Natječaj za objavu pjesama u drugom broju međunarodnog ekumenskog časopisa „Hvalospjev ljubavi” - „Hymn of love”.

Časopis „Hvalospjev ljubavi” (Hymn of love) pokrenut je poradi popularizacije poezije kršćanskog nadahnuća, a izlazi jednom godišnje.

UVJETI NATJEČAJA:

1. U natječaju mogu sudjelovati sve pjesnikinje i pjesnici koji pišu poeziju ili teoriju o poeziji kršćanskog nadahnuća. 

Sudjelovati mogu sve odrasle osobe bez obzira na kojem jeziku pišu. 

Radovi moraju biti isključivo autora koji ih šalje. Uredništvo se neće smatrati krivim ukoliko dođe do  povrede autorskih prava.

Traži se samo da pjesme i tekstovi budu lektorirani i da budu pisani na latinici.

2. Ukoliko pjesme ili tekstovi nisu pisani na engleskom jeziku možete poslati i prijevod ili će biti prevedeni s naše strane. U časopisu će biti objavljene obije verzije.

3. Na natječaj je potrebno poslati:

• Do pet pjesama kršćanskog nadahnuća.

• Pjesme ne smiju biti duže od pedeset redaka.

• Tekstovi moraju biti poslani u otvorenom (Word) dokumentu.

• U tijelu poruke ili u samom dokumentu potrebno je navesti: Kratku biografiju (do 500 znakova s razmacima), osobne podatke (Ime i prezime, država, adresa stanovanja, broj telefona, e-mail adresa za kontakt i link na vaš profil na nekoj od društvenih mreža ukoliko ga imate).

4. Pjesme i tekstovi ne smiju biti već objavljeni u knjizi, zborniku ili časopisu. Ukoliko su objavljeni na društvenim mrežama ili na webu možete ih slobodno poslati.

5. Uredništvo će izabrati pjesme i tekstove koji će ući u časopis. Uredništvo ima pravo objaviti više pjesama istog autora ili ne objaviti niti jednu.

6. Rok za slanje tekstova je 31. ožujka.

7. Rukopise i podatke šaljete s naznakom „Za časopis Hvalospjev ljubavi” u naslovu poruke, a šalju se na e-mail: bydominis@gmail.com

8. Uredništvo časopisa se obvezuje da vaše podatke neće koristiti za nikakve druge potrebe osim potreba za koje su namijenjeni.

9. Časopis će biti objavljen na platformi Lulu i moći će se kupiti u tiskanom obliku i u pdf formatu.

Call for Submissions for the Publication of Poems in the Second Issue of the International Ecumenical Journal “Hymn of Love.”

The journal Hymn of Love was launched with the aim of promoting poetry inspired by Christian values. The journal is published annually.

TERMS OF THE CALL:

Udruga hrvatskih aforista i humorista | Rezultati natječaja "Davor Štambuk 2024"

REZULTATI NATJEČAJA "DAVOR ŠTAMBUK 2024" za najhumorističniji kratki potpis ispod karikature

Na natječaj se u periodu od 25. 3. do 25. 5. 2024. godine prijavilo ukupno 54 natjecatelj(ic)a iz šest država (30 iz Hrvatske, 17 iz Srbije, 4 iz BiH, te po 1 iz Bugarske, Italije i Sjeverne Makedonije). Među prijavljenima je 40 muškaraca i 14 žena, tako da smo donekle zadovoljili i spolnu ravnopravnost.

Tročlano povjerenstvo u sastavu: Aleksandar Čotrić (pisac i aforist iz Srbije), Miro Georgievski (sjevernomakedonski karikaturist) i Mladen Vuković (hrvatski književnik, publicist i novinar, član uredništva "Uh!Aha") predložilo je svojih pet(ero) favorita bodovanih od 5 do 1, pri čemu je ukupni zbir sljedeći...

Konačni poredak:
Valentin Dimitrov - 6 bodova
Darko Žigrović, Marija Katalinić i Marjan Urekar - 5 bodova
Emil Strniša, Slava Rosandić i Patrik Weiss - 4 boda
Senad Jusić i Mario Raguž - 3 boda
Sonja Kokotović i Danko Ivšinović - 2 boda
Prvonagrađeni osvaja Štambukovu karikaturu i novi UHAH-ov zbornik
aforizama, dok su preostalima iz užeg izbora osigurani stariji UHAH
zbornici, autorske knjige aforizama, časopis i/ili enigmatska revija.

Čestitke nagrađenima i zahvala za sudjelovanje svim natjecatelji(ca)ma!

Najbolji rad na natječaju glasi: "Gost: -Je li to dopušteno samo američkim predsjednicima?"

4. književni natječaj "Kristalna pepeljara" za najbolju kratku kriminalističku priču 2023.

 

                  

Ogranak Matice hrvatske u Virovitici poziva sve zainteresirane autore na sudjelovanje u četvrtom izdanju Međunarodnoga natječaja „Kristalna pepeljara“ za najbolju kriminalističku priču 2023. godine. Natječaj nosi ime jednoga od najuspješnijih djela hrvatskoga književnika Milana Nikolića, „virovitičkog Simenona“ i autora tridesetak kriminalističkih romana, čije je stvaralaštvo obilježilo pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća. Natječaj „Kristalna pepeljara“ pokrenut je 2020. godine. Dosad je na tri natječaja pristiglo čak 177 priča koje su objavljene u digitalnom zborniku, dok je dio objavljen i u tiskanom zborniku 2023. godine. Članovi Ogranka i ove se godine nadaju jednakom odazivu.

