Gradska knjižnica Velika Gorica | Darija Žilić predstavlja svoju novu zbirku poezije “Zmajevo cvijeće”, i izbor iz knjige poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” 24.veljače 2026. u 18 sati

 

Čast nam je ugostiti svoju sugrađanku, književnicu Dariju Žilić, povodom njezine nove zbirke poezije “Zmajevo cvijeće”, ali i objavljivanja izbora iz poezije “Pjesme nevinosti i iskustva” u izdanju Perlina Pressa u SAD-u. Prilika je to da porazgovaramo i ostalim knjigama iz njezinog bogatog opusa koji sadrži 24 knjige poezije, proze, kritika, intervjua i eseja  – od prve poetske zbirke “Grudi i jagode” iz 2005., preko Kiklopom nagrađene “Pleši, Modesty, pleši”, do brojnih knjiga književne kritike, od kojih je za “Muzu izvan geta” dobila nagradu Julije Benešić; o putovanjima i festivalima, nagradi Orfej u Bugarskoj, susretima s brojnim umjetnicama i umjetnicima, te sadašnjem uredničkom radu u novinama za kulturu Vijenac.

Darija Žilić rođena je 1972., završila je studij povijesti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Cijeli život živi u Velikoj Gorici, ima status slobodne umjetnice i članica je HZSU-a. U Velikoj Gorici vodila je tribine u Gradskoj knjižnici i radionice kreativnog pisanja za srednjoškolce u Gimnaziji.

 

Susret će moderirati književna promotorica i prevoditeljica Romana Perečinec.

 

Ulaz je slobodan i veselimo se vašem dolasku u utorak, 24. veljače 2026., u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

 

Autor naslovnice “Zmajevo cvijeće”: Boris Kuk

Autor naslovnice “Pjesme nevinosti i iskustva”: Stephan Lupino

GK V. Gorica | Natječaj za najpismo: Pišem ti pismo… u doba korone

Unatoč posebnim okolnostima, i ove godine Gradska knjižnica Velika Gorica po deveti put raspisuje natječaj Pišem ti pismo! Odlučili smo natječaj prilagoditi novonastalim okolnostima – dobu koronavirusa – i pozvati vas da nam šaljete svoja pisma inspirirana svojim iskustvima, a vjerujemo da vas inspiracija niti ovaj put neće iznevjeriti.

Sigurno je da se svatko od nas na drukčiji način nosi s iskustvima straha, pa i povremenim naletima panike, da svatko na drugačiji način doživljava izolaciju i socijalnu distancu koja nas udaljava od nama najbližih. Ovo je doba novih pitanja za svakog od nas u ovom vremenu koje nam naizgled ne nosi ništa lijepo, pitanja koja nas tjeraju da iznova preispitujemo sve što nam se do sada činilo tako važnim, a što iznenada postaje sasvim nebitno. Ovo je također doba u kojem se mijenjamo, nalazimo nove načine da otkrijemo ljepotu i nadu tamo gdje ju do sada nismo mogli vidjeti. Duhovna snaga koju svatko od nas mora tražiti možda i na neočekivanim mjestima, u nama samima, u novim načinima komunikacije koja nam je kao ljudima imanentna, u brizi za druge i traženju uzora u ljudima koji nam pomažu da prebrodimo ovo za sve nas teško vrijeme.

Zato vas pozivamo da kroz formu pisma izrazite i podijelite svoja iskustva u doba korone, a možete pisati svima koji su vas inspirirali, zadivili, onima koji vam nedostaju,  kao i onima na koje ste iz nekog razloga ljuti. Ovo je prilika da im uputite svoju zahvalu, divljenje, kritiku, izrazite svoj ponos… Djeci koja su prisiljena ostati u kućama dok vani buja proljeće, naporima učitelja da se odjednom pretvore u IT stručnjake kako bi se ova školska godina privela uspješnom kraju, svojim starijima koji teško izlaze na kraj sa svojom samoćom, prijateljici s kojom želite jednostavno popiti kavu, poznanici medicinskoj sestri čije je zdravstveno stanje svakodnevna lutrija, nekome svome na drugom kraju planete u vremenu kad ne možete bez propusnice otputovati ni do Siska, a kamoli u drugu državu.

