Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

četvrtak, 31. srpnja 2025.

Mario Lobor | Savski cvijet


Na koncu srpnja, pod modrim nebom

Opijene mirisima vrbe i lipe, breze i javora

Jata mladih leptirica izlaze iz svojih skromnih kutaka

Žuto-bijele, poput tratinčica

Napuštaju rascvale krošnje i ljetno cvijeće

I plešu ples ljubavi na obali Save.

Lagan i prirodan, veseo i nesputan.

A zatim lete iznad veličanstvene rijeke

I u zraku umiru, ispod žarkog sunca

I padaju na vodu, lagane kao pero

Njih tisuće u jednoj sekundi

I u trenutku pokriju Savu cijelu

Da na kilometre izgleda poput bijele čipke

Dok se polako ulijeva u plavi Dunav.

Savski cvijet, propupao nakon plesa života i smrti.

Taj divan prizor njihov je vodeni grob.






Ruža Zubac-Ištuk | Bilješka od jedne riječi

 

Ja sam preteča Biblije, kažu knjige koja se tumači sama sobom,

dozrelo sam sjeme u nepokošenom životu. 

U meni je snaga koja tješi, savjetuje, moli, voli i ubija u trenutku 

kada Isus predaje ključ neizbježnog bespuća

svetom Petru na stijeni uz blagoslov vremena. 


Utekla sam iz starozavjetne škrinje s dna Noine arke niz maticu jezika

da na skliskoj niti složim zrnca ljudske savjesti unatoč potopu 

u kojemu se utapaju žedne duše željne oprosta,

i ukrotim glad – bolest koje nema ni u jednom medicinskom rječniku,

a od nje umiru oni koji su se željni najesti.


Snagom moga daha govorila je zmija iz Edena 

dok je ponižavala Evinu pohlepnu krotkost apokaliptičnom vizijom 

smaknuća Božje volje mišlju, riječju, djelom – češće namjernim propustom

i David u preljubu zaboravljajući da je kralj židovski.


Ponekad šutim i gledam u svoj svojoj dubini 

kako se mnome razmeću političari, filozofi, pjesnici i mudraci

zatočeni u vlastitoj krhkosti između majčine utrobe i utrobe zemlje,

i vjeruju, ponosni na svoj ego, da stvaraju mit o samom sebi.


A čovjek je samo bilješka od jedne riječi koju Bog ne stigne pročitati

prije no što bude zatrpana grumenom zemlje.


Bilosnić u novoj poetskoj i umjetničkoj antologiji u Francuskoj i Rumunjskoj


U „Nouvelle Anthologie poetique et artistique Mondiale“ (Nova poetska i umjetnička Antologija) uvrštene su i pjesme hrvatskog pjesnika Tomislava Marijana Bilosnića. Antologija je rumunjsko - francusko izdanje, a tiskana je u Rumunjskoj, u Edituri Pim, u Iaşi, u sklopu biblioteke Universalis međunarodnog časopisa „Orizont Literar Contempooran“.

Antologiju su uredili i izbor pjesama sačinili Noëlle Arnoult, francuska pjesnikinja iz Dijona, i Daniel Dragomirescu, rumunjski književnik, urednik i izdavač iz Bukurešta. Pjesme u antologiji tiskane su na jezicima kojim zastupljeni autori pišu, te na dva druga svjetska jezika. Tako je ciklus izabranih Bilosnićevih pjesama objavljen na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku. Na engleski Bilosnićeve pjesme preveo je Roman Karlović, prevoditelj koji inače prevodi ovog autora, na francuski jezik pjesme je prevela Noëlle Arnoult. 

Bilosnićeve pjesme popraćene su i autorovom fotografijom i kratkim biografskim zapisom, dok je hrvatski autor posebno spomenut i u predgovoru Antologije, kao jedan od autora koji se u Svjetskoj godišnjoj antologiji pojavio u više navrata. Ovdje valja spomenuti i da je izdavač ove Antologije, i izdavač Bilosnićevih knjiga u Rumunjskoj, a koje su dosad doživjele devet zasebnih izdanja.

