Monodrama 'Na rubu pameti' Dragana Despota ponovno na zagrebačkoj sceni

vrijeme: 23.01.2020. - 23.02.2020.

mjesto: Zagreb; Jazz & Cabaret Club Kontesa, Cestarčeva ul. 2

url: https://www.facebook.com/jazzandcabaretclubkontesa/

Objavljen 1938., Krležin roman 'Na rubu pameti' predložak je monodramskog autorskoga projekta glumca Dragana Despota koji, uz dramaturšku pomoć Lade Martinac, potpisuje adaptaciju, režiju i izvedbu, a autor glazbe je Arsen Dedić. Veliki povratak kultne Despotove monodrame najavljen je za 23. i 30. siječnja te 3. i 23. veljače u Jazz & Cabaret Clubu Kontesa u Zagrebu.

'U doktorovu pobunu pretočio sam svoju, ali ne samo zbog bolesnog i moralno iskvarenog društva i ljudske gluposti, nego i kao moju vlastitu pobunu protiv sve većeg zanemarivanja smisla riječi i  lošeg govora na našim kazališnim scenama, pokušaj prizivanja davno zaboravljenih kriterija, dakle htio sam igrati Krležu preko svoga bunta i pobune upravo,  u odrazu našeg vremena, kroz sebe, vratiti riječ ponovno na pijedestal, vratiti joj dostojanstvo, važnost i odgovornost. Igrati predstavu  velika je svetkovina za moju dušu. S Krležom sam  produžio svoj san o glumi.' – o ulozi kaže Dragan Despot.

Ulaznice se kupuju na blagajni Jazz & Cabaret Cluba „Kontesa'' jedan sat prije početka predstave, na blagajni Kazališta Komedija, Ilica 5 (Oktogon) i portalu Ulaznice.hr.
 
Izvor:Culturnet.hr

Mr. sc. Narcisa Potežica | Krležin rođendan 7.7.

Na današnji dan, 7. srpnja rođen je Miroslav Krleža, pa je njemu u čast, kako bi se i ove godine podsjetili po mnogima na najvećeg hrvatskog književnika organiziran 8. festival Miroslav Krleža koji je održan od 28. lipnja do 7. srpnja 2019. Ovaj Festival posvećen Krleži ostvaren je pod vodstvom Gorana Matovića, koji je i autor ove sjajne kulturne manifestacije i ravnatelj jedinstvenog Festivala koji svake godine, pa i ovaj osmi put predstavlja djelo velikog Krleže.

Festival Miroslav Krleža od 28. lipnja do 7. srpnja

 

vrijeme: 28.06.2019. - 07.07.2019.

mjesto: Zagreb

url: https://www.facebook.com/teatarpoezije/

Osmo izdanje Festivala Miroslav Krleža održava se od 28. lipnja do 7. srpnja, a otvara se premijerom Krležine drame 'Gospoda Glembajevi' u režiji Branka Brezovca, najavio je u utorak na konferenciji za novinare ravnatelj festivala Goran Matović.

 

Predstava, dodao je, uspostavlja dijalog sa scenskim događajem "Krležina igra detekcije", koju su dramaturški i režijski oblikovali Mario Kovač i Ana Prolić.

Naglasio je kako na ovom Festivalu priređuju posvetu Georgiju Paru u izvedbi predstave "U logoru", koju je Paro režirao u sklopu Festivala 2014. godine.

Sjećanja Krležinih suvremenika | Silvio Ferarri

U četvrtak, 25. travnja  2019. u 18 sati u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23, u sklopu projekta  Sjećanja  Krležinih suvremenika, prema zamisli Gorana Matovića, talijanski pisac i prevoditelj Silvio Ferrari govori o susretima s Krležom.

