Honesty International Vida Jeraja na Jutru poezije

Foto: Željko Buklijaš - Jeraj, Buklijaš, Jovanovski

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Pjesmom posvećenom Roberu Rokliceru započeo je Vid Jeraj na Jutru poezije predstavljanje svoje prve zbirke stihova. Za pozdrav Rokliceru na jutarnjoj premijeri Jeraj je imao barem dva jaka razloga – jedan je razlog što je Roklicer vodio Jutro od 2009. do 2018. godine, a drugi što su se zajednički bavili slam poezijom i utjecali na mnoge pjesnike. Dio energične slamerske atmosfere Jeraj je donio i na Jutro, a u tome mu je pomogao i njegov partner iz romana „Pizzeria Europa“ Žarko Jovanovski, koji je stigao na promociju baš nakon što je urednik Željko Buklijaš u najavi naveo kako je upravo Jeraj inspirirao Jovanovskog za roman „Pizzeria Europa“. Jovanovski je na promociju, pokazalo se kasnije, došao s jedinstvenom čestitkom.

Neven Dužević na Jutru poezije

Subota u 12:00 – 15:00

   

Pod Starim Krovovima - Kod Šnidaršića, Basaričekova 9, 10000 Zagreb.

Neven Dužević, 21.01.1965 Zagreb, djeluje kontinuirano na zagrebačkoj pjesničkoj sceni još od 2000. godine.

Iako je prvenstveno kantautor (gitarista i klavirista), uglazbljujući klasike hrvatske poezije te živuće pjesnike u svojoj okolini (Ujević, Cesarić Pupačić, Krklec, Majer…  Roklicer, Žitnik, Franin, Ðinić itd), razvio je i svoj pjesnički stil koji možete otkriti u subotu kada je Neven glavni gost Jutra poezije.


Poveznica Facebook

https://www.facebook.com/events/495996371319402/

Na Stihovnici Siska gostovali pjesnici s Jutra poezije

U subotu 11. svibnja na Stihovnici Siska u Matici hrvatskoj nastupili su istaknuti predstavnici najstarije hrvatske poetske tribine Jutro poezije. Riječ je o tribini začetoj još daleke 1964. godine, koja je tijekom godina mijenjala brojne zagrebačke adrese, da bi se danas održavala na Gornjem gradu u kultnoj gostionici Pod starim krovovima, između ostaloga prepoznatljivoj po scenama iz filma Tko pjeva, zlo ne misli. Pjesnici Jutra poezije došli su predvođeni predsjednikom istoimene udruge Željkom Buklijašem i njegovim zamjenikom Nikicom Krajinom.

Njihova osebujna ekspedicija brojala je 13 poetskih duša. Siščanima su se predstavili svatko sa svoje dvije ponajbolje pjesme, a prisutni su kroz razgovor mogli saznati brojne detalje i pikanterije iz dugogodišnje povijesti te tribine. Kasnije su im se svojim autorskim stihovima priključili Siščani, Petrinjci i ostali prisutni pjesnici, čiji se broj svakom novom Stihovnicom postojano povećava. U konačnici je ukupno nastupilo 29 pjesnika i pjesnikinja, što je uistinu respektabilan broj i za šire okvire izvan granica Lijepe Naše.

Stihovnica Siska ugošćuje Jutro poezije

Na Stihovnici Siska u Matici hrvatskoj (Rimska 9), u subotu 11. svibnja gostuje najstarija hrvatska poetska tribina Jutro poezije. Okupljanje je zakazano u 19 sati, a nastupit će brojni Jutraši predvođeni predsjednikom udruge Jutro poezije Željkom Buklijašem i potpredsjednikom Nikicom Krajinom. U nastavku večeri svojim stihovima pridružit će im se i sisački pjesnici. Dođite i uveličajte ovaj praznik poezije.