Isto tako međunarodni višejezični časopis,“Orizont Literar Contemporan“, koji je i izdavač Antologije,  u svom broju 1. (105.), god. XVI., od ove 2025. godine, na četiri stranice velikog formata donosi pjevanje „2020. godina selfi s demokracijom“ iz Bilosnićeve poznate poeme „Vrtni patuljak“ objavljene 2022. godine.  

„Novu poetsku i umjetničku Antologiju“ ilustrirala je Reni Sabathier – Torija, poznata francuska pjesnikinja i slikarica. Na 178 stranica Antologija donosi izabranu poeziju više europskih pjesnika, te pjesnika iz Sjeverne i Južne Amerike.   


Zorica Antulov | Facoli


Dok vjetrovi tvrdi dižu se i psuju, 

s mržnjom suro nebo dok promatra stijene, 

uvala dok mirna drhti pred oluju, 

a zvijer morska bridi krv iz morske pjene

tri starice crne, crni im facoli, 

crne, teške nose nakrcane vreće, 

k podivljalom moru, ogrezlom u soli. 

Iz njih mlijeko bijelo izlijeva se, teče. 


Dok tetura nebo i kamen se pjeni 

i dok biće morsko ubrzano diše, 

prolijeva se mlijeko iz prepunih vreća 

i iz vjeđa starih - mlijeko se ne briše! 

Pod usnama nijemim, uzljem zavezani

muklom moru prijete kopneni jarboli  

crnji od oluje, teži od tišine, 

mlijekom povezani s morem su facoli. 


______________________________________


facol - marama dalmatinskih žena


srijeda, 30. srpnja 2025.

S kodom bluesa i balade

 

Limun / Etz Limon (2008.)

Redatelj: Eran Riklis


Piše: Martina Sviben


Sjajan izraelski film sporijeg ritma, zanimljive i vješte naracije, uvjerljivih glumaca i razvijene dramatike s jasnom porukom koja zaokružuje cjelinu. 

Svakodnevica obične žene, kućanice koja živi od uzgoja limuna na Zapadnoj Obali, isprepliće se s političkim previranjima na nestabilnom teritoriju Izraela i Palestine. Izraelska glumica, prekrasna Hiam Abbass sjajno je utjelovila Salmu Zidane, udovicu s troje odrasle djece, koja živi od voćnjaka limuna i za plodove kojima treba svakodnevna briga. U njezino susjedstvo doseljava izraelski ministar obrane i voćnjak limuna odjednom, prema procjeni Tajne službe, postaje potencijalna prijetnja sigurnosti ministrove obitelji i nacionalnoj sigurnosti jer bi se u njemu mogli sakriti snajperisti i palestinski pobunjenici. Salmin voćnjak vojska ograđuje ogradom dok se ne dovrši gradnja velikog zida, nad područjem voćnjaka svakodnevno dežuraju vojnici s osmatračnice između ministrova i Salminog dvorišta, a njoj odlukom suda biva ponuđena naknada. Nepismena Salma ne pristaje na naknadu i počinje sudsku borbu za svoje pravo i za limune - koji su njezina prošlost, sadašnjost i budućnost. Njezin život. 

Sudski procesi na sve višim i višim instancama pokazuju potpuno nerazumijevanje za obične ljude, oni su samo produžetak kompliciranih izraelsko-palestinskih odnosa, a ljudska prava nebitna su komponenta u političkim nadmudrivanjima. Plodovi limuna padaju na zemlju, lišće žuti, voćnjak propada, Salmin se život mijenja pod osudom konzervativnog domaćeg stanovništva i nerazumijevanjem moćnika s obiju strana. Mladi odvjetnik Ziad Daud djeluje kao tračak svjetla neko vrijeme. Osjećaji i stavovi jedne žene također su potpuno nebitni. 

Osim jasnog kritičkog prikaza izraelsko-palestinskih odnosa, film razrađuje i ljudsku (žensku) dramu na više razina. Zanimljiv je prikaz žena i muškaraca s obiju strana i uspostavljeni antitetički parovi, Mira Navon (ministrova supruga) - Salma Zidane te ministar - odvjetnik, postaju akteri s iste strane. 

Pravda je spora i na koncu je nema!   

