Pozivnica za Književni petak - Vendi Vernić: Komunikacija ilustracijom

Poštovani,pozivamo Vas na tribinu Književni petak, koja će se održati u petak, 11. travnja 2025. godine početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu 6, s naslovom: Vendi Vernić:

Komunikacija ilustracijom.

Vendi Vernić ilustratorica je i dizajnerica mlađe generacije koja je za svoj rad osvojila brojne nagrade. Među njima se posebno ističu dvije prestižne, dodijeljene na najvažnijim svjetskim smotrama ilustracije - u Bologni i Bratislavi. Ako kažemo da je u svom likovnom izrazu zadržala način izražavanja blizak djeci, time smo izrekli frazu koja pojednostavnjuje postupak koji je u svojoj strukturi mnogo složeniji, jer njezin rad odražava sposobnost vizualnog mišljenja i komunikacije univerzalnim jezikom, neovisno o državi ili kulturi iz koje autor dolazi. Vendi Vernić dio je hrvatske ilustratorske scene, čiji su autori iznimno uspješni i cijenjeni u inozemstvu, ali često ostaju nedovoljno prepoznati u domaćoj javnosti.

U razgovoru s njom saznat ćemo kako je oblikovala svoj prepoznatljiv stil, na koji način pristupa odnosu teksta i slike, koje su glavne razlike između hrvatske i međunarodne ilustratorske scene te odgovore na mnoga druga zanimljiva pitanja.

Vendi Vernić (1991., Zagreb) djeluje kao ilustratorica, dizajnerica i vizualna umjetnica. Dobitnica je IX International Award for Illustration Bologna Children’s Book Fair - Fundación SM (2018.) za samoiniciranu seriju ilustracija prema priči „Krokodil” F. M. Dostojevskog. Na Bijenalu ilustracije Bratislava 2023. osvojila je međunarodnu nagradu BIB Plaque za ilustracije u slikovnici „Luda kuća” Sanje Lovrenčić. Među ostalim priznanjima ističe dvije nagrade „Grigor Vitez” za ilustracije iz knjige „Mjesec od papira” Milane Vuković-Runjić (Vuković&Runjić, 2022.) te za ilustracije iz zbirke kratkih priča i poezije “Sedam mačaka” Daniila Harmsa (Mala zvona, 2019.), tri nagrade „Ptičica” za ilustracije u slikovnicama „Čarobne naočale” Ane Dobričić (Mala zvona, 2022.), „Luda kuća” Sanje Lovrenčić (Mala zvona, 2021.), i knjizi „Priče 1, 2, 3, 4” Eugènea Ionesca (Mala zvona, 2020.), i nagradu „Ovca u kutiji” za najbolju hrvatsku slikovnicu („Luda kuća” Sanje Lovrenčić, 2021.). Dobitnica je diplome Časne liste IBBY-a 2024. u kategoriji ilustratora. Održala je više samostalnih izložbi u Zagrebu, Varaždinu, Ljubljani, Moskvi, Bologni, Tokiju, i Seulu, te sudjelovala na tridesetak žiriranih grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Frano Dulibić radi kao profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Bavi se istraživanjima hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljeća, poviješću karikature, ilustracije, stripa, animiranog filma te javnim spomenicima kao i drugim intervencijama u javnom prostoru. Objavljuje znanstvene i stručne radove i knjige: „Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.“ (2009.), „Oto Reisinger“ (2008.), „Slikarstvo Vladimira Varlaja“ (2011.) „Omer Mujadžić (2015.) i „Prikazi grada između utopije i distopije, u karikaturi, stripu i animiranom filmu, od 1945. do 2020. godine” (2024.). Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima i priređuje izložbe.

Veselimo se vašem dolasku!

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Starčevićev trg 6

10 000 Zagreb

e-mail: knjizevni.petak@kgz.hr

Pozivnica za Književni petak - Svijet ilustracije: linijama, potezima i riječima Svjetlana Junakovića

 

Poštovani,

pozivamo Vas na tribinu Književni petak, koja će se održati u petak, 21. ožujka 2025. godine početkom u 20 sati u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu 6, s naslovom: Svijet ilustracije: linijama, potezima i riječima Svjetlana Junakovića.

