Kolumne

utorak, 20. prosinca 2016.

Post scriptum: povijest i značenje umijeća pisanja


Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu

Autori izložbe: Igor Uranić i Filip Beusan

Autori fotografija: Igor Krajcar, Filip Beusan, Goran Vranić, Ivan Dobrina, Robert Leš

Stručni suradnici: Ivan Andrijanić, Vesna Dakić, Ivan Ferenčak, Kristijan Gotić,  Milica  Japundžić,  Vesna  Lipovac,  Mihajlo  Pažanin,  Goran  Rajič,  Nihal  Ramzy,  Tamara  Runjak,  Miroslav Tischler, Maja Turčić, Mira Wolf, Marija Živković, Stipan Kujundžić, Lucija Posavec, Mirjana Polić-Bobić

Grafičko oblikovanje i priprema:Srećko Škrinjarić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Maja Turčić

Posudba opreme: I-Style, Crescat, Tischler, NSK
Prijevod: Vesna Vyroubal, Vlasta Vyroubal

Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Robert Vazdar, Vedran Mesarić, Davor Fakleš

Vrijeme trajanja: 20.12.2016. – 15.03.2017.

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu

Korisnici: sve skupine posjetitelja

TEMA:

Kroz više od stotinu izložaka iz bogatog vlastitog fundusa te od stranih veleposlanstava i muzejskih institucija posuđenih tekstova i natpisa izložba Post scriptum prikazuje razvoj ljudske svijesti te razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda te vještine od Mezopotamije, Egipta i Kine do centralne i južne Amerike.

Autori Igor Uranić i Filip Beusan vode nas kroz povijest najznačajnijeg izuma u povijesti čovječanstva. Od crteža u Altamiri do NASA-inih poruka na Voyageru, od klinastog pisma do modernih računala, pismo i pisanje prikazuju kao komunikaciju, umijeće, ali i kao sredstvo za sakrivanje važnih podataka šifriranjem. Ispričana je priča svakog od pisama – od klinastog, egipatskog, etruščanskog i koptskog pa sve do latinskog i grčkog - pratimo priču o njegovom nastanku, estetici , a saznajemo nešto i o pisarima – tim iznimnim ljudima koji su veći dio povijesti svoje znanje, ideje i maštu prenosili drugima kroz stihove i povijesna svjedočanstva.

Centralno mjesto na izložbi zasigurno predstavlja potpuno funkcionalna replika pravog Gutenbergovog tiskarskog stroja – tehnološke revolucije koja je zauvijek promijenila svijet. Uz faksimil izdanje originalne Gutenbergove Biblije, Hrvojev misal kao najljepši rukopis na glagoljici te brojne knjige i spomenike iz HAZU-a, japanskog i egipatskog veleposlanstva te Konfucijevog instituta i zagrebačke Židovske općine, Arheološki muzej u Zagrebu po prvi puta izlaže i egipatski papirus na hijeratskom pismu te pečate s klinastim natpisima iz Mezopotamije – predmete koje javnost do sada nije imala prilike vidjeti.

Post Scriptum je ujedno i oproštaj od mnogih starih medija pisanja. Današnji zapisi nalaze se na diskovima "oblacima" i serverima, a ne više na kamenu, drvetu, papirusu, papiru. I pisanje rukom polako odlazi u povijest, a time i pojam "rukopisa", jedan od glavnih pojmova pisanja, mijenja svoje značenje. Danas i sam fenomen pismenosti doživljava golemu transformaciju. Štoviše, promjena je tako duboka da se slobodno može usporediti s prelaskom od piktograma na sustav fonograma i abecede, odnosno s prijelazom od niza asocijativnih slika na jezik sa svim njegovim zakonitostima.

Izvor:AMZ

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.