Koncert za bolje međureligijsko razumijevanje različitosti - nastup zborova s pjesama različitih vjera za mir i ljudska prava pod motom "Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog!"

Nastup Zbora LIRA Židovske općine Zagreb

Piše: Narcisa Potežica, mr.sc.

I ove godine održan je tradicionalni, sada već XXIII. međureligijski koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, pa je 6. prosinca u 20 sati  u programu  sudjelovalo osam zborova različitih crkava u Hrvatskoj i to pod motom "Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog!"

Organizatori ovog glazbenog događanja su  Sveučilište u Zagrebu na čelu s rektorom prof.dr.sc. Damirom Borasom, a glavni koordinator Programa Univeritas cantat Sveučilišta u Zagrebu je mo. Josip degl' Ivellio. U planu i programu rada programa Universitas cantat navedeno je sedam raznih podprograma među kojima je obnova i organizacija Međureligijskog koncerta u Hrvatskom glazbenom Zagrebu u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu.

Predstavnici različitih vjerskih zajednica u Hrvatskoj

Ustvari Međureligijski koncerti u Hrvatskom glazbenom zavodu utemeljeni su davne 1992. godine kao projekt Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religija za mir, tada pod vodstvom Mihaela Montilja i katoličkog svečenika dr.don Mladena Karađole. Do sada su ovakvi koncerti održani u kontinuitetu punih 20 godina (1992.-2012.). Od prvog koncerta, za dan izvedbe izabran je datum 10. prosinac jer je to Međunarodni dan ljudskih prava, a za mjesto održavanja koncerata lijepa dvorana Hrvatskog glazbenog zavoda. U organizacijskom tako i u financijskom smislu nemjerljva je bila uloga pok. msgr. Vladimira Stankovića te Miljenka Pavletića, kao i posljednjih deset godina značajno je osobno zalaganje i stručnost mo. Josipa degl' Ivellia.

Julijana Marinkovik | Duško Babić: Prva četvrtina srca

Duško Babić –Pjesnik ljubavi

Nisam slučajno, već na prvo čitanje poetske knjige „Prva četvrtina srca“, pjesnika Duška Babića nazvala Pjesnik ljubavi, iz razloga što iz svakog njegovog stiha izvire ljubav kao najuzvišeniji osjećaj, a motivi su fokusirani oko erotske osi ženskog bića, kao simbol njene erotičnosti i ženstvenosti. To su stihovi iskonske ljubavi prema voljenoj ženi, natopljeni sentimentalnim slikama. I tko bi ostao ravnodušan na ovakvu lirsku ljubavnu egzaltaciju (stihovi pjesme ''A ti me ljubis')

 A ti me ljubiš

 i dalje

 umireš mi na usnama

 kao prašina uzvitlana

 što divlja u vatri

 osjećam te u sebi

 dok nebeska svijeća se gasi

Krunoslav Mrkoci | Jesmo li mi Josef K. ?

"Josefa K. je zacijelo netko oklevetao jer su ga jednog jutra
uhapsili, iako nije učinio nikakva zla."

Franz Kafka, Proces

Ja sam tu priču doživljavao kao priču onih ljudi koji su bili uvjereni da je drug Staljin dobar, i da ne zna što se zapravo događa. To je priča čovjeka koji misli da postoji dobro i zlo, a ne zna da je kriv i sumnjiv već samim time jer je živ. I on ne zna da je pod stalnim promatranjem okoline koja je svaki čas spremna da ga osudi. Zbog neznanja. A njegovo neznanje sastoji se u zabludi i u nerazumijevanju svijeta i sustava. Njegovo neznanje je u tome što misli da je nevin; da nije kriv. Unatoč tome što jednako kao i drugi sudjeluje u tom i takvom sustavu. Jedini način da se iskupiš pred sustavom koji je odlučio da si kriv, jest da što prije priznaš svoju krivicu. To je kao politički zatvorenici, takozvana banda, na Golom otoku. A slično je i danas: za sve firme, kompanije koje proizvode nešto ili pružaju nekakve usluge mi smo samo potrošači: stoka spremna za konzumiranje koja duboko u sebi zna da ne želi mekane poklone. Pa i naš glavni lanac, na kraju krajeva, zove se Konzum. Čovjek koji sam ne nalazi drugih izlaza, osuđen je na izlaze i na rješenja koja mu nudi njegova društvena okolina.