11. Po redu manifestacija domoljubne poezije „stijeg slobode” kninska tvrđava 2. 08. 2025.


Mi koji smo ostali živi i uživamo ostvarenje sna, ovom večeri potvrđujemo da nisu zaboravljeni naši poginuli hrvatski branitelji. Dužnost pjesnika je, između ostalog, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. Krštena si zemljo na tvrđavi Knin, napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. U početku stidljivo, a onda s punom podrškom pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, na sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom, poljubio hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti, rekao: “Imamo Hrvatsku” – Nikola Šimić Tonin.

11. po redu Manifestaciju Domoljubne poezije STIJEG SLOBODE, na Kninskoj tvrđavi, počet će s LIJEPOM NAŠOM, Minutom hrvatske tišine za sve poginule i umrle Branitelje i Domoljube. Nastaviti s himnom STIJEGA SLOBODE (N. Š. T., A. S., L. P.), Pozdravnim govorom i obraćanjem zvaničnika. Čitanjem pisma podrške Predsjednika RH ZORANA MILANOVIĆA, Obraćanja u ime pokrovitelja Manifestacije MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA. U ime podržavatelja Manifestacije: Grada Knina, Grada Zadra, Šibensko – Kninske županije, Zadarske županije. Zahvala GORANU RAŽNJEVIĆU, Predsjedniku Uprave Ilirije d. d. Na podršci. Izuzetno zahvalnost dugujemo za ovih 11 godina Manifestacije dopresjednici HKDZD profesorici ŽAKLINI KUTIJA. Ovom prigodom dodijeliti će se umjetničke slike izuzetne mlade zadarske umjetnice ANAMARIJE ČURKOVIĆ za Ured Predsjednika RH i Ured Ministra hrvatskih branitelja.

Manifestacija se nastavlja dodjelom nagrade: Prijatelji Manifestacije DRAŽENU SAMARDŽIĆU. Dodjelom nagrade STIJEG SLOBODE ZA DOPRINOS DOMOLJUBNOJ POEZIJI DANKU IVŠINOVIĆU, Dodjelom nagrade STIJEG SLOBODE ZA DOPRINOS DOMOLJUBNOJ POEZIJI (UDRUGE), BOJNI FRANKOPAN.

Izvođenjem svečane pjesme grada Zadra,  ZADRE GRADE MOJ, izvođač ĐORĐE (GEORGE) PAVIČIĆ. Tekst: NIKOLA ŠIMIĆ TONIN. Produkcija: Glazbeni studio KONTRA SMIJER. Slijedi dodjela nagrade odlukom stručnog povjerenstva STIJEG SLOBODE. PEJI ŠIMIĆU.

Slijedi kazivanje pjesama odabranih pjesama za STIJEG SLOBODE, odabranih pjesnika, nazočnih na Manifestaciji na platou Kninske tvrđave.

Na MANIFESTACIJU DOMOLJUBNE POEZIJE PRISPJELO JE 327 pjesama iz svih krajeva svijeta gdje Hrvati žive. Nikada nije bilo teže odabrati pjesnike za nastup na Kninskoj tvrđavi na završnoj večeri STIJEGA SLOBODE.



ODABRANI PJESNICI ZA STIJEG SLOBODE 2025.:



IVAN GLIGORA, TOMICA BAJSIĆ, GORAN BREBRIĆ, MARIO BILIĆ, MILJENKA KOŠTRO, IGOR DIVKOVIĆ, ZVJEZDANA ČAGALJ, MARKO JAREB, KATARINA ZADRIJA, ZVONKO JURČEVIĆ, VIKTORIJA BUTKOVAC, IVO MIJATOVIĆ, LUKA FORO, ZRINKO ŠIMUNIĆ, MIJO ANTUNOVIĆ, MATO BULJUBAŠIĆ, KETI MIJOLOVIĆ, DARKO JUKA, MATEJ ŠKARICA, ZDENKO ANTUNOVIĆ, FRANO LIVAJIĆ, NIKOLA PERKOVIĆ, MARIJA IVOŠ, ZVONIMIR NEMET, F. ĆORLUKA, ANTE MATIĆ, BERNARDINA CRNOGORAC, RUŽICA OŽBOLT, ZORAN JURIŠIĆ, JERKO MANDURIĆ, JULIJE JELASKA, GOJKA SKORIĆ PELAJIĆ, JELKICA JELENA KANIŽAJ, DANIJELA MARTINOVIĆ, VERONIKA STANIĆ.