Pravila natječaja su sljedeća:

• Natječaj je otvoren od 1. do 30. travnja 2020.
• Ovoga puta svoja pisma uputite nam putem e-maila i to na adresu pisemtipismo2020@gmail.com.
• U obzir za nagrade ulaze sva pisma koja do 30 travnja 2020. pristignu na navedenu e-mail adresu.
• Ove godine nagradit ćemo natjecatelje u tri kategorije: Naj pismo odraslih, Naj srednjoškolsko pismo i Naj dječje pismo.
• Prilikom slanja pismo trebate potpisati šifrom (radi objave radova na web stranicama) te navesti kategoriju u kojoj se natječete i grad iz kojeg nam pišete.
• Svoje osobne podatke ne trebate slati, već ćemo ih zatražiti naknadno od autora nagrađenih pisama.
• O naj pismima odlučit će prosudbeno povjerenstvo u sastavu: književnica Nada Mihoković-Kumrić, te knjižničarke Gradske knjižnice Velika Gorica Ivana Grubačević i Morana Peranić.
• Rezultati natječaja bit će objavljeni na web stranici knjižnice, a svi sudionici bit će osobno obaviješteni. Datum objave rezultata natječaja je Svjetski dan pisanja pisama, 11. svibnja 2020.

Nagrade (knjige) osigurava Gradska knjižnica Velika Gorica.

'Milan Šenoa – 150. obljetnica rođenja'

vrijeme: 17.12.2019. 11 h

mjesto: Velika gorica; Gradska knjižnica Velika Gorica, Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

url: http://www.knjiznica-vg.hr/

Književni susret na temu 'Milan Šenoa – 150. obljetnica rođenja' će se održati u utorak, 17. prosinca, u 11 sati, u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, Središnjem odjelu za odrasle. Jasmina Reis, kuratorica memorijalne zbirke obitelji Šenoa, pripremila je mnoštvo zanimljivosti vezanih uz život ovog geografa i književnika.

GK Velika Gorica | Predstavljanje knjige Jurja Habdelića uz 410. obljetnicu rođenja

Juraj Habdelić: Pervi otca našega Adama greh

Gosti: vlč. Đuro Sabolek, dekan Velikogoričko-odranskog dekanata akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici

Katica Matković Mikulčić, upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, akademik dr.sc. Josip Bratulić, dr.sc. Marica Čunčić

Umjetnički program:

Kako nastaje knjiga? – predavanje u Velikoj Gorici

vrijeme: 10.05.2019. 19 h

mjesto: Zagreb; Gradska knjižnica Velika Gorica, Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

url: http://www.knjiznica-vg.hr/

U okviru projekta 'Papir, škare, knjiga' u petak, 10. svibnja, u 19 sati, gostuje Seid Serdarević, glavni urednik Frakture, jedne od najuspješnijih nakladničkih kuća u Hrvatskoj. Kako nastaje knjiga? Što je sve potrebno kako bi rukopisi pronašli svoj put od njihovih tvoraca do željenih čitatelja? Na ova pitanja – i sva između – odgovore možete dobiti ovog petka u Gradskoj knjižnici Velika Gorica.

Dobitnik je brojnih priznanja za svoj urednički rad, među kojima se ističe odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti, koje za zasluge promicanja francuske književnosti i kulture dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Francuske. Nakladnička kuća Fraktura koju vodi sa suprugom Sibilom od male je manufakture izrasla u jednog od najcjenjenijih nakladnika u europskim razmjerima. Među autorima i knjigama koje objavljuju ima velikih i značajnih autora poput Amosa Oza, Thomasa Manna i Imre Kertesza, popularnih poput Stiega Larssona ili Carlosa Ruiza Zafona, ima domaćih klasika poput Mirka Kovača, Daše Drndić ili Miljenka Jergovića, ali poznati su i po tome da su spremni dati priliku i autorima koji tek ulaze u svijet književnosti. Nedavno objavljena zbirka poezije tzv. grupe 90+ „Netko podvikne, djeca odrastu“ slikovito svjedoči o tome.