Pravila i uvjeti natječaja

• Pravo sudjelovanja imaju sve punoljetne osobe.

• Tekst mora biti napisan na hrvatskom jeziku.

• Dostavljeni rukopis ne smije biti duži od 5 kartica teksta (9.000 znakova s prazninama).

• Prilikom pisanja poštuju se osnovne upute (Word/Libre, font Times New Roman, 12, prored 1,5). Također, svaka priča mora imati naslov.

• Priče se šalju pod zaporkom, a rješenje zaporke šalje se u zasebnoj .doc datoteci. Rješenje zaporke treba sadržavati sljedeće podatke o autoru: ime i prezime, adresu, broj telefona, e-mail adresu te kratak životopis autora/ice.
  Navedeni podatci koristit će se isključivo u svrhu proglašenja dobitnika nagrada i kontaktiranja autora. Dakle, svaki autor šalje 2 Word/Libre dokumenta: u jednom se nalazi priča sa zaporkom, a u drugom se nalaze podatci o autoru s naglašenom zaporkom priče.

• Autor/ica može sudjelovati samo s jednom pričom.

• Poslana priča ne smije biti prethodno objavljivana.

• Priče se šalju elektronički u .doc formatu na e-mail adresu maticavirovitica@gmail.com.

• Natječaj je otvoren do 1. studenoga 2023. godine u ponoć, a rezultati će pravovremeno biti objavljeni na mrežnoj stranici Ogranka Matice hrvatske u Virovitici (https://maticavirovitica.wixsite.com/omhvirovitica), na Facebook stranici Ogranka te u medijima.

• Rukopisi pristigli izvan roka neće biti prihvaćeni.

• Prijavom na natječaj „Kristalna pepeljara“ autori pristaju da Ogranak Matice hrvatske u Virovitici njihove priče objavi u tiskanom ili elektroničkom obliku.

• Dodjeljuju se tri novčane nagrade u iznosima od 130 eura (1. mjesto), 80 eura (2. mjesto) i 50 eura (3. mjesto), a svi sudionici natječaja bit će pohvaljeni.

• Ogranak Matice hrvatske u Virovitici ima pravo poništiti natječaj ukoliko ne primi dovoljno kvalitetnih radova.

   Dodatne napomene

• Slanjem svojih radova autori pristaju na potrebne uredničke intervencije.

• Molimo autore da prije samoga slanja svojih radova pažljivo pregledaju tekst i isprave pravopisne i gramatičke pogreške. U tome im mogu pomoći sljedeće poveznice: http://pravopis.hr/ , http://hjp.znanje.hr/ , http://gramatika.hr/ 

• Autori zadržavaju autorska prava te su i dalje vlasnici svojih radova.

• Svoja dodatna pitanja možete postaviti putem e-maila: maticavirovitica@gmail.com.

• Pristigle radove vrednovat će stručno peteročlano povjerenstvo čija će imena biti otkrivena prilikom objave rezultata.

UHBDR91. raspisala natječaj za kratki esej na temu „Dr. Franjo Tuđman-utemeljitelj Republike Hrvatske“

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.) raspisala je natječaj za kratki esej  na temu „Dr. Franjo Tuđman - utemeljitelj Republike Hrvatske“, a u povodu 100. obljetnice njegova rođenja. 

Pravo natjecanja imaju svi  građani Republike Hrvatske i građani iz inozemstva koji pišu hrvatskim jezikom.

Drugi Međunarodni književni natječaj „Kristalna pepeljara“: natječaj Ogranka Matice hrvatske u Virovitici za najbolju kratku kriminalističku priču 2021.

Ogranak Matice hrvatske u Virovitici poziva sve zainteresirane autore na sudjelovanje u drugom izdanju Međunarodnoga natječaja „Kristalna pepeljara“ za najbolju kriminalističku priču 2021. godine. Natječaj nosi ime jednoga od najuspješnijih djela hrvatskoga književnika Milana Nikolića, „virovitičkog Simenona“ i autora tridesetak kriminalističkih romana, čije je stvaralaštvo obilježilo pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća. Natječaj „Kristalna pepeljara“ pokrenut je 2020. godine, a na njega je pristiglo više od pedeset sjajnih kriminalističkih priča. Članovi Ogranka i ove se godine nadaju jednakom odazivu.

Pravila i uvjeti natječaja

Natječaj Društva "Kvaka" | Pišem pismo sebi, djetetu

     
Dodatak: Zbog upita svih koji su zainteresirani za natječaj ,a nisu članovi Društva Kvaka, prihvatit ćemo i radove nečlanova. (dodano 5.4.2021.)

Poštovani članovi Društva za promicanje kulture "Kvaka", u planu je objava zajedničke knjige, zbirke pisama s temom

Pišem pismo sebi, djetetu

Što bi, sa svojim sadašnjim životnim iskustvom napisali sami sebi, kada bi to bilo moguće, u prošlost?

Cijena knjige, zajedno s poštarinom, za Hrvatsku, bila bi 50,00 kuna. Za inozemstvo €13,00

Tekst ne bi smio biti manji od 1000 znakova, uključujući i razmake a ni veći od 1800 znakova, odnosno jedne kartice.

Autori, čiji će radovi biti prihvaćeni za objavu, bit će o tome pismeno obaviješteni s uputama o uplati pretplate na knjigu. 

Pravila natječaja:

Radovi se šalju na email casopis.kvaka@gmail.com s naslovnim tekstom 

Pišem pismo sebi, djetetu

Font Times New Roman, veličina 12.

isključivo kao privitak uz email.

Radovi će se primati do 31.5.2021.