Druga ovogodišnja tribina donosi teme iz svijeta ilustracija kroz stvaralaštvo Svjetlana Junakovića, koji je ujedno i naš gost, a već prepoznatljivo lice tribine, Frano Dulibić, i ovog će petka biti njezin voditelj i urednik.

Svjetlan Junaković, ilustrator preko dvjesto pedeset knjiga u više od trideset zemalja svijeta, nagrađivan je preko četrdeset puta, od čega s preko trideset inozemnih nagrada. Stvorio je vlastiti prepoznatljiv likovni izraz temeljen na jasno definiranom crtežu, ne zanemarujući vidljive slikarske poteze i raznolike teksture. Najvjerojatnije je najviše objavljivan hrvatski autor u Kini, gdje je do sada objavio dvadeset i osam knjiga. Osim bogatog ilustratorskog opusa, Junaković je iznimno produktivan kipar s prepoznatljivim likovnim izrazom, koji često izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu. Protivi se vezivanju uz trendove, a svojim pedagoškim radom stvara vlastiti metodološki pristup promišljanju ilustracije te utječe na formiranje novih generacija iznimno uspješnih ilustratora koje i nakon diplome potiče na nove iskorake. On je sugovornik koji može, među ostalim, odgovarati na pitanja kakvi su trendovi vezani uz ilustrirane knjige kod nas i u svijetu, kakva je hrvatska ilustratorska scena te kakva je budućnost ilustracije.

Svjetlan Junaković, diplomirao je kiparstvo na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu 1985. godine. Od tada, kontinuirano se bavi crtežom, ilustracijom i skulpturom (prvih 25 godina kao samostalni umjetnik, a sada kao redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu).

Samostalno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu. Za izložbu skulptura (Gliptoteka HAZU, 2015.) nagrađen je nagradom „Vladimir Nazor“ Ministarstva kulture RH 2016. godine. Autor je brojnih autorskih knjiga za djecu, koje su izdane u više od 30 zemalja svijeta i koje su nagrađivane s desecima međunarodnih nagrada. Za knjigu Gran libro de los retratos de animales (OQO editora, Španjolska) nagrađen je nagradom Bologna Ragazzi Award u Bologni 2008., te za najbolju knjigu u Španjolskoj (2007.) i u Italiji (2008.). Dva puta je, kao hrvatski predstavnik, bio nominiran za Hans Christian Andersen Illustrator Award, najznačajniju nagradu za dječju ilustraciju. Junakovićev animirani film Moj put, u produkciji Bold studija iz Zagreba proglašen je za najbolji film na Hrvatskom festivalu animiranog filma (2010.) te je prikazan na festivalu u Annecyju i na stotinjak festivala diljem svijeta.

Dr. sc. Frano Dulibić, redoviti profesor od 1993. godine, radi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživanjima hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljeća, poviješću karikature, ilustracije, stripa, animiranog filma te javnim spomenicima kao i drugim intervencijama u javnom prostoru. Objavljuje znanstvene i stručne radove i knjige: „Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.“ (2009.), „Oto Reisinger“ (2008.), „Slikarstvo Vladimira Varlaja“ (2011.) „Omer Mujadžić (2015.) i „Prikazi grada između utopije i distopije, u karikaturi, stripu i animiranom filmu, od 1945. do 2020. godine” (2024.). Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima i priređuje izložbe.

Veselimo se vašom dolasku!

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Starčevićev trg 6

10 000 Zagreb

e-mail: knjizevni.petak@kgz.hr

Književni petak | Veljko Bulajić: čovjek koga ne treba zaboraviti

 

Književni petak | Ekokritika

 

Književni petak, Stroga mjera pjesničke slobode, Gradska knjižnica, 10. 11. u 20 sati

Pozivamo vas na tribinu Književni petak, koja će se održati u okviru manifestacije Mjesec hrvatske knjige u petak, 10. studenoga 2023. u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija kupola, 3. kat:

Stroga mjera pjesničke slobode: poezija u prijevodu i prepjevu

Prijevod ili prepjev? Čiji duh zazivati, onaj strane ili onaj domaće književnosti? Što žrtvovati – zvučnost ili izvorni značenjski sadržaj? Koga baciti pod vlak – sebe ili pjesnika/inju?