 

Kako se odlučuje o tekstu koji će u konačnici biti preuzet za objavljivanje? Što bi svatko tko se sprema objaviti knjigu trebao znati? Što je presudno da bi neki tekst našao svoje mjesto među koricama i došao do čitatelja? U razgovoru sa Seidom Serdarevićem u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, Središnjem odjelu za odrasle, saznat ćete sve što trebate znati o tome kako nastaje knjiga.

Izvor:Culturnet.hr

Okrugli stol o pokretanju bibliobusne službe u Velikoj Gorici

vrijeme: 11.03.2019. 12 h

mjesto: Velika Gorica; Gradska knjižnica Velika Gorica, Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

url: http://www.knjiznica-vg.hr/

Povodom obilježavanja Dana Gradske knjižnice Velika Gorica, organiziran je Okrugli stol o pokretanju bibliobusne službe u Velikoj Gorici. Na predavanju i prezentaciji koja će se održati u ponedjeljak, 11. ožujka, u 12 sati, u Središnjem odjelu Gradske knjižnice Velika Gorica gosti će biti knjižničari bibliobusne službe Gradske knjižnice 'Ivan Goran Kovačić' iz Karlovca.

Oni će uz prezentaciju svog djelovanja na području Karlovačke županije dovesti i bibliokombi koji ćemo moći vidjeti uživo i razgledati ispred zgrade Pučkog otvorenog učilišta.

 

Cilj ovog okruglog stola je informirati kolege knjižničare, voditelje područnih škola i nadležne upravne odjele Grada Velike Gorice o tome što sve uključuje pokretanje bibliobusne službe te o tome što bi to značilo za stanovnike velikogoričkih općina i rubnih područja koja gravitiraju Gradu Velika Gorica.

 

Nakon uvodne prezentacije uslijedio bi razgovor o programima bibliobusne službe za sve dobne i socijalne skupine, a koji bi se, uz temeljnu djelatnost posudbe knjiga, odvijao na terenu u sklopu djelovanja bibliokombija.

 

Potreba za pokretanjem bibliobusne službe na području Grada Velike Gorice unesena je i u strateške dokumente razvoja Grada, a financiranje nabave i opreme bibliokombija moguće je provesti i u okviru programa EU fondova.

 

Predviđeno trajanje je oko sat vremena.

Gradska knjižnica Velika Gorica | Natalija Bajer: Divji ogenj

Divji ogenj

predstavljanje knjige Natalije Bajer
Gosti: Natalija Bajer, autorica
Sonja Smolec, urednica knjige
Božidar Prosenjak, autor osvrta o knjizi
Slavica Sarkotić, književnica

U srijedu, 20. veljače 2019. u 19.00 sati
Gradska knjižnica Velika Gorica
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

Potkraj prošle godine u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je zbirka dijalektalne poezije „Divji ogenj“. Autorica je Natalija Bajer, porijeklom iz turopoljskog sela Vukojevca, a stihovima iz ove zbirke vratila se jeziku svog zavičaja – turopoljskom dijalektu kojim je ispisala sve pjesme koje se nalaze u knjizi. Pjesme su posvećene autoričinoj majci i baki, odraslima u Rakitovcu, a tematski su vezane uz njihov život i autoričino djetinjstvo provedeno u turopoljskom kraju.

Trenutak za damski kutak

Mjesec Hrvatske knjige u gradskoj knjižnici zaokružen je predstavljanjem tri velikogoričke plodonosne autorice. Jasminka Tihi Stepanić, Nada Mihoković Kumrić i Sonja Smolec ove su godine osvojile vrijedne i važne književne nagrade.