Upoznavši dobro hrvatsku i južnoslavenske kulture, Silvio Ferrari odlučio je osamdesetih godina prošloga stoljeća predstaviti hrvatsku književnost u talijanskoj sredini. Osobito ga je privukao Miroslav Krleža, pisac dotad malo znan i prevođen na talijanski jezik zbog njegove nedogmatičnosti u povijesnim „sukobima na ljevici“ i originalnog shvaćanja književnog angažmana. Ferrari je započeo s prijevodom Hrvatskoga boga Marsa (1982.), nastavio s romanom Povratak Filipa Latinovicza (1983.) te zaokružio to uvodno predstavljanje romanom Na rubu pameti (1984.). U sljedećim razdobljima objavio je prijevod Predgovor podravskim motivima Krste Hegedušića i niz Krležinih eseja te drama Gospoda Glembajevi, Michelangelo Buonarroti i Kristofor Kolumbo. Prevoditeljski pothvat okrunio je prepjevom Balada Petrice Kerempuha (2007.).

Sjećanja Krležinih suvremenika | Zlatko Kauzlarić Atač

U utorak, 12. ožujka 2019. u 18 sati u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23., u okviru projekta Sjećanja Krležinih suvremenika, prema autorskoj zamisli Gorana Matovića, istaknuti slikar i scenograf svjedočit će o susretima s Krležom.

Od 1973. više je puta portretirao Krležu u raznim crtačkim tehnikama (olovka, tuš, pastel, ulje, akril); ističe se pastel u boji iz 1976. (s Krležinom posvetom sadašnjim vlasnicima) i dramatični Posljednji susret s Krležom – evokacija viđenja i razgovora 12.11.1981. Kao scenograf postavio je s velikim uspjehom više Krležinih tekstova i njihovih adaptacija. Sjajno je surađivao s Georgijem Parom, velikim redateljem Krležina teatra.

Nakon sjajnih Sjećanja Krležinih suvremenika koja su priredili Predrag Matvejević, Velimir Visković, Bora Ćosić, Željko Senečić, Marija Ujević Galetović, Slavko Goldstein, Irena Vrkljan, Edo Galić, Branislav Glumac, Ivan Golub, Latica Ivanišević, Vladimir Gerić, Rupprecht S. Baur, Antun Vrdoljak, Neva Rošić, Rajko Grlića i Marijeta Vujičić memorijski niz nastavljamo svjedočanstvom Zlatka Kauzlarića Atača.

Organizatori ovog projekta su Teatar poezije i Muzej grada Zagreba, a pokrovitelj je Grad Zagreb.

Za ovu prigodu Slastičarnica Zagreb sudionike ovog događanja počastit će Krležinim kafe šnitama koje su promovirane 2017. godine na Festivalu Miroslav Krleža.

Sjećanja Krležinih suvremenika: Zlatko Kauzlarić Atač u razgovoru s Goranom Matovićem

vrijeme: 12.03.2019. 18 h

mjesto: Zagreb; Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža, Krležin Gvozd 23

url: http://www.mgz.hr/

U utorak, 12. ožujka, u 18 sati, u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža, Krležin Gvozd 23, u okviru projekta  'Sjećanja Krležinih suvremenika', istaknuti slikar i scenograf  svjedoči o susretima s Krležom.

Od 1973. godine Zlatko Kauzlarić Atač više je puta portretirao Krležu u raznim crtačkim tehnikama (olovka, tuš, pastel, ulje akril); ističe se pastel u boji iz 1976. (s Krležinom posvetom sadašnjim vlasnicima) i dramatični Posljednji susret s Krležom – evokacija posljednjeg viđenja i razgovora 12. 11. 1981.

Kao scenograf postavio je s velikim uspjehom, više Krležinih tekstova i njihovih adaptacija. Sjajno je surađivao s Georgijem Parom, velikim  redateljem Krležinih drama.

Organizatori ovog projekta su Teatar poezije i Muzej grada Zagreba a  pokrovitelj je  Grad Zagreb.

Za ovu prigodu Slastičarnica Zagreb sudionike ovog događanja počastit će Krležinim kafe-šnitama koje su predstavljene 2017. godine na  Festivalu Miroslav Krleža.

