srijeda, 29. lipnja 2016.

Predstavljene dvije knjige radova Dalibora Brozovića


https://www.hina.hr/slike/2015/20151207/P-H20151207000264.jpgPredstavljene dvije knjige radova Dalibora Brozovića "Rasprave i članci", koju je u sklopu edicije Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti priredio Josip Lisac i "Jezik današnji 1965.-1968." priređivača Krešimira Mićanovića u izdanju zagrebačkoga Disputa predstavljene su u utorak u Matici hrvatskoj.

Jezikoslovac Ivo Pranjković ocijenio je kako je Dalibor Brozović bio jedan od najsvestranijih ljudi u hrvatskoj znanosti i kulturi. Bavio se sociolingvistikom, a unutar nje pitanjem standardnoga jezika, napomenuo je dodavši kako se Brozović bavio i dijalektologijom gdje se posebno ističe njegov rad "Govori u dolini rijeke Fojnice".

Brozović se bavio, kako je rekao, i tipološkom lingvistikom, književnom kritikom, a bio je i pjesnik, prevoditelj, numizmatičar i političar.

Naglasio je kako je rano ušao u strukturalističke tokove i u tom sklopu izradio Fonologiju hrvatskoga jezika. Bavio se i poviješću jezika, a svojim istraživanjima pomaknuo je granicu početka standardizacije hrvatskoga jezika, istaknuo je Pranjković koji je rad priređivača ove knjige ocijenio uzornim i preciznim.

Priređivač Josip Lisac podsjetio je na svoju blisku suradnju s Daliborom Brozovićem te istaknuo kako nije bilo lako izabrati djela plodnoga autora kao što je Brozović.

Ocijenio je kako je znanost osobito zadužio na području tipologije standardnih jezika, gdje je puno obogatio pojmovni fond svjetske znanosti. “Bitno je sudjelovao u modernizaciji hrvatske lingvistike u drugoj polovici 20. stoljeća”, istaknuo je Lisac i naglasio kako je to bilo potrebno jer hrvatska jezična situacija kroz povijest nije bila sretna.

U knjizi “Rasprave i članci” (548 str.) objavljeno je 35 jezikoslovnih te književnokritičkih rasprava i članaka. Na početku knjige je priređivačev predgovor, iznimno vrijedan Ljetopis D. Brozovića, bibliografija, izdanje djela i važnija literatura. U prilozima na kraju knjige objavljene su napomene, tekstološke napomene, tumač imena i izraza, rječnik i kazalo imena te slikovni prilozi.

Po riječima Sande Lucije Udier Brozović je jedan od najvećih hrvatskih filologa 20. stoljeća. Bio je zaokupljen prije svega općelingvističkim, poredbenolingvističkim i kroatističkim temama, napomenula je dodavši kako je posebno velik broj njegovih članaka i rasprava iz područja dijalektologije, fonologije, standardologije i hrvatske jezične povijesti.

U knjizi "Jezik današnji 1965-1968." (678 str.) objavljeni su Brozovićevi tekstovi što ih je tjedno objavljivao u časopisu Telegram, a podudaraju se s vremenom polemičkih početaka između srpskih i hrvatskih jezikoslovaca o pitanjima standardnoga jezika.

Izvor podataka: HINA

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.