Nikola Šimić Tonin | Anto Zirdum: Ljubav i osvete u doba Hasanaginice

Anto Zirdum: Ljubav i osvete u doba Hasanaginice (radni naslov). Nakladnik: Viteški ambijentalni teatar Vitez. Sunakladnik: Hrvatsko književno društvo Zadar. Edicija Novelete. Urednik: Nikola Šimić Tonin, Vitez, BiH, 2020.

Taman kad pomislimo kako nas “svestrani” književnik Anto Zirdum ne može više iznenaditi, “književnim izletom” ugodno iznenađeni toliko puta od njegovoga književnoga pera, kao grom iz vedra književnoga neba iznjedri se pred nas Ljubav i osvete u doba Hasanaginice (radni naslov). Riše Zirdum u kronološkome slijedu točke dodira s žalosnom pjesmom plemenite Hsanaginice.

Nakon što se stotinjak godina prepričavala, vjerojatno i dotjerivala ŽALOSTNA PJESAN PLEMENITE ASANAGINICE je preko A. Fortisa  dospjela i do Italija a zatim diljem Europe gdje su je prevodili i pjesnički udahnjivali velika pera romantičarske Europe – J. G. Herder (1744-1803) za njemačko, W. Scott (1771 - 1832) i S. T. Coleridge (1772 - 1834) za Englesko; A. Puškin (1799-1837) za Rusko te G. Nerval (1808-1855) za francusko.  J. W. Goethe (1749 - 1832) čiji je prevod  na Njemačko govorno područje i njegovo oduševljenje o umjetničkoj vrijednosti izazvalo pravu kulturnu euforiju jer je prema povijesnim izvorima, jedne prilike i izjavio…“dao bih sve svoje pjesme da mogu potpisati (H)ASANAGINICU“.

Vjerodostojno ili ne, jedno je sigurno… da je ovaj uradak „dinarskog čovjeka-žene“ izazvao pravi  kulturološki šok u predromantičarskoj Europi i promijenio paradigmu o pučanstvu koji živi u njenom srcu. Poruke  žalosne balade  i u današnje vrijeme zasigurno nikog ne ostavlja ravnodušnim kako one iz kulturno umjetničkih krugova  tako i sve baštinike ovog remek djela čiji eho već četiri stoljeća odzvanja dinarskim gorjem i zasigurno je jedan od najupečatljivih identiteta ovdašnjeg puka. I granice  današnje EU vjerojatno bi drugačije izgledale da je bilo mudrosti i znanja u prezentiranju a zašto ne i promociji?! ovoga djela u vrijeme „krojenja euro-granica“ a danas u „briselskim hodnicima“, „pariškim mostovima“ ili „berlinskim dvorcima“. - mr. Marinko Brkić.

Andreja Kešić | Nećeš

Onoga dana kada nećeš postati otac
Vidjet ćeš prvi put kako po stablima
Niz drvored posađenim za ispraćaje zla
Curi iz zglobova mlijeko nepodojenog sina
Suze jalove žene koja više nema dušu
Mijenjala ju je ss vragom za tijelo i dušu unutar svoga
A dobila je tvoju odluku
I taj dan
Za rođendan

Božica Jelušić | Cvijeće - Flowers

Netko u cvijeću prosto ne uživa.
Ne kao ti. Nedavno mi reče
Da gotovo si kupio mi cvijeće
Al' nešto da je krenulo po krivu.

Zatvoren dućan. Tebe sumnja svlada
Da neće biti sve kao u mašti,
Onako, kako naš um to ulašti,
Pa neću cvijeće imati ti rada.

Uz smijeh u zagrljaj te primih čvrsti.
Tome se sada smješkamo samo.
To skoro kupljeno cvijeće, znamo
Da neuveloj pripada vrsti.

Wendy Cope
(Prepjev s engleskog: B. Jelušić)