Izvor:Culturnet.hr

Nikola Šimić Tonin | Miroslav Krleža

Bit ću iskren pa priznati, trebalo mi je vremena i vremena pomiriti se s Krležom. Krležu uistinu ne može čitati svatko. Za pristupiti Krleži potrebno je ogromno predznanje. Ali kada jednom pročitate Krležu uistinu niste više isti. Kao što se preporuča stranim veleposlanicima ili drugim „predstavnicima“ kad idu na službu u BiH čitati Andrića, za razumjeti cio ovaj prostor neizostavno treba čitati Krležu. Krležine Zastave. Kad smo slavili veliku godišnjicu Velikoga rata upoznali smo se sa svom veličinom Krleže u međunarodnim razmjerima. Koji to još naš književnik izuzev Andrića može izaći na međunarodnu scenu da se „mjeri“. Ima ih ali stanu na prste jedne ruke. Na upit Andriću tko je od njih dvojice veći, on il' Krleža, Andrić je odgovorio Andrićevski:

Program obilježavanja obljetnice smrti Miroslava Krleže

U subotu 29. prosinca (na dan Krležine smrti) u 18 sati u Centru Miroslav Krleža, Lovćenska 85a, priređujemo program Krleža 2018. Istaknuti umjetnici/ce i teoretičari/ke rekapitulirat će Krležinu 2018. godinu u Hrvatskoj i svijetu. U okviru programa građenog udijelom glumačkog umijeća, glazbe i filma sjećamo se velikana hrvatske umjetnosti koji su nas napustili u 2018. godini (Georgij Paro, Tonko Lonza, Željko Senečić, Ivan Golub, Zlatko Bourek, Josip Vaništa…), a pripadali su Krležinom sazviježđu. U okviru programa promovirat ćemo pretisak Krležinih “Pjesama 1. i 2.” i “Hrvatske rapsodije” te knjige Ivana Glišića i Daniela Radočaja “Krleža i Veliki rat ili Kako smo pojeli Krležu od marcipana”.

U programu sudjeluju: Tonko Maroević, Suzana Marjanić, Luko Paljetak, Matko Sršen, Perica Martinović, Ljiljana Bogojević, Matija Prskalo, Sara Stanić, Ana Vučak Veljača, Dubravka Lelas, Paola Slavica, Ana Marija Žužul, Zlatko Sviben, Branko Brezovec, Andrej Kopčak, Filip Sertić, Neven Šverko, Mario Igrec i Goran Matović, autor događanja.

Zaklada Adris ove je godine na području stvaralaštva dodijelila umjetničkoj organizaciji Teatar poezije sredstva za razvoj multimedijske platforme Krleža.hr. Naravno, to je tek prvi korak u realizaciji projekta iza koga stoje Teatar poezije i Hamper studio.

Sjećanja Krležinih suvremenika | Neva Rošić

U utorak, 22. svibnja 2018. u 18 sati u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže (Krležin Gvozd 23) u okviru projekta Sjećanja Krležinih suvremenika, prema autorskoj zamisli Gorana Matovića, velika glumica Neva Rošić svjedočit će o susretima s Krležom. 

U ovim sjećanjima Neva Rošić govorit će nam o fascinaciji Krležinim čudom riječi, o tome kako ga je kao djevojčica gledala u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivan pl. Zajc u Rijeci, te ulogama u Krležinim dramama.

Neva Rošić u domu velikog pisca svjedočit će o svojoj "Krležijani".

Vrhunac glumačkog puta Neve Rošić njezina je interpretacija triju junakinja iz glembajevskog ciklusa (barunica Castelli, Laura, Klara). Kritičari su zapisali kako je rijetko koja glumica te likove oblikovala s toliko profinjenog i produhovljenog psihološkog nijansiranja. Taj triptih ostaje ne samo najupečatljivija ekspresija iz razdoblja njene pune glumačke zrelosti, već i pravi dragulj u povijesti novije hrvatske glumačke umjetnosti.

Nakon sjajnih Sjećanja Krležinih suvremenika koja su priredili Predrag Matvejević, Velimir Visković, Bora Ćosić, Željko Senečić, Marija Ujević Galetović, Slavko Goldstein, Irena Vrkljan, Edo Galić, Branislav Glumac, Ivan Golub, Latica Ivanišević, Vladimir Gerić, Rupprecht S. Baur, Antun Vrdoljak memorijski niz nastavljamo svjedočanstvom Neve Rošić.