Budući da "Kvaka" nema samo članove iz Hrvatske, natječaj je međunarodni.

"Kvaka", ovisno o interesu, pridržava pravo produljiti rok zaprimanja ili natječaj poništiti ukoliko ne bude dovoljno kvalitetnih radova.

Rezultati | Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi – Nasmij me

Na natječaj Nasmij me - Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi pristigle su 34 priče, od toga su dvije diskvalificirane jer nisu poslane prema pravilima natječaja

 

Najveći broj bodova osvojila je priča

Emilia Novis – “Meksički standoff sa žoharima“ 

Od mogućih 30 osvojila je 24. boda.

Čestitamo!

Međunarodni natječaj povodom Svjetskog dana zaštite životinja

Povodom Svjetskog dana zaštite životinja, Časopis „Kvaka“ poziva sve učenike od prvih do četvrtih razreda osmogodišnjih škola da pošalju svoje kratke priče na tu temu.
Učenici petog do osmog razreda mogu se na istu temu natjecati poezijom.

Pravila: 

1. Priče ne bi trebale biti duže od 1000 riječi.
2. Pjesme ne bi trebale biti duže od dvadeset redova.
3. Pisati možete o bilo kojoj i bilo čijoj životinji
4. Ispod svakog rada mora biti napisano ime učenika, razred i ime i adresa škole, te ime mentora/nastavnika/profesora
5. Poslati se mogu samo novo napisane priče i pjesme i šalju se na e-mail časopisa casopis.kvaka@gmail.com
6. Na natječaj se mogu javiti svi učenici iz europskih zemalja koji pišu hrvatskim, srpskim i sličnim jezicima.
7.. Naslove-maila mora biti: Povodom Svjetskog dana životinja 2019

Natječaj je otvoren do 12. listopada 2019.

Dodijeliti će se po jedna nagrada za priču i po jedna nagrada za poeziju. Učenik ili učenica koji će napisati najbolju priču, dobit će slikovnicu Malena i Klepetan, s posvetom autorice Sonje Smolec.
Za najljepšu pjesmu dodijelit će se knjiga iste autorice „Da ti nije palo na pamet!“

Svi zaprimljeni radovi bit će objavljeni na Internetskim stranicama časopisa u rubrici "Kutak za mlade"a najbolja priča i pjesma i u tiskanom broju časopisa.

Sretno!

Vezane objave:

Međunarodni natječaj povodom Svjetskog dana zaštite životinja | Rezultati

Literarna nagrada 'Fondazione Piccoli' kod moliških Hrvata

Vladimir Papić | Na dohvat ruke

Sanjala je ponovo da je zvijezda padalica. Udarila je svom snagom u tlo i raspršila se u milijune sitnih dijelova. Jednom je Arapinu nekoliko dijelova upalo u vodu. Popio ju je te osjetio nalet topline, a zatim kako mu je svaka želja na dohvat ruke. Vijest o neobičnoj moći dijelova zvijezde ubrzo se proširila cijelom Arabijom.

Bilo je negdje oko tri ujutro kad je probudio zvuk mješalice. Želudac joj je opet počeo kruljiti. Izišla je iz kuće trljajući oči. Promatrala je začuđeno vreće cementa i pijeska te uredno naslaganu hrpu cigli ispred kuće. Naviknula je da on popravlja nešto po kući, ali nikad to nije činio vani. „Što radiš? Isključi to! Probudit ćeš cijelo susjedstvo“, rekla mu je. Nije se pomaknuo. „Ma daj, hajde“, ulovila ga je za ruku. Otrgnuo joj se. „I što ćeš sad stajati tu kao luđak u kućnom ogrtaču u gluho doba noći?“. Gledao je u nju kao da nešto stoji između njih. Zavrtila je glavom. Vratila se u kuću i otišla, po običaju, skuhati prvu jutarnju kavu samo za njih dvoje.

Katarina Gugić | Prva jutarnja kava

6.45 je. Četiri žličice turske kave za dvije šalice. Jedna i pol žličica šećera. Takvu on voli. S pjenicom i malo mlijeka. Kava se pjeni u džezvi, buja prema vrhu. Taman prije nego će se preliti preko ruba ona gasi plin, izlijeva crnu tekućinu u dvije šalice i stavlja na kuhinjski stol. Sjedne, pripali cigaretu, pa se zagleda u crnu šalicu. Šalica je velika, za mlijeko, ima bijelu vodoravnu crtu po sredini i veliku ručku tako da možeš provući prste kroz nju i obujmiti taj spremnik tople tekućine. Nikada nije voljela kavu. Pogotovo ne tursku, pogotovo ne tako jaku i pogotovo ne tako rano ujutro. A ipak je radi takvu, tursku i jaku, svakoga jutra u 6.45 tako da u 7 bude mlaka, „taman kako treba‟, već petnaest godina. Svakoga jutra već petnaest godina ona se ustane i napravi kavu da je popije zajedno s njim, da popričaju pola sata prije nego se on zaputi na posao. Mrzi kavu. Ali voli tih pola sata. Nikada nije dopustila umoru ni snu da joj otme to vrijeme njegove prve jutarnje kave. Ni kada je bila trudna, ni bolesna, ni kada je dojila, ni kada je dijete plakalo cijelu noć. Nikada. U želucu joj se smjestio težak kamen. Osjeća srce kao raskvašenu spužvu u grudima što se nadima do nepodnošljivosti. Vrijeme je za drugu cigaretu.

