  Svojim spisateljskim umijećem uspjela je kako se često naglašava od privatnih, često intimnih životnih situacija doći do važnih univerzalnih tema. A kao što je i njena autobiografska knjiga „Voli me više od svega na svijetu” posvećena njenom sinu Marku Lavu i na početku ove zbirke kolumni je posveta „Marku i Goranu”. 

Buga Marija Šimić osvojila nagradu za najbolju glumicu na Međunarodnom festivalu kazališta u Prištini


Proteklog vikenda u Prištini održavao se Međunarodni festIval kazališta koji iz godine u godinu privlači najtalentiranija kazališna imena iz Europe i svijeta. Na festivalu se, od izvedbi na hrvatskom jeziku, izvodila samo Rusalka, posljednja hit predstava s dasaka Kazališta Mala scena. Izvedba je bila jedna, ali čini se - vrijedna jer je Buga Marija Šimić, producentica i glavna glumica u predstavi, sinoć dobila nagradu za najbolju glumicu prestižnog festivala. 

‘’Ovo je prva od, nadam se, mnogih međunarodnih izvedbi Rusalke i silno sam ponosna na ovaj uspjeh. Rusalka je za mene više od priče, više od predstave. Iako je priča o Rusalki nadahnuta slavenskom mitologijom i u svijetu poznata kao preteča značajno slavnije Male sirene kojoj je poslužila kao nadahnuće, Rusalka spava u svakome od nas. U svakome koga su nekad u životu pokušali uvjeriti da se slomi, da se ukalupi, da postane netko drugi. Ona je slavlje pobjede autentičnosti svakog od nas, slavlje prava na vlastiti put i vlastitu priču. Zato je ova nagrada veća od mene same.’’ - ističe Buga koja je hvaljenu Rusalku odigrala uz Mirelu Brekalo Popović koju ističe kao veliki uzor i učiteljicu kakva se može samo sanjati. 

Multitalentirana Buga trenutno je angažirana kao glumica, ali istovremeno je i pjevačica te umjetnička direktorica Kazališta Mala Scena koje i, nakon više od 35 godina, nastavlja na sceni otvarati važna pitanja, provocirati na razmišljanje i traženje sebe. 


‘’Jedna od misija Male scene jest poticati na poniranje u sebe, promatranje sebe i svijeta oko sebe. A predstava u kojoj se to najbolje vidi jest Rusalka. I baš zato je svaki njen uspjeh, svaku riječ koju vidim i čujem od ljudi o njoj - osjećam duboko. I svaki put dok je igram pomislim i poželim isto osobi koja je gleda. Ako se pokušavaš uklopiti - nemoj. Molim te, nemoj. Budi ti. Usudi se biti ti. Ne smanjuj se. Usudi se izgraditi vlastitu kutiju. Tko zna. Možda jednom za to dobiješ i nagradu.’’ - ističe Buga koja je predstavu kokreirala uz podršku oca i režisera  Ivice Šimića čije je maestralno kazališno znanje bilo sigurna luka. 


Predstavu Rusalka uskoro ćemo opet moći pogledati na dasaka Male scena, a onda ćemo, dakako, imati još bolji uvod kako su Buga i Rusalka osvojili srce žirija i publika u Prištini. 

ponedjeljak, 29. svibnja 2023.

Vinko Bubić | Susret


Jer ako smo u tuđini

Nalazimo tebe

U osekama zasiju divne školjke

I vedra rič domaća


Pa pričamo o Domovini

idejama puka

Mi - nomadi

i uspješna zajednica Hrvata




09/2022 Boston, Revere


Zorica Antulov | Robinja noći


Bila sam zrak i dim

i pjena rastućeg mora. 

Hladan ja bila sam svod, 

onaj bez zvjezdanog praha. 

Vjetar iz dubokog grotla, 

sleđen u bezdanu straha. 


Bila sam robinja tame

što ljušturi njenoj se klanja, 

dok sjenka tek u njoj se krije, 

dok u njoj tek utvara sanja. 