Iako je već uobičajeno ovakve najave započinjati nizom pitanja, rad književnog prevoditelja, a pogotovo prevoditelja poezije, obilježen je upravo teškim i izazovnim pitanjima, dilemama i kompromisima, od kojih mnoga zadiru u samu smislenost takvog pothvata. Pa ipak, što bi bila naša ili koja god druga zapadna književnost bez Dantea, Goethea ili engleskih romantičara?

O (ne)razrješivim dvojbama prijevoda i prepjeva poezije, a posebno one vezanog stiha – s rimom i jasnim metrom – razgovarat će Snježana Husić, Goran Čolakhodžić i Anda Bukvić Pažin, a sebi i svim slušateljima pokušat će barem nešto od toga razjasniti pozivajući se na konkretne primjere iz tuđih i vlastitih objavljenih i neobjavljenih prepjeva. (A. B. P.)

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Knjižnice grada Zagreba

Starčevićev trg 6

10000 Zagreb

Književni petak, Između publike i države?: hrvatski film i njegovi gledatelji, 12. svibnja 2023. u 20 sati

 

Poštovani,

pozivamo vas na tribinu Književni petak u petak, 12. svibnja 2023. u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat:

Između publike i države?: hrvatski film i njegovi gledatelji

Urednik i voditelj Književnog petka: Silvestar Mileta

Sudionice: Miljenka Čogelja, Ankica Jurić Tilić

Petnaestak godina od uvođenja novog zakonodavnog (Zakon o audiovizualnoj djelatnosti, 2007.) i infrastrukturnog (HAVC, 2008.) okvira hrvatske kinematografije, brojna filmska djela (1102) svih rodova i vrsta snimljena su u sustavu koji, kao i najveći broj europskih filmskih industrija, nosi obilježja državne kinematografije. Suvremena hrvatska kinematografija stvara se uzimajući u obzir mišljenje struke te raznolikost u tematskom, stilskom, žanrovskom, generacijskom i rodnom spektru. Filmske se projekte potiče na različite načine, sufinanciraju se festivali, koprodukcije, knjige, edukativni programi i nezavisna kina kojih je zbog digitalizacije značajno više. Hrvatska je, kao što je bila i u objema Jugoslavijama, omiljena lokacija stranih produkcija, sada zahvaljujući i povratu poreza te kvalitetnom lokalnom kadru. Hrvatska filmska ostvarenja najveće vidljivosti su ona priznata na važnijim filmskim festivalima (Cannes, Venecija, Locarno, Sarajevo, Europske filmske nagrade itd.). Međutim, broj gledatelja hrvatskog filma i dalje je nezadovoljavajući, jer i takve laureate u hrvatskim kinima pogleda manji broj ljudi nego što je gledatelja domaćeg filma u nekim susjednim zemljama.

 

Kako snimiti film u Hrvatskoj, kome ga i kako prikazati? Tko su gledatelji hrvatskog filma, kakva su nam kina, a kakva televizija? Dokle sežu europski obzori naše kinematografije? Na što u hrvatskoj kinematografiji možemo biti ponosni, a što bi valjalo popraviti?  

Iza kulisa stvaranja hrvatskog filma kroz osobna iskustva i recentne uspjehe na predstojećem Književnom petku vodit će nas Ankica Jurić Tilić (Kinorama) i Miljenka Čogelja (Pipser), nagrađivane producentice suvremene hrvatske kinematografije. (S. M.)

Više na: https://www.kgz.hr/hr/aktualni-knjizevni-petak/28848.

Pratite nas i na Facebooku (https://www.facebook.com/knjizevnipetak/) 

i Instagramu Književnog petka (https://www.instagram.com/knjizevni.petak/?hl=hr).

Srdačan pozdrav, 

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Knjižnice grada Zagreba

Starčevićev trg 6

10000 Zagreb

Književni petak, Koje je boje Zagreb? - 21. travnja 2023. u 20 sati, Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6, Čitaonica, 1. kat

Poštovani, 

pozivamo vas na tribinu Književni petak, koja će se održati u okviru manifestacije Noć knjige u petak, 21. travnja 2023. u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Čitaonica, 1. kat:

Koje je boje Zagreb?

