Galerija kupola | „Izgubljeno putem“, otvorenje izložbe Vladimire Spindler, 9. 9. u 18.30, Galerija Kupola

 

Vladimire Spindler

Izgubljeno putem

u srijedu, 9. rujna 2026. u 18.30 u Galeriji Kupola Gradske knjižnice (Starčevićev trg 6, Zagreb). 

https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/vladimira-spindler-izgubljeno-putem/74514 

Naklada Mala zvona | Promocija slikovnice Važno pitanje o pješčanicima i izložba ilustracija Brune Glaviča i otvorenje izložbe ilustracija Laure Martinović

S velikim veseljem vas pozivamo na promociju slikovnice Važno pitanje o pješčanicima autora Brune Glaviča i otvorenje izložbe ilustracija Laure Martinović, koji će se održati danas, 2. rujna u 19:30 sati u Kabinetu Malih zvona (Cibonin prolaz, Savska 28).  O slikovnici: Priča o šarenim prascima donosi zabavno i neočekivano objašnjenje jedne sasvim obične pojave iz dječjeg svakodnevnog života – pokrivanja vrtićkih pješčanika na kraju dana. Autor Bruno Glavič, koji ima nešto osobnog iskustva s pješčanicima i vrtićima, tumači djeci svijet na njima blizak način – ne činjenično i doslovno, nego maštovito i duhovito. Svojom pričom očuđuje svijet svakodnevice i potiče na igru asocijacijama. Iako se ponajviše oslanja na humor, priča nenametljivo postavlja i važna pitanja o redu, odgovornosti, zajedničkom prostoru, što je u pedagoškom smislu iznimno korisno za djecu predškolske i rane školske dobi. Kolažne ilustracije Laure Martinović vješto prate ton i ritam teksta. Likovni stil, blizak dječjem vizualnom izrazu, osnažuje komiku priče, poziva djecu da potraže i prepoznaju pojedinosti, a možda i da priči dodaju ponešto svoje. Zahvaljujući zaigranom skladu riječi i slike, Važno pitanje o pješčanicima može biti sjajan predložak za igre i radionice s najmlađima. O autorima: Bruno Glavič piše poeziju, vozi bicikl, čisti vrtić, ne nužno tim redoslijedom, niti oduvijek niti zauvijek. Priču o pješčanicima smislio je unutar sat vremena nakon što ga je petogodišnja djevojčica Tara, vidjevši kako ceradom pokriva vrtićki pješčanik, upitala zašto to čini – Bruno joj zahvaljuje na znatiželji. Odgovorio je da to čini kako prasci ne bi noću ušli u pijesak. Vrtićka teta Matea na to je kratko predložila: „Eto, mogao bi napisati priču o tome.” Bruno joj zahvaljuje na iskri. Laura Martinović, ilustratorica, 2D animatorica i redateljica koja kroz crtež, kolaž i animaciju stvara svoj svijet i priča priče. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a iskustvo je dodatno izgradila u Belfastu i Barceloni, gdje se zaljubila u svijet 2D animacije. Kroz vlastiti kreativni obrt Laurama spaja ilustraciju, animaciju i dizajn, a posebno uživa u radu s djecom i mladima na radionicama ilustracije i animacije, gdje potiče igru, maštu i slobodno vizualno izražavanje. PROLISTAJTE SLIKOVNICU Pratite nas na društvenim mrežama Instagram Facebook Web

U ponedjeljak, 7. rujna 2026. u 18 sati u Galeriji Kontrast (Centar kulture Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb) otvara se samostalna izložba ilustracija Katarine Radošević Galić, pod nazivom ''Od do''. Izložbu će otvoriti Svebor Vidmar ispred Centra kulture Dubrava i Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb. Izložba ostaje otvorena do 29. rujna 2026.

 

Ilustracije dječje književnosti Katarine Radošević Galić u Galeriji Kontrast

Katarina Radošević Galić je multidisciplinarna umjetnica koja kombinira različite medije i umjetničke vještine, razvijajući kroz njih svoj likovni izraz i spontano se prebacujući iz slikarstva u kostimografiju, iz kostimografije u ilustraciju, od kazališnih predstava prema dječjoj književnosti, gdje je u oba slučaja važno razumjeti dramski naboj teksta i karakter likova koje treba približiti publici i čitateljima.