Bez tebe tek dijete sam bila

što s krikom se aveti sklanja. 


Bez tebe tek robinja noći. 

Perivoj smrznutog hrama. 

Ponekad demonska mora

sa injem u rukama. 

Ponekad usnula vila

na žrtveniku, sama. 


Bez tebe u snu ja sam bila 

baš beznadno hladna i sama,

kukuljica krhkog života 

leptira od jednog dana.

Bez tebe tek robinja noći

sa suzom na vjeđama.


nedjelja, 28. svibnja 2023.

Božica Jelušić | Stranica brodskog dnevnika

 

Sad želim biti u nekom snu drugom.
Sretati Almu, Mariju, Vanesu
Razgovor plesti, slijediti finesu,
Naći što leži pod vodenim krugom.
Nek' nježna bića govore o sebi.
Kao plod život da s njima raskolim.
Neka to budu stvari koje volim,
I da se sumnja nigdje ne uhljebi.
Kušati želim stvari slane, gorke.
Ući u vodu ledenu k'o igle.
Gdje su me kletve gavranove stigle,
S drveća mrtvog skupljati ogorke.
Ti idi: nosi perje, baršun, brokat,
Starosti tmurnoj varljivo pokriće.
Ja ću od kiše obraniti ptiće
I popustiti neću ni za nokat.
Nisi od naše vrste, našeg roda.
Raspoznajem ti obris, stas, odijelo.
Tek neko čudno, sjenovito tijelo,
Što je u magli palo s trulog broda.

Miljenka Koštro | Tajanstven si

 

Dođi, pokucaj mi na vrata

Ne moraš mi ništa reći

Ne nosi veru od zlata

Samo ćemo maštati o sreći


Noć je i sve se mrači

Oči mi slane suze vlaže

Usnuli su ulični svirači

Il ti je njeno oko draže


Pod prozorom cvijeće mirise širi

Da mi je znati tko će ga brati

U dvorištu, kroz noć povjetarac piri

Tajanstven si, bez tebe ne umijem spati


Možda si se preobrazio

I obećanje olako pogazio

Dok u meni bukti nespokoj

Kaži, ploviš li u zagrljaj njoj


Tu noć, i sat na zidu je stao

Kad njoj si vjernost obećao


Slavica Čilaš | Danas - vedro


Kako bi i moglo biti drukčije
kad je čitav dan 
proširen plavetnilom jednog pogleda 
širokim kao more 

            

Željko Bajza | Moja draga


Ja sam zaljubljen.
Ona je moja draga.
Ja sam njezin kralj.
Sjedimo u sobi.
Ja joj čitam pjesme.
Sve je tako svečano.
Oko nje leprša tišina i klonulost.
Izazivaše njezin smješak,
izazivaše i njezina dobrota.
U nje su velike oči,
tako jasne i čiste.
Oči joj gore ali izgorjeti neće.
Njezin je osjećaj ganuće mlade žene.
Ostaci ljetnog dana razbacano su izdisali.
Kraljica noći stupi na prijesto.
Iskustvo joj bijaše u pospanom pogledu.
Želim se u jutro probuditi uz nju.

subota, 27. svibnja 2023.

Ispovijed jedne čitateljice


O romanu Leyle Karace "Čarobnjak brojeva"

Piše: Mirjana Mrkela 

(s turskog prevela Emina Šišić; Opatija: Shura Publikacije, 2022.)

Turski, engleski, hrvatski 

Ne znam turski, ali ga volim osluškivati. Primjerice: "Gizemli Robot Fabrikası" Robot i fabrika, to mi je prilično razumljivo. Dakle, većinom shvaćam.

Ali s ovim se ne moram mučiti. Moja prijateljica Emina prevela je na hrvatski ovaj naslov: ("Tajanstvena tvornica robota"). I ne samo naslov, nego cijelu knjigu. 

— A tko je ta spisateljica, Leyla Karaca? — pitala sam Eminu. — Leyla, baš lijepo ime. 