Sonja Smolec osvojila je nagradu Mato Lovrak za svoju “Maramu s bubamarama”, Nada Mihoković Kumrić nagradu Neretvanska maslina za najbolji roman s ekološkom tematikom dobila je za djelo “I onda se ponovo zaljubila” , dok je Jasminka Tihi Stepanić i njena knjiga “Dom iza žice”osvojila treće mjesto na festivalu dječje književnosti u Tuzli.

Goričke autorice dobro se i često čitaju i to su naslovi koji su popularni među djecom, govori nam Ivana Grubačević iz gradske knjižnice. Autoricama - osmjeh na lice. “Nema ništa ljepše nego kad znaš da tvoja knjiga ne skuplja prašinu po policama”, dodaje autorica Jasminka Tihi Stepanić.

A ni gradske police i knjige na njima zasigurno ne skupljaju prašinu, kao ni stolice koje se svako malo popune novom publikom na nekom od književnih susreta i događanja. “Trudimo se našim sugrađanima pružiti što raznolikiji sadržaj; od sadržaja do djecu, mlade i odrasle koji jednako tako mogu uživati u književnim susretima ili radionicama”, govori nam Grubačević te najavljuje i neka iznenađenja u prosincu. Tako da-nema izgovora. Ako ste propustili događanja povodom Mjeseca hrvatske knjige ne gine vam adventska književna ponuda.

Izvor: http://www.kronikevg.com/

Ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katja Matković Mikulčić, viši knjižničar, ovih je dana obilježila 40 godina neprekidnog rada u kulturi

Katja Matković Mikulčić rođena je u Vrbanju na Hvaru.
Od 2005. do danas ravnateljica je Gradske knjižnice Velika Gorica.
U svom radu uspješno surađuje sa ustanovama, udrugama i pojedincima Grada Velike Gorice, Zagreba, Zagrebačke županije i šire, a sve u cilju promicanja informiranja, knjige i čitanja, što je primarna zadaća knjižnica. Gradska knjižnica Velika Gorica kao mjesni pristup znanju postala je značajan čimbenik u izgradnji demokratskog društva kroz mogućnost informiranja i obrazovanja svih kategorija korisnika lokalne zajednice. O radu Gradske knjižnice Velika Gorica pregledno govori monografija o njezinom radu izdana 2016. u povodu 130-te obljetnice otvaranja Prve čitaonice u Velikoj Gorici.

2016. – sudjelovala u izradi Strategije kulturnog razvoja Zagrebačke županije #kultura 697

2014. – danas - predsjednica Etičkog povjerenstva Hrvatskoga knjižničarskog društva

2013. – uvela prvi e-čitač u Gradsku knjižnicu Velika Gorica

2012. – 2014. - predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva
- potpredsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva
- članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, savjetodavnog tijela pri Ministarstvu
kulture Republike Hrvatske

Zagrebačko knjižničarsko društvo jedna je od temeljnih sastavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva te na taj način treba sagledavati njihovu sinergiju, koja za cilj ima promicanje važnosti knjige, nakladništva i knjižnica u novom društvenom i tehnološkom okruženju.

2010. – 2012. - predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva
- potpredsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva
- članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, savjetodavnog tijela pri Ministarstvu
kulture Republike Hrvatske

1993. – 2005. - bibliotekar-informator u Gradskoj knjižnici Velika Gorica

1979. – 1993. - stručni suradnik za kulturu u Centru za kulturu Radničkog sveučilišta „Moša Pijade“,
- organizacija velikog broja tribina, predavanja, izložbi i promocija knjiga.

PROJEKTI, PRIZNANJA, POSTIGNUĆA I USAVRŠAVANJA

• Aktivno sudjelujući u radu stručnih tijela i komisija, izlaganjima na skupovima i savjetovanjima pridonosila razvoju i ugledu struke te po osnovi članstva u različitim povjerenstvima i radnim grupama sudjelovala u raspravama, donošenju stručnih dokumenata i programskih akata /Strategija, Zakona i Pravilnika/

• Organiziranje stručnog skupa Juraj Mulih – apostol hrvatskoga naroda (2014.) te izdavanje Zbornika sa stručnog skupa (2015.) godine, urednica zbornika.