I kostimograf i ilustrator vizualnim sredstvima sudjeluju u razvoju priče, koristeći boje i oblike kako bi prenijeli informacije o likovima, njihovoj osobnosti, izgledu, starosti ili raspoloženju. U dječjoj ilustraciji lik se definira crtama lica, odjećom i držanjem tijela, a u kostimografiji isti cilj se postiže odabirom krojeva, materijala i modnih dodataka koje glumac nosi. Također nam ilustracije u slikovnicama i kostimi u kazalištu često približavaju prostor i vrijeme u kojemu se priča odvija, da bismo lakše uronili u zamišljeni svijet i taktilno-vizualno ga osjetili kroz mnoštvo detalja.

Pri tome i ilustrator i kostimograf polaze od književnog ili dramskog predloška i njihov zadatak nije samo da se doslovno slijedi neki tekst, nego ga je potrebno kreativno interpretirati i obogatiti vlastitim umjetničkim vizijama i rješenjima. Kostimograf, za razliku od ilustratora, oblikuje realne trodimenzionalne kostime za pozornicu, no on će svoj rad često započeti upravo ilustriranjem, izrađujući skice kostima koje služe kao vizualni plan za konačnu izvedbu.

Tako je Katarina Radošević Galić počela razvijati svoj likovni rukopis još od rane mladosti upravo u kazalištu, učeći se sinergičnoj suradnji s cjelokupnim timom koji sudjeluje u kreiranju neke predstave, a što je kasnije doprinijelo i njezinoj sposobnosti kreativne suradnje s nekim hrvatskim književnicama za djecu i mlade, poput Silvije Šesto, Melite Rundek, Selme Parisi, Mirjane Mrkele i dr., čije je slikovnice uspješno ilustrirala, s razumijevanjem da je ilustracija jedan od najvažnijih elemenata dječje književnosti, jer slika predstavlja prvi most između djeteta i knjige.

Opremljena složenim iskustvima i znanjima koja je razvijala u svojoj umjetničkoj karijeri, Katarina gradi ilustratorske scene kolažiranjem različitih planova, iz kojih izranjaju likovi sa sugestivnim psihološkim izrazima, ponekad crtački pojednostavljeni kroz oštre, upečatljive linije, a ponekad su tonski i linearno oblikovani u slojevitim strukturama što produbljuju prostor kompozicije i naglašavaju njihove odnose. Njezin vizualni svijet podsjeća na slaganje dječjih puzzli: u tom procesu autorica pažljivo gradi atmosferu, upijajući ton i emocije književnog predloška, te ih prevodi u ekspresivne poetske slike prožete toplinom i nostalgijom, koje prizivaju sjećanja na djetinjstvo i mirne dane ispunjene maštanjem, kada smo zaneseno čitali omiljene knjige i poistovjećivali se s njihovim junacima.

Posebnu vrijednost njezinim ilustracijama daje i crtačka vještina kroz tradicionalni ručni crtež, gdje se u neposrednom tragu umjetnikove ruke stvara promjenjivi ritam i pokret u kojemu se očituje nemirna radoznalost autora što se igra kroz crtež, istražuje ga i stalno usavršava u novim teksturama, tonskim i kolorističkim gradacijama, koje nam sugeriraju osjećaj dubine i materijalnosti. Nasuprot tome, današnja kompjuterska ilustracija ponekad teži tehničkoj savršenosti i čistim površinama, te u određenom broju slučajeva može djelovati sterilno i šablonski, nemaštovito slijedeći globalne tržišne trendove u kojima se gubi osebujan autorski izraz.

U dječjoj književnosti upravo je autentičnost ilustracije od velike važnosti, jer djeca se na taj način navikavaju na spontanost crteža, izražajnost linije i raznolikost detalja, razvijajući prisniji odnos prema knjizi, ali i samom tradicionalnom crtanju koje nudi neposredan kontakt s fizičkim materijalima, gdje se baš zahvaljujući njihovoj nesavršenosti razvija veća kreativnost u pronalaženju zanimljivih vizualnih rješenja. Tako i likovi na Katarininim crtežima nikad nisu unificirani, već oni posjeduju individualni karakter, izražajnost i emocije koje vibriraju na njihovim licima, od začuđenog pogleda, iskričavog osmijeha ili melankolično spuštenih vjeđa, iako uopće ne sumnjamo da bi autorica stvarala jednako zanimljiva djela i u tehnici digitalnog crteža i ilustracije.

