Kamo idu pjesnici?
Tamo gdje svjetovi stanu pod živu bjelokost
Tamo gdje maslačak odbija se raspuhnuti
Eto, tamo idu pjesnici
Tamni kao somov ležaj u muljevitom koritu,
bujni kao čarobna šuma u oslikanoj dječjoj sobi,
tamo gdje postoje dječje sobe
I zavlače se nepozvani
u straćare u kojima ne postoje dječje sobe,
ali gdje postoji dječji san
Velik kao pjesnička sloboda
I kad obiđu sva prijestolja, podaničke izbe i rasplesane zvijezde
Pjesnici rone do kobilice potopljenog broda,
da potonu u samoću
U vlastitu pjesmu
U neoslikanu dječju sobu
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.