O Jutru poezije:

Kultna zagrebačka poetska tribina ‘Jutro poezije’, pokrenuta je 28. prosinca 1964. godine. Tako u knjizi ‘Antologija Jutra poezije’ (Nakladnik: Udruga Jutro poezije, listopad 2010.) navode njezini autori Buklijaš i Krajina. U pogovoru antologije, uvaženi pjesnik Branko Maleš navodi: ‘Kad je prije pedesetak godina (točnije, 28.12.1964.) pokrenuta Tribina ‘Jutro poezije’ nitko od prisutnih zaljubljenika u stih i zagrebačkih boema nije ni slutio tako neočekivanu i dugovječnu sudbinu birtijaški prezentiranog stiha i, zašto ne, neformalnog višegeneracijskog druženja u kultnim prostorima, koji su se dakako mijenjali u toku mnogih godina vlastitog upornog trajanja. Taj uporni dokaz zagrebačke boemštine, uz stih i piće, dokaz je ujedno i neospornog urbanog šarma glavnoga grada, i to bez obzira na nužne modifikacije stihovne prezentacije u toku višedesetljetnog trajanja zaljubljeničkog literarnog performansa, razumljivu promjenu aktera i publike, najzad i zeitgeista šezdesetih prošlog stoljeća i ovoga novog, 21. stoljeća… Osnovni voditelji Tribine bili su pokojna zagrebačka pjesnikinja Ružica Orešković, zatim nedavno preminuli književnik i boem Saša Meršinjak koji je ustanovio i pjesničke nagrade Tribine, te sadašnji voditelj – književnik Robert Roklicer.’

Nažalost, Robert Roklicer nas je također napustio u kolovozu 2018. godine, ali njegova ostavština i ostavština njegovih prethodnika nastavljaju živjeti.

U ‘Antologiji Jutra poezije’, Buklijaš i Krajina naveli su najznačajnija mjesta u kojima se održavala tribina kroz povijest – Ting tangl, Blato, Pod starim krovovima, Jazovka, Drugi otok, Palmeta, Belot klub Velebit, Grabancijaš, Krivi put… Tribina se posljednjih godina vratila svojoj najpoznatijoj lokaciji Pod starim krovovima (Basaričekova 9).

Siniša Matasović, moderator Stihovnice

Jutro poezije i nakon Roberta Roklicera ide dalje Pod Starim Krovovima

Snimio Marko Majstorović

Piše: Siniša Matasović

O velikoj privrženosti Robertu Rokliceru i njegovom utjecaju na suvremenu hrvatsku književnu scenu, svjedoči iznadprosječna posjećenost Jutra poezije prošlu subotu 8. rujna 2018. godine. Kultni prostor Pod starim krovovima bio je pretijesan kako bi primio sve poklonike pjesničke riječi i ove najdugovječnije hrvatske (prema nekim izvorima – i europske) poetske tribine. Nakon iznenadne i prerane smrti neponovljivog Roberta Roklicera, tribina će se nastaviti održavati svake subote s početkom u 12:00 sati na istom mjestu. Do sazivanja Skupštine Udruge FRiKK (Film, radio, kazalište i književnost), pod čijim okriljem zadnje dvije godine djeluje Tribina, voditeljsku palicu preuzet će Roklicerova dugogodišnja bliska suradnica Ljiljana Lili Dimova te autori ''Antologije Jutra poezije'', Željko Buklijaš i Nikica Krajina.

Kultna zagrebačka poetska tribina 'Jutro poezije', pokrenuta je 28. prosinca 1964. godine. Tako u knjizi ''Antologija Jutra poezije'' (Nakladnik: Udruga JUTRO POEZIJE, listopad 2010.) navode njezini autori Željko Buklijaš i Nikica Krajina. U pogovoru, uvaženi hrvatski pjesnik Branko Maleš navodi: ''Kad je prije pedesetak godina (točnije, 28.12.1964.) pokrenuta Tribina ''Jutro poezije'' nitko od prisutnih zaljubljenika u stih i zagrebačkih boema nije ni slutio tako neočekivanu i dugovječnu sudbinu birtijaški prezentiranog stiha i, zašto ne, neformalnog višegeneracijskog druženja u kultnim prostorima, koji su se dakako mijenjali u toku mnogih godina vlastitog upornog trajanja. Taj uporni dokaz zagrebačke boemštine, uz stih i piće, dokaz je ujedno i neospornog urbanog šarma glavnoga grada, i to bez obzira na nužne modifikacije stihovne prezentacije u toku višedesetljetnog trajanja zaljubljeničkog literarnog performansa, razumljivu promjenu aktera i publike, najzad i Zeitgeista šezdesetih prošlog stoljeća i ovoga novog, 21. stoljeća… Osnovni voditelji Tribine bili su pok. zagrebačka pjesnikinja Ružica Orešković, zatim nedavno preminuli književnik i boem Saša Meršinjak koji je ustanovio i pjesničke nagrade Tribine, te sadašnji voditelj – književnik Robert Roklicer.''