Boje na njezinim radovima su raznovrsne, ponekad intenzivne, ponekad prigušene i raspoređene u kontrastnim sučeljavanjima, kako bi se pažnja djeteta usmjerila na najvažnije dijelove priče, a bogatstvo prikaza postiže se i kolažiranjem, koje ilustracijama daje privid modernog alternativnog stripa ili fanzina. Njezini likovni zapisi nadopunjavaju tekst, te osim estetske imaju i obrazovnu ulogu, razvijajući kod djece sposobnost opažanja detalja i vizualnu pismenost, pa Katarina također i na svojim kreativnim radionicama prenosi svoje ilustratorsko umijeće djeci, ali i starijim generacijama polaznika.

Kroz spoj crtačke strukture, boje i fragmenata, njezine ilustracije otvaraju nam imaginarne prostore u kojima se bajkovita bića susreću s ljudima, djeca plešu sa cvijećem i leptirima u nadrealnim prikazima gdje je sve moguće i taj dojam istraživanja kroz igru, autorica nam prenosi i pišući po svojim slikama, upravo zato da bi istaknula kako se književnost i vizualna umjetnost prožimaju, utječu jedna na drugu, oblikuju jedna drugu i na kraju se stapaju u jedinstvenu cjelinu neke slikovnice, koja je postala dvodimenzionalna predstava u našim rukama i pred našim očima, da bi nas odvela na čarobna mjesta na kojima još nismo bili.

Na tom putovanju s malim čitateljima, Katarina Radošević Galić priča svoje likovne priče da bi i u sebi i u nama dotaknula unutarnje dijete i podsjetila nas kako uvijek, sa svakom novom knjigom ili crtežom možemo vidjeti svijet novim očima, ako smo dovoljno prijemčivi da umjetnost zapažamo, cijenimo i čuvamo je u knjigama koje su nas inspirirale, odgajale i učile da u svim dobnim periodima živimo kroz nepresušnu čaroliju maštanja i stvaranja.

mr. art Krešimira Gojanović

--------------------------------

Biografija autorice

Od procesa do izložbe: polaznici CeKaTe-a predstavljaju svoje radove u galeriji Modulor

U galeriji Modulor Centra za kulturu Trešnjevka 1. rujna u 19 sati otvara se godišnja Izložba polaznika likovnih programa CeKaTe-a, koja će publici predstaviti crteže, slike i keramičke radove nastale tijekom protekle sezone. Izložba će biti otvorena do 15. rujna, a ulaz je slobodan.

Fotografija s jedne od prethodnih izložbi

Svoje radove predstavljaju polaznici dviju grupa programa Crtanje i slikanje, koje vodi akademska slikarica Mija Maraković, te dviju grupa programa Keramika pod vodstvom keramičarke Marine Blažek.

Radovi su odabrani u suradnji s voditeljicama i polaznicima kako bi se prikazala raznolikost umjetničkih izraza, tehnika, motiva i osobnih pristupa. Cilj izložbe nije izdvojiti isključivo tehnički najuspjelije radove, nego publici približiti kreativni proces, individualni razvoj i autentičnost svakog autora.

Među izlagačima su polaznici koji programe pohađaju već nekoliko godina, ali i oni koji su im se pridružili tijekom protekle sezone. Neovisno o prethodnom iskustvu i razini likovnog predznanja, svi dobivaju priliku predstaviti svoj rad, napredak i osobni umjetnički izraz. Izložba tako svjedoči o uloženom trudu i stečenim znanjima, ali i o zadovoljstvu koje proizlazi iz učenja, istraživanja i stvaranja u zajednici.

Likovni programi Centra za kulturu Trešnjevka temelje se na individualnom pristupu svakom polazniku. Kroz praktičan rad, razgovor i upoznavanje različitih umjetničkih tehnika voditeljice potiču razvoj osobnog likovnog jezika i slobodu izražavanja. Program dodatno obogaćuju posjeti izložbama, terenska nastava, stručna putovanja i keramičarske radionice.