Vrijedna Leyla napisala je puno knjiga i za djecu i za odrasle. Živi u glavnom gradu Turske koji, ako niste znali, nije Istanbul nego Ankara. Mlađa je od mene, no sigurna sam da to za prijateljstvo nije važno. 

— Hoćeš li prvo čitati ili ćeš se prvo sprijateljiti? — pitala me je Emina. 

I unaprijed se smijala, jer je već znala moj odgovor: želim sve — i knjige i prijateljstvo.

Anita Obradović | I glupane netko voli


Ideje besciljno trče
Poput hiperaktivne djece
Po igralištu zametenim lišćem
I neprobavljenim bombonima
Oblikovanih asfaltom

Brinem o svima jednako
Iako su mi draže one
Zločeste
Neshvaćene
Gumene
Neostvarene
PrkosneNeizgovorene
Jer njima je Ljubav potrebnija



Jadranka Göttlicher | Za sve!


   - Za sve jedan konjak! Za početak!, vikne Davor. Konobarica krene prema društvu.

- Francuski. Ne pitajte koji. Ne znam ništa o konjacima.,  pogleda grupicu prijatelja. Konobarica se nasmiješi i okrene. Muškarci gledaju za njom. Zna ona to. Vidi se u svakom njenom mišiću i tetivi. Te žene! Davor zna da mora nešto reći kad je već pozvao društvo. Oklijeva. Prijatelji sad gledaju njega.

- Za sve jedan konjak! Za početak!, vikne Davor. Konobarica krene prema društvu.

- Davore, kaj ti slaviš?,  prvi se zapitao Damir. Ostatak društva jedva da ga je čuo jer se približavala konobarica. I piće. Davor jedva da je ikad bio na nekom muškom okupljanju uz piće. Ponekad neke intimne kavice. Vjenčani su kumovi. Njih dvojica. Zveckaju čaše kroz smijeh muškaraca koji vole Cvjetni trg otkako se prometnuo u klaster kafića.

- Za sve jedan konjak! Za početak!, vikne Davor. Konobarica krene prema društvu.

petak, 26. svibnja 2023.

Kaštelanski osnovnoškolci izvedbama domoljubnih pjesama obilježili Dan hrvatske državnosti

 


DOMOFEST 2023.: Gradska knjižnica Kaštela i kaštelanski osnovnoškolci izvedbama domoljubnih pjesama obilježili Dan hrvatske državnosti

Nadahnutim izvedbama domoljubnih pjesama kaštelanski osnovnoškolci privukli su i ove godine brojnu publiku na drugi po redu festival domoljubnih pjesama DOMOFEST koji je u utorak 23. svibnja održan u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela u Kaštel Sućurcu. 

Prema glasovima publike, nagrada je otišla u ruke 8. C razreda za izvedbu pjesme „Moja domovina”, koju su otpjevali: Lucia Aščić, Karmen Rozarija Aščić, Mia Krešo, Nina Ćurković i Antonio Bogić, dok je nagradu stručnog povjerenstva dobila pjesma „Dajem ti srce” u izvedbi 8. A razreda, koji su predstavljali Lucija Bešlić i Dominik Dujmić. Predstavnici 8. A i 8. C svojim izvedbama osvojili su jednodnevni izlet za svoj razred.

 „Pjevanjem domoljubnih pjesama na Festivalu hrvatskih domoljubnih pjesama DOMOFEST-u kaštelanski osnovnoškolci održavaju živim plamen ljubavi prema našoj voljenoj domovini Hrvatskoj. Hvala Gradu Kaštela, kao i svima koji su se uključili u ovo događanje kako bismo na ovaj način proslavili ono na što moramo biti ponosni – hrvatsku državnost i hrvatsku samostalnost“, rekla je u uvodnoj riječi ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić pozdravivši sve nazočne i uputivši pritom riječi zahvale pročelnici za društvene djelatnosti Grada Kaštela Antoniji Kljaić koja je na DOMOFEST stigla kao predstavnica glavnog pokrovitelja, Grada Kaštela, koji je osigurao sredstva za izlet dvaju razreda čiji predstavnici osvoje nagradu publike i nagradu stručnog povjerenstva.