   
U Antologiji Jutra poezije Buklijaš i Krajina naveli su sva mjesta u kojima se održavalo Jutro poezije -  Ting tangl, Blato, Pod Starim Krovovima, Jazovka, Drugi otok, Palmeta, Belot klub Velebit, Grabancijaš, Krivi put… Tribina se posljednjih godina vratila svojoj najpoznatijoj lokaciji 'Pod Starim Krovovima' (Basaričekova 9).

FRiKK-ove tribine Jutra poezije | subota, 16.06.2018. s početkom u 12,00 sati

ADRESA: POD STARIM KROVOVIMA, Basaričekova 9, Zagreb

Gost: Ivor Kruljac predstavlja zbirku pjesama „Psihodelije“

Psihodelije – druga zbirka pjesama autora Ivora Kruljca žanrovski se rasprostire po autorovom mišljenju u rangu slama i avangarde. Konkretni tematski fokus zbirke ne postoji, već se kroz prizmu autorova uma u rimi i ponekoj psovci obrađuju razne misli, stvarni i nestvarni događaji.

Ivor Kruljac rođen je u Zagrebu 18.12.1996. godine. Nakon osnovne škole završava za zvanje ekološkog tehničara u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga. Piše i objavljuje pjesme, novinarske članke, publicističke tekstove i kratke priče. Studira novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radove objavljuje na raznim portalima i medijima (Dop magazin, Umnjak, Književnost uživo, Global, H-alter itd), a nastupa i na pjesničkim, ponajviše slam događajima.. Uz „Psihodelije“, također u digitalnom obliku, objavio je prošle godine i svoju prvu zbirku „Nebuloze“.

(SVI PJESNICI I LJUBITELJI KNJIŽEVNOSTI SU DOBRODOŠLI !)

Voditelj: Robert Roklicer

Dražen Katunarić na Jutru poezije

D. Katunarić na Jutru poezije. Snimio:Goran Gazdek

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar
Jutro poezije u subotu (14. travnja 2018.) je složno zapljeskalo Draženu Katunariću, po mnogima, jednom od najvećih hrvatskih suvremenih pjesnika, prozaika i esejista. Katunarić je na Jutro stigao sa svojom novom zbirkom stihova „Znak u sjeni“ u izdanju Hrvatskog društva pisaca. Članovi Jutra s višedesetljetnim  stažem održavanja vatre stihovanja na Jutru, posebno su se obradovali posjetu slavnog gosta koji je pohodio Jutra još u doba kad se pjesnička tribina održavala u Tingl Tanglu. 

U novoj zbirci poezije „Znak u sjeni“ Katunarić u svojim stihovima njeguje promišljen, humanistički doživljaj i stihom ga izravno prenosi čitatelju, otvarajući njime širinu konteksta, vremena i prostora, u kojem se nalazi, tako da zaustavljeni doživljaj u pjesmi ostaje učvršćen i sačuvan poput fotografije.

Jutro poezije 31. ožujka 2018. | Na Jutru poezija Emanuelle Zubović uz didžerido

Emanuella i Digeridoo - Snimio Željko Buklijaš

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Proljeće na Jutro poezije donijela je ove subote Emanuella Zubović (1993.) sa svojom romantičnom, cvjetnom poezijom koja često ima zanosni ritam magijskog rituala. Mlada pjesnikinja za Jutro je pripremila dvadesetak pjesama, različite tematike i trajanja, a izvodila je uz neobičnu pratnju, dosad jedinstvenu na Jutru – njezin dojmljivi nastup pratio je instrumentalist Mikael Gunter na digeriduu, duhačkom instrumentu australskih domorodaca.

Knjigom „Emocije i energija“ iz 2014. godine Emanuella Zubović osvojila je tri nagrade na tri različita natječaja u Novom Sadu.

Poeziju piše od srednje škole, a s nastupima je počela tek nedavno, kad se preselila u Zagreb. Rođena je Riječanka, a završila je Trgovačku i tekstilnu školu u Rijeci, smjer likovna umjetnost i dizajn. Danas studira na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.

