Veronika Belec | Indigo ljubičasta

Piši mi glasom
kako bih niknula iz zalaska Sunca
Neka se dan presavije u nokturno
pa me nahrani riječima
da još niknem u visinu
a onda se za minut il' dva
oko plavetnila isprepletem
Kao Japanska glicinija
procvjetat će mi svaka stanica
u indigo ljubičastu
a kada se to desi
rastopi me i umiješaj
malo Schmincke Norma
uljane boje
kako bih i ja postala Astarta
Dodirni me tim isklesanim
riječima bez digresije
i zaveži me lancima
za glas svoj
Piši mi memoare u jednakim
tonalitetima
zamotaj ih čvrsto na platno
i za kraj mi naslikaj Nota bene