Maja Ručević | Kafka, navrh noža

Kad se Gregor Samsa jednoga jutra probudio iz nemirnih snova, nađe se u svom krevetu preobražen u golemog kukca. To se i meni često događa. U tim prigodama najprije malo promrdam ticalima, rastegnem svoja tri para hitrih nožica, prpošno pomislim gdje ću sve danas gmizati, sretan što sam glup, neopterećen i žohar, ali već s prvim pogledom na sat, ah, kafkijanskog li usuda, i spoznajom da za sat vremena moram na posao, nevoljko i ipak posve čovjekoliko ustanem i pristavim ju. U džezvi su još ostaci od jučerašnje. Tako se i meni miješaju dani, jedan se ulijeva u drugi; starim, kopnim, tu i tamo pomislim kako ću sve jednog dana radikalno odrezati, otići na Island i zarađivati toliko da će u kući uvijek biti najmanje 5 kilograma kave i paket punomasnog mlijeka, nikad više neću morati misliti koja mi se od 100 grama više isplati. Neki dan je kolegica na poslu oduševljeno pričala o blagodatima sode bikarbone i o tome kako kada sipaš samo malu količinu iste u šalicu kave, ono navrh noža, to potpuno mijenja okus, osvježava je. Tekućina se malko zapjeni, ali okus je „fantastičan i neprepoznatljiv!“ „U konačnici, soda je i zdrava!“ Nisam joj htio kvariti doživljaj informacijom koju sam upravo čitao na telefonu. Pomoću radara na orbitalnom svemirskom brodu snimili su 20 kilometara široko jezero, 1.5 kilometar ispod zaleđenog južnog pola Marsa. Ta bi i u novootkriveni izvor vode na crvenom planetu sasula sodu. Da se malko „zapjeni“, poboljša okus. Dok sam obavio nuždu i istuširao se, cijela mi je iskipjela na štednjaku. U džezvi kalvarija, na satu petnaest do osam, u kutiji jedna preostala cigareta. Putem do posla, zamišljam kako Donaldu Trumpu počinje dan, i koliko su bolno neusporedivi moj i njegov život. Dok prolazim pored fakulteta na kojem sam godinama sanjao kako će mi diploma donijeti dostojanstven život, razmišljam i o Kylie Jenner, 21-godišnjoj milijarderki čiji jedan tweet sruši dionice Snapchata, o tome čitamo dok skrolamo medijskim mrakom današnjih portalčića, odmah pored nje iskoči nam i reklama za carsko meso na akciji u Konzumu. Jer, mi zaslužujemo jesti „carski“. Da, sve ću ostaviti i otići na taj Island. Samo da preguram do iduće plaće. I ne, ovo nije izolirani incident, i nisam ogorčen i zajedljiv samo jutros jer sam ustao na lijevu nogu. Takav sam stalno, ustajem na dvije čovječje lijeve i odlazim u svoj rudnik, samo danas ni kavu nisam popio, živčan sam. Obrati li mi se ijedna od kokoši sad kad uđem s nekom najnovijom velebnom spoznajom iz kućne radinosti, dat ću otkaz. Spalit ću se ispred nekog ministarstva. Mora da su mi malodušje i suicidalni porivi frcali iz očiju jer me Marijan obazrivo pogledao kad sam ušao i odmah rukom signalizirao da siđemo dole po onu iz aparata. Dok je mašina spravljala otrov, rekao mi je: „Dođi navečer na roštilj. Sam sam, otišla je s malom kod svojih.“ Umiren spoznajom o skorašnjem razgovoru uz meso i alkohol ispred ekrana na kojem je Liga prvaka, tom njegovom spasonosnom gestom izvlačenja utopljenika na kopno, jer, iskreno, odavno se ni sa kim nisam ni podružio, pa makar to bilo i ovako trivijalno, klasično muški, stajao sam i razmišljao o genezi instant kave. Bilo je nečeg u tom bezveznom okusu što me je tjeralo na prekomjerno zamaranje mozga. Jedanput sam, nakon što sam mamuran upao u prvu smjenu nalivši se prethodno tih topivih granula ne bi li došao sebi, ispovraćao sve u hodniku ispred ureda, a onda, kategorički okrivivši za to upravo sadržaj plastične čašice, a ne litru viskija od noći prije, mahnito guglao povijest instant kave. Nije bila baš dugačka, ali je proizvod itekako uspio zaživjeti. Od nekog japanskog znanstvenika koji ju je proizveo u sam suton 19. stoljeća, preko američkih vojnika u 2. svjetskom ratu koji su, kako svjedoči dnevnik jednog, u svom tom blatu, štakorima i užasu rata pijuckali instanticu koju je proizveo George Washington (ne predsjednik, nego neki nadobudnjak) pa do modernih dokonih kućanica vječno sa šalicom-dozom u rukama. Otpio sam gutljaj, bila je revijalno odvratna. Zapalili smo, a onda mi je Marijan priopćio da mu je žena opet trudna i da nema pojma kako će hraniti još jedna usta. Izrekao sam dvije tri sažaljive i naoko utješne, a onda munjevito otkazao večerašnji roštilj izmislivši neodgodivu posjetu majci na koju sam navodno, ovako rasijan kakav jesam ovih dana, potpuno zaboravio. Ne mogu to slušati. Ne mogu više nikakve tegobe, ničije beznađe, ni svoje, sam sam sebi nepodnošljiv, empatije nemam, i da, sebičan sam, odavno nisam čuo ništa lijepo, ništa što sluti na lakoću postojanja, sve je dobilo predznak „na jedvite jade“, kao neki neodvojivi, prilijepljeni balast života. Dok smo se penjali stepenicama, susreli smo portira koji konstantno priča sam sa sobom i besplatno dijeli maksime radničkog života svima koji u hodu otvore uši za to. Jutros nas je baš podigao: „Eh momci moji, šta je nama naša borba dala...“ Taj odbljesak ex – Yu mitologije, taj stari – novi učmali komadić čemera u ovo usrano jutro legao mi je kao šamar. Ima boljeg od ovog, mora biti. Ne smijem biti Gregor Samsa do kraja života. Ušli smo unutra. Čitav ženski dio populacije okupio se za stolom. Jedna po jedna, vrškom noža grabe iz vrećice soda bikarbone sitni bijeli prah i sipaju u instant kavu. Kako u čašici nastaju mjehurići, krevelje se i dižu iste uvis, nazdravljaju. Osvojile su svoj Mount Everest. U konačnici, depresija je jedna od najraširenijih bolesti današnjice. Kao soda, potpuno vam promijeni okus.