Glazbene izvedbe 14 odabranih skupina koje su, pjevajući domoljubne pjesme uz glazbenu pratnju prof. glazbene kulture Darija Cuculića predstavljale svoj razred ocjenjivalo je stručno Povjerenstvo u sastavu: Ankica Cicvarić, profesorica likovne kulture, vjeroučiteljica i glazbenica; Pere Eranović, glumac HNK Split i glazbenik; Zdravko Kraljević, član zbora HNK Split, Nikša Krpetić, književnik i glazbenik te Dario Cuculić, a publika je glasovala putem mobilne aplikacije. 

Za vrijeme prebrojavanja glasova stručnog povjerenstva publika je mogla poslušati učenike OŠ kneza Mislava i OŠ Ostrog koji su kazivali domoljubne stihove Antuna Gustava Matoša, Antuna Branka Šimića, Ive Cvitića, Drage Ivaniševića i Silvija Strahimira Kranjčevića, a koje su za izvedbu pripremili mentori Marijana Vulas i Jozo Lovrić.

„Ovoliko zanimanje i interes publike svih generacija najbolje govori o vrijednosti ovog događanja u kojem mladi iskazuju ljubav prema Hrvatskoj kroz pjevanje domoljubnih pjesama i uz kazivanje domoljubnih stihova hrvatskih književnika, i to u čast na sve naše ponosne i hrabre pretke koji su se stoljećima borili za slobodu hrvatskog naroda i za svoju domovinu, u kojoj smo oduvijek samo željeli biti svoji na svome i živjeti u miru“, zaključila je Renata Dobrić u ime organizatora DOMOFEST-a čestitavši pobjednicima i zahvalivši svim sudionicima i članovima Povjerenstva, baš kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji, i onima koji su došli bodriti natjecatelje.



Fotografije: Đurđica Čavka


7. natjecanje hrvatske tradicijske vokalne glazbe – Zagreb 2023.

 


U subotu, 3. lipnja 2023. s početkom u 17 sati 
održat će se 7. natjecanje hrvatske tradicijske vokalne glazbe-Zagreb 2023. na kojem se mali vokalni ansambli, klape i zborovi natječu u vokalnoj prezentaciji hrvatske tradicijske kulture u maloj dvorani KD "Vatroslav Lisinski" pred publikom i stručnim povjerenstvom u sastavu Marko RogošićRobert Homen i Joško ĆaletaUlaz na natjecateljski koncert u maloj dvorani KDVL je slobodan, a ulaznice se mogu podići na blagajni KDVL. Natjecanje se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.


Devet okupljenih ansambala iz ZagrebaMeđimurjaGorskog kotara i Kvarnera izvest će program a cappella u maloj dvorani Lisinski kada nastupaju ženske pjevačke skupine KUU „Veseli Međimurci“ ČakovecCanticumKUD Zorja i ZWIZDE iz Zagrebamuška klapa Kana G. i ženska klapa Figurin iz Zagreba te muška klapa Krijanca iz Raba. U kategoriji folklornih zborova slušat ćemo Mješoviti pjevački zbor „Vrelo“ Fužine, a u kategoriji klasičnih folklornih zborova Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ Čakovec.

Natjecanje hrvatske tradicijske vokalne glazbe okuplja amaterske ansamble iz cijele Hrvatske oko izvedbe tradicijskog programa, motivira ih na izvrsnost i nagrađuje najbolje rezultate. Cilj održavanja programa je očuvanje i promicanje tradicijskih vrijednosti nacionalne kulture i poticanje amaterskog tradicijskog pjevanja u skupinama različitih profila. Zagrebački glazbeni podij Centra za kulturu Trešnjevka poziva zainteresiranu publiku da uživa u izvedbama hrvatske pjevane baštine i navija za svoje ansamble favorite.

Bilosnić u svjetskoj pjesničkoj antologiji 2023.


