Zašto se mrzimo? | Mržnja u književnosti

Nastavlja se ciklus "Zašto se mrzimo?" govorom o mržnji u književnosti, polazeći od pitanja postoje li knjige koje šire i potiču mržnju, u kojoj mjeri svjedočimo govoru mržnje u književnim djelima? Što nam u našim sredinama donosi postojanje kulture mržnje posredovane književnošću i književnim djelima? Mogu li se suvremena hrvatska, srpska, bosanskohercegovačka, slovenska književnost pohvaliti naracijom temeljenoj na toleranciji, razumijevanju različitosti, ljubavi, humanosti i međusobnom uvažavanju ili su književne vrste navedenih književnosti poligon za ispoljavanje i zagovaranje netolerancije, mržnje, diskriminacije, nasilja, majorizacije nad manjinama?

Koji su najbolji primjeri oba navedena smjera u hrvatskoj književnosti, u literaturi naših susjeda, u literaturi balkanske mržnje, a koji su recentni primjeri u europskoj i svjetskoj književnosti? Je li nas "pobijedila ljubav prema mržnji" (Olja Savičević Ivančević), pa i stradalnici i krvnici tragedija potaknutih mržnjom na koncu i sami postaju žrtve takvog vremena.

Jesu li točne tvrdnje da se poezija i proza ne mogu stvarati s osjećajem mržnje ili je nesporno da je mržnja uvijek bila i ostala inspirativno izvorište za stvaranje književnih i mnogih drugih umjetničkih djela?

O obrascima i manifestacijama najezdi mržnje i straha, destrukcije i diskriminacije i mogućem uzmaku motiva ljubavi u književnosti, o odgovornosti pisaca za svoja djela, o velikoj literaturi i velikim, ali i malim ljudima koji su je stvarali, o književnoj prozi i poeziji kao ideološkim pamfletima, kroz iskustva, saznanja i dosege vodećih pisaca nacionalnih književnosti, govore ugledna imena književne scene: Vladimir Arsenijević, srpski književnik, prevoditelj i urednik

Ivana Šojat, hrvatska književnica i prevoditeljica te Kristian Novak, hrvatski književnik i jezikoslovac.

Moderator tribine je Seid Serdarević, glavni urednik Frakture.

Ponedjeljak, 23. rujna, Zagrebačko kazalište mladih (ZKM), ulica Nikole Tesle 7, Zagreb, u 19 sati