Osvojeno drugo mjesto na Međunarodnom natječaju za kratku priču do 1000 riječi sa središnjom temom Moja prva jutarnja kava

⛵Vezane objave:  Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi

Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi | Proglašenje pobjednika

Denis Peričić | Kava, prva jutarnja

Prvi gutljaj iz malene šalice otpija sklopljenih očiju.

A onda naviru sjećanja; proustovski efekt.

Prva sjećanja su smeđa; sve je smeđe, tamnosmeđe poput kave. U nerazbuđenoj, uskomešanoj svijesti, krmeljivoj od sna, počinju plesati: smeđe tlo dvorišne livade, poprišta ranih dječačkih igara; smeđe korice neke stare bilježnice; smeđa drvena olovka, HB, s gumicom na vrhu; smeđa školska klupa; smeđ pulover što mu ga je isplela baka; smeđe cipele, smiješne ali drage; prva kožna jakna, smeđa, dakako; smeđ kundak puške na vojnoj obuci; davna smeđa putovnica neke propale države.

Otvara oči. Kroz prozorčić prizemne prostorije ulazi sunčeva zraka.

Drugi gutljaj ga razbuđuje, svjetlost s prozora odvodi ga u sretno iskustvo mladenačkih dana: bijeli oblaci, zreli uzdisaji, nebo visoko i hrabro kao led. Obzor: sasvim nesvakidašnji osjećaj. (Ponosan je: trči, trči kao da će poletjeti!)

Treći gutljaj: toplina. Zagrljaj. Jedna ljubav, najveća i vječna. Smeđa boja nestaje, a sve ostale eksplodiraju. Drhte suhe grane u okovanom sjaju uhićenih boja. Sjeća se njezinih riječi, izgovorenih iznebuha, nestvarnih, neponovljivih, gotovo promucanih u smiraju ekstaze: miriše crijep i tijelo tvoje na toplom tlu zaboravljene, samo naše tvrđe ljubičaste u zoru, u znoju, volimo naš mali grad na dlanu.

Četvrti gutljaj: buđenja. Prisjeća se buđenjā u roditeljskoj kući, u studentskoj garsonijeri, u vojarni, u potkrovlju jedne europske metropole dok s njezinih avenija dopiru prvi zvuci jutarnje gungule i gugutanje golubova.

Razbuđuje se posve.

Peti gutljaj: bȉlo se ubrzava, svijest se bistri, duh se osokoljuje. Entuzijastičan je, potaknut, spreman za nove izazove. Spreman je gotovo na sve.

Šesti gutljaj popraćen je paljenjem cigarete i dubokim uvlačenjem.

U tom trenutku nema sjećanja, nema misli, nema primisli: preostaje jedino zadovoljstvo. Mir.

Da, zna da pušenje škodi, ali uz kavu, prvu jutarnju… za to vrijedi živjeti!

Za to je vrijedilo živjeti.

Ostaje tako nepomičan, u oblačku dima, dok ne dovrši cigaretu.

Kad je ugasi, u prizemnu prostoriju ulazi uniformirani čovjek. Obraća mu se pristojno, ali službeno, te dodaje:

„Vrijeme je.“

Iza njegovih leđa, kroz odškrinuta vrata nazire se streljački vod.

Osvojeno prvo mjesto na Međunarodnom natječaju za kratku priču do 1000 riječi sa središnjom temom Moja prva jutarnja kava

⛵Vezane objave:  Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi

Međunarodni natječaj za kratku priču do 1000 riječi | Proglašenje pobjednika

Mira Jungić | U Lovranu

Krajem lipnja jedne od prethodnih godina, stigli smo u Lovran, nas tri bračna para iz Zagreba, što nam je omogućio sretan izbor tombole, na dočeku Nove godine.

Iako kalendarski ljeto još ni počelo nije i sunce, s 33 C kao da je željelo dati svoj doprinos.

Villa Santa Marija bila je sagrađena od  debelih kamenih blokova, u tri nivoa, s četrnaest soba, salonom te velikim vrtom.

Ukrasno drveće i palme činile su naš mali raj iz kojeg smo se preko 'lungo mare' odmah spuštali na plažu.

Ostavivši stvari na katu u sobama za spavanje, odmah smo se  pripremili za kupanje i sjurili na  dvorište te nakon kave, jedva dočekali da se osvježimo u moru.

'Naša"uvalica, tako smo je zvali cijeli tjedan, nalazila se iza šetališne staze i bila je djelomično betonirana-za sunčanje, a dijelom s prirodnim stijenama za skakanje i ronjenje..

Površina mora bljeskala je na suncu kao razliveno srebro, a na modrom plavetnilu nije bilo ni jednog oblačića. Voda je bila ugodno topla, što je meni posebno prijalo.