Zašto si tužna

pitaš me, zašto si tužna
tvoje oči kao da plaču
to ti je sudbina ružna
što poslat će svakoga na svoju stranu

sada kada znam, da su moji snovi
ništa drugo doli puste želje
kako da ljubim tvoje usne
kad ubzo ljubit će ih druga
i tu se krije odgovor
zašto mi je u očima tuga

kako da budem sretna
kada znam da će kraj brzo doći
ogledalo moje duše, moje su oči

kada budeš odlazio i moje će srce s tobom poći
ono je tebe odabralo
a mene odabrale su hladne noći
ne kažem da se neću snaći
i da ti treba biti krivo
ali poznajem svoje srce
i znam s kime bi najradije bilo

ubrzo mi nećeš znati ime
unatoč svemu što smo prošli
molim te ne zaboravi me
ja tebe neću moći

zato tuga u mojemu srcu
i suze u očima mojim
radi dana koji će doći
a neću te moći
nazvati svojim

Emanuella Zubović

Dvadeset poetskih godina inženjera Zrinka Šimunića

Piše: Sandra Pocnić Mlakar

Baš lijepo, Jutro poezije ne odlazi u stečaj/pisci i dalje ne rade za plaću – tako započinje jedna od pjesama Zrinka Šimunića koji je kao gost najstarije pjesničke tribine ove subote obilježio dvadeset godina pjesničkog stvaralaštva. Iza Šimunićeve pjesničke strasti i slikovitosti koju je demonstrirao u četiri dosad objavljene zbirke poezije („Terra magica“, „Pustalovina“, „Organolirika“ i „Dijete zapada“) , rijetko tko bi prepoznao tehničku inteligenciju i matematički um.

Jer Zrinko Šimunić jedan je od malobrojnih inženjera elektrotehnike u Društvu književnika (ima li još koji?).

Zrinko Šimunić gost Jutra poezije

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Na Jutru poezije ove subote predstavit će se Zrinko Šimunić, dugogodišnji član Jutra, autor četiri zbirke poezije – „Terra magica, Pustalovina, Organolirika i Dijete zapada, od kojih je najnovija objavljena prošle godine. Višestruko je nagrađivan i član je Društva Hrvatskih književnika od 2007. godine.

Zrinko Šimunić rođen je u Čakovcu 1961. godine, po zvanju je inženjer elektrotehnike, a radi kao elektroprojektant, no njegove pjesme daleko su od tehničkog shvaćanja svijeta koje podrazumijeva njegova struka. Za sebe kaže da je organoliričar i hedonist te da mu voda natapa stihove u svakoj pjesmi. Šimunićevi najčešći motivi su priroda i ljubav u svim njezinim manifestacijama, no, bez obzira piše li o prirodi ili o ljubavi, njegova je poezija zorna i strastvena, ponekad do izrazite erotičnosti, zasićena pjesničkim slikama.

Kao i svake subote, Jutro poezije počinje u 12 sati u najstarijoj gostionici z Zagrebu „Pod starim krovovima“ u Basaričekovoj 9. Organizator Jutra poezije je udruga FRiKK, a voditelj je Robert Roklicer.

PRAMALJEĆE
Nestvaran je ovaj snijeg
u rano proljeće - kulisa
Ne stoga što nam je toplo
(brrr...)
i on šareno hlapi već žene
mašu
kišobranima i mimozama kad prostruji tramvaj u vedrom
pustopašnom svjetlu
Sunce, majstor scene
propelo se na prste u bijelom
blistavom sjaju

Refika Dedić na Jutru poezije

Piše: Sadra Pocrnić Mlakar

Na Jutru poezije, pjesničkoj tribini na kojoj se pjesnici okupljaju već više od 50 godina, ove subote (17.3.2018.) gošća je Refika Dedić, pjesnikinja iz Bihaća. Refika Dedić profesorica je hrvatskog ili srpskog jezika, koja je srednju školu završila u Bihaću, Pedagošku akademiju u Banja Luci i studij jugoslavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Dosad je objavila četiri zbirke stihova, među kojima su naslovi „Išćem hair, upijam mir“ (2002.), „Injekcija razuma na prijestolju“ (2002.), „Ispovijest na dlanu“ (2011.) i „Uz kafu razgovora“ (2016.).  Među osnivačima je udruženja Riječi sa Une, koje već drugu godinu okuplja pjesnike, pisce i umjetnike iz više država. Poeziju objavljuje u mnogim časopisima i članica je više pjesničkih udruženja u Hrvatskoj i BiH.