Godišnja izložba u Galeriji Modulor pruža uvid u bogatstvo kreativnog rada koji nastaje unutar CeKaTe-ovih likovnih programa, istodobno podsjećajući da umjetničko stvaranje nije rezervirano samo za profesionalne umjetnike. Ono može biti prostor osobnog razvoja, cjeloživotnog učenja, susreta i zajedništva.

Pozivamo publiku da posjeti izložbu, upozna radove polaznika i s njima podijeli radost stvaranja koja ih je pratila tijekom cijele godine.

Pozivnica otvorenje izložbe - Portreti Ivana Pavla II. u suvremenom hrvatskom slikarstvu

 

Izložba akademskog slikara Stjepana Đukića i predstavljanje zbirke poezije Vlaste Novosel - Trg zatvorenih suncobrana

 

Otvorenje diptih izložbe Staze leta ptica postale su rute izbjeglica: migracije ljudi i ne-ljudi u Galeriji Prozori i Galeriji VN

 

Otvorenje: četvrtak, 9. srpnja 2026.

Izlažu: Vjeran Vukašinović i Hu Yun (Galerija Prozori); Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, Franc Purg (Galerija VN)

Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1

18:00 – performans Čitanje korovu, Vjeran Vukašinović

19:00 – otvorenje izložbe u Galeriji Prozori /

 Hu Yun: Laliguras, 2026.

Vjeran Vukašinović: Plutajuća / lebdeća pra-šuma – bilješke o jeziku Zemlje, 2026.

Galerija VN, Ilica 163 a

20:00 – otvorenje izložbe / Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo: Svaka revolucija je bacanje kocki, osim što, 2016. – 2026.

Franc Purg: Estetizirane informacije, 2014. – 2026.

20:30 performans Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, Galerija VN

 

Kustosice: Petra Dolanjski Harni, Olga Majcen Linn i Suzana Marjanić

Vizual Ruta (radovi Hu Yun; Vjeran Vukašinović; Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo; Franc Purg)

U četvrtak, 9. srpnja 2026., otvara se diptih izložba Staze leta ptica postale su rute izbjeglica: migracije ljudi i ne-ljudi, realizirana kroz dvije međusobno povezane izložbene cjeline u Galeriji Prozori i Galeriji VN. Izložba okuplja radove Hu Yuna, Vjerana Vukašinovića, Damira Bartola Indoša, Tanje Vrvilo i Franca Purga, koji iz različitih perspektiva istražuju migracije ljudi i ne-ljudi, granice, prisilna kretanja i mogućnosti opstanka u svijetu obilježenom ekološkim i geopolitičkim krizama.

Program otvorenja započinje u 18 sati u Galeriji Prozori (Zapoljska 1), gdje će Vjeran Vukašinović izvesti performans Čitanje korovu. Otvorenje izložbe s radovima Vjerana Vukašinovića i Hu Yuna u Galeriji Prozori održat će se u 19 sati, dok će se druga izložbena cjelina s radovima Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo te Franca Purga otvoriti istoga dana u 20 sati u Galeriji VN (Ilica 163a), nakon čega u 20:30 slijedi performans Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo.

U Galeriji Prozori Hu Yun u radu Laliguras uspostavlja vezu između migracija biljnih vrsta i iskustava migrantskih radnika, dok Vjeran Vukašinović kroz istraživanje biljnih mreža, kukaca i ptica propituje oblike komunikacije koji nadilaze ljudski jezik te poziva na viševrsni dijalog s ne-ljudskim oblicima života.

Izložba u Galeriji VN naglasak stavlja na političke i etičke dimenzije migracija. Rad Svaka revolucija je bacanje kocki, osim što Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo tematizira stradanja sirijskih izbjeglica na europskim granicama, dok Franc Purg u projektu Estetizirane informacije povezuje podatke o suvremenim globalnim krizama s reakcijama biljke opremljene senzorima, propitujući odnose između ljudskih i ne-ljudskih aktera.

Kroz različite umjetničke poetike izložba otvara prostor za promišljanje migracija izvan isključivo ljudske perspektive. Povezujući iskustva ljudi, biljaka, životinja i drugih ne-ljudskih aktera, radovi ukazuju na međuovisnost svih oblika života te potiču promišljanje granica, pripadanja i mogućnosti zajedničkog života u svijetu obilježenom sve intenzivnijim ekološkim i društvenim promjenama.

