Objavljen roman Zlatka Tomića 'Sjaj neotkopane krune'

vrijeme: 09.12.2020.

url: https://www.gkk.hr/

Roman književnika Zlatka Tomića 'Sjaj neotkopane krune', u kojem autor prati sudbinu glasovitoga arheologa fra Luje Maruna, objavili su splitska naklada Bošković i Gradska knjižnica Kaštela.

Roman "Sjaj neotkopane krune" (250 str.) dobitnik je književne nagrade "Knez Trpimir" za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman 2020. godine.

Roman nas vodi od rođenja djeteta 1857. godine u Skradinu koje će postati budući fra Lujo Marun, preko njegove franjevačkoge djelatnosti, arheološkoga rada i domoljublja pa sve do smrti 1939. godine. Protkan je točnim i bogatim podatcima potvrđenim u poznatim dokumentima, kroz koje autor prati i osobne ljudske sretne i nesretne trenutke života fra Luje Maruna.

Time se povijest, kako smatra prosudbeno povjerenstvo, kao široka baza pretače u naizgled uski vrč jednoga života i donosi lik hrabra i višekrat usamljena zanesenjaka za hrvatske starine otkrivene na području Knina i okolice, na kojima počiva i povijest kao teorija.

Navodi također kako je glavni lik prgav i ustrajan u grčevitoj borbi za spas hrvatskih arheoloških spomenika, beskompromisan i žrtvuje sve svoje svećeničke, znanstvene i ljudske pogodnosti koje bi imao da se poklonio ignorantima i protivnicima čudesnih nalaza na iskopanim lokalitetima kojima dokazujemo svoju istinsku povjesnicu.

Od povijesnih činjenica do dirljivih osobnih momenata u romanu, smjenjuju se izbalansirane silnice općega vremenskoga i političkoga konteksta i sudbinskoga puta jednoga lika, koje čine tkivo djela napetim i čitljivim, ističu nakladnici na omotu knjige.

Naglašava kako je roman pun iznenađenja, ponešto misterija, kao što je to i red u životnom ciklusu svakoga čovjeka, kako bi tajanstvenost postojanosti života i smrti bila dostojanstvena i nespoznata.

Zlatko Tomić je rođen 1954. u Splitu. Autor je desetak knjiga, psihološko-povijesnih romana, zbirki aforizama, drama i eseja. Tomić je, između ostaloga, autor i romana "Demonio i krinoline". (Hina)

Izvor:Culturnet.hr