Tribina Jutro poezije održava se subotom u najstarijoj gostionici u Zagrebu, Pod mirnim krovovima u Basaričekovoj. Početak je u 12 sati, a voditelj je Robert Roklicer.

Ženstvena rock poezija Bernarde Kermend

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Samouvjerenim i temperamentnim nastupom Bernarda Kermend osvojila je u subotu članove Jutra poezije. Pjesnikinja iz Virovitice predstavila se poezijom iz svoje zbirke „Noć je moja ljubavnica“, u kojoj su pjesme inspirirane ljubavnim odnosima i doživljajem vlastite ženstvenosti. Bernarda Kermend u svoje stihove upliće obraćanja onom drugom u ljubavnom odnosu. U naslovima Kad je sve laž i Što ću ti ja  poruke koje upućuje imaginarnom partneru učvršćuju pregovaračke pozicije u razočaravajućim rastancima. Provocirajući imaginarnog sugovornika da odgovori na njezine zahtjeve i pitanja, stihovima nastavlja komunikaciju u paru u želji da izgovaranjem svega neizrečenoga raščisti odnose, kao u pjesmi Sve mi duguješ.

Svjesna dualiteta svojih osjećaja – blistave ljubavi i želje za nježnošću s jedne strane te mračne želje za osvetom na suprotnoj strani – čvrsto definira vlastito ja i bez žaljenja za prošlošću formulira nova nadahnuća stihovima Njihovo vrijeme dolazi, moje je vrijeme sada i Ne možeš izgubiti nepronađeno. 

Melodičnim glasom i izraženim osjećajem za ritam, Bernarda Kermend dojmljivo interpretira svoju poeziju prateći je rasplesanim rockerskim nastupom i ženstvenom gestikulacijom.

Iznenađenje na Jutru poezije bio je vrlo uvjerljiv gitaristički duo u glazbenoj pratnji temperamentne pjesnikinje. Dinko Likar i Marko Osmanović besprijekorno su izveli nekoliko vokalno i instumentalno vrlo zahtjevnih rock klasika - Laylu u akustičnoj verziji,  Sultans of Swing i Hotel California.

Autor fotografija. Željko Buklijaš

Bernarda Kermend na Jutru poezije

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Gošća ovotjednog Jutra poezije je Bernarda Kermend, pjesnikinja iz Virovitice čije su teme ljubavni odnosi, idealiziranje onog drugog, ali i iznevjerena romantična očekivanja i rastanci. Kao glazbena pratnja u subotu na Jutro u gostionicu Pod starim krovovima u Basaričevkovu 9 dolaze Dinko Likar i Marko Osmanović.

Bernarda Kermend piše o osjećajima, strastima, njihovom uzvraćanju i prolaznosti. Izražava se snažnim i temperamentnim slobodnih stihom, a opisujući široki raspon osjećaja koje izaziva ljubavni partner često piše drugom licu. Želje, pokušaje produbljivanja odnosa ili pak oproštaje i sve ono neizgovoreno u ljubavnom odnosu Bernarda Kermend formulira u stihovima u kojima će i žene i muškarci lako prepoznati vlastite ljubavne drame.

Jutro poezije održava se subotom u organizaciji udruge FRiKK u najstarijoj gostionici u Zagrebu, početak programa je u 12 sati, a voditelj je Robert Roklicer. (S.P.)

sve sam

hrabrost u bitkama

kad grmi i sijeva

oluja vjetrove diže

svjetionik za izgubljene,

na pučini života

nježna misao

srećica majušna

labirint u tvojim noćima

Ali

moćno

najmoćnije

jedno

jedino

jedinstveno

ŽENA

Bernarda Kermend, Noć je moja ljubavnica, citat

Pobjednički porazi Žarka Jovanovskog

Snimio Antun Bukovec

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Na „Jutru poezije“ svoju je osmu zbirku stihova "Od poraza do poraza" predstavio Žarko Jovanovski, akademski slikar, grafički dizajner, pjesnik, slamer, punker, nepobjedivi Don Quiote krize, neuspjeha, mrzovolje, očaja i depresije, o kojem je Ljiljana Šišmanović snimila dokumentarac „Neuspješan skroz“ prošle godine prikazan na Zagreb Doxu. 