• Sudjelovanje u realizaciji projekta Kućica za knjige u Parku dr. Franje Tuđmana (Little Free Library) 2014.

• Sudjelovanje u Projektu vođenog čitanja u Kaznionici Turopolje (2012.). Rezultati tog projekta prezentirani su u knjizi Željke Bagarić Model suradnje narodnih knjižnica i zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014.

• Promicala važnosti knjižničarske struke u Hruštvu i lokalnoj zajednici.
Uspostavila suradnju s nizom regionalnih knjižničarskih društava, upoznala se s njihovim radom, postignućima i problemima s kojima se suočavaju te podržala prijedlog da se o tome progovori na 38. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva čemu je prethodilo sudjelovanje na IFLA/MLAS radionici u Splitu 2011. gdje se govorilo o izgradnji jakih knjižničarskih udruženja i stvaranja modela za buduću suradnju.

• U suradnji s Goethe-Institutom u Zagrebu kao predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva 2011. organizirala i sudjelovala na seminaru Uspješnije poslovanje knjižnice: Koncepcije marketinga i menadžmenta usmjerene na korisnike koji je vodila dr. Hannelore Vogt, direktorica Gradske knjižnice Köln.

• Prisustvovala skupovima radi cjelovitijeg sagledavanja drugih tipova knjižnica – 12. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Knjižnice: kamo i kako dalje, Opatija, 2011. i 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, Poreč, 2011.

• Organizirala radionicu HKD-ove Radne grupe za javno zagovaranje u sklopu kampanje Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu koja je realizirana 2011. za predstavnike lokalne uprave četiriju županija središnje Hrvatske u Gradskoj knjižnici Velika Gorica.

• Godine 2010. Gradska knjižnica Velika Gorica bila je organizator i nositelj projekta obilježavanja 400. godišnjice rođenja Jurja Habdelića, što je uključivalo organizaciju Znanstvenog skupa o njegovom životu i djelu, pripremu i izdavanje pretiska njegovog djela Zerczalo Marianzsko (1662.) te izdavanje Zbornika radova sa Znanstvenog skupa koji je uredila.
Gradska knjižnica bila je nakladnik zbirke pjesama Izabrane pjesme albanskog pjesnika Visar Zhiti.

• Godine 2009. inicirala projekt Knjižnica u gostima kroz koji se nastoji približiti knjiga i važnost čitanja u prigradskim naseljima koja nemaju autobusnu vezu s Gradom Velika Gorica, iako su u njegovom sastavu. Projekt traje i dalje i iznimno je dobro prihvaćen.

• U suradnji s Albanskim veleposlanstvom u Zagrebu od 2008. aktivno sudjelovala u aktivnostima albanske manjine u Velikoj Gorici i Zagrebačkoj županiji. Iste godine bila gost velikog sajma knjiga u Tirani na poziv albanskog izdavača Botimet toena koji je izdao prijevod knjige Divlji konj na albanski jezik književnika Božidara Prosenjaka. Na sajmu predstavila knjigu i književno stvaralaštvo Božidara Prosenjaka uz prigodnu izložbu njegovog cjelokupnog književnog opusa te izdanja knjiga koje je financijski poduprla Zagrebačka županija.

• Gradska knjižnica Velika Gorica 2007. godine dobila je Nagradu Grada Velike Gorice za iznimna dostignuća u obavljanju knjižničarske djelatnosti te razvoju kulture, obrazovanja i informiranja građana u Velikoj Gorici.

• 2006. godine Gradska knjižnica Velika Gorica je proširena i preuređena. Prvi put je dobila samostalni Dječji odjel. Nakon preuređenja, proširenja i informatizacije poslovanja Gradska knjižnica postala je nezaobilazna institucija u promicanju knjige i čitanja zahvaljujući jasnoj programskoj koncepciji knjižnice i definiranim ciljevima vezanim uz potrebe sredine u kojoj knjižnica djeluje.