Glazbenik VEDRAN MILIĆ s više svojih izvedbi će upotpunjavati svojim nastupom između kazivanih stihova glazbenim stankama, pjesničkoga „maratona” Domoljubne pjesme. U pauzi nakon prebrojavanja glasova za pobjednika MANIFESTACIJE STIJEGA SLOBODE i NAJBOLJEGA KAZIVAČA PJESAMA, predstavnik BOJNE FRANKOPAN reći će par riječi o BOJNI. Sa stihovima svojih pjesama nastupiti će Domoljubni pjesnik ANTE SIKIRIĆ KRIVIN. Između ostalih nagrada (PLAKETA, GRB STIJEGA SLOBODE, UMJETNIČKE FOTOGRAFIJE) pobjedniku će svoju izuzetnu sliku pokloniti će hrvatski branitelj i umjetnik ANĐELO JURLINA.

Nakon proglašenja pobjednika STIJEGA SLOBODE, Himna STIJEGA SLOBODE. Zahvala i poziv na sljedeću, 12 po redu MANIFESTACIJU DOMOLJUBNE POEZIJE „STIJEG SLOBODE” 2026. Slijedi druženje i domjenak.

Medijski pokrovitelji Manifestacije HRVATSKI RADIO KNIN i ZADAR TV – koji će snimiti cijelu Manifestaciju. I svi drugi mediji podržavatelji Manifestacije. Hvala im. Vidimo se u Kninu, na Kninskoj tvrđavi, 2. 08. 2025.


Nikola Šimić Tonin



_________

* Himna STIJEGA SLOBODE


Ivan Pozzoni | Svim samoubojicama svijeta

 

Ivan Pozzoni (Collettivo NSEAE)

Ivan Pozzoni (NSEAE Kolektiv)




Jutarnja borba s ornamentima života i ravnotežom,

pišući moj sinaptički zatvor kao Silvio Pellico,

uspio sam učiniti depresiju svojim suputnikom

kao osuđenik pred svojim vodom.


Stegao sam zvijezdu u šaci zobi,

uvjeren da sam je uvijek imao, držao na lancu,

bilo je jutro, plakali smo, bio je trolejbus,

udario sam licem o njega kao da sam udario u vuneni zid,

zvijezda je pobjegla, kao atomska bomba,

sipajući mi otrov i tonik.


Stil nikada ne dolazi bez votke

i zajebi antidepresive,

bila je djevojka koja je inspirirala moja usta

za pjesmu u subverzivnim stihovima,

sada je tamo, na zvijezdi, objavljuje da je živa

a ja idem ka paklu u koji odlaze samoubojice.


Nadam se da će na mostu koji premošćuje Aheron

poteći suza za onima koji su umrli kao samoubojice   

Atlas će okrenuti svijet naglavačke kao kazališnu predstavu

dovoljno za započinjanje izazova

na Plaza de toros, u obliku borbe s bikovima,

između bika s mačem i rašljara.



DHK | Podsjetnik 💡Autorima, prevoditeljima i ilustratorima! 💡Ne zaboravite – zaštitite svoja autorska prava!

 


Ljeto u Gradskoj knjižnici Pula | 1.8., 14.8., 21.8., 28.8.2025.

 




Milan Frčko | Uzalud


Na nebo sam uho prislonio.
Ne čujem nikakve korake, a toliki odlaze gore, vjerujući da odlaze u vječnost.
Možda riječ nije dovoljna?
Nedostaje mi jedno čulo koje snovi izoštre.