Više o izložbi: https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/staze-leta-ptica-postale-su-rute-izbjeglica-migracije-ljudi-i-ne-ljudi/74363 

 

///////////////////// 

Program podržava Ministarstvo kulture i medija RH i Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića Zapoljska 1, Zagreb

Radno vrijeme: ponedjeljak – petak / 8 – 20 h / subota / 8 – 14 h /

Tel: 38512318596

e-mail: galerija.prozori@kgz.hr

http: www.kgz.hr

Izložba: Narcisa Potežica 30.6. - 7.7.2026.| Muzej Lapidarium Novigrad

 

Tromjesečna izložba karikatura Nikole Listeša u Belgiji

 

Gotovo da nema festivala karikature u svijetu na kojemu nisu izlagali hrvatski karikaturisti i na njemu osvojili neku nagradu, a jedan od najuspješnijih je Nikola Listeš iz Kaštel Sućurca sa 111 osvojenih zlatnih, srebrnih, brončanih ili specijalnih (Grand Prix) nagrada. To je razlogom da je pozvan na predstavljanje svojih humorističkih radova u European Cartoon Centrum u Kruishoutemu pokraj Bruxellesa u Belgiji i to je prva samostalna izložba jednoga hrvatskog karikaturista u svijetu. Ta Kuća karikature utemeljena je 1978. i priređuje tromjesečne sezonske izložbe na kojima zadnjih godina predstavljaju po dva istaknuta svjetska karikaturista.     

Svečano otvorenje ovogodišnje Ljetne izložbe bilo je u subotu 20. lipnja 2026., a Listeš izlaže više od stotinu svojih nagrađivanih karikatura iz kojih gledatelja odmah osvoji snažna međuigra ideje i crteža.- istaknuto je na otvorenju ove izložbe majstora hrvatske karikature. 

Naziv Listešove izložbe je "Novo normalno / New Normal" kako je naslovljena i njegova knjiga karikatura bez riječi objavljena krajem 2023. godine u izdanju Gradske knjižnice Kaštela. 

Izložba se može pogledati do 20. rujna 2026. U drugom dijelu galerije ECC-a istodobno  je otvorena izložba karikatura najuspješnijega srednjoazijskog autora Galyma Boranbayeva iz Kazakhstana.

Hrvatsko društvo karikaturista imalo je 2015. u ECC-u u Kruishoutemu skupnu izložbu radova svojih članova.

Izložba Georgette Yvete Ponté | Kula sv. Martina, Buje, 5.6.2026. - 19:00 h

 

Gradsko kazalište "Zorin dom", 19.5. - 23.5. 2026. - Mila Lončar: Od linije do lutke

 

Predavanje Snježane Radovanlije Mileusnić: Izložba muzejske knjige, 26.5.2026.

 

Poštovani,

pozivamo vas da nam se pridružite na predavanju Izložba muzejske knjige, koje će održati Snježana Radovanlija Mileusnić, voditeljica Knjižnice Muzejskoga dokumentacijskog centra u Zagrebu. 

Predavanje organizira Radna grupa za izložbenu djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva, a održat će se u utorak, 26. 5. 2026. u 13 sati u prostoru Hrvatskoga knjižničarskog društva (Ulica Hrvatske bratske zajednice 4).

Knjižnica Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC) u Zagrebu već 45 godina u kontinuitetu organizira izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koju održava na središnjem sajmu knjiga – Interliberu Zagrebačkoga velesajma. Od samoga početka 1982. godine do danas izložbe muzejske izdavačke djelatnosti održavaju se s istim ciljem – omogućiti muzejima da s pomoću svojih publikacija budu otvoreniji, vidljiviji i prepoznatljiviji, pomoći im da njihove knjige budu prihvaćen(ij)e, korišten(ij)e i potrebn(ij)e, da (p)ostanu dio neizostavne muzejske ponude, ali i potražnje.