Gosti: Rosana Ratkovčić, Boris Štromar

Urednik i voditelj Književnog petka: Saša Šimpraga

Gradove je moguće klasificirati po nizu parametara, a jedan od njih je i boja. Boje u gradu u pravilu nose neki (vizualni) osjetilni doživljaj. One su stvarne (npr. crveni šestinski kišobrani ili zeleni Franceki) i simbolične (npr. crvena Trešnjevka). Neke od gradskih ulica u imenu nose boje, npr. Žuti breg ili Zeleni kut. Boje u arhitekturi karakteriziraju pojedina stilska razdoblja. Simboličko značenje boje nosi različite poruke u javnom prostoru.

Na primjeru Belog Zagreba čija je službena boja plava, o fenomenu boje u gradu govorit će dva gosta, i to jedna o gradu danju, a drugi o gradu noću: dr. sc. Rosana Ratkovčić i Boris Štromar. (S. Š.)

 

Dr. sc. Rosana Ratkovčić je povjesničarka umjetnosti i kustosica, docentica na Odjelu za umjetničke studije Sveučilišta Sjever. Istraživački, stručni i izložbeni interesi vezani su uz urbane teme, a uključuju ulogu slike i drugih semantičkih oznaka u javnom prostoru.

Boris Štromar je jedan od osnivača Astronomskog društva Beskraj. Osim popularizacije astronomije kroz brojna javna opažanja astronomskih događaja u Zagrebu, bavi se i problemom pretjeranog svjetlosnog onečišćenja. Kroz rad Udruge za zaštitu noćnog neba “Naše nebo”, čiji je dopredsjednik, sudjelovao je u izradi Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i pripadajućih pravilnika.

Saša Šimpraga je publicist i aktivist. Autor je knjige „Zagreb, javni prostor“ i urednik nekoliko knjiga u polju arhitekture i umjetnosti. Osnivač je i voditelj platforme 1postozagrad koja se volonterski bavi poboljšanjima Zagreba.

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Knjižnice grada Zagreba

Starčevićev trg 6

10000 Zagreb

e-mail: knjizevni.petak@kgz.hr

tel: 01/4694-327

Pratite nas i na Facebooku (https://www.facebook.com/knjizevnipetak/) i Instagramu Književnog petka (https://www.instagram.com/knjizevni.petak/?hl=hr) i webu KGZ-a: https://www.kgz.hr/hr/aktualni-knjizevni-petak/28848!

Književni petak

pozivamo vas na prvu ovogodišnju tribinu Književni petak, koja će se održati u petak, 31. ožujka 2023. u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola:

Čitaj(mo)! poeziju – drugačiji formati poezije za publiku

Čini se kako poezija zadnjih godina dolazi do sve šireg kruga čitatelja, kao da je čitanija nego prije. Međutim, i dalje velik broj ljudi zazire od posezanja za knjigom poezije, bilo da je riječ o posudbi u knjižnici ili kupovini. S druge strane, čini se kako poezija sve više dopire do publike na neke druge načine – društvenim mrežama, radijem, javnim čitanjima, glumačkim izvedbama. To se pokazuje kao sjajan način da se publika zainteresira te i sama započne potragu za poezijom.

O mogućnostima donošenja poezije na drugačiji način pred publiku, kao i formatima kojima se bave – radijem i glumačkim izvedbama – razgovarat ćemo sa spisateljicom Irenom Matijašević, urednicom na Trećem programu Hrvatskog radija koja uređuje emisije o poeziji, te glumicom Gordanom Gadžić koja je pokrenula uspješan projekt U traganju za izgubljenom poezijom. (M. H.)

Urednica i voditeljica: Monika Herceg

Vidimo se!

