Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

utorak, 1. veljače 2022.

Literarno-likovno-filmski natječaj Kaštelanske štorije i Natječaj za kratku humorističnu priču "Pinka smija"



U tijeku su dva natječaja Gradske knjižnice Kaštela. Literarne, likovne i filmske radove na temu Kaštela možete poslati do 12. veljače na adresu natjecajkastela@gmail.com za Natječaj "Kaštelanske štorije", a kratke humoristične priče, šaljive anegdote, glende i batude na čakavštini i hrvatskom književnom jeziku možete poslati također do 12. veljače na adresu glendeibatude@gmail.com za Natječaj za najbolju kratku humorističnu priču/glendu/batudu "Pinka smija".

Više o natječajima u nastavku poruke i na 
www.gkk.hr i https://www.facebook.com/gradskaknjiznica.kastela

KAŠTELANSKE ŠTORIJE 2022.

U povodu Dana Grada Kaštela, Gradska knjižnica Kaštela raspisuje Literarno–likovno–filmski natječaj na temu Kaštela pod naslovom „Kaštelanske štorije 2022.“.
Natječaj je otvoren do 12. veljače 2022. godine, a u istome mogu sudjelovati državljani Republike Hrvatske – djeca i odrasli.

Sonja Smolec | Mirisi dunja, zimski leptiri

 

Napukla vrata sjećaju se šume,
stablo gdje raslo pedeset je ljeta.
Sjeća se ptica i njihovog pjeva.
- Čovjek? Sjekira? Oh, kakva je šteta!

Mekih kaputa već odavno nema,
haljina plesnih od najbolje svile.
Polica, knjiga... Ljubavne su pjesme.
Cipele - saten u kut su se skrile.

Tek mrlja neka na krovu ormara,
tu dunja jedna još uvijek miri.
Do nje jabuka i orasi suhi.
Pod daskom sniju zimski leptiri.

Neće još dugo, sudbina ga čeka,
u plamen vatre nakon dva vijeka!


© Sonja Smolec, iz zbirke u nastanku Godina crnih ptica
 17. listopada 2021.

Olga Vujović | Rudyard Kipling: Opsjene i sablasti


Naravno postaje nadnaravno i obrnuto

Ime britanskog književnika Rudyarda Kiplinga (1865.-1936.) neraskidivo je vezano uz dječaka Mowglija u planetarno poznatoj „Knjizi o džungli“ (1894.), pa šira publika praktički niti ne poznaje njegov bogati opus koji sadrži brojne priče za djecu i odrasle, obilje pjesama i četiri romana(u nas su prevedeni „Svjetlost se ugasila“ i „Kim“). Rođen u Bombayu (današnji Mumbai) u Angloindijskoj obitelji (naziv za Britance koji su živjeli u Indiji) Kipling je s pet godina poslan u Britaniju na školovanje što je za njega, zbog životnih uvjeta u „kući pustoši“ kako je nazvao dom obitelji kod koje je obitavao, bilo vrlo traumatično. Shvativši da neće steći visoku naobrazbu, Kipling se 1882. vratio u Indiju i u gradu Lahore (danas Pakistan) je do 1889. radio kao novinar. Nakon svađe napušta redakciju i sada odlazi u London gdje se ubrzo ženi. Nakon nekoliko važnih putovanja i duljeg boravka u SAD, 1896. se trajno nastanjuje u Engleskoj (prvo Torquay, pa Rottingdean i konačno Burwash).

Povod mojeg osvrta na Kiplinga jest zbirka priča inspiriranih njegovim boravkom u Indiji koje su pod naslovom „Opsjene i sablasti“ nedavno objavljene u Ilustriranoj fantastičnoj knjižnici Malih zvona (prijevod Leo Beslać, ilustracije Matej Stić, Mala zvona, 2021.).