Organizatori ovog projekta su Muzej grada Zagreba i Teatar poezije, a pokrovitelj Grad Zagreb.

Za ovu prigodu Slastičarnica Zagreb sudionike ovog događanja počastit će Krležinim kafešnitama koje su promovirane na prošlogodišnjem Festivalu Miroslav Krleža.

Sjećanja Krležinih suvremenika | Antun Vrdoljak

U utorak, 8. svibnja 2018. u 18 sati u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23, u okviru projekta Sjećanja Krležinih suvremenika prema autorskoj zamisli Gorana Matovića, ugledni redatelj Antun Vrdoljak svjedočit će o susretima s Krležom.

Antun Vrdoljak često je radio filmove po značajnim literarnim predlošcima. Iz njegovog opusa izdvaja se 'Kiklop' koga je snimio po temama i motivima iz romana Ranka Marinkovića, te 'Glembajevi' prema Krležinoj drami i prozi. Krleža je želio upoznati Vrdoljaka nakon filma 'Kad čuješ zvona'. U ovom susretu veliki redatelj govorit će o našoj poslijeratnoj društvenoj i kulturnoj sceni u kojoj je Krleža bio centralna figura. Vrdoljak će opisati atmosferu susreta s Krležom te što je prethodilo snimanju filma Glembajevi 1988. godine.

Riječ je o vizualno estetiziranom te scenografski i likovno zaokruženom i dojmljivom ostvarenju koje se, pored elegantne i atmosferične režije, ritmične naracije i efektnoga gradiranja dramske tenzije, spretnog umetanja ekspresionističkih detalja, izvrsne glazbe Arsena Dedića i sjajne fotografije Vjekoslava Vrdoljaka odlikuje i vrlo sugestivnim glumačkim nastupima. Redatelj vješto psihološki nijansira tamnim tonovima oslikane važnije protagoniste te na ekran učinkovito prenosi tipičnu krležijansku dekadenciju u ono vrijeme nepostojećih hrvatskih kapitalističkih obitelji.

Nakon sjajnih Sjećanja Krležinih suvremenika koja su priredili Predrag Matvejević, Velimir Visković, Bora Ćosić, Željko Senečić, Marija Ujević Galetović, Slavko Goldstein, Irena Vrkljan, Edo Galić, Branislav Glumac, Ivan Golub, Latica Ivanišević, Vladimir Gerić, Rupprecht S. Baur memorijski niz nastavljamo svjedočanstvom Antuna Vrdoljaka. Organizatori ovog projekta su Muzej grada Zagreba i Teatar poezije, a pokrovitelj Grad Zagreb.

Za ovu prigodu Slastičarnica Zagreb će sudionike ovog događanja počastit Krležinim kafešnitama koje su promovirane na prošlogodišnjem Festivalu Miroslav Krleža.

Književna tribina | 'Vinko Vošicki - poveznica između Krleže i Čeha'

vrijeme: 09.05.2018.

mjesto: Knjižnica i čitaonica Fran Galović Koprivnica

U srijedu, 9. svibnja 2018. u 19 sati, u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice 'Fran Galović' Koprivnica održat će se književna tribina Hrvatsko-češkog društva posvećena Miroslavu Krleži i njegovim vezama s Česima povodom 125. godišnjice njegova rođenja.  

Sjećanja Krležinih suvremenika | prof. Rupprecht S. Baur

Dragi prijatelji,

pozivamo vas na još jedan u nizu programa Sjećanja Krležinih suvremenika, u utorak 17.4.2018. u 18 sati u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23.

Ugledni njemački profesor i slavist Rupprecht S. Baur u razgovoru s Goranom Matovićem svjedočit će o susretima s Krležom. U razgovoru sudjeluje i profesor Marijan Bobinac sa zagrebačke germanistike, prijatelj i kolega profesora Baura koji je inače bio njemački lektor na germanistici Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1968. do 1972. Gospodin Baur snimio je razgovor s velikim piscem u travnju prije 50 godina. To je jedini Krležin razgovor snimljen na njemačkom jeziku, a burna 1968. godina ponudila im je zanimljiv okvir. Uz ovo dragocjeno sjećanje reproducirat ćemo fragmente razgovora uz prijevod.