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Knjižnice grada Zagreba

Starčevićev trg 6

10000 Zagreb

e-mail: knjizevni.petak@kgz.hr

tel: 01/4694-327

Književni petak | Umjetnost i psihoterapija

Umjetnost je neodvojiva od specifičnog oblika senzibiliteta koji utječe na umjetničko stvaralaštvo kojim umjetnik, svijetom pogođen na drukčiji način, kroz umjetničko djelo posreduje unutarnje stanje duše. Iz te je perspektive razumljiva povezanost umjetnosti i psihoterapije, odnosno različitih oblika psihoterapeutskih praksi koje upravo putem umjetnosti i umjetničkog stvaralaštva pomažu u liječenju. Na tribini će tako biti riječi o povezanosti umjetnosti i psihe te važnosti umjetnosti u prihoterapeutskim praksama. (G. S.)

Sudionici: Vlasta Štalekar, Marko Tokić

Urednik i voditelj Književnog petka: Goran Sunajko

Književni petak, Suvremeni imperativ ljepote, Gradska knjižnica, Starčevićev trg 6, 15. X. u 20 sati

Suvremeni imperativ ljepote

Od grčkih se izvora pojam lijepoga vezivao uz smisao kozmosa koji je podrazumijevao harmoniju (kozmos je skladno uređen), pa riječ "kozmetika" danas označava radnje dovođenja lica i tijela u skladnu formu, nasuprot viškovima i nepravilnostima (deformacijama, asimetrijama, disproporcionalnostima). S druge strane, u pojedinim se umjetničkim pokretima modernizma razvila afirmacija "ružnoga" kao protesta kozmičkoj ljepoti, odnosno umjetnost je izražavala važnost upravo tih "viškova" i "nepravilnosti" koji odstupaju od kanona ljepote, a u kojima se događa smisao umjetnosti kao emancipacijskog zahtjeva za autentičnošću.

Na tribini će biti zastupljeni različiti pogledi na transformaciju mišljenja lijepoga danas, a sudionici će raspravljati na koje se sve načine imperativ ljepote reflektira u umjetnosti i estetskoj medicini. (G. S.)

Sudionici: Željana Bolanča, Frano Dulibić

Urednik i voditelj Književnog petka: Goran Sunajko

Književni petak, Patanjalijeve Yoga Sutre i nove interpretacije, 26. ožujka u 20 sati

 

Poštovani,

pozivamo Vas na tribinu Književnog petka u petak, 26. ožujka, koja će se održati u čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice, Starčevićev trg 6, s početkom u 20 sati.

Patanjalijeve Yoga sutre i nove interpretacije

Patanjalijeve Yoga sutre drevni su spis indijske samkhya filozofije, kapitalno djelo indijske misli, koje je slabo prevođeno na hrvatski jezik - tek djelomično ili bez potrebnih komentara ključnih za razumijevanje teksta. Početkom 2019. godine objavljeno je novo izdanje ovoga djela pod naslovom "Patanjalijeva Niska o yogi" u prijevodu i komentaru prevoditelja i filozofa Domagoja Orlića.

Književni petak | Društveno angažirane izvedbene prakse

12. ožujka u 20 sati

Društveno angažirana izvedba uglavnom se percipira kao vrsta izvedbe koja problematizira važne društvene teme i/ili političke pojave nastojeći senzibilizirati javnost i izazvati društvenu reakciju. Dominantno shvaćanje angažirane izvedbe podrazumijeva klasično strukturirane dramske predstave realizirane u okviru kazališnih institucija, uz sudjelovanje profesionalaca i profesionalki.

No onkraj i izvan kazališnih institucija u Hrvatskoj se već desetljećima razvijaju drugačije vrste nešto manje vidljivih angažiranih praksi, koje teatrologija naziva primijenjenim kazalištem, kao i u javnosti još manje prisutne prakse inkluzije u suvremenom plesu. Riječ je o pristupima u kojima skupine koje su pogođene nekom društvenom nepravdom ili su iz nekih drugih razloga ranjive zauzimaju aktivnu ulogu u stvaralaštvu, dok se izvedba i kazalište koriste kao metode za ostvarivanje konkretnih društvenih ciljeva. Institucionalno angažirano kazalište, primijenjeno kazalište i angažirane plesne prakse spaja nastojanje da izazovu društvene promjene te tendencija da djeluju u političkom polju, bilo da artikuliraju politički relevantne probleme ili interveniraju u područja u kojima su institucije zakazale.