• Godine 2006. Gradska knjižnica Velika Gorica bila je nositelj i organizator otvaranja Mjeseca hrvatske knjige. Članica Programskog odbora MHK.

• Predlagala i sudjelovala u realizaciji brojnih akcija i manifestacija vezanih uz promidžbu važnosti knjižnica i knjige (Mjesec hrvatske knjige, Interliber, Sa(n)jam knjige u Istri, Dan hrvatskih knjižnica, Noć knjige, Dani europske kulturne baštine, Knjižni blok, Festival europske kratke priče, S knjigom na ti, Sve za 5! i dr.), te brojnim drugim javnim kulturnim događanjima u lokalnoj i stručnoj zajednici.

• Bavi se istraživanjem turopoljske baštine, prikupila veliku građu za Zavičajnu zbirku, napisala nekoliko publikacija na tu temu te recenzirala brojna izdanja iz tog područja:
- Monografija Gradska knjižnica Velika Gorica u lokalnoj zajednici: 130 obljetnica otvaranja Prve čitaonice u Velikoj Gorici, Gradska knjižnica Velika Gorica, 2016. - urednica
- Monografija Hrast – drvo Turopolja, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, Velika Gorica, 2011.
- Urednica Leksikona suvremenih velikogoričkih pisaca, Gradska knjižnica Velika Gorica, Velika Gorica, 2006.
- Monografija Obitelj Šenoa i Turopolje, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, Velika Gorica, 2006.
- Monografija Turopoljski kipci Mate Mihinice, Turistička zajednica Grada Velike Gorice, Velika Gorica, 2005.
- Svetom Jurju u pohode, Turistička zajednica Grada Velike Gorice, Velika Gorica, 2003.
- Jedna od urednica prve velikogoričke monografije Velika Gorica, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, Velika Gorica, 2000. Monografija je dobila županijsku nagradu.
- Monografija Crkve i kapele Odranskog i Pokupskog dekanata, Narodno sveučilište Velika Gorica, Velika Gorica, 1998.

• Kontinuirano se bavi spisateljskim radom.
Knjige za odrasle:
- Prozori duše, BIAKOVA d.o.o., Zagreb, 2013.
- Otočni kalendar, Gradska knjižnica Velika Gorica, Velika Gorica, 2008.
Mediteranska trilogija za djecu:
- Priče o smokvi, Knjižni centar, Velika Gorica 2002.
- Priče o vinovoj lozi, Nova stvarnost, Zagreb, 1999.
- Priče o maslini, Narodno sveučilište Velika Gorica, Velika Gorica, 1995.
Neke priče iz tih knjiga su uvrštene u školske udžbenike.

• Urednica knjiga:
- Zlatica Šandor: Povratak zaboravljenim igrama, Gradska knjižnica Velika Gorica, Velika Gorica, 2015.
- Božidar Prosenjak: Između srži i margine, Stajer-graf, Zagreb, 2006.

• Autorica brojnih priloga u novinama, časopisima i na radiju te predgovora za knjige i izložbe.

• Uredila četiri broja Novog uveza, glasila Zagrebačkoga knjižničarskog društva.
- broj 15 (lipanj 2012.), broj 14 (prosinac 2011.), broj 13 (lipanj 2011.), broj 12 (prosinac 2010.)

• Članica Matice hrvatske – Ogranak Velika Gorica, gdje je jedno vrijeme obnašala dužnost tajnice Ogranka i urednice časopisa Luč.

• Scenaristica dokumentarnog filma Od kurije do Akademije – 120 godina Prve čitaonice u Velikoj Gorici, Gradska knjižnica Velika Gorica, 2006.