Nakon sjajnih Sjećanja Krležinih suvremenika koja su priredili: Predrag Matvejević, Velimir Visković, Bora Ćosić, Željko Senečić, Marija Ujević Galetović, Slavko Goldstein, Irena Vrkljan, Edo Galić, Branislav Glumac, Ivan Golub, Latica Ivanišević, Vladimira Gerića - memorijski niz nastavljamo svjedočanstvom Rupprechta S. Baura.

Organizatori ovog projekta su Muzej grada Zagreba i Teatar poezije, pokrovitelj Grad Zagreb, a partner Goethe Institut.

Za ovu prigodu Slastičarnica Zagreb sudionike ovog događanja počastit će Krležinim kafe šnitama koje su promovirane na prošlogodišnjem Festivalu Miroslav Krleža.

Radujemo se novom susretu s vama,

vaš Teatar poezije

Predstavljanje njemačkog izdanja Krležinog romana 'Zastave' u Wiesbadenu

vrijeme: 08.11.2017. 19 h

mjesto: Njemačka; Holsteinstr. 15a, Wiesbaden

Predstavljanje romana 'Zastave' (njemačko izdanje 'Die Fahnen') autora Miroslava Krleže održat će se u Hrvatskoj čitaonici Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu u srijedu, 8. studenog, u 19 sati.

Die Fahnen - opširnije

Izvor:Culturnet.hr

Putovanje kroz prostor i vrijeme na 6. Festivalu Miroslav Krleža

vrijeme: 01.07.2017. - 07.07.2017.
mjesto: Zagreb; Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže, Krležin Gvozd 23
organizator: Teatar poezije, Muzej grada Zagreba
url: http://www.mgz.hr/

Šesti Festival Miroslav Krleža održat će se od 1. do 7. srpnja na Krležinu Gvozdu, a program najavljen kao putovanje kroz vrijeme i prostor posvećeno impresivnom djelu velikog hrvatskog pisca otvorit će u subotu gostovanje beogradske predstave 'U agoniji'.

Novo izdanje festivala koji svojim programima nastoji o Krleži govoriti kao o živom piscu, te "oživjeti" njegovo djelo spajanjem umjetnika različitih generacija i poetika najavio je u utorak na konferenciji za novinare na terasi Memorijalnog prostora Miroslava i Bele Krleža na Krležinu Gvozdu utemeljitelj i ravnatelj festivala Goran Matović.

Miroslav Krleža | Jesenja pjesma

Nepoznat Netko donio je Jesen
u Sjevernu Sobu.
O, sada,
kad sve je boja, berba i miris vina,
i kad se cuje pjesma Stvari i Zivina,
i kad mrtvaci vicu od ceznje u grobu,
Nepoznat Netko donio je Jesen
na srebrnom pladnju
u sobu:
grozdje i kruske, jabuke i smokve.

A vani se puse suncanog soka lokve,
i cuje se kroz prozor
gdje u svili dana
pjeva negdje zena
i cvrkucu ptice.

Miroslav Krleža | Pjesma svjetioničara

Ja sam potpuno sam sa svojim praznim sobom,
sa svjetiljkom u tmini, sa svjetiljkom i grobom,
ja sam potpuno sam sa samim sobom.

Ja sam potpuno sam sa svojim praznim domom,
sa svojom ladjom i svojim brodolomom.

Svjetlosti moje putuju po tmini,
i lete ko rakete plamena signala,
iz blata i magle, iz gluposti i kala,
opet je jedna pjesma kao zvijezda pala.

Miroslav Krleža | Čežnja

Dogadja se to u jesenjoj noci,
kada pada kestenje po asfaltu i kada se cuju psi u daljini,
i kada se tako neopisivo javlja ceznja za nekim,
tko bi bio dobar, nas, bliz, intima, drug,
i kome bi mogli da pisemo pismo.
Ispovjedili bismo mu sve sto lezi u nama.
Pismo bi mu pisali a njega nema.

_________________________________________________

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.