Jadranka Göttlicher | Pjesnici


Udajem se

Tako to ide nakon sedam godina ljubavi

Eugenio Natale, pjesnik nespoznan od mene, od većine

Dobiva Nobelovu nagradu za pjesništvo


Rađam djecu

Wislawa Szymborska penje se na isto prijestolje

A ja u bluzi flekavoj od svog mlijeka čitam Dr Spocka

O njezi i odgoju djeteta, ne onog s ušima


Odrađujem brak i podižem djecu na noge

Posustajem od neplaćenog i nepriznatog posla

Dopisi i sastanci truju mi san


Bacam se u poeziju i nalazim to dvoje utopljenika

Ja, sitni plankton lebdim s njima

Skupa se čudimo svijetu


Katy Lind | Potraga za onim pravim nikad nije bila jednostavna


Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar 


Samouvjerene, ostvarene, komunikativne – takve su junakinje Katy Lind, vrlo produktivne autorice ljubavnih romana koju je domaća publika upoznala kroz naslove „Ritam strasti“, „Imati tebe pokraj sebe“, „Pobjeda nad ratnikom“ ili „Otok sreće“. U romanima Katy Lind intimnost je samo faza u ljubavnoj priči, jer nakon zbližavanja počinje se formirati odnos i ljubavnici trebaju osvijestiti svoje osjećaje, što može biti bolno za oboje, ali to je cijena iskrenosti i pretpostavka za odluku o vezi. Dijalozi su zato originalni i iznenađujući, a autorica se spretno prebacuje iz muške u žensku ulogu i uvjerljivo brani obje strane, razmatrajući neizvjesne ishode, tako da se njezini romani njezini čitaju u jednom dahu. Naravno da svi znamo da je sretan kraj uvjet na kraju ljubavnog romana, no Katy Lind svojim će junacima u međuvremenu postaviti zahtjevna pitanja kako bi raščistili sa svojim osjećajima. 

Katy Lind je pseudonim Katarine Linardić, koja živi na Krku, a objavljuje u osječkoj nakladničkoj kući Prof&Graf. S KatyLind razgovaramo o pisanju pod pseudominom, o inspiraciji za njezine ljubavne romane, o intimnosti koja je nije cilj već dio ljubavnog odnosa te o kondomima koji ne ometaju ljubavnu igru. 

Katarina Linardić rođena je u Bjelovaru 1983., a kada je rođena Katy Lind, koja je dosad objavila dvadeset romana? Kada ste počeli pisati, a kada ste objavili prvi roman? Zašto pišete ljubiće? Zašto pišete pod pseudonimom?

Katy Lind je rođena krajem 2016 godine, kada smo suprug i ja krenuli u realizaciju izdanja mog prvog romana, Otok sreće. Dugo sam pisala samo za sebe, nisam planirala izdanje, još manje dati svoje priče u javnost, ali onda je suprug pročitao Otok sreće i rekao - moraš to tiskati. Naime, kada sam stavila na naslovnicu svoje ime i prezime nekako mi bilo dugačko, kao da je zasjenilo naslov knjige pa smo se malo poigrali nadimcima i slovima moga prezimena i tako se rodila Katy. Počela sam pisati romane negdje 2011 godine.  


Zašto pišem ljubiće? Pa mislim da je ljubav ta koja nas pokreće, sve se dešava zbog ljubavi. Rekla bih da se čak i krimići pišu iz ljubavi. Sve te osvete, ubojstva proizlaze iz strasti, ali ja sam osoba koja općenito na sve gleda dobro i uvijek u svemu nalazim nešto lijepo. Zato su u mojim romanima ljubav, osjećaji, obitelj jako bitni. Mislim da se to najviše vidjelo u romanu „Nezaboravan ples“, tamo su same čitateljice izdvajale citate o ljubavi, a jedan par je čak na ruke tetovirao citat „Ljubav, povjerenje i razumijevanje idu u dva smjera“. 

Vaše junakinje su mlade, emancipirane djevojke koje mogu naći partnere u cijeloj svijetu, na tri strana jezika, no ipak su vezane uz obitelj i odnose razvijene u djetinjstvu. Zašto inzistirate na rodbinskim odnosima u ljubavnim romanima? Što baka i rodbina znače za emocionalni razvoj junakinja suvremenih ljubavnih romana? 

Volim dati nadu mladima, ali i starijima da za ljubav nikada nije kasno. Međutim, ako ne nađemo onu suđenu ljubav, partnera/partnericu, uvijek imamo obitelj. Do odlaska iz doma, majka, baka, običaji su nas već definirali kao osobe. Bez obzira koliko smo svi odrasli u drugačijim uvjetima, emocije su iste, bili mladi ili stari, upravo se njima vodim kada pišem. Također volim da te običaje ponesem dalje jer sam i sama napustila rodni kraj i našla ljubav na svom „otoku sreće“.


