U izdanju pljevaljske biblioteke objavljena knjiga eseja o Kastelovoj poeziji

Kastel – konzul i juvelir Mediterana

Shodno programskim opredijeljenjima afirmisanja međunarodnih književnih vrijednosti i praksi objavljivanja crnogorskih autora čiji opus nailazi na izuzetnu recepciju u regionu, svoju ovogodišnju izdavačku produkciju JU Narodba biblioteka Stevan Samardžić iz Pljevalja započela je knjigom eseja i ogleda Konzul i juvelir Mediterana o pjesničkim djelima Borisa Jovanovića Kastela objavljenim tokom prethodne decenije u Crnoj Gori, na ex-Yu sceni i Evropi. Slika njihove recepcije u crnogorskoj i južnoslovenskoj književnoj kritici i esejisti je mozaik brojnih i raznovrsnih analiza, studija i tumačenja čiji je zajednički imenilac – Mediteran kao biće, identitet i sudbina, unutrašnje more kome je pjesnik posvetio književni opus od tridesetak knjiga poezije i eseja. Istovremeno, knjiga predstavlja duboko poetsko i kritičko-esejističko uranjanje u Kastelovo pjesničko djelo objavljeno u prethodnoj deceniji iz pera 37 autora iz Crne Gore i regiona, postajući tako mlađa tematsko-motivska sestra knjige Mediteranski gospar (2010).

U prigodnom pogovoru knjizi, Kastel navodi – To sam shvatio kao posvećenost Mediteranu kao unutrašnjem moru i prosvjetljenje još od prve knjige objavljene 1994. godine. I danas je tako. I sjutra će biti. Znali su to, itekako, ovdje zastupljeni autori i, zašto ne reći, sudbenici ove poezije. Izuzetno sam srećan i ponosan što je tridesetsedam odabranih pjesnika, esejista i teoretičara književnosti jedrilo i jedri sa mnom na brigantinu „Mediteran“. Posada je, dakle, proživjela i zapisala sva moja obzorja, nesanice, nedoumice, munje i zvizdane, sekstante i portolane, Scile i Haribde, dizanje i spuštanje sidra od Heraklovih stubova do Male Azije, od maslinjaka na sjeveru do palmi na jugu, beskraj krstarenja i ogledanje u indigu Sredozemlja, tog vječnog moreuza do sebe i vječnog. Hvala, dragim sabesjednicima i eruditama sa palube, hvala direktorici biblioteke Đini Bajčeti, zato što su svi do jednog postali svojevrsne pulene ovog pjesničkog broda. Autor, na kraju, čitaocima preporučuje da pripreme kućni namještaj za gradnju jedrenjaka i košulje za šivenje jedara.

Boris Jovanović Kastel važi za jednog od najvećih pjesnika Mediterana, ističe bosansko-francuska spisateljica Jasna Šamić, njegova poezija je svjetionik na hridi u sveopštem vihoru i kaosu vrijednosti (Ivan Dobnik), njegovo viđenje i poimanje Mediterana slično je Kamijevom (Josip Osti), poezija ovog mediteranskog gospara je karijatida za hram besmrtnih (Zorica Joksimović), bila sam obuzeta magijom njegovih stihova (Lenče Miloševska), Odisej Kastel porfirna slova neumorno ispisuje mastilom sipe (Laura Barna), ova poezija u istorijskom, civilizacijskom, duhovnom i poetskom smislu je svjetionik Mediterana (Vesna Vukićević Janković)... Za hrvatsku publicistkinju Šuru Dumanić Kastel slovi za jedinstvenog pjesnika mediteranskog senzibiliteta koji obogaćuje svijet, Ibrahim Kajan ga tretira kao unikatnog iz razloga što su ovi pjesnički biseri (Valerio Orlić) plutajuće amfore sa strasnog pjesničkog istraživanja i putovanja (Nedžad Ibrahimović). Drugim riječima, Kastel je vrhunski orijentalist i kartograf Mediterana (Vanja Kovačević), moćan i velik kao Mediteran (Šaban Šarenkapić), taj kontinent koji će se po njemu zvati (Miraš Martinović), samo su neki od izvoda iz serijala eseja iz knjige o Kastelovom djelu koju je uredio italijanski pjesnik i antologičar poezije Mediterana, Lorenco Citadini.

JU Narodna biblioteka StevanSamardžić, Pljevlja

Đina Bajčeta, direktorica