Ovih dana objavljena je Svjetska umjetnička i pjesnička antologija 2023. godine, u kojoj se, među dvadeset autora iz svijeta (Francuska, Rumunjska, Togo-Gabon, Peru, Španjolska, Kanada, Velika Britanija…), našlo i ime hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića. 

Antologija je tiskana u biblioteci višejezičnog međunarodnog časopisa „Orizont Literar Contemporan“, kojeg u Rumunjskoj (Bukurešt) uređuje književnik Daniel Dragomirescu, dok je antologiju uredila i pjesme za nju izabrala francuska pjesnikinja Noëlle Arnoult, koja živi u Dijonu.  Pjesme zastupljenih pjesnika u Antologiji objavljene su višejezično, a uz fotografije autora donijet je i životopis svakog od zastupljenih pjesnika.

Tomislav Marijan Bilosnić je zastupljen pjesmama iz svoje zbirke „Havana blues“, u prijevodu na francuski i španjolski jezik. Pjesme na francuski prevela je Noëlle Arnoult, a na španjolski Željka Lovrenčić.


Lorena Vojtić | Mortifikacija


Preljubljeni,
dopusti mi 
da se strovalim 
u bezdan 
samovanja, 
tihovanja...

U tu elegiju 
sjetne boli...

I ne pitaj me 
kako znam, 
ali u jednom 
se danu može 
ostarjeti čak
četiri godine. 

Kad ne pišem, 
kao i da 
ne dišem,
a za to 
se vrijeme
previše gomila
ova blatnjava gorčina.

Stoga
upravo izlijevam 
nevidljivu agoniju 
po papiru, 
kao nekoć 
vosak po 
išibanim leđima. 

Pred očima 
mi se miješaju 
slike tvoje 
najgore scene...

Ranjeni prsti 
nezaustavljivo drhte
pri pomisli 
surovih incidenata,
tvoje krvi po tlu, 
i preoštrog noža 
tužnih misli. 

Iako smo bili
premladi za neke
vizije budućnosti,
život nas, 
itekako tlači.

Ova mučna,
sudbonosna ljubav, 
gora je i okrutnija 
od ruskog ruleta.

No, 
međusobna 
povezanost nikad
ne smije minuti, 
ona jednostavno 
ne može prestati.

Ako ikad i bude,
molim te...

Preljubljeni,
dopusti mi da se 
strovalim u 
bezdan
samovanja, 
tihovanja...

U tu elegiju 
sjetne boli...



- sedma zbirka -

Kitana Žižić | Epitaf plavoj daljini


Na klupi ispod palmi

Četvero se šali,

Razgovor je prštav,

Smijeh neobuzdan.

Na Marjanu njihove stope

Utrte u staze proljeća davnih

Kad dijelili su neko čarobno

Prijateljstvo, spontano

Rođeno na obroncima Mosora.

Od susreta na izletu polaznika 

Zbratimljenih učilišta

Ispod Galebovih krila,

Dijelili su toplinu srodnih duša.

U stihovima pričali o nadama, 

Snovima, strepnjama i bdijenjima

U bremenitim noćima punog mjeseca.


Onda je neko loše vrijeme

Daljine plave učinilo stvarnim,

Palme su tada ostale same,

Njih razdvojilo na dvije strane.

Hoće li ih ikada više dočekati klupa 

Ili će palme samo pamtiti prošle trenutke 

A daljine plave ostati tugom zarobljene? 


Kad su se pitanja umorila od čekanja

Opet je vrijeme učinilo svoje,  

Ohrabrilo četverac da se susretu ponada

Nakon desetljeća brojnih.

Palme su zašuštale nadom

Da će oni na klupi opet zacvrkutati, 

Sada neki drugačiji, ostarjeli ljudi 

Al' u srcu sačuvanog mladosti žara 

i iskrenog prijateljstva plama.

Plave daljine nisu ih utrnule 

Ni palme se slomile nisu

I dalje su nudile debeli hlad klupi

Dok čeka susret taj.


Al' život je imao drugačiji plan… 


One ostale same s klupom,

Palmama i daljinom plavom.