U izlaganju će se ukratko predstaviti muzeji kao (ne)vidljivi nakladnici, osnovne vrste muzejskih publikacija i svrha njihova objavljivanja. Fokus će se staviti na načine pripreme i organizacije izložaba, njihove popratne programe kao i izradu kataloga izložaba.

https://www.hkdrustvo.hr/snjezana-radovanlija-mileusnic-izlozba-muzejske-knjige/

Snježana Radovanlija Mileusnić je od 1992. zaposlena kao knjižničarska savjetnica i voditeljica Knjižnice Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC-a) u Zagrebu. Akademski stupanj magistrice znanstvenoga polja informacijske znanosti stekla je 2002. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1993. voditeljica je jedinstvenog izložbenog projekta godišnje izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, uz koju izrađuje i popratni Katalog izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija.

Prateći izdavačku djelatnost muzeja, 2011. pokreće ciklus edukativnih radionica „Kako objaviti dobru muzejsku knjigu“ kao novi edukativni projekt za muzejske djelatnike koji se bavi specijaliziranim pitanjima i problematikom iz suvremenog muzejskog nakladništva. Urednica je i popratnih zbornika-priručnika iz istoimenoga nakladničkog niza. Osnovna područja profesionalnog interesa: muzejsko knjižničarstvo, muzejska izdavačka djelatnost, knjiga i književnost u muzejima, digitalizacija i mrežna prezentacija kulturnih sadržaja…

Veselimo se vašem dolasku!

Radna grupa za izložbenu djelatnost 

Hrvatskog knjižničarskog društva

CeKaTe | Šansona se vraća na Trešnjevku: koncert posvećen Zvonku Špišiću okuplja glazbenike i publiku pod otvorenim nebom

 

Trešnjevka će i ove godine postati pozornica zagrebačke šansone. U subotu, 23. svibnja 2026. u 18 sati, u Parku Zvonka Špišića održat će se koncert na otvorenom „Šansona u Parku Zvonka Špišića”, večer posvećena glazbi grada, njegovim ulicama, kvartovima i ljudima koji su ih pretvarali u pjesme.

Koncert donosi spoj poznatih glasova, zborskih izvedbi i kvartovske atmosfere u prostoru koji nosi ime jednog od najvažnijih autora hrvatske šansone. Upravo zato Trešnjevka ovdje nije samo lokacija događanja, nego i njegov glavni motiv – prostor sjećanja, glazbe i urbanih priča koje su obilježile generacije Zagrepčana.

Na pozornici će nastupiti Lucrecia Aragón, Lea Dekleva, Breza Pajić, Željka Veverec, Sergej Božić, Ibrica Jusić i Josip Makar, uz sudjelovanje Zbora Izvor, Dječjeg zbora Zagrebački anđeli, Dječjeg zbora OŠ Ljubljanica Trešnjići te Tamburaškog društva Kerest iz Kerestinca.

Program je ujedno i posveta Zvonku Špišiću, pjesniku, skladatelju i kantautoru čije su pjesme ostale trajno povezane sa Zagrebom i njegovom svakodnevicom. Njegovo stvaralaštvo bilježilo je grad iznutra, njegove male prizore, emocije, prolaznike i kvartove, zbog čega njegove pjesme i danas djeluju blisko i prepoznatljivo.

Dio večeri bit će posvećen i umjetničkoj ostavštini obitelji Dedić, autorima koji su snažno obilježili domaću šansonu i urbanu glazbenu scenu.

Koncert će se održati u Parku Zvonka Špišića (križanje Kostelske i Zorkovačke ulice), a ulaz je besplatan. U slučaju kiše program će biti održan u dvorani Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1.

Organizator koncerta je Vijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever, a partner programa je Centar za kulturu Trešnjevka.

Izložba „Iz obiteljske ostavštine Zvonka Špišića”

Program posvećen Zvonku Špišiću nastavlja se i u galeriji Modulor Centar za kulturu Trešnjevka, gdje će 29. svibnja 2026. u 12 sati biti otvorena izložba „Iz obiteljske ostavštine Zvonka Špišića”.

Izložba donosi presjek umjetničkog opusa i osobne ostavštine autora kojeg je književnica Sunčana Škrinjarić još 1969. godine u časopisu "Vikend" nazvala „Milionerom s Trešnjevke”, opisujući umjetnika čije je stvaralaštvo ostalo duboko povezano sa Zagrebom, njegovim kvartovima i svakodnevicom.  

Publika će izložbu moći pogledati do 10. srpnja 2026., svakim radnim danom od 10 do 20 sati, uz slobodan ulaz.