Snimio Antun Bukovec

Senzibilni buntovnik u svojim pjesmama bavi se društvenom nepravdom, vlastitim nezadovoljstvom zbog nezaposlenosti i krize ljubavnih odnosa. Kako kaže Siniša Matasović u pogovoru zbirke, „Grintavi protagonist (lirski subjekt) u ovoj knjizi, ponovo je sredovječni muškarac kojega najbolje opisuje prizor brundala i grintavca naslonjenog na šank  zabačenoga kvartovskog kafića (… moje pivo / i ja / trudimo se doći / što prije do dna/ pa sutra opet ispočetka…).“   Nemilosrdan i žestok u izričaju, Jovanovski bez fraza i praznog hoda, stihom udara tamo gdje najviše boli ili pak do duhovitosti ironizira životne okolnosti koje ga frustriraju. Iako nema više robusni imidž s bradom i dugom kosom, i dalje je slamerski strastven i sugestivan pri interpretaciji svojih pjesama koju prati dojmljivom gestikulacijom.

Jovanovski je produktivan pjesnik koji svoje zbirke poezije objavljuje u vlastitoj nakladi. Nakon petoknjižja, koje čine zbirke pod naslovima „Hrvatska“, „Jebo mu pas mater i životu“, „Besparica“, „Voliš li ti mene uopće“ i „Viškovi“. Slijedi pjesnička trilogija koja završava najnovijim naslovom nakon zbirki „Jebite se svi!“ i „Pjesme o tebi, o njoj, svejedno je, ionako sam bio pijan dok sam ih pisao“.

Kao grafički dizajner, sve svoje knjige sam je dosljedno dizajnirao u mračnim tonovima, kao i svoj minimalistički strip album „Mrakci“.

Siniša Matasović o ovom čangrizavom pjesniku neuspjeha u pogovoru zaključuje kako ga Jovanovski ne uspijeva uvjeriti u vjerodostojnost svojih poraza. "On ih je znalački evidentirao, izigrao i pretvorio u vlastitu prednost. Ako ne u realnom svijetu, onda barem u gabaritima književnog djela."

Nakon proglašenja Pjesme prosinca, na FRiKK-ovom Jutru poezije Stihovnica Siska

Željko Buklijaš čita pjesmu

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Pjesmom prosinca na natječaju udruge FRiKK proglašena je na Jutru poezije prošle subote pjesma Željka Buklijaša „Sofija“. Na natječaj se prijavilo nekoliko desetaka autora, među kojima su bili članovi Jutra poezije i novi članovi udruge FRiKK.

Sve prijavljene pjesme objavljivane su tijekom prosinca na Facebook stranici udruge FRiKK. Pobjedničku pjesmu izabrao je respektabilni žiri koji su činili Diana Burazer, ugledna i višestruko nagrađivana pjesnikinja, Božica Brkan, pjesnikinja, književnica, novinarka i urednica Božica Brkan te Robert Roklicer, svestrani pjesnik, glumac i dramaturg, spiritus movens Jutra poezije i drugih akcija u organizaciji udruge FRiKK. Članovi žirija složili su se da je pobjednička pjesma izabrana u vrlo jakoj konkurenciji pjesama pristiglih na prvi natječaj u organizaciji udruge FRiKK.

U povodu proglašenja Pjesme prosinca i dodjele nagrade, Božica Brkan na svom je blogu napisala članak o tome zašto se treba prijavljivati na natječaje i što se na njima može očekivati. Članak Božice Brkan s nagrađenom pjesmom Sofija je na linku.

http://www.bozicabrkan.com/ocjenjivanja-poezije-umjesto-kave-28-sijecnja-2018/

Stihovnica Siska

Na prvom Jutru poezije u veljači, u subotu, 3. veljače, Jutro poezije u organizaciji udruge FRiKK  predstavlja knjigu „Stihovnica Siska, the best of“, zbirku stihova i autora okupljenih oko istoimene pjesničke tribine koja u Sisku djeluje u okviru Matice hrvatske. Knjigu  Stihovnica Siska na Jutru poezije predstavit će Siniša Matasović s grupom sisačkih autora.

