Kolumne

srijeda, 29. lipnja 2016.

Budi mi lik | Zoran Ferić & Ksenija Kušec


Tribina o izmišljenim i stvarnim likovima u književnosti


Knjiznica Marija Jurić Zagorka, utorak, 5. srpnja 2016. u 19 sati
Gosti: Ksenija Kušec i Zoran Ferić
Voditelji: Jadranka Pintarić i Srđan Sandić


Još otkako je Flaubert izjavio slavnu rečenicu "Madame Bovary, c'est moi'" traju rasprave je li ona junakinja koju se najviše pogrešno interpretira ili nam je pak slavni Francuz vješto "podvalio". Kako god, ali volimo snažne književne likove, koje pamtimo, čije dogodovštine prepričavamo; književni su nam junaci važni: ne samo u smislu poistovjećivanja, nego kao modeli ponašanja. No, kako nastaju likovi priča i romana? Što ili tko im je nadahnuće? Zašto je već godinama moda da pisci pišu o sebi a manje o izmišljenim junacima? Imamo li pravo uzeti kao lik nekog iz svoje blizine? Kako se taj "lik" poslije nosi s dva svoja života?

O tome razgovaramo sa suvremenicima koji stvaraju izmišljene i stvarne književne likove, a ovaj put gosti su nam: Ksenija Kušec i Zoran Ferić.

Ksenija Kušec (1965.) diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Odsjek za duhače-saksofon). Dobila je prvu nagradu za kratku priču (Književni krug Karlovac, 2011) i drugu nagradu natječaja Nađi uru za literaturu (2012). Na natječaju Transparency Internationala Hrvatska, nagrađena priča ušla je u zbirku Ispod stola. Objavila je dvadesetak priča u zbornicima, u Obzoru (Večernji list), Pričiginu (Split), književnim portalima (Gong, Kratka priča je ženskog roda, Afirmator, Kritična masa…), itd. Priča Matrix objavljena je i na engleskom jeziku na portalu Underpass. Do sada je objavila: Priče iz Sunčeva sustava (2010), Reci mi sve (2013), Janko i stroj za vrijeme (2013), Sobe (2014), Prozirna Lili (2015). Kazalište Tvornica lutaka izvodilo je 2014. godine predstavu Svemir, nastalu prema adaptaciji knjige Priče iz Sunčeva sustava. Upravo završava novi roman.

Zoran Ferić (1961) jedan je od najomiljenijih suvremenih pisaca, kako kod čitatelja, tako i kod kritike. Počeo je s kratkim pričama (Mišolovka Walta Disneya, 1996), a zbirka Anđeo u ofsajdu, koja je 2000. dobila niz nagrada, danas je najpopularniji naslov među puritancima. Istoimenom pričom počinje njegov prvi roman, Smrt djevojčice sa Žigicama (2002), u kojem se laća nekih tabu-tema, što je zapravo karakteristično za cijeli njegov opus. Djeca Patrasa (2005) ljubavna je priča i obvezno štivo za muškarce u krizi srednjih godina i njihove supruge. Potom smo dugo čekali Kalendar Maja (2011), roman koji plijeni složenim međuljudskim odnosima. Na osami blizu mora (2015), roman je pak posvećen Rabu i njegovim osebujnim likovima. Usto, Ferić je omiljeni profesor književnosti, a svoje spisateljsko umijeće rado prenosi i polaznicima radionica pisanja.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.