Kako rješavate osjetljivu komunikaciju u paru kojemu je seks nadohvat ruke, ali traži nešto više? Gdje nalazite inspiraciju za uređivanje odnosa između partnera koji su svjesni seksualne privlačnosti, a oprezni s emocijama u strahu od ranjivosti? 


Potraga za onim pravim nikada nije bila jednostavna, često se zaluđenost, strast, zaljubljenost tumači kao ljubav. Seks je doista na dohvat ruke ako samo to netko traži, ali možda osoba jednostavno želi nešto više i onda se predaje toj strasti nadajući se da će utišati želju. Možda žudi za nečim zabranjenim pa se prepušta onome što ima. 

Inspiraciju pronalazim u razgovorima, u knjigama, u odnosima koji su danas dosta komplicirani. Pokušavam se staviti u kožu, biti onaj lik u knjizi i osjetiti sve to te isto staviti na papir. Nadam se da uspijevam u tome iako nije uvijek lako. 


U Vašim romanima nema nesporazuma oko kondoma koji ne narušava spontanost ljubavne igre, ali pojavljuje se novo područje nesporazuma – seks bez kondoma novi je stupanj bliskosti, dok je kondom barijera koja znači distancu. Kada ste ugradili kondome u ljubavne romane? Jeste li pritom osjećali teškoće u dramaturgiji i razvijanju radnje? 


Možda mi je to došlo onako prirodno, s obzirom da imam dvije kćerke koje se ne ustručavaju u razgovoru sa mnom. Smatram da kondom sprječava mnogo toga, od straha da ne dođe do začeća, pogotovo ako nisi sigurna da je osoba s kojom se upuštaš u seks ona s kojom želiš obitelj, do raznih bolesti s kojima se djevojke teže bore nego muškarci. Moram priznati da sam počela drugačije gledati na samo pisanje otkad mi se javilo nekoliko djevojaka koje su mi zahvalile jer su im moje knjige pomogle da proguraju teško razdoblje. Volim da svaki moj roman bude realan, ali naravno sa sretnim završetkom. 

Rođeni ste u Bjelovaru, a živite s obitelji na Krku. Kako Krk inspirira za pisanje ljubavnih romana? 

Rođena sam u Bjelovaru i moji roditelji, te braća i sestre su tamo, a ja na Krku. U Krk sam se davno zaljubila i kada sam došla odraditi prvu sezonu tako sam se zaljubila i u svog muža ne samo mjesto. Na koju god stranu otoka krenete nešto će vas inspirirati, priroda, more, životinje, ljudi, život. Bilo ljeto ili zima, sve ima svoje čari, pogotovo ako ste maštoviti. 


utorak, 29. srpnja 2025.

Rozin kutak


(u kutu, nikome na putu)

O ČUDIMA

Piše: Eleonora Ernoić Krnjak

U nedostatku ozbljnijih tema u ovoj sezoni vugoreka, okrenuli se bumo onim neozbiljnijima kak je to npr., turizam, devalvacija, inflacija, trgovački sporazum z ESADEOM, flizerajom itd.

Dakle, saki kaj tverdi da nemamo turistof i da nam je domača kava, sladoled i pica od 657 eurov preskupa nije dobro osveščeni gradžanin ove Lijepe nam naše.

On je ONESVEŠČENI od svakodnevnih čuda kojima je svedokom.

Rečime ovak: penzije buju išle gore, ne veli se gdaj, ali vu svakemu slučaju, se bu devalviralo, inflantiralo još predi neg bu se osušila tinta na dekretu. Još ne tak davne sem za plave smetlarske vreče od dvajst litri dala sigurno ne 5 eurov za paketa. 

Ali tehnički napredek juri munjevitom berzinom svetlosti, ljudi odredžene dobi se moraju prilagodžavati.

Glavni nam grad vu tome smislu prednjači: sme se skupili tam v Centru,nas nekoliko i gledemo vu vrata tergovačkoga lanca.

Se nekši nutri ulaze, pa izlaze, ne onak pretrpani, a kak su mahom stranjski nemreš im pročitati kaj su misleči.

I jena moja frendica, hrabra ženska, veli drugoj hrabroj ženskoj (meni) idemo nutri pa ne buju nas pojeli..

Vrata Sezama se otpreju a nigdi nikoga, se vu frižiderima, hladnjacima kak vu “Odiseji 2000”. Očemo mi da nam se otpreju mala vratašca. Nikak i nikak, povuci, potegni, mi zbunjene, kad doleprša curica (stvarna, nije UI) i veli nama lijepe da moreme nutri ak imame 50 ejurov vu kešu kaj je bedastoća jer se se kupuje na krticu, pardon, karticu.

“A moremo zajedne ili saka mora tolko mati pri sebi?”

Skup smo zbrale sveukupno sam 16,87 ejurov pa nas nisu pustili nutri.

Skorem bu tak i pri doktoru, za sad zgledo ovak (friški izvještaj):

“Kad sam naručeni za crijevoskopiju z anestezijom, su mi rekli da je hitne!”

“Molim OB… aaahaaa, 23.09.2027.”

“Fala im, do tad vmrem.”

Druge mesto:

“Kad morem napraviti fotosešn čreva pri vami?”

“Radit ćete to sami?”

“Neee”

“u tom slučaju, dođite za dva tjedna s uputnicom specijaliste broj 35482, sve će vam objasniti vaš liječnik ob.med.”

“Ali bil sam privatno na speckom pregledu!”

“A zašto?”

“Pa kod vas se dugo čeka…”

“Hmm, ostnite na liniji… g.. b.. priv..,,, mo… daa?”

“U redu je, nek vam ob.med. izda uputnicu i dođite.”

“Ali ja bi anesteziju?”

“Zašto?”

“Pa da me ne boli, buju mi pol čreva strugali pa deli pločicuu”

“Ali to ne boli, jeste probali ikada?”

“Jesam i rajši bi da me lički medo zašteha nek ponovila avanturu bez anestezije.”

“Onda morate tražiti uputnicu 63956.”


Nakon tri dana dobim odgovora 

“Naručeni ste za kolonoskopiju bez anestezije, 11.22.3333., bijela zgrada, piše radiološki odjel, onda siđete po stepenicama, slijedite putokaz “čuvanje pupkovine” i kod slomljene cijevi uđite u desni hodnik te se javite na šalteru”


Zovem i dobijem, očajnim glasom zapomažem:

“Ali vi mene šaljete na zahvat…. BEZ anestezije, ja želim SA anestezijom…”

ridam, šmrcam, slušam razgovor:

 “g… žel….isklj…ane….ma…ok…neka…ima osjetljivih…a što je napisao dr, potpuna anestezija… ooo, nisam vidjela, ok. Dođite na razgovor sa anesteziologom dva dana prije zahvata, sa kompletnom KKS, AFŽ, NOB, HSLS, BT-PNR, KPJ, HDZ, AP, i rengenom pluća.”


Na zakazani dan, drhtavih nogu u sigurnim rukama Stijene evo mene, sva je sreća da je bio pored mene, fascinirao me znak “čuvanje pupkovine”, još bi otišla roditi.

Pitam ja sestru za svaki slučaj, oće anestezija? Oće, budite bez brige…

Brzinom munje sam dobila “kineske gače”, kanilu, i zaspala tak da nisam stigla izraziti sumnju u njenu sigurnost.

Dočekalo me Sunce, sve je bilo kratko, bezbolno, ja zdrogirana, ta pupčana vrpca ima neko dublje značenje pri meni…


I sad rečite vi meni da se čuda ne događaju!

Pa cijela Hrvatska bi trebala postati veliko svetište s čudima!

Oni vu Bibliji delaju spektakl oko toga kak je nam Jezušek od vode vino napravil a pri nami, na sim bregima, dolinama, keršu i otokima di god se pije vinska nam draga kaplica, več od stoljeća sedmog saka hiža ma svojega receptlina kak od tropa, vode, meda ili zukra dobiti barem 300 litri delanca.


Za denes je dost. Iduči me put zapratite za bračne savjete. Ni potrebnao mam odmah nekoga deknuti, treba ga pustiti živeti i lagano mu guliti nofčanika.

Ali o osečajima, vernosti i braku, v sledečem kutku.


Voli vas vaša lajfkoučerica 

Ela-Rozi