Predrag Rubčić | Majka

Nije duši veće ugode
nit' uhu čuti milije
doli majka što ih dade.
O kako grije!

I ne umije, ne znade
bol kud se krije,
ona luč nade
što je osmijehom obavije.

Snivaj, majko, odmori.
Noći su tvoji
zasluženi dvori.

Nek' spokoj misli ori
dok ti jastuk broji
sijede na umornoj bori.