Književni petak | Tradicija, baština i ideologija - 26. veljače 2021.

Pozivamo Vas na tribinu Književnog petka u petak, 26. veljače, koja će se održati u čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice, Starčevićev trg 6, s početkom u 20 sati.

Tradicija, baština i ideologija

Kulturna, književna i umjetnička baština i tradicija ključne su nositeljice ideoloških značenja. U tom smislu, institucionalizirano znanje o njima pretežito je podređeno reprodukciji dominantnih pripovijesti, rijetko se upuštajući u kritiku njihovih temeljnih pretpostavki. U širem postsocijalističkom kontekstu, to znači da shvaćanjem kulture, umjetnosti i književnosti, kao i njihovih povijesti, upravlja nacionalno-liberalni konsenzus koji naš pogled unatrag prekraja u skladu sa svojim antagonizmom prema prethodnom društvenom uređenju i njegovim dostignućima. To prekrajanje služi se različitim strategijama: ponekad je riječ o negaciji činjenica i praksi neuklopivih u obzor današnje građanske ideologije, a ponekad o njihovom tendencioznom izobličavanju i kooptaciji.

Književni petak, 27. studenog 2020. u 20 sati

Poštovani,

pozivamo vas na tribinu Književnog petka u petak, 27. studenog u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Čitaonica na 1. katu, Starčevićev trg 6.

Europska prijestolnica kulture – kad se podvuče crta

Iskustva gradova koji su ponijeli titulu europskih prijestolnica kulture različita su: sežu od projekata koji su odjeknuli i dubinski izmijenili kulturnu, društvenu i ekonomsku dinamiku grada i regije, pa sve do skandala i bankrota onih koji su tu priliku propustili. Kakvo je iskustvo Rijeke, europske prijestolnice kulture, u turbulentnoj godini koja još nije završila? (R. S.)

O tome kakva je europska prijestolnica kulture bila Rijeka te je li prilika iskorištena ili propuštena svoja viđenja sučeljavaju i dijele: Valerij Jurešić, Irena Kregar Šegota i Igor Mavrin.

Književni petak - Smisao egzistencije, 6. 11. 2020. u 20 sati

 

Smisao egzistencije: 60 godina Sartrea na Petku

„Misliti, znači promijeniti se“, ustvrdio je Sartre u vremenu radikalne promjene smisla postojanja, koje određujemo egzistencijalizmom. To nije samo zahtjev za pukim postojanjem, nego i za smislom života koji se ne nalazi nigdje izvan svijeta, već u nama samima, koji proizvodimo vlastiti, autentični smisao. Egzistencija zato prethodi esenciji, pa je čovjek ništa drugo do „vlastiti projekt“. Francuski filozof i književnik Jean-Paul Sartre u svojoj je filozofskoj misli sjedinio najutjecajnija filozofska strujanja 20. stoljeća - fenomenologiju, filozofiju egzistencije i marksizam - koja se kao zasebni putovi međusobno nisu podnosili, dok je u književnosti izražavao proturječje između egzistencijalističkog otuđenja i angažirane umjetnosti (književnosti). Istina o čovjeku, ukazivao je Sartre, najbliža je suočenju s apsurdom te rastrganošću između sebe i drugog, otuđenja i angažmana, smisla i besmisla, krize subjekta i slobode, komunizma i kapitalizma.

Afirmacijom pitanja ništavila, tjeskobe, mučnine, očaja, otuđenja, seksualnosti i revolucionarnosti ne obilježavamo samo njegovo gostovanje na tribini Književnog petka 1960. godine, održanoj u tadašnjoj Radničkoj biblioteci, već afirmiramo i važnost naslijeđa njegova mišljenja u svijetu novih promjena i imperativa iznalaženja neke nove autentične egzistencije, nespremne pristati na svijet koji je dan i prosječnost koja ga podržava. (G. S.)

Natječaj Književnog petka: Zagrebu – riječju i slikom

Uredništvo Književnog petka, najdugovječnije zagrebačke književno-kulturne tribine u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, objavljuje natječaj u kojem sve zainteresirane građane poziva na kreativni odgovor na nedavni razorni potres u kontekstu epidemije korornavirusa, situaciju bez presedana u novijoj zagrebačkoj povijesti.

