Zagrebački Donji grad nije samo arhitektonska cjelina nego i živi prostor u kojem se nasljeđe i suvremenost neprestano isprepliću. Tijekom posljednjih 150 godina stanovanje i kultura življenja u ovom dijelu grada doživjeli su brojne promjene. Turbulentni povijesni događaji i promjene društveno-političkih prilika primorali su dugogodišnje stanovnike - čije obitelji ovdje žive generacijama – da se stalno prilagođavaju novim okolnostima.
Predavanje donosi osobni pogled na arhitektonske i kulturne procese u zagrebačkom Donjem gradu – prostoru koji istodobno čuva i gubi tragove vlastite povijesti. Kroz primjere stanovanja i svakodnevnog života razmatra se odnos između prostora, identiteta i vrijednosti koje oblikuju suvremeni Donji grad te što zapravo znači „živjeti baštinu“.
Poziv je to na promišljanje o tome što u Donjem gradu želimo čuvati, a što mijenjati, kako suvremeni život utječe na graditeljsko nasljeđe kao neizostavni dio našeg kulturnog identiteta te s kojim se izazovima suočavaju njegovi dugogodišnji stanovnici.
Iva Muraj, dr. sc., dipl. ing. arh., profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i trenutno predstojnica Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo. Posljednjih deset godina nositeljica je izbornog kolegija Energetska sanacija ovojnice zgrada na diplomskom studiju.
Nakon usavršavanja na poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko naslijeđe, obranjenog magistarskog rada Arhitektura moderne u djelu Egona Steinmanna (2004.) i doktorskog rada Povijesne zgrade u suvremenim uvjetima korištenja (2009.), njezino područje interesa usmjereno je na očuvanje, važnost i promociju izgrađenog arhitektonskog okoliša te mogućnost sanacije i revitalizacije.
Eva Radolović, dipl. ing. arh., konzervatorica i viša savjetnica – specijalistica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Bavi se istraživanjem, dokumentiranjem i obnovom graditeljske baštine, s naglaskom na arhitekturu Zagreba s početka 20. stoljeća. Profesionalno iskustvo stekla je u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode te u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture, gdje je radila na projektima zaštite i obnove povijesnih građevina. Sudjelovala je u međunarodnim projektima i konferencijama o arhitekturi secesije i očuvanju kulturne baštine te povremeno predaje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U fokusu njezina interesa je očuvanje urbanog identiteta i kulturne memorije Zagreba.
Uvodna riječ i organizacija:
Ivana Fištrek, voditeljica zbirke Zagrabiensia, Gradska knjižnica, Knjižnice grada Zagreba
Irena Kraševac, voditeljica projekta „Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.–1940.“ / ARHZAG koji podržava Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-9503), a provodi se na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu
Program je nastao u suradnji Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba i Instituta za povijest umjetnosti, u okviru programa zavičajne zbirke Zagrabiensia i projekta ARHZAG, koji podržava Hrvatska zaklada za znanost.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.