Uranjajući u more, sjetila sam se kako je to jedino mjesto na kojem se povezuješ s cijelim svijetom, a da nisi nikuda dalje otišao. A šljunčane oblutke, koji su se nazirali u izuzetno čistoj vodi na dnu, more je godinama klesalo da bi bili upravo takvi.

Uživali smo kao djeca, roneći i gnjureći jedni druge i nikako se nismo mogli zasititi te prirodne blagodati koju nam je more nesebično pružalo na svom ispruženom dlanu, sve do večeri.
Tek kad je sunce, tamo negdje daleko uronilo u more i počeo se spuštati mrak, a šetnica uz more puna večernjih šetača, odlučili smo da je "za danas dosta".

Kasnije, nakon što smo večerali, slijedila je ugodna šetnja do Opatije.

Večer je bila topla, s blagim povjetarcem, a mi se, kao zaljubljeni parovi, držeći za ruke i povlačeći jedno drugo iza kakve okuke… ljubakali... i pripremali... za ono što prije sna još slijedi..

Postoji priča po kojoj je vlasnik susjedne ville prokopao tajni prolaz do ove ville, zbog ljubavi prema Ana-Mariji, ženi trgovačkog putnika (da se mogu nalaziti). Bila je to, navodno, velika ljubav.

Bila sam oduševljena ovom villom i svaka mi je sitnica odvlačila pažnju, a moj istraživački duh nije mirovao (pronašla sam ipak tajni prolaz).

Ah, svi ti dani koje želiš zaustaviti, kao da namjerno jure. Čini ti se tek si došao, a već se moraš vratiti u normalnu kolotečinu.
Ali, neću  biti nepravedna pa kriviti vrijeme, okrivit ću' mjesto koje te zarobi ljepotom, plažom i čistim morem  i  vječito ostaješ njegov zarobljenik.

Zadnji smo dan, nakon povratka s plaže, sjedili i čavrljali, pili vino i pjevali pjesme o moru, rastajući se od njega, kao da se nećemo vratiti, a sjećanje postoji danas kao nešto što se ne zaboravlja, kao biser koji ne gubi sjaj.

I zato kažem dragom moru:
Opet ću sigurno doći,
a do tada sjećanje na tebe
nosim oko vrata, u ogrlici
od koralja, koju mi je ljubav moja
(koja sniva vječni san) tada darovala.

⛵Vezane objave: Međunarodni ljetni natječaj za kratku priču do 500 riječi

Kristina Kemešić | Suza života

U predivni Patras smo stigle potpuno nepripremljene, unatoč silnim pripremama kroz koje smo morale proći. Dokaz je to da nas najvažniji trenuci života uvijek ulove nespremne. Prikradu nam se s leđa i održe lekciju. Neka mjesta jednostavno imaju svoju dušu, odvojenu od duše ljudi, naših tragedija i naše boli. Svaki kamen toga grada slanim je vjetrom prenosio svoju stoljećima stvaranu čaroliju. Da nije bilo tragičnosti toga mjesta, ovo bi bio odmor mog života. Iako sam  znala da će rad s izbjeglicama od mene zahtijevati iznimne napore u svakom smislu, nisam ni naslućivala koliko će me iz korijena promijeniti. 

Od prvoga dana, unatoč nesnosnim vrućinama, radile smo punom parom. Ja sam bila zadužena za palete s hranom koje su brzo morale biti raspakirane kako hrana ne bi propala na vrućini. Jednom sam tako psovala sama sebi u bradu dok sam šarenom maramom brisala znoj s čela, kad sam u kutu iza jedne palete spazila dva znatiželjna oka. No spazila su i ona mene te panično pobjegla prije no što sam uspjela bliže prići. Danima je trajalo njezino ispitivanje terena. No ako se na išta možemo osloniti, to je dječja želja za slatkišima.

Jednim sam Snickersom kupila njezino povjerenje, a Haya je svojom razigranošću i djetinjom nevinošću kojom je skrivala duboko ukorijenjenu tugu, razoružala mene. Ovo sedmogodišnje čudo nije znalo engleski, ali je znalo dovoljno da užica čokoladicu. Vodila sam ju na kupanje svaki dan pred zalazak sunca. I svaki put bi me do duše ogolio njen dugi pogled u daljinu preko mora, njezine suze i smiraj kad bi mi u rukama na tren zaspala. Jednom je prilikom s nama išla i Sirijka koja je odlično govorila engleski pa sam iskoristila priliku da uz njezinu pomoć saznam više o Hayi. Saznala sam da njezino ime znači život, premda je na putu do Grčke čak 7 puta bila u neposrednoj životnoj opasnosti. Ispričala mi je i priču koju je njoj baka pričala pred rastanak. I tada sam shvatila značenje njenog malog rituala na plaži. Baka joj je govorila da ma gdje u svijetu bila neka pusti slanu suzu u slano more i pogledom je pošalje preko horizonta i da će se morske vile uvijek pobrinuti da njezinu suzu baki morem prenesu i tako će ih obje more zaliječiti. Njezin je život oduvijek bio povezan s velikim plavetnilom mora.

Hayin je otac predavao pomorsku biologiju na lokalnom fakultetu, a cijela je obitelj najveću sreću pronalazila u ljetnim putovanjima na morsku obalu gdje bi slušali njegove priče o čudnovatim bićima iz dubina. Kad je situacija postala preopasna za djevojčicu njezinih godina, upravo su je preko mora poslali u novi život. More joj je na tom putu oduzelo dvije starije rođakinje, usadilo joj strah od smrti u nevine kosti, ali joj je istovremeno pružalo utjehu svaki put kad bi se sjetila bakine priče. Upitala sam ju jednom zašto se ne boji mora, znajući što joj sve može oduzeti. Samo mi je kroz suze šapnula da je more njezin jedini preostali dom.