Jutro poezije tradicionalno počinje u 12 sati, u gostionici Pod starim krovovima, u Basaričekovoj 9, poznatoj pod nazivom  Kod Šnidaršića.

Ana Smrk Habazin na Jutru poezije

Piše:  Sandra Pocrnić Mlakar

Na najstarijoj pjesničkoj tribini Jutro poezije u gostionici Pod starim krovovima u Basaričekovoj svoj opus predstavit će ove subote ugledna i dugogodišnja članica Jutra Ana Habazin.

Ana Habazin piše refleksivnu poeziju čiji su motivi životni ciklus i spoznaja vlastite životne svrhe. Slobodni stih Ane Habazin komprimiran je i sažet, a  pjesme dubokog  značenja često imaju naglašenu poantu.

U drugom dijelu programa sa svojim pjesmama predstavit će se ostali članovi Jutra poezije, među kojima je sve više mladih.

Jutro poezije organizira udruga FRiKK, a početak tribine je u 12 sati.


Ana Smrk Habazin:

Tuda

Skrovit bljesak
zapara mi misli
ugodna vjera
da još vremena ima
krenem li
ni presporo
ni prebrzo
da ovjekovječim javu
dohvaćenim snima.
To trnje
to šipražje zove
i šapat šutnje
urlik vjetra
rastrgane grane
pored panja
što svoj
zadnji sjaj
isijava u izdisaj.
Tuda
znam da moram
a hoću propanj
čestita jahaća
dok ištem
prastaru šumu
gdje gudalima davnim
miri se revolt
uporna tragača.

Antonia Budano na Jutru poezije

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Najstarija hrvatska pjesnička tribina Jutro poezije, koja se održava subotom u podne (13.1.2018. op.ur) u najstarijoj zagrebačkoj gostionici Pod starim krovovima, ugostit će ove subote pjesnikinju i glumicu iz Osijeka Antoniju Budano.

Antonia Budano rođena je 1976. godine u Osijeku. Stihove sriče od rane mladosti, a poeziju ozbiljnije počinje shvaćati unazad desetak godina. U nakladi Kultura snova objavljena je njezina prva zbirka poezije pod naslovom „Riznica skupocjenih trenutaka“, a poeziju je objavljivala i u zajedničkim zbirkama Kulture snova te u zborniku radova Pesničke republike.

U organizaciji udruge FRiKK Antonia Budano nastupila je u recitalu u povodu  Međunarodnog dana Stop nasilju nad ženama, te je s Robertom Roklicerom izvela dječji igrokaz, Čarobni napitak Djeda Božićnjaka autorice Natali Šarić.

Aktivno se bavila ritmičkom gimnastikom i honorarno radila kao novinarka u Večernjem listu i na online Radio Mačkamama. Od 1996. godine, rodivši sina Bernarda, kaže kako se budi radosna, zahvalna na Božjem daru.

Jutro poezije organizira udruga FRiKK koju vodi Robert Roklicer.

Zaigrana mudrost stihova Ružice Cindori

Sandra Pocrnić Mlakar

Jutro poezije, 30.09.2017.

Motivi iz prirode, osjećaji i njihovo porijeklo te imaginarna stvarnost  glavni su motivi poezije Ružice Cindori, koja je zadnje subote u rujnu predstavila svoju poeziju u ciklusu „Dame prve biraju“ najstarije pjesničke tribine Jutra poezije, koja se odnedavno održavaju u okviru udruge FRiKK-a (Film, radio, kazalište i književnost).

Ružica Cindori piše poeziju od 1984. godine, a dosad je objavila desetak knjiga i prikupila 35 nagrada. Jutru poezije predstavila je stihove iz svojih knjiga Sol beskraja, Kasno, Grad šuma i, najnovije Lenta od vjetra, za koju je pogovor napisao Tito Bilopavlović. Zaigranu mudrost poezije Ružice Cindori ilustriraju varijacije upletene u zbirke poezije, a u „Lenti od vjetra“ nekoliko je takvih tematskih cjelina – snovi, pjesnici i pjevač, a nekoliko rukoveti stihova Ružice Cindori ni izbliza ne iscrpljuju temu, već šire asocijativnu lepezu. „Priznajem da me čitanje ovog opsegom nevelikog rukopisa ispunja stanovitom dragošću, plemenitim spokojem i dobrom voljom“ – citirao je Robert Roklicer, predsjednik i voditelj FRiKK-a,  zapažanje iz predgovora Tita Bilopavlovića.