• U nekoliko knjiga, zbornika i časopisa pojavljuje se kao autor priloga: Hvarski zbornik (1978.), Pisanica – hrvatski uskrsni običaji (1991.), Čitaonički i knjižnični pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću (1996.), Turopoljski vjekopisi, biografski leksikon Turopolja (1996.), Gospodarski imenik Grada Velike Gorice i općina Orle, Kravarsko i Pokupsko (1996.), Ljetopis Grada Velike Gorice, (2006., 2007., 2009., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015.), Pisani rubac Hrvatske, Zagrebačka županija, Zagreb, 2008.

• Tijekom rada u Gradskoj knjižnici Velika Gorica organizirala brojne izložbe knjiga, tribine, istraživanja korisničkih potreba, književne susrete i promocije knjiga.

• Članica različitih žirija i povjerenstava (Gavellinih večeri za kazališnu umjetnost, Lidrana za dječje književno stvaralaštvo, na gradskoj i županijskoj razini, Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Grada Velike Gorice, Povjerenstva za dodjelu Zlatne povelje Zagrebačkoga knjižničarskog društva i Etičkog povjerenstva Hrvatskoga knjižničarskog društva).

• Posjetila velik broj knjižnica u inozemstvu (IFLA: Milano, 2009., Puerto Rico, 2011., Singapore, 2013., Wroclaw, 2017., niz knjižnica u Mađarskoj, Austriji, Albaniji, Sloveniji, Češkoj /imala izlaganje/, Slovačkoj /imala izlaganje/ i dr.), sajmova knjiga u zemlji i inozemstvu .
• Suradnica brojnih novina, časopisa, radija i televizije.

• Članica je savjetodavnog tijela Ministarstva kulture Republike Hrvatske za knjigu i nakladničku djelatnost, Povjerenstva Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja za Ruksak pun kulture i Povjerenstva za izradu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

• Uvrštena u Biografsku enciklopediju vodećih žena i muškaraca Hrvatske Who is who u Hrvatskoj, 3. izdanje 2013.

Trenutak za damski književni kutak: druženje s nagrađenim velikogoričkim autoricama

Na samom kraju Mjeseca hrvatske knjige otvaramo damski književni kutak! Želimo se pohvaliti našim samozatajnim velikogoričkim književnicama koje, kao orkestru iza leđa, marljivo pišu, objavljuju nove naslove i – osvajaju književna priznanja. Kako zaslužene ovogodišnje nagrade ne bi za naše sugrađane prošle ispod radara, odlučili smo vam ih predstaviti na zajedničkom književnom druženju.

„Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman, „Neretvanska maslina“ za najbolji roman za mlade, nominacija za „Mali princ“ za najbolju dječju knjigu u regiji… ako se pitate tko su vlasnice ovih književnih priznanja, prije svega znajte da su sve iz Velike Gorice. To su redom Sonja Smolec, Nada Mihoković-Kumrić i Jasminka Tihi-Stepanić.

Tri dame koje smo uglavnom upoznali kroz njihovo pisanje za djecu i mlade, ovoga puta otkrit će nešto o sebi i nama odraslima. Koliko i što im znače osvojena priznanja, što je to u čemu su njihove knjige bile bolje od ostalih, o čemu trenutno pišu i čime se sve još bave saznat ćemo u našem damskom književnom kutku, u pravi trenutak u srijedu 14. studenoga 2018. u 19.00 sati. Susret će se održati u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, Središnjem odjelu za odrasle, Zagrebačka 37.

Trenutak za damski književni kutak
Druženje s nagrađenim velikogoričkim književnicama
Književni susret
Gošće: Sonja Smolec, Nada Mihoković-Kumrić, Jasminka Tihi-Stepanić
U srijedu 14. studenoga 2018. u 19.00 sati
Gradska knjižnica Velika Gorica
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

Izvor: Gradska knjižnica Velika Gorica

50. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

U utorak, 28. ožujka 2017. u 13,00 sati u Područnoj knjižnici Galženica održat će se predavanje o 50. obljetnici  Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglasu kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim.

Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Gost predavač je prof. Ivo Pranjković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Izvor: GK Velika Gorica