Jedinstvena je to prilika da svi koji žele zabilježe ono što im u ovim trenucima znači ovaj grad, osobito u svjetlu nadolazećeg Dana grada Zagreba 31. svibnja 2020. godine.

Pjesmu, kratku priču, fotografiju i/ili kratki video inspiriran Zagrebom svi zainteresirani građani Republike Hrvatske mogu poslati na mail e-adresu knjizevni.5ak@gmail.com zaključno do nedjelje, 17. svibnja 2020. godine.

Peteročlani žiri odlučit će o najboljim radovima u svakoj kategoriji, a po normalizaciji poslovanja u Gradskoj knjižnici će se organizirati predstavljanje nagrađenih autora i njihovih radova.

Članovi žirija bit će pjesnikinja Sanja Baković i urednik portala Kultupunkt.hr Lujo Parežanin, oboje ovogodišnji urednici i voditelji Književnog petka, te troje članova Uredništva Književnog petka iz redova knjižničara. 

Više o samom natječaju možete pročitati ovdje: https://bit.ly/34TpbeE.

Za sva ostala pitanja stojimo na raspolaganju. 

Hvala! 

Ivana Fištrek 

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Knjižnice grada Zagreba

Starčevićev trg 6

10000 Zagreb

e-mail: knjizevni.petak@kgz.hr

tel: 01/4694-327

Natječaj Književnog petka: Zagrebu – riječju i slikom

Uredništvo Književnog petka, najdugovječnije zagrebačke književno-kulturne tribine u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, objavljuje natječaj u kojem sve zainteresirane građane poziva na kreativni odgovor na nedavni razorni potres u kontekstu epidemije kororna virusa, situaciju bez presedana u novijoj zagrebačkoj povijesti.

Jedinstvena je to prilika da svi koji žele zabilježe ono što im u ovim trenucima znači ovaj grad, osobito u svjetlu nadolazećeg Dana grada Zagreba 31. svibnja 2020. godine.

Pjesmu, kratku priču, fotografiju i/ili kratki video inspiriran Zagrebom svi zainteresirani građani Republike Hrvatske mogu poslati na mail e-adresu knjizevni5ak@gmail.com zaključno do nedjelje, 17. svibnja 2020. godine.

Peteročlani žiri odlučit će o najboljim radovima u svakoj kategoriji, a po normalizaciji poslovanja u Gradskoj knjižnici će se organizirati predstavljanje nagrađenih autora i njihovih radova.

Više o samom natječaju možete pročitati ovdje: https://bit.ly/34TpbeE.

Književni petak | 13. ožujka 2020. u 20 sati

Suvremeni imperativ ljepote

Od grčkih se izvora pojam lijepoga vezivao uz smisao kozmosa koji je podrazumijevao harmoniju (kozmos je skladno uređen), pa riječ "kozmetika" danas označava radnje dovođenja lica i tijela u skladnu formu, nasuprot viškovima i nepravilnostima (deformacijama, asimetrijama, disproporcionalnostima). S druge strane, u pojedinim se umjetničkim pokretima modernizma razvila afirmacija "ružnoga" kao protesta kozmičkoj ljepoti, odnosno umjetnost je izražavala važnost upravo tih "viškova" i "nepravilnosti" koji odstupaju od kanona ljepote, a u kojima se događa smisao umjetnosti kao emancipacijskog zahtjeva za autentičnošću.

Na tribini će biti zastupljeni različiti pogledi na transformaciju mišljenja lijepoga danas, a sudionici će raspravljati na koje se sve načine imperativ ljepote reflektira u umjetnosti, modi i estetskoj medicini. (G. S.)

Sudionici: Željana Bolanča, Frano Dulibić, Petra Krpan

Urednik i voditelj Književnog petka: Goran Sunajko

Više na: http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/suvremeni-imperativ-ljepote/55479

Facebook Književnog petka: https://www.facebook.com/knjizevnipetak/

Instagram Književnog petka: https://www.instagram.com/knjizevni.petak/

Veselimo se vašem dolasku!