U drugom dijelu pjesničkog susreta, pjesnici su vlastitim pjesmama odgovorili na poeziju njihove gošće. Među njima, sve je više mladih snaga, kao što su Siniša Matasović, Ivor Kruljac i Matko Baković.  Kako je najavio Roklicer, sljedeće subote na programu FRiKK-ove tribine Jutra poezije bit će suvremena poezija u interpretaciji kazališnog i filmskog glumca Antuna Tudića.

Ružica Cindori gošća na tribini Jutra poezije, 30.09.2017.

Ružica Cindori gošća na tribini JUTRA POEZIJE, 30.09.2017. Adresa: „Pod starim krovovima“, Basaričekova 9, Zagreb Vrijeme: 12,00 sati Voditelji i moderator: Robert Roklicer. A povodom: „ RUJAN - MJESECA PJESNIKINJA (DAME PRVE BIRAJU)“

O gošći:

Ružica Cindori rođena je u Ludbregu 1961. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju, a potom pohađala poslijediplomski studij informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo. Tajnica je Društva hrvatskih književnika. Živi u Zagrebu. Objavila je zbirke pjesama Lomače zelenila (1984.), Rez, nezacijeljen (1989.), Krugovi. Udaljenost. (1997.), Ludbreški listopad (2002.), Strpljivost (2006.), Grad, šuma, otok (2006., nagrada Dobriša Cesarić), Pamučno zvono (2010.), Kasno (2011.), Странникът от Итака (Stranac na Itaci, 2011., izbor, na bugarskome jeziku), Zaboravište (2013.), Некој пред мене бил во оваа шума (Netko je prije mene bio u ovoj šumi, 2016., izbor, na makedonskome jeziku), Lenta od vjetra (2017.).

U Bugarskoj je nagrađena nagradama „Dimčo Debeljanov“ i  „Srebrno leteće pero“. Pjesme su joj uvrštene u više izbora i antologija te prevedene na desetak stranih jezika. Prevodi poeziju sa slavenskih jezika.

Božica Brkan, urednica-pjesnikinja na Jutru poezije

Lijevo: Božica Brkan,desno Robert Roklicer
Fotografija: Miljenko Brezak

Piše Sandra Pocrnić Mlakar

Najljepše je pisati pjesme – tim je naslovom Božica Brkan započela svoj nastup na Jutru poezije (16.9.2017.), a nastavila ga svojim pjesmama nastalim u različitim razdobljima, od kojih su mnoge nagrađivane.

Božica Brkan je ugledna novinarka i urednica koja je, prije mirovine, kao urednica priloga Vrt Večernjeg lista osvajala brojna novinarska priznanja. Produktivnost i marljivost kakvu je demonstrirala u svojoj novinarskoj profesiji, odlikuje i njezin pjesnički rad, jer stihove zapisuje od mladih dana, a niže ih entuzijastično i s lakoćom.

Fotografija: Miljenko Brezak

Pjesme Božice Brkan su u slobodnom stihu na kajkavskom dijalektu ili na standardnom književnom jeziku, ponekad tugaljive, ponekad duhovite, ali uvijek neposredne, komunikativne i nadahnute trenutkom kojeg bogatim rječnikom zaustavljaju u svoj njegovoj punoći.

Prema uvriježenom običaju, gošći su svojim stihovima uzvratili članovi Jutra poezije, među kojima su bili iskusni Zdravko Odorčić, Žarko Jovanovski i Maja Gregl te mladi pjesnici kojih su sve češći na najdugovječnijoj pjesničkoj tribini -  Luka Kordić, Josipa Marinić, Boris Kvaternik i Mavro Matasović.

Kako je najavio Robert Roklicer, voditelj Jutra poezije, mjesec pjesnikinja, s podnaslovom „Dame prve biraju“, nastavlja ove subote kao glavna gošća Nataša Nježić Bulić.