________________________________________

Pobjednička priča Međunarodnog ljetnog natječaja


⛵Vezane objave: Međunarodni ljetni natječaj za kratku priču do 500 riječi

Rezultati Međunarodnog ljetnog natječaja

Međunarodni ljetni natječaj za kratku priču do 500 riječi

Tema: More, gradovi na moru, ljetovanje, brodovi, ribolov i sve drugo što na bilo koji način može biti vezano uz more.

Natječaj organizira časopis za književnost Kvaka

Pravila natječaja:

1. Svaki autor može poslati najviše jedan rad.

2. Natjecati se mogu svi iz regije i inozemstva koji pišu hrvatskim, bosanskim, srpskim ili  crnogorskim jezikom.

3. Natjecati se ne mogu članovi uredništva i članovi njihovih obitelji.

4. Ako se natječe osoba mlađa od 18 godina, ista mora imati dopuštenje roditelja, skrbnika ili treće ovlaštene osobe koja će se, po potrebi, javiti organizatoru natječaja.

5. Radove ne mogu slati osobe mlađe od 16 godina.

6. Radovi se šalju na email: casopis.kvaka@gmail.com

Slanjem radova na natječaj natjecatelji daju dozvolu časopisu da njihovo ime bude objavljeno. Svi ostali podaci o autoru se ne objavljuju.

Slanjem radova na natječaj natjecatelji čiji će radovi biti odabrani, daju dozvolu časopisu da njihovi radovi budu objavljeni online.

Molimo autore da prije nego nam pošalju radove svakako pregledaju svoj tekst, da isprave pravopisne i gramatičke pogreške. Vaši radovi govore o tome koliko poštujete ono što radite. 

https://ispravi.me/

Radove šaljite isključivo kao prilog e-mailu u doc, docx, rtf, ili txt formatu kako se ne bi prilikom objave izgubio originalan format teksta za koje uredništvo ne može preuzeti odgovornost.

Molimo da radove ne šaljete kao privatne poruke članovima uredništva. Takvi neće biti prihvaćeni.

Dostavom materijala redakciji autori potvrđuju da su vlasnici autorskih prava na priložene radove i za iste od časopisa Kvaka neće tražiti naknadu.

Kad nam dostavljate svoje radove nemojte koristiti neprimjereni rječnik, ne vrijeđajte druge na bilo kojoj osnovi.

Nagradit će se samo jedan autor.

Nagrada je u vrijednosti od 2500,00 kuna i ne može se zamijeniti za novac.

Ako pobjednik odustane od nagrade ista će se prenijeti na drugog natjecatelja s odgovarajućim brojem bodova.

Radovi se ocjenjuju bodovima od 1 do 10. Najveći mogući broj bodova je 30.

Natječaj je otvoren od 1.7. do 15.8.2018.

Rezultati će biti objavljeni početkom rujna.

Odluka prosudbene komisije je konačna.

Nagrada:

Pobjednik dobiva sedmodnevni smještaj u apartmanu na otoku Braču u mjestu Mirca (između Supetra i Sutivana) u razdoblju od 15. 9. do 30.9.2018.

ili 10 dana u vremenu između 1. do 15.10.2018.

Apartman je u potkrovlju i ima balkon s kojega je prekrasan pogled na Split.

Parking mjesto: da

Internet: ne (svatko koristi svoj osobni izvor interneta, npr.mobitel, prijenosni modem itd...)

Troškove puta i hrane ne pokriva organizator natječaja.

Nagradu može koristiti pobjednik natječaja sam ili u društvu (bračnog druga, brata, sestre, djeteta, bake, djeda)

U vezi svih ostalih detalja pobjednik natječaja bit će obaviješten naknadno.

Imena članova prosudbenog odbora bit će objavljena po završetku natječaja.

Donator nagradnog natječaja želi ostati anoniman.

____________________________________________________________________________

Mirca

Pobjednik će imati priliku upoznati čari ovog jedinstvenog otoka, njegove nedirnute prirode, iznimno bogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa.

Slikovito mjesto Mirca smješteno je 3 km zapadno od Supetra, manje od pola sata hoda, a stari dio naselja je južno do glavne ceste. Selo su osnovali stanovnici obližnjeg Sutivana i Donjeg Humca u 16. stoljeću. U 18. stoljeću izgrađena je crkva Marijina Navještenja. U crkvi se može vidjeti pala Madonna od sedam boli, djelo slikara Felixa Tironi iz Supetra. Pave Gospodnetić, slikar naivne umjetnosti iz Postira, stvorio je slike Svetog Cirila i Svetog Metoda.

„U srcu te škrte zemlje i nezahvalnog kamena ima neki trenutak visoke i strasne domaće poezije, neki vrutak ljepote na kojima bi se trebalo zaustaviti. Jer je ovo predgrađe tišine, gdje se na puteljcima viđahu mazge i magarčići kao dirljivo prevozno sredstvo. Jest, trebalo je ovamo doći iz zagušljive pretrpane Skadarlije da bi nam se približila nadohvat ruke Danica. Ovdje ima toliko zvijezda, a njihovi su treptaji diskretni. Mir ulazi u me.”

