Kolumne

subota, 16. veljače 2019.

Noviteti iz Litterisa


Dimitrije Popović: Labirinti sjećanja

"Labirinti sjećanja" je knjiga zapisa i eseja o osobama koje je Dimitrije Popović susreo tijekom života, s kojima je surađivao i prijateljevao, koje su ga nadahnjivale, koje je posebno volio i cijenio.

Ta sjećanja na osobe koje, svaka na svoj način, zauzimaju posebno mjesto u autorovu životu bude u njemu čitav niz asocijacija i razmišljanja o raznim područjima, od filozofije i religije, estetike i metafizike, stvarnosti i imaginacije. Riječ je o vrlo emotivnim i dirljivim zapisima koji su, poput čitave knjige, mješavina dokumentarnog, esejističkog i poetsko-refleksivnog žanra.
Šarmantan začin knjizi daju opisi Popovićevih dogodovština s putovanja i zanimljivih susreta s raznim poznatim i manje poznatim ljudima, a kroz nju se diskretno provlači i priča o ljubavi Dimitrija i Jagode Popović.



Jasminka Domaš: Ako tebe zaboravim
Prilog istraživanju povijesti židovskih obitelji

Knjiga "Ako tebe zaboravim" treća je u trilogiji koju još čine naslovi "Obitelj-Mišpaha" i "Glasovi, sjećanja, život”.

U trilogiji se otkriva ukupno stotinjak životnih priča potomaka židovskih obitelji, koje u biografskim i autobiografskim esejističkim zapisima oživljavaju prošlost i izvještavaju nas o današnjici potomaka tih obitelji. Ove će knjige mnogima pružiti brojna znanja o bujnom židovskom životu do Holokausta i o nenadoknadivom europskom gubitku koji je on izazvao, o bespovratnom urušavanju duhom toliko bogatoga svijeta koji je postojao do Drugoga svjetskog rata.

Ovi tekstovi potomaka nekada sretnih i produktivnih židovskih zajednica pružit će svima i više temelja za izgrađivanje osjećaja sućuti, za empatiju, koju sve većim udaljavanjem od toga doba srećemo sve rjeđe. Namijenjene su svakom čitatelju, podjednako Židovu i nežidovu.

Uz osobito dojmljivu likovnu opremu ovih knjiga, najdragocjenije su brojne raritetne fotografije, koje potječu iz na razne načine spašenih obiteljskih albuma.


Henri Michaux: Pjev u labirintu 

Henri Michaux je kao malo koji pjesnik 20. stoljeća obuhvatio bitne krajnosti i raspone misaone i osjećajne angažiranosti u našem vremenu. Kod njega nalazimo ono što je nevidljivo za nas same, ono što se i sami sebi ne usuđujemo priznati, što bismo najradije sakrili.

Otkrivamo naše biće u njegovoj apsolutnoj nagosti, slabosti, ranjivosti, osamljenosti, neprilagođenosti; otkrivamo poniženje, gorčinu, nemoć i čitav niz egzistencijalnih osjećaja i reakcija.

Zato nas i zadivljuje poražavajuća iskrenost Michauxovih tekstova. Oni nas ne odvode ni u ljepotu, ni u spoznaju: oni nas čine spremnijima i hrabrijima da sami sebi pogledamo u oči.



Božidar Alajbegović: Lib(r)ido

U svojoj novoj knjizi književnokritičkih osvrta i prikaza autor je iščitao većinu domaće književne produkcije od 2012. do 2015. godine, pa tako "Lib(r)ido", između ostalih, obuhvaća četrdesetak kritika djela Slavenke Drakulić, Ludwiga Bauera, Branislava Glumca, Ratka Cvetnića, Daše Drndić, Zorana Ferića, Ede Popovića, Miljenka Jergovića, Josipa Mlakića, Damira Karakaša, Kristiana Novaka, Ivane Sajko, Marine Vujčić, Mihaele Gašpar i drugih, dakle generacijski i poetički vrlo raznolikih autora/ica.

Osim kritika, knjiga sadržava i eseje u kojima, također na svoj pitak i jasan način, Božidar Alajbegović problematizira cijeli niz tema vezanih uz hrvatsku književnost i izdavaštvo, poput književnih nagrada, pogubnosti nečitanja, odnosa medija prema književnosti i sl. Ono što fascinira i u ovoj knjizi autorova je predanost književnosti te užitak koji se osjeća u prenošenju vlastitih doživljaja djela čitateljima svojih tekstova.

Knjiga je dobila nagradu "Julije Benešić" za književnu kritiku za 2018. godinu.


Alexandra Laignel-Lavastine: Duhovi Europe

Knjiga "Duhovi Europe", koja je dobila niz europskih nagrada od kojih je najpoznatija Charles Veillon (2005.), želi osvijetliti filozofsku poruku Srednje Europe iz razdoblja prije pada  Berlinskog zida.

Akribičnom analizom djela i djelovanja vodećih disidenata toga doba, Jana Patočke, Czslawa Milosza, Istvana Biboa, Karola Kosika, Thomasa Venclove, Zbigniewa Baumana i drugih ona pokazuje u kojoj je mjeri disidencija neraskidivo povezana s kulturom i idejom Europe, odnosno kritičkim razmišljanjem o modernoj civilizaciji i otuđenju pojedinca sučelice hipertrofiji vlasti. Alexandra Laignel Lavastine nam prenosi vjeru u Europu unatoč svim kritikama, Europu koja za nju predstavlja čudesno jedinstvo u heterogenosti, ukoliko ga imamo snage obnoviti.



Jan Patočka: Heretični eseji o filozofiji povijesti

U svojim "Heretičnim esejima o filozofiji povijesti" jedan od najznačajnijihčeških i europskih mislilaca 20. stoljeća ponajprije se obraća tehničkoj civilizaciji.

Usprkos golemim pretenzijama, i neporecivim uspjesima, ta civilizacija nije riješila velik unutrašnji problem čovjeka - svoj vlastiti glavni problem: kako ne samo živjeti, nego živjeti na ljudski autentičan način u najvećoj mogućoj mjeri, kako nam pokazuje povijest.

Još gore: učinila je rješavanje tog problema težim utoliko što se njezini koncepti izravnavaju,odvikavaju od misli u osnovnom smislu riječi. Proces depersonalizacije koji vodi k anonimnosti vlasti, koji tišti i guta svakoga od nas, taj proces sačinjava jedinstven i univerzalan pokret: on je suštinska dimenzija cijele moderne civilizacije, tvrdi Jan Patočka, nudeći nam na razmišljanje istočnoeuropsko iskustvo koje treba promatrati kao globalnu krizu te iste civilizacije.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.