Poziv na predavanje Mateja Kneževića: Galerija u bolnici: neočekivani prostori umjetnosti, 13. 5. 2026.

Pozivamo vas da nam se pridružite na predavanju koje će održati liječnik, umjetnik i kustos Matej Knežević Galerija u bolnici: neočekivani prostori umjetnosti. 

Predavanje organizira Radna grupa za izložbenu djelatnost Hrvatskog knjižničarskog društva, a održat će se u srijedu 13. 5. 2026. u 13 sati u Knjižnici S. S. Kranjčevića / Galeriji Prozori, Zapoljska 1, gdje je u tijeku autorova izložba.

Predavanje Mateja Kneževića, liječnika, umjetnika i kustosa, donosi uvid u umjetnički rad koji se razvija na sjecištu medicine, svakodnevnog rada u bolničkom sustavu i suvremene umjetnosti. Autor će se osvrnuti na načine na koje se njegov medicinski rad prelama s umjetničkom praksom — ne samo na razini tema, nego i kroz metode rada, etička pitanja te neposredan odnos prema ljudima i prostoru institucije. Poseban naglasak bit će stavljen na Galeriju Ligatura, galeriju koju je pokrenuo i vodi unutar Klinike za urologiju KBC Sestre milosrdnice, a koja predstavlja specifičan primjer povezivanja suvremene umjetnosti i zdravstvenog sustava. Kroz program galerije suvremena umjetnost izmješta se izvan uobičajenih izlagačkih okvira i postaje dio prostora liječenja, susreta i svakodnevice pacijenata, medicinskog osoblja i posjetitelja.

Predavanje će otvoriti pitanja o potencijalu izložbenih i umjetničkih praksi unutar institucija koje primarno nisu namijenjene kulturi, o mogućnostima stvaranja drugačijih modela participacije i komunikacije s publikom, kao i o načinima na koje prostori poput bolnica i knjižnica, iako različitih primarnih funkcija, mogu putem umjetnosti djelovati kao mjesta susreta, razmjene iskustava i stvaranja novih oblika zajedništva.

Matej Knežević (1983.) je vizualni umjetnik koji umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora “Ligatura” u Zagrebu. Radi kao liječnik, specijalist urologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu. Recentnije samostalne izložbe uključuju: Art radionica Lazareti Dubrovnik, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku, Atelieri Žitnjak u Zagrebu.

„Pastel u svibnju“ Tomislava Marijana Bilosnića | Prva ovogodišnja izložba članova HDLU Zadar

U Galeriji HDLU Kapetanova kula na Trgu pet bunara u Zadru 4. svibnja 2026. u 19:30 sati otvorena je izložba „Pastel u svibnju“ Tomislava Marijana Bilosnića, istaknutog hrvatskog književnika i slikara. Izložbu je otvorio predsjednik HDLU Zadar Dragan Jelavić, a događaju su, uz mnogobrojnu publiku, nazočili i predstavnici Zadarske županije, Općine Zemunik Donji, odbora za proslavu 300 godina Arbanasa, Turističke zajednice grada Zadra, kao i brojni slikari i književnici, te predstavnici zadarskih medija.

Likovna kritičarka Iva Körbler, već je ranije, istaknula je kako se Bilosnićevo slikarstvo odlikuje ekspresivnim kolorizmom jarkih boja, koji odudara od lokalne tradicije te priziva pejzaže južnih mora i divljih tropskih krajolika.

Naglasila je i specifičan spoj impresije i ekspresije u njegovim radovima, kao i umjetničku individualnost koja se opire prosjeku i konvencijama.

Bilosnić iza sebe ima stotinjak samostalnih i brojne skupne izložbe, a radi u tehnikama monotipije, ulja, pastela, gvaša, tuša, crteža i umjetničke fotografije. 

Autor je više slikarskih i pjesničkih monografija, a za svoj je rad višestruko nagrađivan, uključujući i međunarodna priznanja za slikarstvo i fotografiju.

Na kraju, publici se obratio i sam autor, Tomislav Marijan Bilosnić pročitavši svoj tekst (Pri)Kazati prirodu objavljen u njegovoj slikarskoj monografiji „Mediteranski pastel“. Izložba je popraćena plakatom i iscrpnim katalogom. Inače, ova je izložba prva u nizu izložbi  HDLU Galerije Kapetanova kula u 2026. godini.  