(Tin Ujević, Otkrivajući Mirca)

Smještaj grada Mirca

Međunarodni natječaj povodom svjetskog dana poezije, 21.3.2018. | International Competition, World Poetry Day, March 21 2018 | Mednarodni natečaj za Svetovni dan poezije 21. marec 2018.

Svjetski dan poezije UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999 godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Na proglašenju praznika rečeno je da treba odavati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim poetskim pokretima.

Časopis za književnost "Kvaka" čiji je cilj poticanje čitanja i pisanja svih književnih vrsta, objavljuje međunarodni natječaj na koji se mogu prijaviti svi koji pišu na bilo kojem jeziku regije (hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski, te slovenski i engleski.)

Bira se jedan pobjednik, bez obzira na kojem jeziku je pjesma napisana.

Pobjednik dobiva Diplomu časopisa za književnost "Kvaka". Osim diplome bit će dodijeljeno i deset Pohvala.

Imena članova posudbenog odbora bit će objavljena po završetku natječaja.

Pjesme pobjednika i desetoro onih koji su ušli u uži izbor bit će objavljeno u elektronskom časopisu.

Pravila:

1. Duljina pjesama limitirana je na najviše 25 redova što ne uključuje razmake među strofama.

2. Svaka pjesma mora biti potpisana imenom autora. Svaki autor može poslati samo jednu pjesmu.

3. Šalju se nove, do sada neobjavljene pjesme. Neobjavljeno znači da nije tiskana u vlastitim knjigama, zbirkama i da nije objavljena na blogovima ili u bilo kojem drugom elektronskom obliku.

4. Natjecatelji moraju biti stariji od 16 godina.

5. Poezija se šalje elektronskom poštom: casopis.kvaka@gmail.com

Predmet: Natječaj Svjetski dan poezije 2018.

Časopis za književnost Kvaka ne odgovara za eventualne plagijate no ukoliko se tako nešto otkrije, ime plagijatora bit će javno objavljeno.

Natječaj je otvoren do 21.3.2018. Rezultati natječaje bit će objavljeni najkasnije 10.travnja 2018.
Svaki autor smije poslati samo jednu pjesmu.

_______________________________________

Svetovni dan poezije UNESCO je proglasil 21. marec 1999 leta, z namenom spodbujanja branja, pisanja, objavljanja in poučevanja poezije po vsem svetu. Na razglasitvi praznika je rečeno, da je potrebno dati prizanje in spodbudo nacionalnim, regionalnim in mednarodnim pesniškim gibanjim.

Časopis za literaturo "Kvaka", katerega je namen spodbujanje branja in pisanja vseh literarnih vrst, raspisuje mednarodni natečaj, na katerega se lahko prijavijo svi, ki pišejo v katerem koli jeziku regije (hrvaškem, srbskem, bosanskem, črnogorskem ter slovenskem in angleškem).

Izbira se eden zmagovalec, brez obzira na kateremu jeziku je pesem napisana.

Zmagovalec bo dobil Diplomo časopisa za literaturo "Kvaka". Razen diplome bo dodeljeno še deset Pohval.

Imena članov žirije bodo objavljena po končanem natečaju.

Pesmi zmagovalca in desetih, ki so vstopili v ožji izbor bodo objavljene v elektronskem časopisu.

Pravila:

1. Dolžina pesmi je omejena na največ 25 vrstic, ki ne vključuje prostorov med kiticami.

2. Vsaka pesem mora biti podpisana z imenom avtorja. Vsak avtor lahko pošlje samo eno pesem.

3. Pošiljajo se nove, doslej neobjavljene pesmi. Neobjavljene pomeni, da ni natisnjena v svojih knjigah, zbirkah in da ni objavljena na blogih, ali pa v kateri koli elektronski obliki.

4. Tekmovati ne morejo osebe mlajše od 16 let.

5. Poezija se pošlje po elektronski pošti na naslov: casopis.kvaka@gmail.com

PREDMET: Natečaj Svetovni dan poezije 2018

Časopis za literaturo "Kvaka" ne odgovarja za morebitno plagiatorstvo, vendar, če se otkrije nekaj takšnega, bo ime plagiatorja javno objavljeno.

Natečaj je otprt do 21. marca 2018. Rezultati natečaja bodo objavljeni najkasneje 10. aprila 2018.

_______________________________________

World Poetry Day is celebrated on 21 March, and was declared by UNESCO (the United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation) in 1999. Its purpose is to promote the reading, writing, publishing and teaching of poetry throughout the world and, as the original UNESCO declaration says, to "give fresh recognition and impetus to national, regional and international poetry movements".

The Kvaka literary magazine, whose goal is to promote reading and writing of prose and poetry, is pleased to announce an international competition for all the writers who write in any of the regional languages (Croatian, Serbian, Bosnian, Montenegrin, Slovenian) as well as in English.

A single winner will be pronounced, regardless of the language of the poem.

The winner will receive a Diploma by the literary magazine Kvaka. Besides the diploma, ten honourable mentions will also be rewarded.

Names of the judges will be published after the end of the competition.

The winning poem, as well as the ten honourable mentions, will be published in the e-zine.

Rules:

1. Poem length must not exceed 25 lines, spaces between stanzas not included

2. Each poem must be signed by the author's name and surname. Please submit only one poem.

3.The poems must not be previously published in any way, including online

4. Contestants must be at least 16 years old,

5. Send your poems to
casopis.kvaka@gmail.com
Subject: World Poetry Day Competition 2018

Literary magazine Kvaka is not responsible for possible plagiarism. But if plagiarism does occur, the name of the plagiarist will be made public.

The competition ends on 21. March 2018. The results will have been published by 10. April 2018