Ako pratite tribinu, molimo odvojite par minuta i popunite kratku anketu: Književni petak - anketa 2020. Hvala!

Uredništvo Književnog petka

Gradska knjižnica

Knjižnice grada Zagreba

Starčevićev trg 6

10000 Zagreb

Književni petak | Živost unatoč prekarnosti: rad u glazbi

Premda ga s radom u drugim područjima kulture i umjetnosti vezuje niz općih obilježja, rad u glazbi posjeduje značajke koje na specifičan način uokviruju uobičajene probleme prekarnosti i nesigurnosti. Vezanost za zabavljački angažman i ugostiteljski sektor, hijerarhija glazbenog polja podijeljenog između izvođača, autora i diskografa, uz brojne instance posrednika, nepostojanje stalnog zaposlenja van klasične glazbe, samo su neki od elemenata te specifičnosti. S druge strane, glazbeno je polje unatrag zadnje dvije-tri godine postalo iznimno produktivno, dobrim dijelom zahvaljujući žanrovskim iskoracima instrumentalističke i improvizatorske scene. Iako pretežito utemeljena u jazzu i "suvremenoj klasičnoj" glazbi, scena je to koja je napustila okvire svojih glazbenih rezervata i formirala sada već prepoznatljiv krug glazbenika i sastava koji se sve češće određuju kao postžanrovski. 

Ovaj nesklad između teških radnih uvjeta, nedostatka infrastrukture i adekvatne pomoći te živosti i umjetničkog potencijala glazbenica i glazbenika koji trenutno djeluju poziva na promišljanje okvira u kojima se njihov rad odvija, načina na koji se on može učiniti sigurnijim i stabilnijim, ali i njegovog šireg društvenog konteksta. Pružanje platforme muzičarima da među sobom, ali i u razgovoru s umjetnicima iz drugih područja promisle uvjete vlastite proizvodnje nasušna je potreba jedne scene čiji glazbeni rezultati zaslužuju da budu prepoznati kao živa kulturna vrijednost. (L. P.)

Sudionici: Davorka Begović, muzikologinja i kustosica, bivša voditeljica glazbenog programa u sklopu Kulture promjene SC-a u Zagrebu, Filip Pavić, jazz glazbenik i kompozitor, i Maja Rivić, vokalistica i novomedijska umjetnica.

Urednik i voditelj Književnog petka: Lujo Parežanin, novinar i urednik portala Kulturpunkt.hr, glazbenik i komparatist.

Više na:  http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/zivost-unatoc-prekarnosti-rad-u-glazbi/55325 .

Veselimo se vašem dolasku!

Pratite nas na Facebooku: https://www.facebook.com/knjizevnipetak/ i Instagramu Književnog petka: https://www.instagram.com/knjizevni.petak/.

Uredništvo Književnog petka

Književni petak, Pisati o nogometu – objasniti svijet?

13.12.2019., petak | Gradska knjižnica Početak događanja: 20.00

Književni petak - arhiva

Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka

Nema sumnje da je nogomet najpopularniji sport na svijetu. Isto tako, riječ je o, ustvari, prilično banalnoj igri koja unatoč tome djeluje kao nevjerojatno moćan kohezivni element. Također, stanje svijeta, stanje današnjice, često se reflektira u nogometu, samo ako znate gledati (Hrvatska 1998. i 2018., izbjeglice, tokovi novca, mafija, upletenost politike u sve sfere društva, zabava za puk dok se u pozadini zbivaju važne i opasne stvari…). Kako nogomet objašnjava svijet i kako pisati o njemu, a da to bude zanimljivo i onima koje ne zanima sport?

O nogometu, pisanju o nogometu i o tome kako napisano utječe na našu percepciju govore dr. Dražen Lalić, sociolog i autor knjiga Nogomet i politika te Torcida: pogled iznutra, Aleksandar Holiga, agilni sportski novinar, jedan od osnivača portala Telesport i autor knjige Nogomet narodu te Neven Svilar, pisac, književni kritičar, nogometni fanatik i stalni kolumnist portala www.booksa.hr. (A. Š.)

Urednik i voditelj Književnog petka: Andrija Škare

Izbor iz literature: