četvrtak, 27. rujna 2018.

Strašno strašna priča


Piše: Nikola Šimić Tonin
Ovo je strašna priča, i zato započinje jednim:

- Aaaaaaaaaaaaaaa !

… vriskom.

Taj vrisak je pripadao, glavom i ustima, kraljici Anabeli. Jer dok je jutros stajala kraj prozora i dugo češljala svoju kraljevsku kosu, kraljica Anabela je iznenada ispred sebe ugledala…. ugledala je…ugledala…. Oh, to je bilo nešto toliko strašno da se nije moglo ni izgovoriti!

Tako počinje, strašno, strašna priča, koje se niti u jednome jedinome trenutku pleta priče ne strašimo. Pa i strašni zmaj, najmanje je strašan. Jedno dijete na predstavi iza mene doviknu: „A jest mi neki zmaj! Neš ti Zmaja.“ – Zmaj uistinu jeste zmaj. Bez ono strašni, bliže onom – Zmaj Dobričina. Lik Zmaja u predstavi daje posebni ugođaj predstavi. Daje joj onaj šug, onu ljepotu spontanosti, daje joj mrvice duše. Ulijeva povjerenje prihvaćen od djece. „Strašni Zmaj“ je podjetinio. Djeca su svladala zmaja. Teško je bilo svladati i zaustaviti djecu na predstavi koja su – gotovo pa svi krenuli popeti se na pozornicu, od samoga početka sastavni dio predstave, sukreatori iste. Stotine pitanja uglas. Kada se „Strašni“ Zmaj obratio djeci.

Kod djece predškolskog i školskog uzrasta izražen je problem nedovoljne asocijacije, djeca se sve manje kreću, kulturni aspekt je zapostavljen a djeca najviše vremena provode ispred ekrana i pametnih telefona. Psiholozi ukazuju na trend rasta autistične djece, povećan je broj nasilja u školama, roditelji nemaju vremena ni materijalnih sredstava pružiti djeci neki drugi vid zabave i edukacije.
Ne samo zbog navedenoga, ova je predstava pun pogodak u pravome smislu te riječi. Vrh vrhova u svim segmentima kazališne predstave za djecu.
Kazalište lutaka Zadar pripremilo je za najmlađe gledatelje predstavu "Strašna priča", u režiji Hane Zrnčić Dim. Predstava se temelji na priči Ane Đokić. Malo se i poradilo na priči. Vojnici su progovorili idiomom Dalmatinske Zagore, što je još jedna poenta plus nagrađena aplauzima i gromoglasnim smijehom djece, smijehom od srca. Lutkarska izvedba za naziv: Zadarska lutkarska škola. Što reći za naratoricu. – nakloniti se do poda. Više nije niti T od tajne koliko se vole Gabi i dječja publika kojoj se obraća. Glazba – pun pogodak. Predstava kakva treba biti predstava za djecu, jer djeca gledaju srcem.

Ravnateljica kazališta, Iris Pavić Tumpa, istaknula je da su ovoga puta predstavu, koja ima tri glumca, radili sa dvije glumačke postave. Razlog je mobilnost predstave kao i činjenica da je Kazalište lutaka u zadnje vrijeme dosta na gostovanjima i na festivalima: Onda smo radili dvije postave glumaca tako da budemo mobilni i da bez obzira na gostovanja naša publika ne pati. Ovo je predstava za najmlađe. Od tri godine pa dalje, možda čak i manje.
A jedan od ciljeva Kazališta lutaka Zadar je i dati priliku i privući najmlađe autore, kao što je redateljica predstave, Hana Zrnčić Dim koja kaže: Stvarno se jesmo jako puno zabavljali i stvarno jesmo pokušavali dati glumcima što više slobode, što smo na kraju ukomponirali u taj tekst. Meni je to bio veliki izazov i velika prilika jer mi je to zapravo prva profesionalna predstava, izvan Akademije, a bilo je isto tako zanimljivo i to što smo radili s dvije ekipe.

Dramatizaciju predstave potpisuje Sunčica Anamarija Sodar: Budući da je to priča o jednom kraljevstvu, pokušali smo te neke stereotipe s kojima se djeca susreću i kako bi bajka trebala uopće izgledati i to cijelo kraljevstvo, pokušali smo to nekako osuvremeniti u najmanju ruku.

Scenografiju i lutke izradio je Leo Vukelić: Ja mislim da je Strašna priča zapravo jedan uistinu prekrasan primjer lutkarstva. Tu njegovu magičnost i stvarno jednu posebnu razigranost mislim da upravo nosi ova predstava.
Uz glazbu Tomislava Pehara, u predstavi igraju Gabrijela Meštrović Maštruko, Irena Bausović Tomljanović, Dragan Veselić, Josip Mihatov, Anđela Ćurković Petković i Dominik Karakašić.

Nema komentara :

Objavi komentar