četvrtak, 20. kolovoza 2020.

Patnje mladog autora


Jednostavna matematika ili zašto se trudimo


Piše: Jelena Hrvoj


Za svaku objavu knjige ista stvar. Ali za svaku. Uvijek se nađe netko nadobudan tko misli da piskarala mlate masne pare na knjigama. A ja ću danas za početak citirati svoju prijateljicu Zlatku koja je nakon razgovora o tome što sve treba financirati kad je u pitanju objava knjige, rekla ovo: „Hajde ti meni reci kako se tebi to uopće isplati?!“ 
Ne isplati se. 

Bez obzira na to objavljuje li autor u privatnoj nakladi ili preko izdavačke kuće, iako oni koji su djelo stvorili, pisci ostaju posljednja rupa na financijskom sviralu. Danas ćemo se zato ponovno pozabaviti osnovnom matematikom na izdavački način. 

Za početak ćemo uzeti nekoliko zanimljivih činjenica koje većina čitatelja ne uzima u obzir. Prva je ta da za knjigu treba okvirno godinu dana kako bi bila gotova ona prva verzija. Naravno, postoje pisci koji mogu napisati roman u roku par mjeseci, ali ima i onih kojime je godina dana premalo. Druga činjenica je da knjiga nije potrošna roba koja se mora kupovati ponovno kad je konzumiramo. Treće, tržište i ponuda knjiga su strašno zasićeni, a čitateljska zajednica (u ovom kontekstu konzumenti) jako mala. Jesmo li zapamtili osnove? Znači, dug proces izrade proizvoda, zasićeno tržište, malo konzumenata. 

Sad ćemo prijeći na izradu samog proizvoda. Dakle, napisali ste knjigu. Super! Bravo! Ali ona je daleko od gotovog proizvoda. Nakon što nekoliko beta – čitatelja pročita knjigu i ukaže vam na propuste/nelogičnosti/svoj doživljaj napisanog, vi krećete polirati tu knjigu. To često podrazumijeva da knjigu i samo pročitate nekoliko puta da ne napravite nove nelogičnosti. 

Kad smatrate da je knjiga koliko – toliko sređena, na red dolazi urednik. Urednik košta. (Sad ću lupati cijene koje se nalaze u nekoj zlatnoj sredini. Morate uzeti u obzir da postoje i skuplje opcije.) Okvirna cijena uredništva knjige je 15 kn po kartici teksta. Uzmemo li u obzir da naša zamišljena knjiga ima 200 kartica teksta (cca 250 str teksta), ispada da nas uredništvo košta 3000 kn. 

Nakon što je vaša knjiga uređena, ona mora proći lekturu. Okvirna cijena lekture teksta je oko 16 kn po kartici. Uzmemo li isti broj kartica, cijena lekture je 3200 kn. 

Nakon lekture nam na red stiže prijelom teksta. To je onaj famozan dio u kojem se knjiga priprema za tisak. Okvirna cijena prijeloma teksta bez slika je 1000 kn za 100 stranica. Ako naša knjiga ima 250 stranica, cijena prijeloma je 2500 kn. 

Naravno, potrebna vam je i naslovnica, te priprema iste za tisak. Cijena korice je okvirno 950 kn. 

Kad je naša knjiga napokon spremna za tisak, ha, treba platiti i tiskaru. Ovdje moram napomenuti kako se cijena tiska mijenja sukladno kvaliteti papira, dimenziji, debljini, kvaliteti korica i količini. Za ovaj dio ćemo ponovno uzeti u obzir neki standard. Recimo da tiskamo 100 knjiga, A5 format s najjeftinijim papirom, koricama i brojem stranica koji nam je već poznat. (U ovu računicu ću uzeti ponude koje sam dobila za svoj posljednji roman). U ovom slučaju je cijena za jednu knjigu okvirno 40 kn po komadu. Pomnožimo li to sa 100 primjeraka dobivamo cijenu tiska koja iznosi 4000 kn. 

Zbrojimo li sve to, vaših 100 knjiga koje su bile sređivane više od godinu dana koštaju 12 700 kn. 

Ali to nije sve. Vi tu knjigu morate i poslati. Kuverte za 100 primjeraka koštaju oko 400 kn, a poštarina oko 1500 kn. Znači sada smo na 14 600 kn. 

Jednu knjigu te veličine stavljate na prodaju po 110 kn+ 15 kn za poštarinu. Većina čitatelja će se složiti da je knjiga za 125 kn strašno skupa ako je u mekom izdanju, zar ne. Tužna činjenica je ta da je vaša dobit od svih prodanih knjiga (s poštarinom) 12500 kn. To znači da radite s gubitkom od 2100 kn, zar ne? Pa baš i ne. Gubitak je još veći jer od vaših 100 knjiga njih 9 mora biti poslano u obavezni registar NSK. 9×110 kn je 990 kn. 

Dakle, sljedeći puta kad pomislite da su knjige preskupe, da se autori bogate, da izdavači grcaju u „parama“, molim vas da se sjetite ove računice. 

Neki se sad zasigurno pitaju zašto onda to radimo. Da, ponekad se i mi svi pitamo. Ali odgovor je uvijek isti. Radimo to kako bi se čitalo. Radimo to jer ne znamo drugačije. I ono najbitnije, radimo to iz ljubavi prema čitatelju i pisanoj riječi.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.