Otvorenje Izložbe „Pastel svibnju“ Tomistava Marijana Bilosnića

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi. 

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi. 

Mila Lončar | Izložba glazbenih lutkica, Hang Loose, Vinkovci, Bana Jelačića 10, 3. sibnja 2026.

 

Galerija Prozori | Najava - otvorenje izložbe mladog suvremenog umjetnika: Matej Knežević: I Would Like To Thank You. Utorak, 28. 4. 2026. u 19 sati

 

Galerija Prozori

Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1, Zagreb

NAJAVA - OTVORENJE IZLOŽBE

Matej Knežević / I Would Like To Thank You.

utorak, 28. 4. 2026. u 19 sati

Izložba ostaje otvorena do 17. 5. 2026.

U svojoj umjetničkoj praksi Matej Knežević često polazi od dvostrukosti koja se prelama u njegovom profesionalnom radu. U tom su smislu medicina i umjetnost dva lica čije naličje, u različitim izložbenim postavima i kontekstima, poprima slojevite objektne, konceptualne i izvedbene forme, pa ovakva specifičnost na suvremenoj umjetničkoj sceni vrlo jasno pozicionira autorovo djelovanje.

 

Rad za Galeriju Prozori uključuje umjetničku knjigu, konceptualnu jezičnu intervenciju na galerijskim izlozima i performativni čin, koje povezuje ideja zahvale kao semantičko i relacijsko središte rada. Umjetnička knjiga sastavljena je od preuzetih stranica autorskih zahvala iz medicinskih udžbenika, koji transformirani iz marginalnih zapisa medicinske literature, sada postaju središnji element umjetničke strukture. Objekt otvara slojeve između osobnog iskustva, institucionalnog znanja i materijalne memorije, a ovaj arhiv posveta autor će i performativno aktivirati. Opremljen konstrukcijom koja simulira knjižne police, u sklopu otvorenja posjetiteljima će osobno uručiti primjerke knjige – zahvaliti. Ovaj čin zahvale predstavlja okosnicu rada, kao tjelesno izvođenje jedne javne riječi – „thank you/hvala“, ujedno ispisane duž galerijskih izloga.

Na kraju, kontekst Galerije Prozori koja dijeli svoj prostor s Knjižnicom S. S. Kranjčevića dodatno uspostavlja poveznicu s autorovim radom u bolničkom okruženju, gdje je zaposlen kao liječnik te u sklopu kojeg je pokrenuo i vodi Galeriju Ligatura, čiji izložbeni prostor čine zidovi Klinike za urologiju. Autor je pritom u stalnoj relaciji s drugima, pri čemu se ti odnosi rijetko uspostavljaju kao ravnopravni, osobito u medicinskom sustavu obilježenom hijerarhijama znanja i moći. Upravo zato Matej Knežević otvara pitanje mogućnosti drugačijih odnosa, pa kao što medicinu preobražava u medij, tako i umjetnost izmješta iz konvencionalnih okvira i postavlja je na neočekivana mjesta, poput bolničkih prostora. Ove paralelne situacije otvaraju sloj rada u kojem se institucionalni okviri zrcale i preklapaju, pa se rad uspostavlja kao otvorena situacija koja nastaje kroz odnose i susrete. „Thank You/Hvala“ pritom funkcionira kao gesta koja povezuje te razine i uspostavlja odnos, ostajući otvorena prema drugome.

iz predgovora, Petra Dolanjski Harni

Više o izložbi: https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/matej-knezevic-i-would-like-to-thank-you/73547 

/////////////////////////////////////

Matej Knežević (1983.) je vizualni umjetnik koji umjetničku praksu oblikuje oko tema iz svakodnevice. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2017. godine za najboljeg mladog suvremenog umjetnika. Voditelj je hibridnog umjetničko-medicinskog prostora “Ligatura” u Zagrebu. Radi kao liječnik, specijalist urologije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu. Recentnije samostalne izložbe uključuju: Art radionica Lazareti Dubrovnik, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, RU Gallery u New Yorku, Atelieri Žitnjak u Zagrebu.

/////////////////////////////////////

 

Program podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića