Sandra Pocrnić Mlakar | Analogni žanrovski romani, književnici i vampiri na festivalu žanrova Dvotočka

Zašto se žanrovi bave postinformatičkim dobom i sjećanjem na analogno doba? Tema ovogodišnjeg festivala žanrova Dvotočka bila je Analogni roman, budući da se većina ovogodišnjih žanrovskih romana bavi predinformatičkim ili postinformatičkim dobom, bez interneta i mobitela. Kako komuniciramo bez elektroničkih uređaja i što nas povezuje? Koje osobine ljudske prirode izlaze na površinu kad nas ne određuju uređaji o kojima smo postali ovisni? Na ta pitanja odgovarali su sudionici panela o analognom romanu pisci Aleksandar Žiljak, Božica Brkan, Vlatka Planina, Jagoda Šimac Despotović i Eliša Papić, a u raspravu se uključila i Mirjana Grbac Pismestrović koja ove godine također objavila analogni roman „Lutka od papira“. Za razliku od pisaca koji su predstavili svoje ovogodišnje analogne romane, Aleksandar Žiljak i Božica Brkan najavili su svoje također analogne romane za jesen – Božica Brkan priprema „Novinarsku trilogiju“ o prelasku s analogne na informatičku tehnologiju, a Aleksandar Žiljak piše SF „Crne vode“ o dalekoj budućnosti u kojoj se putuje galaksijom, ali informatički uređaji nepouzdani su zbog elektromagnetkog zračenja, a civilizacija teško dopire do udaljenih svemirskih prostranstava, pa vladaju nasilje, kriminal i zakon jačega. 

Festival žanrova i priručnika Dvotočka ove je godine održan peti put u zavičajnoj dvorani u Ilici 43, a posjetitelji i okupljeni autori upoznali su nove smjerove u žanrovskoj produkciji i autore novih žanrovskih romana. Festival Dvotočka pokrenula je 2022. nakladnička kuća Beletra u suradnji s malim nakladnicima kao promotivni festival za žanrovsku produkciju domaćih pisaca koji pišu za publiku, a nisu dovoljno vidljivi u javnom prostoru. Festivalu je ime dala Milena Benini koja je sudjelovala u razgovorima o njegovom pokretanju i okupljanju malih nakladnika žanrova kao što su Hangar 7, Zagrebačka naklada, Naklada Bošković, Innamorata, i Fragment.

Središnji događaj ovogodišnjeg, petog festivala Dvotočka bio je predstavljanje knjige Hrvatski književnici / Fotoantologija Božice Brkan i Miljenka Brezaka, uz istoimenu izložbu portreta književnika koje je Miljenko Brezak snimao više od dvadeset godina. Knjiga je objavljena u povodu 125. godišnjice Društva hrvatskih književnika, a predstavljanje knjige i izložbe uveličali su likovi iz knjige, među kojima su bili Ljerka Car Matutinović, Dubravko Jelačić Bužimski, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Sanja Pilić i mnogi drugi. Bio je to dosad najveći „Pozdrav kanona žanrovima“, što je to stalna rubrike Festivala žanrova Dvotočka, otkako je na prvoj Dvotočki Kristian Novak pozdravio pisce krimića i izrazio poštovanje njihovom talentu. Mnogi književnici ove godine bili su iskreno zadivljeni i izložbom u dvorani u Ilici 43 i programom festivala te su zaključili kako se domaći autori žanrova neopravdano zanemaruju. 

Dvotočka je ove godine predstavila žanrovsku produkciju iz cijele Hrvatske predstavljajući osječku i riječku scenu te nove projekte autora splitske Naklade Bošković. Festival su otvorile dvije nakladnice iz Osijeka – Saša Jakšić vodi produktivnu nakladničku kući Prof&Graf, koja objavljuje romane, priče i poeziju, dok Sanda Dominković u Nakladi Morana objavljuje samo djela spisateljica, stranih i domaćih. Obje nakladnice složile su se da su domaći pisci slabo zastupljeni u domaćim medijima, i to ne samo početnici, već domaćim medijima nisu zanimljivi ni afirmirani autori s više od deset romana. 

Isto vrijedi za knjižare, koje rijetko ističu domaće pisce na svojim policama, iako Saša Jakšić napominje da Prof&Graf ima dobru suradnju s lokalnim nakladnicima u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru, a sudjeluju i na Panonskom festivalu knjiga. 

Gostovanje produktivnih i uspješnih osječkih nakladnica bila je prilika za dodjelu priznanja Dvotočka za ljubavne romane. Dvotočku za doprinos ljubavnom romanu osvojila je Saša Jakšić, a priznanje za nove perspektive ljubavnog romana pripalo je Martini Duvnjak, koja je također autorica nakladnika Prof &Graf, stoga je Saša Jakšić primila Dvotočku i u njezino ime. 

Jagoda Šimac Despotović stigla je Berna u Švicarskoj predstaviti svoj novi roman "Divlja horda Šimaca" o odrastanju u vinogradima Sinjske krajine, a razgovor je vodila Sanja Tatalović. Jagoda Šimac Despotović dosad je objavila sedamnaest naslova koji se mogu naći u knjižnicama, rjeđe u knjižarama, a piše o hrvatskim legendama i predajama. U romanu „Divlja horda Šimaca“ bavi se dječjom znatiželjom i čudima koja u prirodi otkrivaju dječje oči. 

Rubno i onostrano bila je tema i prethodnog romana Jagode Šimac „Bez daška vjetra“ o urocima u Sarajevu i orijentalnoj duhovnosti kojoj uroci nisu ništa neobično. 

Eliša Papić, mladi liječnik neurolog, nagrađivani autor na Festivalu europske kratke priče, objavio je ove godine roman „Bubanj“ o informatičkoj apokalipsi u Rijeci. O romanu „Bubanj“ s Elišom Papićem je na Dvotočki razgovarao književni kritičar Vid Jeraj. „Bubanj“ je rockerski roman s elementima punka, analogni roman s elementima digitalnog i crnohumorni roman s elementima psihološke drame. Eliša Papić za „Bubanj“ je osvojio Dvotočku za nove perspektive spekulativne fikcije. 

Drugi dan festivala, nakon predstavljanja fotoantologije Hrvatski književnici, svoj analogni roman „Lutka od papira“ predstavila je Mirjana Grbac Pismestrović a o romanu i analognom trendu govorio je i njezin suprug, također pisac i slavni karikaturist Petar Pismestrović. „Lutka od papira“ je roman o odrastanju u malom gradu sedamdesetih godina, a pokazuje kako je suština tinejdžerskih odnosa i životnih izazova ostala ista kao i danas, bez obzira na Internet i mobitele. Razgovor s umjetničkim parom Pismestrović vodila je Sanja Tatalović .

Danijel Špelić i Vlatka Planina autori su splitskog nakladnika Bošković, a na Dvotočku su oboje stigli s novitetima – Danijel Špelić predstavio je svoj četvrti roman o privatnom detektivu Lukasu Humu, a Vlatka Planina nakon serije romana za mlade predstavila je roman „Miriamin vrt“ o obiteljskom prokletstvu, namijenjen odraslijoj publici i upornim čitateljima, s obzirom da roman ima 500 stranica. O romanima dvoje pisaca govorila je Gordana Malančuk, voditeljica zatvorene Facebook grupe za raspravu o knjigama, koja prati oboje autora i surađuje u uređivanju romana. I Špelić i Planina svojom su produkcijom osvojili Dvotočke – Špelić za doprinos hrvatskom kriminalističkom priznanju, a Vlatka Planina za doprinos hrvatskoj spekulativnoj fikciji. 

Prateći žanrove, programski savjet Dvotočke zapazio je dva nedavno objavljena vampirska romana, oba kod Naklade Bošković, što je pojava koju vrijedi zabilježiti s obzirom da se vampiri ne pojavljuju često u hrvatskoj literaturi. Danijel Špelić objavio je roman „Svjetlost dana“ o vampirici Arianni i njezinom progonitelju Kristianu koje je prati kroz Europu od izvora Dunava, sve do Ružica grada kod Orahovice. Jagoda Šimac Despotović objavila je roman „Krvavi ban“ o vampiru koji se sklanja u malo pleme iza Karpata i postaje njihov vođa, da bi ih doveo sve do Jadranskog mora. Vampir se zove Harawat, a po njemu je nazvano i pleme, pogađate – Hrvati. U razgovor o vampirima, uz moderiranje Sanje Tatalović, uključio se i mladi pisac Mislav Gelich koji u svojoj zbirci priča piše o vještici koja se zatekne u suvremenom svijetu. 

Festival su i ove godine zaključile pjesnikinje i pjesnici, jer se prošlih godina pokazalo kako publika zahvalno dočekuje izbor aktualne poezije. Svoje pjesme čitali su Vlatka Planina, Gordan Struić, Stevo Leskarac, Božica Brkan i Petar Pismestrović. Vlatka Planina piše melanholičnu, romantičnu poeziju, a u svojim je počecima pisala pjesme. Gordan Struić je mlad, ali ozbiljan pjesnik koji je kod nakladnika Prof&Graf objavio dvije zbirke poezije. Stevo Leskarac ima dvije velike zbirke poezije i iskustvo glumačkih družina, a ovom prilikom pohvalio se pjesmom koja se izvodi u kanonu. Božica Brkan je višestruko nagrađivana pjesnikinja, a na Dvotočki je u drugom krugu pročitala svoju pjesmu „Molitva“ koju su uglazbili Cinkuši. Osim što je karikaturist i romanopisac, Petar Pismestrović predstavio se i kao pjesnik, a najavljuje i zbirku poezije. 

Festival je završen domjenkom i razmjenom kontakata te dogovorima za sljedeću godinu. 

Festival žanrova i priručnika Dvotočka održava se uz potporu Grada Zagreba.  

Dobitnici priznanja Dvotočka za ljubiće, krimiće i spekulativnu fikciju 

Samo naši pisci pišu o nama – krilatica je festivala žanrova i priručnika Dvotočka, koju potvrđuju i dobitnici ovogodišnjih priznanja Dvotočka. Odluku o priznanjima festivala žanrova Dvotočka donijelo je povjerenstvo u čijem su sastavu Božica Brkan - književnica, urednica, pjesnikinja i autorica ljubavnih romana; Veljko Krulčić – urednik, nakladnik, povjesničar i teoretičar medija; Marko Fančović – novinar, pisac, poznavatelj filmske kulture i žanrova, osobito spekulativne fikcije i Neven Petrović – predsjednik i voditelj programa Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu. Priznanja su dodijeljena na ovogodišnjem festivalu Dvotočka, održanom 6. i 7. lipnja u Zagrebu.

Dvotočka za doprinos hrvatskom ljubavnom romanu Saši Jakšić

Ljubavni romani Saše Jakšić ne uklapaju se u očekivanja i stereotipe razvijene pod utjecajem prijevodne literature, već sadrže autentičnu toplinu, emociju i ukorijenjenost u hrvatski mentalitet i životne okolnosti iz naše sredine. Kod Saše Jakšić romantičan je majstor koji ugrađuje kuhinje, a emotivni, empatični ljubavnik se poput stranca sporazumijeva pogledima i gestikulacijom – nije stranac. 

Zbog nekonvencionalnih tema i likova, obrađenih na originalan način u obilju varijacija, uz Saši Jakšić dodjeljuje se Dvotočka za doprinos hrvatskom ljubavnom romanu.

Dvotočka za nove perspektive hrvatskog ljubavnog romana Martini Duvnjak 

Dijalozi u ljubavnim romanima Martine Duvnjak dosad su neviđeni i nepročitani u literaturi jer šutljive, grube likove s kamena Dalmatinske zagore Martina Duvnjak postavlja u romantične situacije gdje su prisiljeni pokazati osjećaje kako god znaju i umiju. Za Martinu Duvnjak prilika je to za geg i humor, ali i za opisivanje rodbinskih odnosa. O mentalitetu ponosnih i osebujnih ljudi Dalmatinske zagore kod nas je dosta pisano, no novost kod Martina Duvnjak su emancipirane žene koje muškarcima jasno postavljaju granice. 

Zbog humorističnih dijaloga, živopisnih likova i prihvaćanja izazova opisivanja rodbinskih odnosa Martini Duvnjak dodjeljuje se Dvotočka za nove perspektive hrvatskog ljubavnog romana.

Dvotočka za nove perspektive hrvatske spekulativne fikcije Eliši Papiću

Eliša Papić je nagrađivani književnik koji je 2019. godine osvojio prvu nagradu na Festivalu kratke priče. Pisac crnohumornih priča, vratolomnog tempa i osebujnih likova, svojim romanom „Bubanj“ našao se na području je spekulativne fikcije gdje je srdačno dočekana njegova informatička apokalipsa i raspad komunikacijskog sustava koji donosi i raspad identiteta. Iako okvire crnog humora smatra izazovom, Eliša Papić u svojim romanima zadržava vedrinu i snagu duha koji ne zna za poraz. Zbog znatiželjnog i originalnog proširenja širokog polja spekulativne fikcije na nikad dovoljno istraženo područje psihopatologije, Eliši Papiću dodjeljuje se Dvotočka za nove perspektive hrvatske spekulativne fikcije.

Dvotočka za doprinos hrvatskoj spekulativnoj fikciji Vlatki Planini

Pišem romane kakve sam i sama tad uživala čitati, jer znam koliko su na mene utjecale knjige koje sam pročitala, koliko su me formirale kao osobu i usadile mi neke zdrave temelje – odgovara Vlatka Planina na pitanje zašto piše romane za mlade, koji čine posebno područje spekulativne fikcije. Sa pet romana za mlade i sedam zbirki poezije Vlatka Planina postala je članica Društva hrvatskih književnika, a osvojila je i uglednu nagradu Artefakt za spekulativnu fikciju. Najnovijim romanom pokazala je da ne piše samo za tinejdžere, već i za zreliju publiku.

Zbog visoke produktivnosti u žanru spekulativne fikcije i izbora tema u skladu s aktualnim svjetskim trendovima, Vlatki Planini dodjeljuje se Dvotočka za doprinos hrvatskoj spekulativnoj fikciji. 

Dvotočka za doprinos hrvatskom kriminalističkom romanu Danijelu Špeliću 

Kako bi ubojstva i krvave obračune maknuo sa ulica grada u kojem živi, Danijel Špelić izmislio je Trenkovac, gradić u Slavoniji čiju savjest čuva privatni istražitelj Lukas Hum, tridesetineštogodišnjak, usamljenik i borac za pravdu koji prezire sustav, stoga pronalazi kreativne načine za otkrivanje počinitelja zločina i nadmudrivanje prekršitelja zakona. Danijel Špelić dosad je objavio četiri romana o Lukasu Humu, a piše i horore te filmske kritike. Zbog kriminalističkih romana s mjestom radnje u Hrvatskoj i uvjerljivih zapleta s našeg terena, Danijelu Špeliću dodjeljuje se Dvotočka za doprinos hrvatskom kriminalističkom romanu.