I eto, godinu dana kasnije u rukama držim njezin drugi roman-Seks i glamur. I sam naziv romana govori da je potpuno druge tematike od prijašnjeg romana,pa me baš zanimalo kako se Ana snašla u ovom novom, laganijem žanru.
Nikola Weber je muškarac kojeg bi svaka žena poželjela. Besprijekorne vanjštine, muževan i krajnje inteligentan. Ali ono što skriva u sebi duboko je zakopano.
Odrastavši u imućnoj obitelji, imao je sve ali nikad ono najvažnije, ljubav i podršku roditelja. Upravo zbog svoje nesigurnosti emocionalne veze ga nikad nisu zanimale. On je muškarac koji želi loviti a ne biti ulovljen.
Barbara upravo radi ono na što se nikada ne bi odvažila. Uz pomoć svojih vjernih prijateljica priprema savršenu noć iznenađenja za svog dragog. Ali iznenađenje će zapravo čekati nju, kada joj vrata stana otvori Davidova supruga. Izdana i razočarana, Barbara utjehu pronalazi u Novom Sadu, u kojem će potražiti jedinu stvar koju trenutno može dobiti-novi početak. Ali i sami početci znaju biti teški. Tražeći knjigu u novosadskoj knjižari nailazi na Nikolu s kojim odmah ima okršaj. Iako odmah na početku oboje osjete snažnu privlačnost, svaki razgovor koji vode dovodi do provokacije i krivog shvaćanja. Iskrice koje se povećavaju između njih, bacaju ih jednom drugome u zagrljaj ali i ubrzo i razdvajaju jer shvaćaju koliko su različiti.
“Ja sam ona gotovo izumrla vrsta koja voli do bola,a ti ne znaš što bi radio sa ženom koju ne možeš kupiti.”
Nikola zbog stvari koje su ga pratile u životu ne želi vezu, a Barbara jedino što želi je da bude voljena i bude nečija žena a ne ljubavnica.
“…a ja bih sad najradije zaplakala jer to što je on nudio nije moglo biti samo moje. Jednostavno sam previše umorna od dijeljenja.”
Ali život jedno bez drugoga također je težak, pogotovo jer svaki atom njihovog tijela žudi jedno za drugim.
Što reći o “Seksu i glamuru”? Iako je to kratki ljubavni roman, njegova realnost u nekim stvarima će vas doslovno pogoditi i shvatit će te u kakvom okrutnom svijetu zapravo živimo. Zapravo ne u okrutnom svijetu, nego okruženi ljudima kojima ništa nije sveto. Koliko ste se puta susreli s nekom vama poznatom osobom koja je u vezi s oženjenom osobom? Iskreno, ja sam imala dvije takve prijateljice koje nisu imale dovoljno snage da se iščupaju iz takve veze. Jedna se iskopala iz te veze nakon godinu dana, a druga…uf… nakon plakanja na našim ramenima, upornog pričanja kako on nju voli ali eto, žena je kriva pa mu ne da razvod došli smo do toga da je prihvatila situaciju takvu kakva je i odlučila živjeti kao druga žena. Osam godina uvijek u drugom planu, uvijek druga na proslavama rođendana, godišnjica, Božića i uvijek u očekivanju čuda. Koje je došlo, ali ne onako kako je očekivala. Nakon toliko vremena, njezin ju je “dragi” dočekao i rekao da je odlučio. Ali nije odlučio ono što je ona dugo čekala i čemu se nadala. Odlučio je da prekidaju, jer se zaljubio u djevojku koja je bila njenih godina kada su se upoznali. I tako je ona provela tolike godine, zaljubljena u čovjeka koji joj nikad nije uzvratio na način koji je ona htjela a koji joj je toliko prirastao srcu da joj je bilo teško reći dosta. A muškarac? Pa mislim da ga ne moram nazvati nikakvim pogrdnim imenom jer vam je jasno kakav je zapravo “muškarac” ispao.
Ali Anini likovi zapravo nisu takvi. Barbi je snažna djevojka koja je točno znala kamo želi da je život odvede. Nije nikad željela dati svoje srce i biti na drugom mjestu. A Nikola? Kada se odmalena boriš za naklonost ljudi koji bi te trebali bezuvjetno voljeti, što možeš naučiti kao dijete? Iako ćeš duboko u sebi željeti osjetiti nečiju ljubav, zidove koje si ogradio oko sebe nakon toliko godina su toliko visoki da ih je teško preskočiti ili srušiti. Sve dok ne dođe prava osoba. A ona će morati dobro protresti temelje koje si je davno postavio i natjerati ga da iz korijena promjeni svoj savršeni svijet. Koji zapravo i nije bio savršen.
“Seks i glamur” je roman koji upravo ruši sve temelje koje su si dvoje ljudi postavili oko sebe. Iako će mnogi odmahnuti rukom i reći to je samo još jedan ljubavni roman moram vam reći da niste u pravu. Da, roman je kratak, ali zbog čega bi to morao biti roman od 300 stranica da shvatite bit romana? A sama bit je to da će te uvijek, ako tražite i znate što želite to na koncu i dobiti. Iako će put biti popločen ponekim kretenom, jednom ćete morati poljubiti žabu koja bi “trebala” postati princ. Da “trebala” jer pravi princ ne postoji. Pa čak ni princeze. Svi su oni/one samo maske koje kriju svoje nesigurnosti, čežnje i želje. Jer svaki život nosi svoju priču, koja nas oblikuje i koja nas vodi tamo gdje moramo ići. A kada shvatite kamo vas radnja ovog romana vodi, vjerojatno ćete uz smijeh i nestrpljenje uzviknuti “Hajde više!” jer ćete na svaku svađu, na svaki nenadani susret očekivati što će biti sljedeće. A ako vam se to desi, onda znate da je autor uspio, bez obzira koliko roman ima stranica.
Tako da vam moram reći, u koji god se žanr Ana uputila dalje, u meni je našla iskrenog i vjernog pratitelja. A vi? Jeste li čitali već nešto od naše Ane?
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.